sexta-feira, 16 de setembro de 2016

Kazu UNTL, Tribunál Aplika Sansaun ba Mandadu Sira


DILI, (ANTIL) – Tribunál Superiór Administrativu, Fiskál no Kontas (TSAFK) aplika ona sansaunreintegratória no sancionatória (multa) artigu 54 tuir lei organika Kámara Kontas númeru 9/2011 ba mandadu nain 14 nu’udar membru ba Konsellu Jestaun Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL).

Desizaun ikus ne’ebé lé hosi juiza Maria Naterçia Gusmão, Sesta, (16/9) iha Tribunál Rekursu, hatudu faktu sira katak, mandadu 14 komete infrasaun (pelanggaran) hodi kontra lei organika kámara kontas nomos estatuta UNTL, tanba la-transfére reseita universidade ba konta bankaria ofisiál.

Pagamentu extra-ordinariu no insentivu ne’ebé halo hosi Ananias Barreto nu’udar eis administradór jerál, Lorenco da Costa hanesan eis Direitór Nasionál Planu Finansas, José Freitas Soares no Luzinha Sarmento hanesan tejoreiru labele aplika sansaun reintegratória.

Tuir artigu 47 alinea 3 lei organika kamara kontas katak, ema nain haat ne’e laiha responsabilidade direta maibé sira ne’ebé responsavel mak membru governu, jerentes, dirijentes, membrus ba orgaun jestaun administrativa no finansas nomos juridisaun kámara kontas.

Maibé sansaun ne’ebé aplika ba sira nain haat ho solidariamente tenke fó fila 5000 dollar Amerikanu hodi selu fali pagamentu extra-ordinariu nomos 5700 dollar Amerikanu hodi selu fali pagamentu insentivu ne’ebé sira halo la’ós iha oras ferias.

Mandadu eis Reitór Aurelio Guterres, Cristovão dos Reis eis dekanu Ekonomia no Jestaun, Gabriel Antonio de Sa eis dekanu Fakuldade Enjeñaria Siénsia no Petroliu, João Soares Martins eis dekanu Fakuldade Medisina Jerál Saúde, Tome Xavier eis dekanu Fakuldade Direitu, Martinho Pereira eis dekanu Fakuldade Agrikola, José Nelson Salsinha eis dekanu Fakuldade Agrikultura, Marcos Antonio Amaral eis dekanu Fakuldade Edukasaun Arte no Kultura, simu responsabilidade reintegratória ho totál osan 11.200 dollar Amerikanu.

Hafoin julgamentu José Guterres nu’udar advogadu privadu ba jornalista sira hatete, desizaun ne’e ekilibradu tanba tribunál deside sira nian pedidu hodi redus sansaun ba ninia kliente sira.

TSAFK simu rekerimentu hosi ministériu públiku bazeia ba rezultadu auditoria kámara kontas ba jestaun ezekusaun orsamentu UNTL iha  2011 no 2012, mosu infrasaun finanseiru.

Antes ne’e, Ministériu Públiku rekere eis reitór simu saláriu ho valór fulan ida 3,000.00 dollar Amerikanu resin, no Konsellu Jestaun la-halo kontrolu di’ak ba reseitas no despeza UNTL nian.

Despeza ne’ebé UNTL jere la liu-hosi sistema finanseiru ne’ebé di’ak no hamosu prejuizu 14,000.00 dollar Amerikanu relasiona ho atividade UNTL ne’ebé falsifika resivu no lista partisipante ne’ebé la-apropriadu.

MP mós rekere, pagamentu insentivu ilegál ba direjente ou funsionáriu sira inklui sira ne’ebé okupa kargu xefia. Faktu seluk, selu  oras servisu ne’ebé liu oras extra-ordináriu ninian no reseitas ne’ebé UNTL hetan la depozita ba kontas ofisiál maibé ba fali konta la’ós ofisiál neen ne’ebé loke iha  banku ANZ no BNU. Tanba ne’e hamosu prejuizu ba estadu hamutuk 1,709.40.00 dollar Amerikanu.

Julgamentu ne’e prezide hosi juiza Naterçia Maria Gusmão. Ministériu Públiku reprezenta hosi prokuradór Alfeio da Costa no Pascaçio de Rosa Alves. Mandadu sira hetan defeza hosi defensór Cancio Xavier hosi defensoria públiku no José Guterres nu’udar advogadu privadu.(jornalista: Rita Almeida)

Selesaun Timor-Leste sae husi pozisaun 186 ba 183 iha rangking FIFA


Brazil ultrapassa Portugal, husi pozisaun 9 ba pozisaun 4

SALVIO ONLINE – Selesaun Portugal, Kampiaun Euro 2016, tun pozisaun ida, ba pozisaun 7, iha rangking FIFA nian nebe fo sai iha kinta-feira nee. Kasifikasaun nee kontinua lidera husi Argentina.

Ekipa nebe orienta husi selesionador Fernando Santos, nebe iha jogu dahuluk ba kualifikasaun ba Copa Mundial 2018 lakon ho Suíça 2-0, hanesan selesaun nebe Brazil konsegue ultrapassa. Brazil sae husi pozisaun 9 ba pozisaun 4, husi klasifkasaun RankingFIFA nee.

Enkuantu selesaun Timor-Leste sae pozisaun 3, husi pozisaun 186 ba pozisaun 183.

Lista balu husi Ranking FIFA, ba fulan Setembru 2016, mak tuir mai:

1. (1) Argentina, Pontus 1.646 - 2. (2) Bélgica, 1.369 - 3. (4) Alemanha, 1.347 - 4. (9) Brasil, 1.323 - 5. (3) Colômbia, 1.323 - 6. (5) Chile, 1.284 - 7. (6) Portugal, 1.228 - 8. (7) França, 1.188 - 9. (12) Uruguai, 1.173 - 10. (11) Wales, 1.161.

(…)

72. (58) Cabo Verde, 475 - 73. (75) Guiné-Bissau, 474 - 89. (98) Moçambique, 381 - 108. (96) Gabão, 324 - 134. (132) Angola, 247 - 151. (153) São Tomé e Príncipe, 197 - 183. (186) Timor-Leste, 80.

Primeiru-ministru timoroan lidera ekipa ministerial iha Asembleia Jeral ONU


Implementasaun hosi Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) nian sei domina ajenda hosi enkontru sira ne'ebé maka delegasaun timoroan, lidera hosi primeiru-ministru, mantén hahú hosi semana oinmai iha Estadus Unidus.

Delegasaun ne'ebé lidera hosi Rui Maria de Araújo, ne'ebé sei partisipa mós iha Asembleia Jeral ONU nian, sei halo enkontru bilateral oioin ho xefe sira Estadu no Governu nian no partisipasaun iha debate oioin.

Tuir informasaun hosi Governu iha loron-sesta ne'e, delegasaun ne'ebé sei sai hosi Timor-Leste iha loron-sábadu inklui mós ministru Negósiu Estranjeiru no Koperasaun, Hernâni Coelho, ministru Petróleu no Rekursu Natural sira, Alfredo Pires, no ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku no mós Negosiadór Prinsipal ba kestaun hosi fronteira marítimu nian, Kay Rala Xanana Gusmão.

"Asembleia Jeral, ne'ebé halibur Xefe Estadu no Governu sira hosi mundu tomak, no enkontru ho eventu oioin ne'ebé sei hala'o iha tempu ne'ebá, aprezenta oportunidade úniku ida hodi promove interese nasional hosi Timor-Leste no hodi iha interasaun ho dirijente sira, pensadór sira no desizór mundial sira", esplika hosi ezekutivu timoroan.

Rui Araújo sei hala'o diskursu, karik iha loron-sábadu dadeer, 24 Setembru, iha Asembleia Jeral ne'ebé sei dedika debate sentral sira ba ODS.

Iha EUA, primeiru-ministru ho nia delegasaun sei hala'o mós vizita serbisu nian ba Nova Iorke, Washington, Rhode Island, Massachusetts ho Indianápolis.

Reuniaun bilateral sira ho xefe Estadu sira seluk, eventu ofisial paralelu sira, diskursu sira iha universidade sira, enkontru oioin ho grupu sira hanesan sia Society ho Atlantic Council no partisipasaun iha painel sira debate nian "sei kontribui ba vizibilidade Timor-Leste nian no hametin relasaun internasional sira", refere hosi Governu.

SAPO TL ho Lusa - Foto@ Gabinete do Primeiro-Ministro de Timor-Leste 

KAK Kontinua Halerik ba Lei Anti Korupsaun


DILI, (ANTIL) – Adjuntu Komisariu Komisaun Anti Korupsaun (KAK), Manuel Bucar hatete, lei anti korupsaun ne’ebé parlamentu seidauk tau prioridade hodi diskute no fatin servisu kontinua sai kestaun ba KAK hosi halo kna’ar di’ak liutan.

”Dezafiu ba KAK mak lei anti korupsaun ne’ebé to’o agora parlamentu seidauk tau hanesan prioridade, obstaklu mak edifisiu KAK la-sufisiente, entaun planu atu servisu ho pesoál ne’ebé barak seidauk bele realiza”, Bucar ba jornalista sira iha Faról, Sesta, (16/9).

Nia informa, planu stratéjiku ne’ebé KAK dezeña no projeta ba tempu naruk nian mak bele servisu ho pesoál investigadór hamutuk ema nain 150 to’o 200.

Maibé tomada de posse ba pesoál investigadór nain 12, antes tama 2020 sufisiente ona mais KAK kontinua halo proposta ba komisaun funsaun públiku atu nafatin halo rekrutamentu.

Durante tinan ida investigadór sira ne’ebé simu tomada de posse simu formasaun hosi komisariu sira, instituisaun relevante hanesan Ministériu Públiku, Ministéiru Justisa, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Ministériu Finansas ho materia ne’ebé esensiál tebes. Mesmu nune’e, nia dehan, formasaun sei kontinua nafatin, nune’e mos ba sira ne’ebé senior.

Totál investigadór ne’ebé KAK iha hamutuk ema 24 no fahe ba diresaun investigasaun no informasaun seguransa.

Dezáfiu seluk ne’ebé durante ne’e investigadór sira infrenta mak dokumentus, lei no prosediamentu sira barak mak iha lian Portugués hodi difikulta pesoál balun bainhira halo servisu. (jornalista: Rita Almeida)

Foto: Adjuntu Komisariu Komisaun Anti Korupsaun, Manuel Bucar bainhira halo intervista ho jornalista sira iha edifisiu KAK Farol, Sesta, (16/9). Foto ANTIL/Rita Almeida

VETERANUS HADAU MALU PROJETU, PR TAUR: HALO POVU SAI VÍTIMA


Prezidenti Repúblika (PR) Taur Matan Ruak hateten katak, nia sai konfuzaun boot wainhira akompaiña atetudi veteranu sira nian ne’ebé mak hadau malu tan projetu.

Tuir Prezidenti Repúblika katak, tan veteranus nia interese ne’e halo povu mak sai vítima tanba la hetan eletrisidade.

“Ita konfuzaun, veteranus kontinua hadau malu projetu hodi impede projetu dada eletrisidade ba komunidade sira,” katak PR Taur Matan Ruak ba povu iha Suku Afaloicai, Postu Administrativu Uatulari, Munisípiu Viqueque, Sesta (09/9), hodi responde ba komunidade sira nia preokupasaun ne’ebé mak aprezenta ba Xefi Estadu katak, to’o oras ne’e dadaun veteranus sira hadau malu projetu ne’e kontinua eziste.

“Ami husu atu Estadu no Governu dada hela eletrisidade ba ami nia fatin, tanba tinan barak ona ami seidauk hetan naroman, maske seluk hetan hotu ona,” dehan Armindo Soares, wainhira partisipa iha diálogu komunitária Prezidenti Repúblika ho komunidade iha Suku Afaloicai.

Armindo informa katak, iha Quelicai suku nen mak eletrisidade seidauk tama no mós fatin balun kleur ona seidauk hetan tanba deit veteranu sira hadau malu projetu.

Hatán ba kestaun sira ne’e Xefi Estadu hateten katak, ba oin Governu sei impoin disiplina ba projetu iha terrenu”, katak Taur Matan Ruak.

“Eletrisidade ne’e imi nia sei to’o, hein oituan ha’u espera katak, iha tempu imi nian sei to’o. Dezenvolve ita nia rai hanesan forma ba han, ida uluk ida sei tuir. Ha’u espera Governu oin mai disiplina impoin projetu iha terrenu,” katak Taur Matan Ruak.cos

Jornal Nacional

IDADE 117, AVO JOÃO VICENTE SEI FORTE


Ema hotu-hotu hakarak labele mate lalais no di’ak liu, nia bele moris to’o tinan atus resin. Maibé dala barak,  la imajina katak, ema iha mundu ne’e, liu-liu iha Timor ne’e, ema nia tinan bele to’o atus resin.

Iha mundu ne’e, ema ne’ebé moris ho tinan atus resin bele konta ho liman fuan. No karik mós la’os akontese iha nasaun hotu-hotu. Iha Timor Leste (TL) deit foin mak ita bele identifika katak, avo ida ne’e mós oras ne’e dadaun iha ona tinan 117 fulan 8.

Nia mak avo João Vicente husi Aldeia Ocilari, Suku Afaloicai, Postu Administrativu Baguia, Munisípiu Baucau. Nia moris iha dia 1 de Janeiru de 1899.

Maski iha ona idade 117 ona, maibé avo ne’e nia matan sei haree moos, no sei bele la’o ba mai ho aitongka.

Avo Joao Vicente moris husi, aifuan domin husi Nauboru (aman/matebian) no Abucai (inan/matebian).  Nu’udar oan mane mesak husi feton 5 (lima).

Avo João Vicente deskobre sai katak, segredu moris vida naruk mak kontente de’it, labele hanoin ka triste iha tempu ne’ebé mak buat hotu laiha, ka hasoru problema no labele laran moras ema.

Avo Joao Vicente iha feen kaben na’in rua, feen bo’ot oan naran Carmelinda (matebian) iha oan na’in 7, feen kiik naran Maria (matebian) iha oan na’in 10, maibé feto bo’ot nia oan mate hotu ona, no feen  ki’ik mós oan na’in 10, maibé  moris hela na’in 3 deit ona.

Avo João Vicente ho idade ne’ebé mak 117, nune’e avo ninia ain kukun mós naruk hanesan tara futu manu nian.

Avo João husu ba família tomak iha Timor Leste atu hadomi malu, hodi moris kontente, mesmu iha tempu susar no terus nia laran.

Bainhira avo João rona katak, Prezidenti Repúblika atu vizita nia iha nia uma, nia haruka nia oan sira fó haris nia, mesmu durante ne’e avo João lakohi haris.

“Durante ne’e ha’u la haris, maibé agora Prezidenti mai haree ha’u, ha’u tenki haris, hodi hein Prezidenti,” Avo João bisu-bisu ba Prezidenti Repúblika (PR), Taur Matan Ruak nia tilun, bainhira Xefi Estadu ne’e vizita Avo João iha nia uma, Domingu (11/09).

Bainhira avo João haris hotu tiha, nia tuur iha nia uma oin iha kadeira hodi hein Prezidenti Repúblika ho kontente.

Bainhira  Prezidenti Repúblika to’o iha nia uma, avo João  kontente tebes hodi hakuak no rein malu ho Xefi Estadu ne’e, i Prezidenti Repúblika mós foti avo nia liman rein, i avo João komu liman hodi koalia ho lian Indonesia ba PR Taur Matan Ruak katak, bagus kah tidak bagus, Prezidenti hatan ba nia katak,  bagus avo.

“Ha’u halimar,  ha’u mós hakarak hateten ba Prezidenti katak, segredu ita moris naruk ne’e ha’u hatene, tanba ne’e mak to’o ohin loron ha’u moris ho tinan 117, segredu moris nian mak kontente, mesmu hasoru difikuldades ka terus oi-oin, maibé ita kontinua kontente, ne’e ita nia vida naruk, maibé ita moris iha presaun nia laran, ita halo arbiru, naok ema nia sasan arbiru, ko’alia lia aat no hirus malu moris la ho paz no dame, mak ita nia vida sei badak, maibé ha’u moris kontente, hadomi ha’u nia familia no ema hotu, tanba ne’e ha’u la mate,” deskobre avo João  ba PR Taur ho hamnasa.

Avo João kontente tebes hodi kontinua halimar ho Prezidenti no konta istória ba Xefi Estadu ne’e kona-ba Japaun sira tama mai iha Timor.

Avo João konta istória katak, iha tempu ne’eba, nia ba serbisu ho Japaun, hodi halo seguransa iha Tasi Didimera, Suku Vessoru Postu Administrativu Uatolari, Munisípiu Viqueque nia.

Avo João kontinua kontenti wainhira hasai foto ho Prezidenti Repúblika, inklui avo ne’e nia familia.

Alénde ne’e, tuir Avo João Vicente nia beioan, Luis Menezes alias Takur, mós informa katak, avo João  iha tempu bailoron ne’e, nia saúde di’ak no kontente, maibé kuandu iha tempu udan nia senti labele tanba malirin liu, ne’eduni iha nia fatin toba tenki sunu ahi ba hodi nia haneruk.

“Ami oan, beioan kontenti no hadomi ami nia avo ne’e, tanba nia tinan 117 ona, maibé matan no tilun sei moos, ami halimar no joga karta ho nia, hodi halo hiburan ida ba nia, no ba bei oan sira hotu,”informa Takur.

Nia mós konta nia istória oituan konba nia avo nian katak, wainhira nia sei ki’ik haree nia avo ne’e kuandu iha kalan etu han la hotu, dadersan nakukun nia ba kuu aidila tahan tuan, da’an ho etu malirin ne’e hodi han.

“Han hotu tiha, nia hakruk tun ba rai, nia inus been turuk hotu, nia foti ulun, nia lori lian naueti hateten aku da mata deba, tanba foer aku hasai maa leba (hau la mate ona, tanba foer iha hau nia laran hasai hotu ona),” haktuir Takur.

Rona tiha nune’e, nia oan no beioan sira ko’alia ba nia katak, o lamate ba, moris to’o uut de’it ba, maibé nia hamnasa dehan la mate duni, tanba foer ha’u hasai hotu ona no Jesus moris iha ha’u nia laran, nia beioan sira hamnasa, maibé ikus mai nia la mate duni to’o agora ho idade 117.

Nia hatutan tan, avo João Vicente ne’e, han de’it etu sedok ho aidila tahan, la tau masin no masako.

Alénde ne’e, Prezidenti Repúblika (PR) Taur Matan Ruak mós dehan,  katuas moris ho idade 117, ne’e nia oan no beioan sira kontente, tanba sira ki’ik sei moris toman.

“Ha’u kontente no halimar ho katuas, tanba katuas ne’e ho idade ida bo’ot, maibé nia kontinua kontente, tanba ne’e ha’u husu ba média sira hasai tiha nia foto publika sai, tanba imi haree katuas nia ain kukun naruk hanesan ne’e,” dehan Taur Taur Matan Ruak.

Iha oportunidade ne’e, PR Taur Matan Ruak fó hela osan US$ 500 ba avo João, no bolu kedas doutor sira husi Palásiu Prezidensial nian hodi aranza kadeira roda ba avo ne’e.cos

Jornal Nacional

Primeiro-ministro timorense lidera equipa ministerial na Assembleia Geral da ONU


Díli, 16 set (Lusa) - A implementação dos Objetivos de Desenvolvimento Sustentável (ODS) vai dominar a agenda dos encontros que a delegação timorense, liderada pelo primeiro-ministro, mantém a partir da próxima semana nos Estados Unidos.

A delegação liderada por Rui Maria de Araújo, que vai participar ainda na Assembleia Geral das Nações Unidas, tem previsto vários encontros bilaterais com chefes de Estado e de Governo e a participação em vários debates.

Segundo informou hoje o Governo, a delegação que parte no sábado de Timor-Leste é ainda integrada pelo ministro dos Negócios Estrangeiros e Cooperação, Hernâni Coelho, ministro do Petróleo e Recursos Minerais, Alfredo Pires, e pelo ministro do Planeamento e Investimento Estratégico e ainda Negociador Principal para a questão das fronteiras marítima, Kay Rala Xanana Gusmão.

