domingo, 9 de abril de 2017

Bispu Basilio: Prezensa Partidu Barak Halo Konfuzaun

Baucau (TATOLI) – Prezensa Partidu polítiku barak iha Timor-Leste, bele hatetenatu haforsa demokrásia no prinsípiu Konstituisaun Repúblika Demokrárika Timor-Leste (RDTL) ne’ebe adopta multipartidaria, maibe prezensa partidu barak tuir Bispu Diocese Baucau, Don Basilio do Nascimento halo konfuzasaun.

“Timor-Leste nasaun ki’ik hamosu partidu barak halo ita konfuzaun maibé konstituisaun fo biban atu ema hotu iha direitu hari’i partidu,” hateten Bispu Basilio do Nascimento ba Ajénsia Notisioza TATOLI iha nia rezidénsia Baucau.

Tuir Amu Bispu, partidu barak hanesan prinsípiu demokrásia, maibé atu fo benefisiu ba nasaun mak sai pontu interogasaun ho razaun esperiénsia eleisaun prezidensiál hatudu kandidatu sira halo kampañia dalaruma ema oituan de’it.

Demokrásia ho direitu atu hatudu an hosi via demokrárika direitu ida-idak nian ho objetivu atu ajuda no kontribui nasaun nia di’ak. Entretantu, partidu sira hanesan fahe forsa hodi hetan votu maibé povu mak sei deside atu fo fiar hodi ukun.

PLP Konsidera CNRT-FRETILIN Failla Ukun Nasaun

DILI – Partidu Libertasaun Popular (PLP) konsidera katak partidu boot rua hanesan Partidu Kongresu Nasional Rekonstruksaun Timorense (CNRT) no Partidu Frente Revolusionariu Timor Leste Independente (FRETILIN) falla ukun nasaun.

Tuir Segundu Vise Prezidente PLP, Andre da Costa “L4” katak, partidu boot rua hanesan CNRT no FRETILIN sira nia ukun durante tinan 15 maibe laiha mudansa.

Ami haree ba CNRT ho FRETILIN, lidera nasaun nee tinan 15, mas iha failansu iha korupsaun, iha pensaun vitalisia,” dehan Segundu Vise Prezidente PLP, Andre ba jornalista sira wanhira remata tomada pose ba estrutura PLP, Manleuana-Dili, Sabadu (08/04/2017).

Segundu Vise haktuir, failansu kombate korupsaun no pensaun vitalisia sira nee, ohin loron halo grupu balun riku matak deit, halo povu sira moris iha area rurais sira lahetan prosesu dezenvolvimentu.

L4 argumenta, PLP ohin loron hamrik hanesan partidu foun tanba foin rejista tribunal iha loron 9 fulan Dezembru 2015. hamrik ho prinsipiu ida hikis kosa ba moris diakprontukompete kualker partidu eleisaun parlamentar mai.

Iha fatin ketak, Deputadu Bankada CNRT, Agostinho Lay dehan, durante periodu 2 CNRT ukun nasaun no povu ida nee konsege halo ona mudansa ba povu nia moris no povu hatene ona. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Taur Konsidera Dezenvolvimentu TL Kria Gep Riku-Kiak

DILI - Modulu Dezenvolvimentu iha Timor Leste neebe governu kria durante ukun aan, hamosu gep entre kiak no riku iha Timor Leste tamba prosesu dezenvolvimentu ladun involve povu.

Tuir Prezidente Republika Taur Matan Ruak katak Dezemvolvimentu iha Timor Leste oras nee depende mina, kuandu hotu Timor oan sira sei oho malu, osan neebe mak iha gasta too tinan 10 hotu ona tamba kada tinan gasta billaun ida ba leten.

Taur hatete nia diferensia ho lider politiku sira seluk mak modelu dezenvolvimentu no modelu sivilizasaun tamba nee presiza hadia modelu dezenvolvimentu neebe oras nee lao iha Timor Leste.

KFP Latolera Funsionariu Tolok Malu Fatin Servisu

DILI – Vizaun segundu mandatu Komisaun Funsaun Publika (KFP) hamosu 5 (R’s), primeiru, Revizaun no dezeina kudru legal sira ligasaun KFP, segundu Rasionalizasaun forsa traballu, terseiru Re-inventar ou re-infazer funsaun, kuatru Revitalizar sistema no kultura servi, kintu Re-estrtuturasaun.

Tuir Prezidente Komisaun Funsaun Publika (KFP), Faustino Cardoso hatete katak, vizaun nee sai matadalan ba serbisu FP tanba nee sei latolera funsionariu tolok malu iha fatin servisu.

Komisaun Funsaun Publika hamosu ona desizaun ida katak iha fatin servisu asegura liafuan aat sira ou liafuan baibain ita dehan tolok malu,” dehan PrezidenteKFP, Faustino ba STL iha nia knar fatin Caicoli-Dili, Sesta (07/04/2017).

Prezidente KFP, Faustino haktuir, objetivu KFP hamosu desizaun ida nee tanba hakarak sai FP ida saudavel (sehat)iha buat hotu liliu konaba livre tabaku, livre alkhol no livre liafuan aat iha FP.

Iha fatin ketak, Vise Prezidente Komisaun A trata asuntu konstitusionais, lei, poder lokal no anti korupsaun, Arão Noe de Jesus dehan, hanesan deputadu apresia tebes ba desizaun KFP nian hodi bandu FP labele koalia laifuan aat iha fatin servisu. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Fahe Rekursu Lahanesan, Timor Sei iha Problema

DILI - Rekursu neebe mak nasaun iha kuandu estadu fahe lahanesan, Timor Leste sei iha problema tamba iha munispiu balun sei iha kotuk, maibe minisipiu balun iha oin hare ba prosesu dezenvolvimentu neebe lao.

Tuir Prezidente Republika Taur matan Ruak katak rekursu neebe nasaun nian iha hare fahe lahanesan tamba iha munisipiu balun hetan maibe munisipiu seluk seidauk hetan.

Rekursu nasuan nian fahe la diak tamba munisipiu balun hetan, maibe munisipiu balun lae, balun hetan oportunidade no balun lahetan nee ita problema boot ita lalao, kuandu la hadia ba oin ita sei iha problema,” dehan Taur liu husi mensazen wainhira vizita universidade Dili (UNDIL) Sesta (07/04/2017) iha Mascarinhas.

Nia fo ezemplu kuandu halai taru, partisipante sira hamrik seidauk hanesan bandeira tun ida iha kotuk sempre lakon ida nee bele akontese ba ida neebe uluk luta liu durante funu mak iha kotuk fila fali.

Liu husi sesaun husu no hatan estudante Fakuldade Siensia da Saude UNDIL Fruno Guterres belo nia parte preokupa sistema zeral ministeriu saude nian liu-liu saude gratuitua ba povu. Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae