terça-feira, 11 de agosto de 2015

Besik Elisaun PARPOL Hakbesik Aan ba Povu, Lu-OLO Hari Partidu Labele Buka Kadeira


UATULARI - Besik ona elisaun Partidu Politiku sira komesa hakbesik aan ona ba povu hodi esplika demokrasia iha Timor Leste, maske demokrasia nee musu  durante iha tempu elisaun prezidensial no parlamentu deit.

Tuir Maijor General Falintil Forsa Defeza Timor Leste Major General Lere Anan Timor katak ema barak kritika nain ulun sira katak la fo atensaun la ajuda no la apoiu maibe tenki hanoin  timor laos uatulari deit, iliomar ou baucau deit.

Ema kuandu tebe rai sala mos imi (Povu red) tuir maibe kuandu ba tur iha governu haluha ona imi hau hatete ba imi demokradia iha duni maibe demokrasia iha deit elisaun, elisaun hotu demokrasia laiha ona nee imi fiar,” dehan Lere liu husi Diskursu Wainhira partisipa iha Seremonia Inagurasaun uma Mahon ba Restu Mortais iha Postu Administrativu Uatulari Sabadu (08/08/2015)

Nia hatete komisaun Organizadora rekoila Restu mortais forma Ema Uatulari oan intelektual, iha  hiliomar mos atu forma maibe labele tamba Hiliomar Intelektual laiha, tan nee lalika tamba intelektural seidauk halo buat ida ba nasaun.

Iha fatin hanesan Prezidente Partidu Fretilin Francisco Guterres Lu-Olo hatete atu halo kritika nee buat diak ida hodi hadia maibe iha balun kritika halo fali presegisaun hodi presage fali ida seluk nee mos ladun los. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (11/8/2015). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Komemorasaun ba tinan 40 FALINTIL hahú aban iha Timor-Leste


Komemorasaun ba tinan 40.º FALINTIL, ne’ebé hanesan brasu armada rezisténsia timor-oan nian, sei hahú aban iha Dili no tuir ajenda kalendáriu ne’ebé iha sei inklui mós marsa ida ba to’o Aileu, hanesan fatin ne’ebé lee “Deklarasaun inseureisaun Armada” iha tinan 1975. 

Tuir ajenda kalendáriu, pontu importante ba serimónia ofisiál sei hala’o iha Tasi-Tolu, 20-agostu, kalla ho loron ne’ebé Forsa Armada Libertasaun Timor-Leste (FALINTIL) sai nu’udar brasu armada ba FRETILIN.

Sei hanoin hikas FALINTIL, ne’ebé iha 1987 hanesan apartidária nomós nu’udar brasu armada hosi rezisténsia durante okupasaun indonézia, ho atividade oioin, inklui eventu desportivu, debate, serimónia nomós rituál tradisionál.

Hafoin Timor-Leste hetan independénsia, FALINTIL transforma fali ba forsa armada (F-FDTL), tanba ne’e maka iha 20-agostu sei hahú ho parade militár, um minutu de silénsiu, kondekorasaun, Bainhira xefe Estadu Taur Matan Ruak halo hotu tiha diskursu, veteranu sira sei halo marsa nomós desmobilizasaun, inklui atividade desportiva ho kulturál.

Alénde selebrasaun hirak ne’e, aban sei hala’o mós semináriu ho tema “Hadomi Natureza” iha auditóriu hosi Fakuldade Edukasaun, Arte no Umanidade, Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL).

Iha 15-agostu, sei halo akampamentu iha zona Mota-Ulun, hodi bele hakotu preparativu ba “Jornada Istórika” ne’ebé sei inklui ho marsa hosi Dili to’o Aileu, ho kilómetru 47 ba sul kapitál, hodi hala’o serimónia tradisionál.

Iha loron 17-agostu sei hala’o serimónia “Deklarasaun Insureisaun Armada” nomós diskursu hosi fundadór FRETILIN nian ida, Mari Alkatiri.

Programa ne’e kontinua fali iha 18-agostu, iha Dili ho la’o ain hosi Largo Lesidere, parte orientál ba to’o iha zona osidentál Komoro, ho vijília noturna “hosi erói tombadu sira-ninia oan”, iha Sentru Konvensaun Dili. 

Iha loron tuir mai sei halo marsa ba to’o iha jardin erói, Metinaru, leste Dili nomós konferénsia ida hosi kriadór FALINTIL, Mari Alkatiri ho Rogério Lobato, molok hahú misa iha Katedrál Dili.

Selebrasaun ne’e sei taka iha 21 agostu ho rituál tradisionál ne’ebé hala’o iha Arkivu Muzeu Rezisténsia Timor-oan nomós halo lansamentu ba primeira pedra ba monumentu Chama Eterna.

SAPO TL ho Lusa 

L7 usu Xanana, Taur, ho Lere liafuan ikus ba familia


DILI — Cornelio Gama L7 konsidera Taur, Lere, Xanana ho Mauk Moruk sira mak hamutuk iha ailaran hodi kontra morteiru, kainoens, carru asalta to’o ikus mai sira nain tolu Lere, Xanana, no Taur fila oho tiha Mauk Moruk.

“Hau husu ba ita nia maun Xanana, Taur, Lere atu mai soe netik liafuan ida mai ami para hau bele husik hela ami nia fatin tanba sira ne’ebe mak oho malu ne’e sira ne’ebe mak mai husi ailaran ne’e laos sira ne’ebe mak iha vila laran sira nain haat mak oho malu,” dehan L-7 ho Triste iha konferensia imprensa iha ninia residensia iha Metiaut.

Tanba ne’e nia husu governu atu soe netik lia fuan ruma ba familia pojitivu ona Mauk Moruk mate duni ona familia barak husi Baucau, Lospalos, Manatutu, no seluk hein hela governu nia liafuan. Nia hatutan, ho lia fuan hosi governu nian para familia bele aviza ba komunidade hotu iha Timor Laran tomak para tu’ur hakmatek, la bele trauma ba situasaun ne’ebe mak Akontese, tanba sira nain haat la seluk la le’et ida sira mesak funu nain mak oho malu.

Angela Freitas husu governi atu halo klarifikasaun kona ba Mauk Moruk nia mate


DILI - Angela Freitas husu governu atu halo klarifikasaun kona ba Mauk Moruk nia mate, mate nudar traidor ka mate tanba luta ba lia los ida, tenki justifika ba familia.

“Ami hetan tiha kadavel mak ami foin hatene ami nia maun ka ami aman mak foin ami bele dehan nia mate duni no ami mos husu nia mate tanba saida, tanba saida mak sira tiru mate ne’e sira tenki esplika mai ami,” dehan Angela.

Maun hosi Mauk Moruk, Cornelio Gama L-7 dehan, familia prontu simu Mauk Mauk moruk nia mate isin maibe tenki governu mak lori ba Metiaut, maibe familia la kohi mai foti iha Hospital Nasional guido Valadares (HNGV) tanba familia ba hare de’it mate isin iha Ospital mós Polisia sira la fo autorizasaun.

“Ami prontu atu simu maibe governu mak lori mate isin mai Metiaut ami prontu simu ami la simu governu seidauk husu autorizasaun familia halo uluk ona autopsia ba mate isin Mauk Moruk nian karik sira hanoin Mauk Moruk terorista no traidor ami mós la simu sira tiru rahun tiha hau nia alin Mauk Moruk,” dehan L-7 liu hosi konferensia Imprensa iha Metiaut Dili, segunda (10/08).(way)

Timor Post

Comemorações dos 40 anos das FALINTIL arrancam na quarta-feira em Timor-Leste


Díli, 10 ago (Lusa) - As comemorações do 40.º aniversário das FALINTIL, braço armado da resistência timorense, arrancam quarta-feira em Díli com um extenso calendário que incluirá uma marcha até Aileu, onde foi lida, em 1975, a "Declaração de insurreição Armada".