"A Assembleia Geral, que reúne Chefes de Estado e de Governo de todo o mundo, e os numerosos encontros e eventos que ocorrem nesta altura, apresentam uma oportunidade única para promover os interesses nacionais de Timor-Leste e de interagir com outros dirigentes, pensadores e decisores mundiais", explica o executivo timorense.

Rui Araújo deverá discursar, previsivelmente na manhã de sábado 24 de setembro, na Assembleia Geral que dedicará aos ODS os debates centrais.

Nos EUA, o primeiro-ministro e a sua delegação deslocam-se ainda em trabalho a Nova Iorque, Washington, Rhode Island, Massachusetts e Indianápolis.

Reuniões bilaterais com outros chefes de Estado, eventos oficiais paralelos, discursos em universidades, rondas de encontros com grupos como a Asia Society e o Atlantic Council, e a participação em painéis de debate "irão contribuir para a visibilidade de Timor-Leste e o reforço das relações internacionais", refere o Governo.

ASP // JPS

Tailandês e britânica vencem penúltima etapa do Tour de Timor em bicicleta de montanha


Com, Timor-Leste, 16 set (Lusa) - O tailandês Peerapol Chawchiangkwang e a britânica Catherine Williamsons venceram hoje a quarta e penúltima etapa do Tour de Timor, em bicicleta de montanha, que ligou as localidades de Iliomar e Com.

David Vaz, o ciclista português que lidera a geral, chegou em segundo lugar, com a britânica a somar a sua segunda vitória consecutiva, depois de ganhar na terceira etapa de quinta-feira, à frente da portuguesa Celina Carpinteiro, que lidera a secção feminina.

Os irmãos Orlando e Jacinto de Jesus da Costa foram os primeiros timorenses a concluir a etapa, chegando ao mesmo tempo à linha da meta.

A edição de 2016 do Tour de Timor, que decorre até sábado, é composta por cinco etapas em bicicleta de montanha, contando com 120 participantes de 19 nações.

O Tour termina no sábado com a quinta e última etapa, entre Lospalos e Baucau (87 quilómetros).

Os vencedores dividem prémios no valor total de 58.000 dólares (quase 52.000 euros) e a primeira e última etapa da prova estão registadas pela União Ciclista Internacional, permitindo aos vencedores acumular pontos para a sua classificação internacional.

ASP // JPS

MATAN MORIS NEON NAIN…!!!


Jornal Nacional, editorial

Eleisaun Presidensial no eleisaun parlamentar bele dehan sei hein tinan oin, 2017, matematikamente, falta deit fulan 6, Marsu 2017 eleisaun Presidensial, tomada de posse Presidente Republika eleitu 20 de Maio 2017,  no eleisaun jeral sei falta fulan 10, Julho 2017 no formasaun governu foun no tomada de posse dia  8 Agusto 2017.

Eleisan Presidensial no eleisaun jeral nee festa demokrasia, sidadaun ida idak ezerse sira nia direitu hodi hili sira nia lider nebe sira konfia hodi sai Presidente Republika no hili Partido Politiku hodi reprezenta sira iha uma fukun no partido mais votadu ka koligasaun partidaria hili membru governu hodi governa país nee durante tinan lima nia laran.

Iha eleisaun 2012, kandidatu Presidente Republika ema nian 14, kandidatu nain rua, ida mate no ida seluk elimina, no partido politiku 26 nebe ikus mai, Partido politiku 22 tenki simu derota, laliu 3%, partido hat, CNRT, FRETILIN, PD no Frente- Mundança hakat liu bareira 3% hodi tama parlamentu nasional.

Atu hasoru eleisaun jeral 2017 mai, Partido Politiku 32 mak regista an ona iha Tribunal Rekursu hodi hetan legalidade kompete iha eleisaun jeral mai maibe partido balu sei mosu tan antes eleisaun.

Eleisaun prosesu demokratiku ida maibe prosesu nee bele nakfilak ba anarkismo, violensia se partido politiku ida idak la kontrola no la halo edukasaun politika diak ba militantes no simpatizantes.

Eleisaun presidensial no eleisaun jeral tinan oin nee bele dehan eleisaun ida nebe kompetetivu, partido historiku FRETILIN, Partido ho figura historiku no karismatiku, Xanana Gusmão iha CNRT no partidu foun PLP se los duni ho figura “Taur Matan Ruak”.

Se partido tolu nee, publiku kompara ho liga desportu España, FRETILIN, CNRT hanesan Barca ho Real Madrid, PLP hanesan Atletiku Madrid nebe bele sai ameasa klubu boot rua nee ba kampionatu.

Ho kompetisaun partido tolu nee bele mosu inflitrasaun intrese exterior hodi desestabiliza situasaun iha rai laran tamba iha ona indisius, ka tentasaun oi-oin atraves insitituisaun forsa ho polisia hodi estraga estabilidade iha nasaun nee.

“Timoroan balun hahú dadaun ona kesi ikun ba sorin tabele ba mai, hodi buka meius atu infiltra iha joven no polisia, forsa  hodi sobu ita nia soberania. Imi joven sira kuidadu an ba, 2017 ne’e ema sei tau osan ba imi atu kria instabilidade iha nasaun ne’e, imi lakuidadu an imi sei baku malu,” Kay Rala Xanana Gusmão.

Los duni Maun Bo’ot, fulan hirak ikus nee mosu krimes oi-oin iha Kapital nasaun no mos iha Muncipio, polisia baku no tiru membru F-FDTL, la respeitu veteranu sira no grupo organizadu tiru ema ho rama ambon.

Ne’ebe tensaun politika sei aas iha tinan 2017, eleisaun presidensial no eleisaun jeral. Tan nee Partido Politiku tenki asumi responsabilidade halo edukasaun politika ba militantes. Eleisaun nee hanesan jogu demokratiku nebe iha lakon no iha manan. Ida nebe manan hakoak iha nebe lakon no ida nebe lakon tenki simu realidade.

Partido politiku sira labele fo fatin ba ema sira nebe hakarak estraga estabilidade nasaun nian nee iha partido laran. Labele fo fatin ba ema hodi kesi ikun ba iha partido hodi estraga nasaun nee. Laiha duvida katak tetansaun atu estraga nasaun nee komesa ona, maibe polisia no F-FDTL iha ona maturidade hodi ultrapasa tentasaun sira nee ho diak.

Se nasaun nee monu fila fali ba konflitu, sei difikuta Timor Leste hodi halo negosiasaun fronteira maritima ho Australia nebe dadaun nee prosesa ona iha tribunal arbitrazen, Den Haag, Holanda.*

PLP KONSIDERA LPV AKTU DISKRIMINASAUN - LH KONKORDA HO TMR


Partidu Libertasaun Popular (PLP) konsidera Lei Pensaun Vitalisia (LPV) hanesan aktu diskrimisaun ne’ebe oras ne’e dadaun la’o hela iha Estadu RDTL.

Lia hirak ne’e afirma husi Prezidenti interinu PLP, Sabino Soares “Guntur” ba JN-Diário iha Sede PLP, Dili, Kinta (15/9/2016), hodi responde ba preokupasaun membru Parlamentu Nasional (PN) ne’ebe hatete ejijensia revizaun ba LPV ne’e hanesan manobra politika husi PLP.

Sabino Guntur esplika katak, ejijensia publiku atu halo revizaun ba LPV ne’e laos presaun husi PLP, maibe aspirasaun povu tomak nian.

“Ami hakarak hatete ba publiku tomak katak LPV ne’e aktu diskriminasaun ne’ebe lao iha Estadu Republika Demokrat Timor Leste nia okos, liu-liu kona ba injustisa sosial,” hateten Sabino Soares Guntur.

Sabino Guntur hateten, se PN konseidera ezijensia ne’e hanesan manobra politika tanba PN rasik hakarak proteze sira nia pozisaun ne’ebe maka la dun dignu, laiha ona lezitimidade. Nune’e, reprezentante povu iha uma fukun buka argumentu oin – oin para kondena ema seluk ne’ebe lahalo sala.

Sabino Guntur esklarese katak, PLP tau preokupasuan maka’as ba LPV tanba ejijensia mai husi povu. Tanba ne’e, nudar reprezentante povu nian presiza rona argumentu husi nia povu rasik.

PLP konsidera injustisa sosial, tuir Sabino Guntur,  tanba ema veteranu ne’ebe luta tinan  24  nia laran la hetan tratamentu dignu hanesan eis titulares no eis membru Governu ho eis deputadu sira. ironia tebes, ema ne’ebe foin ba tuur iha Governu ho PN tinan lima deit hetan previleizu iha nia vida tomak.

Husi sorin seluk, Diretor Lao Hamutuk, Mericio Akara afirma katak, ejijensia atu halo revizaun ba LPV laos manobra politika, maibe ejijensia ne’e murni  mai husi povu, tanba  povu sira konsidera LPV ne’e hamosu injustisa sosial.

‘’Politika nain sira ne’e mak koalia hanesan ne’e, ohin A aban koalia B, maibe  hakarak koalia lolos ejijensia ba revizaun LPV ne’e hahu kedas iha tinan kotuk ne’e  husi estudante  universitario sira halo demostrasaun, sosiedade sivil sira, individu no nain ulun balun foti duni LPV hanesan problema ida ne’ebe tenki resolve, tanba hamosu injustisa social,’’ argumenta Mericio  Akara.

Mericio Akara haktuir, hare husi istoria ejijensia halo revizasaun ba LPV ne’e, laos mai deit husi ema ida ka rua, maibe kuaze povu tomak apoiu atu halo revizaun ba LPV ne’e, povu kestiona laos manobra, maibe konsidera ne’e injustisa social.

Luta Hamutuk  mos konsidera LPV ne’e prioridade duni atu halo revizaun, tanba tinan barak ona povu sira kestiona maka’as kona ba LPV.

Kona ba deklarasaun Presidenti da Republika Taur Matan Ruak ne’ebe mak hakarak halakon total LPV, Mericio Akara hateten, PR Taur konsidera pensaun vitalisia ne’e halo ema balun mak hetan  benifisiu, balun seluk moris kiak nafatin, tanba PR Taur  rasik haleu ona municipiu  13 hodi hare direta kondisaun povu sira nian iha area rural no hare rasik povu barak  moris iha kondisaun kiak, entaun reve tiha LPV ne’e para osan balun bee hadia povu sira nia moris.

Korupsaun legal

Husi sorin seluk Diretur Ezekutivu Assossiasaun HAK, Manuel Monteiro hateten katak, lei Pensaun Vitalisia (PV) ne’ebé maka agora dau-daun ezisti iha República Democrática de Timor-Leste (RDTL) ne’e hanesan korrupsaun legal ida.

“Lei Pensaun Vitalisia (PV) ne’e dezde inisiu kedas ami nia pozisaun kontra no ami konsidera ne’e hanesan korupsaun legal, tanba Parlamentu Nasional (PN) labele halo lei ida proteje uluk sira nia aan, maibé loloos sira tenki halo uluk lei ida ne’ebé maka atu proteje sidadaun sira, tanba sira reprejenta povu laos sira reprejenta sira nia aan,” Manuel Monteiro ba jornalista sira iha salaun enkontru HAK, Farol-Díli, Kuarta (14/09/2016).

Nia esplika, HAK apresia ho Prezidenti Repúblika (PR) ninia komentariu katak atu halakon PV, tanba Xefi Estadu hanesan ema númeru 1 iha rai ida ne’e, sei preokupa ho vida moris loro-loron povu ninian.

“Tanba lei ne’ebé maka sai mai ne’e tenki iha semangat justisa sosial, maibé lei ida agora ne’e konserteja laiha justisa sosial, tanba ema balun idade produtivu hela hanesan ho ita, tanba ba de’it nia eis titulares ida, la servisu mós nia hader mai, ninia vida ne’e garantidu tiha ona iha meja leten,” dehan Diretor Ezekutivu HAK.

Nia esklarese katak, lei ne’e tenki muda duni, laos atu halakon total maibé tenki muda liu-liu iha konteim ida regalease bara-barak ne’e tenki hatuun ninian porsentu, hodi lei ne’e iha balansu no iha justisa sosial ba sidadaun hotu-hotu.

“Asaun protesta ne’e estudante sira halo ona kuaje semana ida iha universidade ida-idak maibé nafatin lian laiha, agora asaun saida maka ita hakarak halo tan maka ha’u hanoin maka fó justisa ba sira, tanba lei PV ne’e mós bele hafasil deputadu no deputada sira hodi bele hatama kompaña sira ne’ebé maka balun iha sira nia rai black list ona,” tenik Manuel Monteiro.

Nia akresenta katak, maibé agora saida maka akontese, loos duni iha TL akontese duni dezigualdade entre ema kiak ho ema riku aas teb-tebes, ne’ebé ninia efeitu ida bele mai husi lei PV.