O extenso calendário terá como ponto alto as cerimónias oficiais no próximo dia 20 de agosto, na zona de Taci Tolo, arredores de Díli, coincidindo com o dia, de 1975, em que as Forças Armadas de Libertação de Timor-Leste (FALINTIL) são criadas como braço armado da FRETILIN.

As FALINTIL, que em 1987 se tornaram apartidárias e se consolidaram como braço armado da resistência à ocupação indonésia, são recordadas com atividades que incluem eventos desportivos, debates e cerimónias e rituais tradicionais.

Depois da independência de Timor-Leste, as FALINTIL transformaram-se nas forças armadas timorenses (F-FDTL) pelo que a cerimónia de 20 de agosto arranca com uma parada militar, um minuto de silêncio e a condecoração, promoção e passagem à reforma de quadros das F-FDTL.

Depois do discurso do chefe de Estado, Taur Matan Ruak, está prevista uma marcha de veteranos e desmobilizados e várias atividades desportivas e culturais.

As celebrações arrancam, porém, já esta quarta-feira com um seminário sob o tema "Amar a Natureza" e que decorre no auditório da Faculdade de Educação, Artes e Humanidades da Universidade Nacional de Timor Lorosa'e (UNTL).

A 15 de agosto está previsto um acampamento noturno na zona de Mota-Ulun, onde se ultimarão os preparativos para a "Jornada Histórica" que incluirá uma marcha entre Díli e Aileu, 47 quilómetros a sul da capital, onde decorrerão várias cerimónias tradicionais.

No dia seguinte, 17 de agosto, está prevista a cerimónia de "Declaração de Insurreição Armada" e um discurso de um dos fundadores da FRETILIN, Mari Alkatiri.

O programa continua a 18 de agosto, em Díli, com uma caminhada entre o Largo de Lecidere, na parte oriental da cidade e a zona ocidental de Comoro, com uma vigília noturna "pelos filhos dos heróis tombados", no Centro de Convenções de Díli.

No dia seguinte está prevista uma marcha até ao jardim dos heróis, em Metinaro, a leste de Díli, e uma conferência pelos criadores das FALINTIL, Mari Alkatiri e Rogério Lobato, antes de uma missa na Catedral de Díli.

As celebrações concluem a 21 de agosto com um ritual tradicional no Arquivo e Museu da Resistência Timorense e o lançamento da primeira pedra do monumento da Chama Eterna.

ASP // APN

L-7 Triste Nia Alin Mate, Alega Xanana Fo Ordem Ba Forca Tiru MM


Tempo Timor: Molok simu Mauk Moruk nia isin mate iha oras lokraik nian, maizu menus iha tuku 11: 15 Otl, familia matebian Mauk Moruk, realiza konferensia imprensa ida iha Bidau Metiaut ne’ebé lidera husi Cornelio Gama (L-7) hodi fo sai informasaun balun inklui alegasaun ruma kontra eis Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao. Tuir L7 dehan eis Primeiru Ministru Xanana maka haruka forca sira oho ninia alin.

“foin daudauk  Xanana ba iha Venlale, nia (red-Xanana) dehan ba forsa, ”imi F-FFDTL ho PNTL agora imi hatais varda rebo-rebo no Diviza rebo-rebo, ha’u (Xanana) hakarak imi tiru rahun tiha Mauk nia ulun, ida ne’e maka familia la konkorda”, L7 hato’o ninia alegasaun kontra Xanana.

Eis deputadu Parlamentu Nasional husi Partidu Undertim iha tinan 2007-2012 ne’e mos so’e piadas ba politiku nain sira Governu ho politiku sira husi Partidu hat ne’ebe tuur iha Parlamentu Nasional ne’ebe konsege hasai rezolusaun kontra Konsello Revolusaun Maubere (KRM) no tuir L7 rezolusaun husi Parlamentu Nasional ninia finalidade maka hamate ona Prezidenti husi KRM ne’e.

“Ami familia agradese ba rezolusaun ne’ebe mak Governu ho Parlamentu Nasional hasai ne’ebe positivu ona no mos susesu iha ona, tanba agora MM mate ona, tanba ne’e la’os familia husi Laga de’it, maibe familia husi Timor laran tomak, hodi nune’e ami bele esklarese ba populasaun tomak atu tur hakmatek no la bele emosaun,” L-7 haklaken.

L-7 esplika katak, MM nia problema la hanesan ho Alfredo, Reinado ninia tan ba tuir L7 dehan Alfredo halo kudeta tanba hasai kilat tiru malu hasoru governu, maibe MM halo politik no hare ba sistema balu la diak persija halo mudansa ida ne’e mak dehan MM salah.

“Ami respeita Governu tanba governu ita mak hili ho mos Parlamentu Nasional, maibe liafuan ida rezolusaun ne’e halo fali krimi violensia ne’e mak ami lakohi, governu haruka nia ema ba baku ema ne’e krimi ka lae no kontra direitus umanus ka lae,” nia hateten.

 Iha konferensia ne’e, Maun husi matebian Mauk Moruk hateten, uluk iha ai laran, Xanana, Taur, Lere no Mauk Moruk maka hamutuk hodi luta ba ukun a’an nasaun ida ne’e nian, maibe tanba saida maka funu hotu ona, Xanana, Taur no Lere hakotu fali Mauk Moruk nia vida hanesan animal.

L-7 esplika katak, tanba uluk sira na’in 4 mak hamutuk iha ai-laran han ai-farina baluk ida no fó ba malu, bee kaneka ida fó ba malu, maibe hanusa maka funu hotu ona, Xanana, Taur no Lere bele oho tia MM hanesan animal, tiru halo dodok didiak no dirjamadu durante loron hat la han nusa mak la kaer de’it.

“Ami Familia la konkorda wainhira sira oho ami nia alin Mauk Moruk  no la fo mos tempu ba ami familia atu ba hare mate isin Mauk Moruk nia, halo fali autopsia sira mos sen konseidera ami hanesan familia, maibe sira halo autopsia de’it” dehan L-7 ho mata wen ba Jornalista sira iha nia kna’ar fatin Metiaut, Segunda-Feira(10/08) dadersan. 

Husi parte familia husu Xanana, Taur no Lere atu mai fo liafuan ida ba MM, atu nune’e familia bele ba halot iha nia fatin, tanba sira na’in 4 ne’e la seluk la let ida,sira mesak funu nain maka oho malu, tanba ha’u nia alin ne’e dezarmandu, tanba saida mak lori fali bataliaun rua ba serku fali Mauk iha ai-laran ne’ebá, sira hanoin Mauk hanesan ema traidor no terorista karik. 

L-7 konta tuir akontesementu ne’e,  iha dia 8 agustus 5 oras lokoraik, tuku hat lokorraik MM telephone ba nia alin dehan hanesan ne’e? alin sira duni ha’u, hahan la iha no bemos la iha pelemenus fo netik be no hahan mai hau, no 5 oras rona kilat tarutu no kuandu kilat tarutu ho hamlaha MM hamrik.

Depois hamrik forsa sira hadulas tia nia no nia mos la kaer kilat iha nia liman, maibe forsa sira tiru MM, Forsa sira ko’alia dehan? tuir planu Xanana nian tiru halo rahun tia MM nia ulun, se Mauk Moruk moris ne’e ita salah mós nia kritika bebeik ita. 

Tuir nia, tanba saida mak sira oho tia hau nia alin no dehan ami iha tarsus nia laran. , hanesan maun sentimentu la di’ak sei kontunua mantein hau mak didisi hau nia a’an tenke tuir hau nia alin nia fatin, mais ida ne’e ita sei estraga nasaun. L-7 dehan hau halo funu,Xanana halo funu, Taur halo funu, Lere halo funu no Mauk halo funu, Di’ak liu governu haruka  F-FFDTL rega hotu povu ne’e.