“Komunidade sira wainhira partidu balun halo kampaña iha imi nia leet, imi tenki husu ba sira katak imi nia vizaun polítika, ideolozia, programa, komitmentu ba lei PV ne’e saida, abanbainrua ukun karik sei muda lei PV ka lae, sé la muda deskulpa de’it ami la hili imi, tanba ita ba eleisaun ne’e ita vota ho konsiensia katak partidu ninia programa tenki diak atu hatan komunidade ninia vida, halo lei karik tenki proteje komunidade nia vida, laos proteje sira nia aan no grupu de’it,” deklara Manuel Monteiro.nes/nia/ves

Jornal Nacional

Veteranu Sira Ejiji Halo Revisaun Lei Pensaun Vitalisia


Dili, (ANTIL) – Veteranus sira ne’ebe uluk luta ba libertasaun ukun rasik an Timor-Leste nian hasoru malu ho Primeiru Ministru, Dr. Rui Maria de Araujo hodi hato’o sira nia preokupasaun ba situasaun jeral Timor-Leste nian, inklui ejiji ba Parlamentu Nasional atu halo revizaun ba Lei Pensaun Vitalisia.

Antonio Aitahan Matak, veteranu ida ne’ebe hola parte iha hasoru malu ho Primeiru Ministru, ba ANTIL esplika, sira sempre hamutuk nafatin hodi defende interese estadu no ba povu Timor Leste ba moris di’ak. Nune’e mós veteranu sira terus durante tinan 24 iha ai-laran, maibé la simu pensaun vitalisia no regalias, hodi hamósu grupu balun de’it mak simu hodi hariku sira nia an no haluha povu maubere.

‘’Ami hato’o  proposta sira ne’e ba primeiru ministru atu nia bele buka dalan oinsa ami mós bele koalia ho prezidente parlamentu atu koalia asuntu sira ne’e,’’ dehan Aitahan Matak, Sexta (16/09/2016), iha Palacio do Governo.

Wainhira Parlamentu Nasionál mak la diskute Lei Pensaun Vitalisia, Aitahan Matak hateten, veteranu sira nia pozisaun tenke husu nafatin atu bele halo mudansa tanba lei ne’e hariku ba ema balun de’it.

“Asuntu sira ne’e, sai veteranu sira nia preokupasaun ba nasaun nian tanba tenke tau as ba interese povu nian duke ba interese grupu kiik oan nian. Wainhira, ita haree orsamentu nia gastu tenke koñese retornu estadu no reseita tama makas ou la’e, se la tama makas entaun labele hamate fali ita nia estadu.  Osan sira ne’e fo fali ba grupu balun ne’ebé mak tur no hetan apoiu hosi povu liu hosi votasaun maibé la atende ba povu nia nesesidade,” nia dehan.

Alende koalia kona ba Lei Pensaun Vitalisia, asuntu seluk ne’ebe sira hato’o mak pozisaun veteranus sira atu hamutuk hodi defende fronteira maritima.

“Veteranu sira nia aten no neon ida atu bele hamutuk hodi luta no manan ba fronteira tasi, rai maran no lalehan nian,” nia dehan.

Nune’e mos, Aitahan Matak informa, veteranu sira hato’o mos lamentasaun ba kondisaun veteranus sira ne’ebe laiha kondisaun saúde ne’ebé mak di’ak no sira nia oan ne’ebé lahetan bolus estudu.

Jornalista : Zezito Silva / Editor: Gantry Meilana

Ejekusaun Orsamentu Ministériu Defeja Atinji % 67


Ministru Defeza, Cirilio Cristóvão hatete ejekusaun orsamentu Ministériu Defeza to’o iha 25 de Agustu, atinji ona %67, no kontinua aselera ejekusaun iha fulan ikus nian molok ramata tinan fiscal 2016.

“Loron 25 de Agustu %67 ona. Iha evulusaun semana hira ikus ne’e klaru katak nia atinji ona %7o ital ona,” Cirilio Cristóvão hato’o kestaun ne’e iha Uma Fukun Parlamentu Nasionál (PN), bainhira atu hasoru Prezidente PN.

Orsamentu hirak ne’e aloka ba Bens no Serbisu Ministériu nian, atende veteranu sira ne’ebé ativu hela ba halo tratamentu médiku, aktividade 20 de Agustu, 2 de Fevereiru, orsamentu manutensaun ba ro militar nian, kursu no formasaun forsa sira nian iha rai liur.

Nia hatutan iha tinan oin (2017), Ministériu Defeza propoin ona orsamentu milliaun 5 ne’ebé pasa ona iha komite revizaun orsamentu maibé sei lori ba parlamentu atu halo diskute molok halo aprovasaun hamutuk ho Orsamentu Jeral du Estadu 2017 nian.

Osan milliaun 5 ne’e fó prioridade liu ba kapasitasaun forsa sira no mós ba kompañia enjenaria no komponente naval. (Efrem)

Matadalan

Ekipamentus La Sufisiente, Siklista Nasionál Lakon Kompete ho Internasionál


ILIOMAR - Kompetisaun internasionál Tour de Timor tinan 2016 hahú tama dau-daun ona iha etapa datoluk iha Kinta-Feira (15/09/2016) ho rute Postu Administrativu Quelicai, Munisípiu Baucau, ba Postu Iliomar Munisípiu Lautem.

Hahú hosi etapa dahuluk (start) hosi kapitál Díli ba Munisípiu Manatuto iha lista kompetisaun domina hosi siklista internasionál sira. Nune’e mós iha etapa daruak ho datoluk. Iha etapa datoluk ninia distánsia hamutuk 83.5 km, no atravesa hosi Postu Administrativu Uatulari ho Uatucarbau hafoin tama ba iha liña finál iha Iliomar, Lautem.

Iha rute terseiru ne’e nafatin domina hosi siklista internasionál sira, liu-liu siklista hosi nasaun Portugal ne’ebé maioria okupa iha pozisaun primeiru no segundu internasionál (jerál) iha kategoria ba feto ho mane.

Kompara ho siklista nasionál sira durante loron tolu nia laran ne’e, siklista sira okupa iha pozisaun ne’ebé dook tebes. Iha etapa primeiru siklista nasionál Jacinto de Jesus da Costa ne’ebé hanesan primeiru lugár iha kategoria nasionál konsege okupa iha pozisaun 10 kategoria internasionál (jerál).

No iha etapa segundu, Jacinto nafatin hanesan Primeiru lugár ba kategoria nasionál no okupa iha pozisaun 18 internasionál nian. Nune’e mós, iha terseiru etapa nian ne’ebé nafatin okupa hosi Jacinto iha kategoria klase nasionál hanesan primeiru lugár no okupa iha pozisaun 15 internasionál (jerál) ho durasaun tempu 4:16:33.20. Nune’e mós kompara ho siklista feto nasionál sira ne’ebé defísil atu kompete ho feto internasionál sira.

Ho rezultadu ne’ebé iha, Prezidente Federasaun Siklizmu Nasionál Timor-Leste, Angelo Henrique afirma katak tanba siklista nasionál sira menus iha téknika, no mós parte materiais nian.

“Ita labele kompara fali siklista internasionál sira ho nasionál. Konserteza ke nasionál sira tuir ha’u nia haree balun falta iha tékniku. Depois balun hanesan materiál ladun di’ak hanesan bisikleta. Agora ema internasionál sira iha materiál kompletu, sira nia bisikleta ne’e balun roda di’ak, korente mós foun, no di’ak,” kompara Prezidente Angelo Henrique iha Iliomar.