Aleinde ne’e ha’u sei haruka lia fuan ida ba direitus umanus Internasional, lei internasional, jornalista internasional, kruz vermeilha intenasional no embaixada iha ne’ebe mak iha Timor-Leste ne’e atu fó hatene, ukun ne’e krimi no violensia, agora MM foti liman sira tiru nafatin lei dehan hanesan ne’e. krimi  dagera, imisidu no omisidu, governu komesa aplika lei krimi sira ne’e ona.

“Ami familia hein hela husi parte governu nian bele mai, mai fo justifikasaun ba ami nia komandante vermelha ne’e mate hanesan traidor ka mate tanba heroi, tanba nia luta ba buat loos ida, ida ne’e maka tenke justifika ba familia,” dehan Angela Freitas.

Angela relata katak, loron rua resin ona familia rasik mos la iha asesu ba komandante vermeilha nia kadabel ida ne’e violasaun bo’ot ida, husi parte governu mos seidauk fo informasau ba hira los mak sira atu intrega kadabel ba familia.

Angele hateten, sei mak familia husu atu mai mak Presidente Republika Taur Matan ruak, Jendral Lere no Eis premeiru Mnistru Xanana Gusmao, tanba hakarak lolos hatur istoria ne’e lolos “ita la bele destorse istoria ne’e ba publiku povu ne’e hein hela hakarak informasaun ida ne’e mak klaru konaba ita nia lideransa sira ne’e.”

Tanba ohin loron povu kontinua nafatin fakar ran iha tempo independensia la nesesariu ba ida ne’e, ita hotu mesak timor oan de’it. Husi parte komandante brigade MM nian mak mate mos timor oan no husi parte forsa mos timor oan.

Tanba ne’e duni tenke taka odamatan ho komandante ida ne’e, no husi parte governu mos tenke responde ba aktus ne’ebe mak sira halo hasoru sira nia povu dezarmandu.(**)

Lere Entrega Ona MM ho Ninia Membru Sira Nia Mate Isin ba Familia


Tempo Timor - Iha Segunda Feira (10/08) mais ou Menus iha tuku 17:00, Governu liu husi Komandante Jeral, Major Jeneral F-FDTL, Lere Anan Timur, ofisialmente entrega ona matebian Mauk Moruk ho ninia membru nain tolu seluk ninia mate isin ba familia sira no mate isin hat ne’e tau hamutuk hotu iha Xefe suku Metiaut ne’ebe familia besik ba Mauk Moruk ninia uma.  Marka Prezenca iha Ospital Nasional Guido Valadares, L4 no Major Jeneral Lere.

“Hau deside iha ne’eba katak, Mauk Moruk nudar traidor, Mauk Moruk nudar terorista no Mauk Moruk nudar kriminozu, tanba ne’e familia mak responsabiliza hotu, ne’ebé governu bele akompaña mate isin, maibé sasan ami sei la simu” informa L-4 iha Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV) Segunda (10/8) uainhira mate isin atu sai hosi mortuariu.

Wainhira rona tiha hirak ne’e husi L4, eis Sub Xefe Estado Maior das FALINTIL ne’e hasai lia fuan maka’as no bolu L4 sa’e hamutuk iha ninia kareta hodi ba Metiaut atu hasoru malu ho L7.Hafoin fila husi Metiaut mai Ospital Guido Valadares hodi tula mate isin hat ne'e iha kareta funerariu hat ne'ebe akompania husi kareta no mator lori liu husi liuron bo'ot diresaun sengol ba to'o iha ponte Bidau maka tesik ba metiaut. 

PNTL ho F-FDTL halo seguransa maximu iha kruzamentu sira no dala entre ponte ospital bidau ate rezidensia Embaxador Amerika ninia diresaun taka ba publiku kuaze oras ida nia laran mak loke fali. 

Tuir fontes ne’ebe besik liu ba familias saudozu Mauk Moruk ninian dehan maske la certeza maibe tuir planu mate isin husi matebian nain hat ne’e ninia sei lori ba Laga iha loron Tersa Feira (11/08) dadersan.

Polimika MM Nia Isin Mate: Governu Hein Rejultadu Autopsia, Komunidade Dun Governu Lakon Umanidade (video)


Tempo Timor: Depois fó sai nota de imprensa ne’eb’e hakerek ho lian Portuguesa no Ingles hodi anunsiu “Mauk Moruk hetan mate ona husi Operasaun Konjunta”, iha Domingo (9/8/2015) mais ou menus iha tuku 11:15 Otl akontese enkontru ida iha Konselu dos Ministru.

Tuir observasaun nota katak, iha enkontru intra Ministeial ne’ebe marka prezensa iha inkontru ne’e, husi Ministru Planeimentu estratejiku, Kay Rala Xanana Gusmaã, Ministru Interior Longuinos Monteiro, Xefe Estado Maior das FALINTIL, Falur Rate Laek, Ministru Denizio Babo, Ministru da Defeza Cirilo Cristovão, Ministru Asuntus Koordenador ekonomia no Ministru Agrikultor Peska, Estanislão da Silva, Ministra Finansas, Santina Cardozo no Ministru do estado no Prezidensia do Konsello dos Ministru, Agio Pereira.

Hafoin remata enkontru, Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru noPortavós Ofisiál Governu Timor-Leste, Agio Pereira ba Jornalista sira hateten, enkontru ne’e segredu labele ko’alia, tanba enkontru ne’e entre komisaun ho Ministeriu Siguransa nian ne’ebe fó paraser ba Konsellu no Premeiru Ministru hodi koalia kona ba asuntu espesefiku hodi hare situasaun nasaun nian no oinsá progresu Operasaun Konjunta Hanita nian ba oin, maibe detailiu liu ami labele ko’alia.

“Ami indetifika tiha ona mate isin ne’e, agora ita bo’ot sira hein tanba tuir prosesu legal sei halo autopsia, tanba mate isin hat 4 kedas. Depois halo autopsia hafoin doutor sira fo sai nia relatoriu tanba ne’e hanesan ejizensia legal, inklui mós Mauk Moruk,”  dehan Agio ba Jornalista sira iha Palasiu Governu (9/8).

Husu kona ba prosesu funeral, Agio responde katak, kona ba ida ne’e depois Governu hare, tanba sei hein lai autopsia. Karik ne’e la kontra disizaun estadu nian, tanba durante ne’e dehan atu kaer moris Mauk Moruk, maibe to’o ikus nia bele mate fali hanesan ne’e?

“Ita bo’ot sira lee ha’u nia komunikadu horikalan kedas ha’u fo sai katak, governu lamenta operasaun konjuta halo esforsu hotu, tuir regras empenamentu ne’ebe konselhu Ministru aprova ho mos aprovasaun subsikuinte husi Presidente Republika nian, esforsu maximu para atu evita mais realidade iha terenu rejultadu dala barak estadu rasik lakohi.” Esklarese Agio.

Iha Parte seluk Komunidade lamenta ho lalaok finjidu no inkapacidafde husi Governantes sira hodi resolve problemas ruma liu husi dalan pasifiku.

“Ha’u tenke onestu ne’e atu dehan de’it Governu no politikus sira la iha kapasidade atu resolve problemas sira ne’ebe akontese iha nasaun ne’e ninia laran ho dalan pasifiku. Agora Governu uza forsa ho polisia para tiru de’it. Ita hare to’ok kazu Alfredo Reinado ho kazu Mauk Moruk ninian ne’e hanesan lolo’os”, dehan A. da C. Soares, Estudante Universitariu ida iha Dili.

Nia lamenta ho Governu ninia atetude hodi halo trava familias sira hetan asesu atu hare Mauk Moruk ninia isin mate.