Entretantu, primeiru lugár internasionál (jerál), iha etapa datoluk nian maka siklista Portugés, David Vaz (41) lori oras (3:16:15:30) to’o iha liña finál hafoin start iha tuku 07:00 Otl.

No segundu lugár maka Kirill Kazantsev (33) hosi nasaun Kazakstan ne’ebé mós tama ho oras (3:16:37:40) to’o iha liña finál. Terseiru lugár okupa hosi Keerati Sukprasart (25) hosi Thailándia ho durasaun tempu 3:18:28:50, no mós kuartu lugár hetan hosi Craig Cooke (59) hosi nasaun Austrália ho durasaun tempu 3:29:03:30.

Nune’e mós, terseiru lugár nasionál hetan hosi siklista António Almeida Pereira Martins ho durasaun tempu 4:59: 45: 90 ho númeru kompetisaun (94). No kuartu lugár okupa hosi António Fernandes Viana ho durasaun tempu  5:07:07.30.

Klasifikasaun internasionál (jerál) feto primeiru lugár iha terseiru etapa, hetan hosi siklista hosi nasaun United Kingdom ho naran Catherine Williamsons ho durasaun tempu 4:05:34.40. Segundu lugár hosi siklista Portugéza Celina Carpinteiro ho durasaun tempu 4:05:35.30. Terseiru lugár hosi siklista Ilda Carina Pinheiro hosi nasaun Portugal ho tempu 4:20:09.60.

Tuir fali klasifikasaun hosi siklista feto nasionál, primeiru lugár hetan hosi Maria Loua Marçal Soares ho tempu 5:51:33.49. Segundu lugár hosi Francelina Márques Cabral ho durasaun tempu 6:00:06.20. (Jon)

Matadalan

Portugés sira ne'ebé halo viajen iha ró nakfera iha Bali nia kondisaun di'ak no fila ona ba illa


Portugés na'in rua ne'ebé iha halo viajen iha ró ida turista nian ne'ebé nakfera iha largu Bali nian iha "kondisaun di'ak" no fila tiha ona ba illa indonéziu ne'e, hatete hosi fonte governamental ida ba Lusa.

Fonte hosi gabinete sekretáriu Estadu ba Komunidade sira adianta ona katak kaben-na'in portugés ne'e "la kanek" ida no fila ona ba Bali.

Ajénsia France Presse (AFP) fó sai iha loron-kinta ne'e katak ema na'in ida mate no na'in 14 kanek tanba ró ida ne'ebé lori turista sira hosi illa Bali nia motor nakfera hafoin sai hosi illa ne'e.

Xefe polísia hosi distritu Karang Asem, Sugeng Sudarso, hatete ona ba AFP katak "esplozaun ne'e akontese liutiha minutu lima hafoin hahu viajen", hodi hatete katak vítima ne'ebé mate maka feto ida ne'ebé la rezisti hasoru kanek sira iha ulun.

Responsável hanesan hatete katak ema na'in 14 ne'ebé kanek mai hosi nasaun sira hanesan Portugal, Alemaña, Grã-Bretaña, Austrália ho Koreia-Súl.

Ró ne'e lori turista na'in 35 no membru na'in haat pertense ba tripulasaun.

SAPO TL ho Lusa - Foto@ SAR /EPA

Jacinto La Fó Tempu Ba Siklista Seluk iha Kategoria Nasionál


ILIOMAR, (ANTIL) - Siklista nasionál, Jacinto da Costa (81) la fó tempu ba nia maluk sira seluk iha Tour de Timor Kategoria Nasionál. Dezde Stage I Dili-Manatuto no Stage II Manatuto-Quelicai, nia lidera kategoria nasionál no iha Stage III Quelicai-Iliomar ho distánsia 83.5 km ne’ebé realiza iha Kinta (15/9) mós nia kontinua lidera.

Hosi Quelicai ba Iliomar ne’ebé subida barak no dook, Jacinto konsege atravesa ho oras haat nia laran (4:16:33:20).

Ninia tarjetu sai realidade. Katak, nia esforsu án hadi’a duni ninia prestasaun ne’ebé tún. Antes ne’e, iha Stage II Manatuto-Quelicai, ninia prestasaun tún ba pozisaun 18 kompara ho Stage I Dili-Manatuto ne’ebé nia hetan pozisaun 12. Iha Stage III Quelicai-Iliomar, ninia prestasaun sa’e hikas ba pozisaun 15.

“Ha’u tenta atu hadi’a ha’u nia prestasaun iha Stage III Quelicai-Iliomar tanba ha’u domina oituan rute,” Jacinto dehan ba jornalista sira iha Quelicai, Kuarta (14/9).

Hafoin Jacinto, tuir kedas ho siklista Orlando da Costa (77) no durasaun tempu 4:18:26:40, António Almeida Pereira Martins (84) ho durasaun tempu 4:59:45:90, António Fernandes Viana (56) ho durasaun tempu 5:07:07:30, Leonel da Silva Gonçalves (57) ho durasaun tempu 5:07:10:50, Diamantino Sandro Monteiro Seixas (38) ho durasaun tempu 5:07:15:30, João Bosco Ximenes (8) ho durasaun tempu 5:08:10:30, Eugénio Manuel dos Santos Tilman (22) ho durasaun tempu 5:15:08:70, António Ade de Araújo Xavier (43) ho durasaun tempu 5:20:44:20 no António Seixas Ferão de Carvalho (37) ho durasaun tempu 5:21:04:20). (Jornalista: Xisto Freitas/Alberto Alves: Editor)

Foto: Siklista Nasional, Jacinto da Costa

CNRT Lakon Ema Matenek Ida


DILI - Membru Parlamentu Nasionál hosi bankada Partidu Consellu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT) sente lakon matebian Eis Sekretáriu Estadu Obras Públikas Transporte no Komunikasaun (MOPTK), iha Governu Aliansa Maioria Parlamentar, Luis Vaz Rodrigues.

“Ami sente lakon ema ida kee matenek, derepente moras lori ba hospitál mais ikus hakotu Is ona, mais ita nia distiñu Nai mak kaer tanba ne’e ita labele iha hanoin katak ohin ka aban mais ita hotu nia dalan maka ida ne’e,”dehan Deputada Ângela Sarmento hosi Bankada CNRT ba Timor Post iha Parlamentu Nasionál, Kuarta, (14/09).

Nune’e sira hakarak hato sira nia sentidu lakon ba família  tomak tanba kompañeiru ne’e hakotu ona Is.