“Ita iha Timor-Leste ne’e maioria katolika maibe ita ninia nai ulun sira kuandu rai odiu ne’e rohan la’ek no hetook aat liu tan biar Mauk Moruk mate ona mos kasian la husik ninia familias atu hetan mate isin hodi ba hakoi lalais. Hahalok ukun nain sira nian ne’e kontra dutrina katolika ninian mais Igrija mos nonok de’it”, lamenta juventude Soares husi Ermera ne’e. 

Tuir fontes Tempo Timor ne'ebe besik liu ba Governu dehan Governu Timor Leste sei tetu maka'as atu entrega mate isin Mauk Moruk ninian ba ninia familias.(**)

Le moss
Video Transportasaun Isin Mate Prezidenti KRM Husi Aeroportu ba ONGV - Tempo Timor – Maluk sira sei hare video iha karaik ne’e…
Deklarasaun MaJor Jeneral Lere Vs Angela -  Video deklarasaun Komandante jeneral F-FDTL ho Angel…
MM Nia Isin Mate To’o ONGV, Mosu Tuda Malu - Tempo Timor: Bainhira mate isin sira husi akontesimentu…

Taur : Ran Mauk Moruk Hamos Sala Kontra Estadu


ERMERA- Prezidente Republika Taur Matan Ruak Hatete Mauk Moruk Mate tiha ona nebe ninia ran hamos ona, salah nebe mak nia halo ta nee husu ba maromak atu fo fatin hodi Timor Leste bele hetan unidade no pas atu halo dezemvolvimentu.

Taur Hatete Timor oan sira husu maromak fo fatin ba nia, atu nasuan Timor Leste bele hakmatek  tamba Timor oan lakohi funu tan Timor oan sira tenki tane Aas liu interese ema barak nian liu interese privadu.

Maun L7 ninia kaben ba hau iha uma hodi hatete buat boot ketak mais o nia maun mate ona nebe hau dehan liu ona, sala ninian hotu, nia lori tiha ona, ninia ran hamos tiha ona ninia sala,” dehan Taur liu husi Dialogu ho Povu suku Hilo Postu Administrativu Railaco Munisipiu Ermera.

Xefi Estadu  hatete tan  paz laiha dezemvolvimentu,tan nee laiha moris diak,Timor Leste lahetan paz mos sei laiha tamba povu la tarus no la funu atu Taur Matan Ruak sai Prezidente,maibe Povu terus tamba hakarak oan sira sai moris diak.

Iha Fatin hanesan Xefi Suku Liho Bernardo Dos Santos Babo hatete Iha Suku Liho situasaun lao hakmatek tamba povu iha suku laran servisu hamutuk ho parte Segurnsa iha Postu Administrativu Railaco Munisipiu Ermera. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (11/8/2015). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Familia Mauk Moruk Lasimu Ajuda Husi Governu


Dili - Familia Mauk Moruk sei la simu sasan nebe oferese husi governu, tanba governu konsidera Mauk Moruk hanesan traidor no terorista inklui kriminozu. Tanba ne’e mak prosesu funeral familia mak atende hotu.

Lia fuan nee hato husi Andre da Costa Belo alias L-4, ba familia nomos ba jornalista sira, wainhira ba vizita mate isin Mauk Moruk iha mortoariu Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV), Segunda (10/8/2015).

Nia husu ba joventude sira atu kalma, labele halo prolema, tanba Mauk Moruk laos ema kiik maibe ema boot ida iha familia laran, tanba nee tenki fo valor ba Mauk Moruk.

L-4 hatutan mate isin Mauk Moruk sei ba halot iha mate uma Metiaut, depois Tersa dader sei lori ba postu Administrtivu Laga, Municipiu Baucau hodi halao serimonia funeral. Tuir informasaun nebe STL asesu, loraik nee, familia mate bian Mauk Moruk inklui membru nain 3, ba foti mate isin iha HNGV, hodi kontinua ba rai iha uma matebian Metiaut. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (11/8/2015). Orlando Pereirra/Lucia Ximenes

Suara Timor Lorosae