“Ami espera katak buat di’ak sira ne’ebé nia matebian Luis Vaz Rodrigues halo ita bele banati tuir hodi fóti hanesan lisaun ba ita hotu hodi bele hadi’a iha futuru,”tenik nia.
 Entertantu iha fatin hanesan, Vice Prezidente Parlamentu Nasionál, Duarte Nunes hosi Bankada CNRT hatutan, matebian ne’e hola parte iha família  bot CNRT nian, tanba ne’e CNRT sei marka prezensa.

“Partidu CNRT hatene ona tanba ne’e ami sei marka prezensa hotu tanba matebian Luis Vaz Rodrigues hola parte iha família  boot CNRT,”hatutan Vice Prezidente PN, Duarte Nunes ba Timor Post.

Nia dehan, sira nia Sekretariu Jeral hatene ona no fó orientasaun ona ba prosesu funerál sira nia kompañeiru ne’ebé hakotu ona Is.

Membru Governu Hato’o sentidu kondolénsias

Parte seluk, haktuir Sekretáriu Jeral Partidu CNRT atual Ministru Koordenador Asuntu Administrasaun no Ministru Administrasaun Estatál (MAE) Dionísio Babo hato’o sentidu kondolénsias ba matebian.

“Governu sente lakon ema ida, ha’u hanesan kolega ho nia no hamutuk ho nia iha Partidu CNRT sente lakon kuadrus ida ne’ebé maka servisu sempre ho profisionalismu, tanba ne’e hato’o sentidu kondolénsia ba nia no nia família  sira,” haktuir Dionísio ba jornalista iha MNEK, Praia dos Coqueiros, Kuarta, (14/09).

Dionísio hatete, maske matebian Luis Vas Rodrigues hakotu ona is, maibé nia hanesan ema Timor-oan no fo ona nia kontribuisaun ba estadu Timor Leste.

Maske nia partisipa iha governu mesmu uitoan ka barak, maibé matebian mós halo ona desizaun barak, entaun kontribui direitamente ba dezenvolvimentu país ninian.

Dionísio hatutan, maske eis Secretariu Estadu Obras Publika (MOP) ne’e iha parte fraka, maibé nia servisu sempre ho profisionalismu.

“Ha’u hatene katak durante ami servisu hamutuk iha V governu konstitusional, nunka koalia konaba kestaun partidu, nia sempre ko’alia kona-ba planu no programa governu nian ne’ebé maka iha,”hatete Dionísio.

Nia dehan, matebian ne’e servisu di’ak tanba nia ema tékniku ida, tanba partidu ho governu sente lakon, entaun sente triste tebes.

Portantu hanesan Secretariu Jeral partidu CNRT fo sentidu kondolensia maka’as ba família  matebian, tanba ne’e ema hotu reja atu nain maromak simu matebian ba iha nia kadunan santu.

Dionísio hatete, matebian depois hakotu is iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) nunka se rona informasaun ida kona-ba matebian moras saida.

Maibé depois nia hakotu Is mak foin rona fali katak, matebian sente sofre moras iha fuan, entaun nia ba HNGV no lakleur de’it hodi nia hakotu Is.

 Kazu Eis SEOP Taka

 Portantu relasiona ho kazu ne’ebé antes ne’e envolve hosi matebian eis Sekretáriu Estadu Obras Públiku ( SEOP) Luis Vas Rodriques, tuir Komisáriu KAK, Aderito Tilman hatete, Kazu ne’e Komisaun Anti Korupsaun (KAK)) remata ona prosesu investigasaun no haruka kleur ona ba Ministériu Públiku (MP) iha tinan 2016 nia laran. No Agora kazu refere kompetensia iha MP.

Maibé tuir Komisáriu KAK ne’e hatete, tuir lei 119 kódiku penal bainhira iha kazu ida arguidu mate ona, prosesu ba kazu refere bele estinge nia prosedementu ho Sansaun Kriminál. Maske prosesu sei iha investigasaun no to’o ona prosesu iha Tribunál.

“Maibé kestaun, agora arguidu eis SEOP Luis Vas Rodriques  mate ona. Tuir lei Kódigu penál  artigu 119 klarifika, bainhira ema ida konstitui nu’udar arguidu maka nia mate ona. Lei refere fó dalan atu estinge nia prosedementu ho Sansaun Kriminál, maske prosesu sei la’o hela no to’o ona Tribunál,”Informa Aderito Tilman iha nia servisu fatin Farol, kuarta, (14/09).

Eis Sekretáriu Estadu Obras Públika iha Governu Aliansa Maioria Parlamentar, Luis Vaz Rodrigues, hakotu is iha Hospital Nasionál Guido Valadares  (HNGV), iha oras tuku 13:30, tanba moras fuan.  Luis Vaz hakotu Is ho tinan 55.

 Família sira evakua matebian ba sala emerjénsia HNGV, Tersa (13/09), tuku 2 madrugada. To’o iha emerjénsia hetan atendimentu hosi Médiku Espesialista Internista.

 Haré ba kondisaun grave dadauk, médiku sira muda pasiente ba sala ICU, maibé liu tiha oras hira nia laran la konsege salva.

“Mai iha emerjénsia tuku 2 madrugada ho moras fuan, hetan atendimentu hosi médiku espesialista internista, depois muda ba sala ICU, maibé labele salva,” haktuir Xefe Emerjénsia HNGV, Doutór  Alito Soares, ba Timor Post, Tersa (13/09) kalan.  (rio/gus/max)

Timor Post

Pensaun Vitalisia, Horta-Alkatiri-Lu-Olo Hetan Regalias


DILI - Vise Prezidente Komisaun A Parlamentu Nasional (PN), deputadu Arao Noe hateten, ema neebe hetan regalias ba lei pensaun vitalisia maka hanesan eis Prezidente Republika Jose Ramos Horta, Eis Primieur Ministru Mari Alkatiri no eis Prezidente Parlamentu Nasional Francisco Guterres Lu-Olo.

Nia hateten, eis titularis sira nee simu, tanba momentu nee iha limitasaun korenta dois mezes, sira seluk latoo korenta dois mezes, Xanana Gusmao maka too cinco anus iha Governasaun AMP, maibe ida nee nia ezerse funsaun hodi halo servisu.

Primeiru Prezidente Republika nee maka maun boot Xanana Gusmao, mais nia lasumi regalias, tanba agora nia Ministru hela, se maka simu agora dadauk nee Eis Prezidente Republika Jose Ramos Horta, Eis Prezidente Parlamentu Nasional Francisco Guterres Lu-Olo no mos Eis Primeiru Ministru Mari Alkatiri,” dehan deputadu Arao ba STL, iha PN, Kinta (15/06/2016).

Iha fatin hanesan Vise bankada Fretilin Francisco Miranda Branco hateten, konaba eis titularis neebe maka hetan regalias nee Ministeiru Finansas maka bele hatene, maibe orsamentu neebe maka aloka ba pensaun vitalisia mais ou menus tres miloens. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (16/9/2016). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae