quinta-feira, 21 de abril de 2016

Deskonfia Diretor ho Kordenador Eskola Hatama Fen ba Servisu


OSSU - Komunidade iha suku Ossu Decima, Postu Administrativa Ossu, Municipiu Viqueque, deskonfia Diretor iha Instansiu Governu no kordenador eskola balu hatama nia fen ba servisu, maske nia la akaba eskola Sekundaria.

Alsino Fernandes hanesan komundade suku Ossu Decima hatete, joven sira neebe hasai S1 mai aplay tun sae, maibee fatin laiha ba sira, mais Diretor no Kordenador eskola balu bele hatama mos nia fen rasik ba servisu.

Hau nia alin joven sira neebe hasai Sarjana S1 mai aplay tun sae, dala ruma fatin ba sira laiha, maibee karik Diretor ka kordenador eskola bele hatama mos nia fen rasik maibee nia latamat SMA nee akontese iha Ossu,” dehan Alsino, iha sesaun husu no hatan, bainhira PR Taur halo dialogu ho komunidade sira iha suku Ossu Decima, Postu Administrativa Ossu, Municipiu Viqueque, Tersa (19/04/2016).

Nia haktuir, povu aileba iha baze rai osan hamutuk maka foin hola motor, maibee realidade  maluk neebe maka servisu iha Administrasaun Lajer neeba nia maluk mai naok komunidade nia motor lori ba tiha iha neeba muda tun sae naran.

Iha fatin hanesan Manuel da Silva hanesan joventude suku Ossu Decima hatete, joventude durante nee buka servisu lahetan, tamba nee sira husu ba Governu atu kria kampu servisu iha rai laran, para joven dezempregu sira bele hetan servisu.

Hatan ba kestaun nee Presidente Republika Taur Matan Ruak, hateten Komandante PNTL tur iha nee, sira nia misaun maka nee, karik iha problema ruma, laiha ona dalan atu rejolbe entre sira, larekore signifika katak, rekore ba justisa, Presidente Republika rona, labele nonok, mais PR laos investigador. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (22/4/2016). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Bankada CNRT Avansa Kandidatura Maioria Simples, Membru Governu PD Hein Desizaun PM Rui


DILI - Bankada CNRT liu husi enkotru Lider bankada hamutuk ho Meja Parlamentu Nasional (PN) aprezenta proposta ho maioria simples Lista Kandidatura foun ba meja, hodi troka Prezidente PN Vicente Guterres ho nia estrutura.

Partisipa iha ekontru lider bankada kompostu husi, Prezidente Parlamentu Nasional Vicente Guterres, Vice Prezidente Parlamentu Nasioal Aderito Hugo, Xefi Bankada Fretilin Aniceto Guterres, Xefi Bankada PD Maria Lurdes Bessa, Vice Xefi Bankada CNRT Domingas da Silva “ Bilou Mali”, reprezenta bankada Frente Mudansa Jorge Teme no sekretariu estadu Asuntu parlamentar Maria Terezinha Viegas.

Remata Enkontru lider Bankada, Vice Prezidente PN Aderito Hugo hatete bankada CNRT aprezenta ona sira nia lista kanditura kompozisaun meja Parlamentu Nasional foun, nunee sei hare atu halo ajendamentu.

Meja sei hare oinsa atu hare hodi halo ajendamentu tamba lider bankada sei hare ajendamentu tuir mai, elisaun seidauk fiksu tamba bankada CNRT foin aprezenta lista kandidatura,” dehan Hugo ba Jornalista Kinta (21/04/2016) iha Parlamentu Nasional.

Hatan kona Kompozisaun Lista Kanditura foun neebe CNRT aprezenta, Hugo hatete lista hein kuandu ajenda ona liu husi plenaria maibe inisiador mai husi bankada CNRT tan nee aprezenta ona nune tempu badak prezidente parlamentu halo ajendamentu.

Kona ba Fretilin neebe la hola parte iha meja parlamentu, Hugo hatete laos novidade foun tamba publiku hatene politika partidu Fretilin nian desde 2012 sira iha koperasaun ho governu hodi hametin governativa too mandatu remata.

Iha fatin ketak Ministru Estadu Koordenador asuntu sosiais no Ministru Edukasaun Antonio da Conceicao neebe mai husi partidu PD hatete pozisaun Membru governu neebe mai husi partidu Demokratiku hanesan membru governu atu husik governu ou lae depende desizaun primeiru Ministru. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (22/4/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Tiru Kanek Joven, PN Kestiona Profesional PNTL


DILI - Deskonfia Oknum Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) Minisipiu Liquica tiru Kanek Joven nain rua iha suku Dato, Postu Administrativu Bazartete presiza Investiga klean tamba Profesionalismu polisia sai preokupasaun publiku.

Tuir Membru Komisaun B Asuntu defeza Seguransa Asuntu Negosiu Estranjeiru Cesar Valente hatete nia parte la aseita Oknum PNTL tiru joven sira bele kaer, hodi lori ba sela mais uza bala povu nian hodi aleja joven lalos.

Deskonfia oknum PNTL neebe tiru joven ita kestiona profesional sira nian, kazu nee ita presiza investiga klean atu nune bele hatene lolos,” dehan Cesar ba STL Kinta (21/04/2016) iha Parlamentu Nasional.

Nia hatete sai lider tenki enfrenta problema iha masa nia oin makse ema tafui kaben ba oin bele kaer hela kilat, maibe labook atu tolok mos labele hasoru naran katak labele lori kroat hasoru.

Iha fatin hanesan deputau Bankada Fretilin Josefa Pereira hatete PNTL laos sai Preman maibe sai amigo povu nian ho joven sira, maske joven sira ulun toos tamba hahalok mak ladun kolega diak.

Hatan kona ba professional professional Josefa hatete sidadaun hotu-hotu ejiji PNTL tenki professional, maibe iha oknum ou individu neebe mak dala barak estraga institusaun polisia ninia naran rasik. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (22/4/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Dom Basilio: Dinamiku PN Iha Motivu Hodi Provoka Mudansa


DILI - Prezidente Episkopal Timor Leste Dom Basilio do Nascimento hateten dinamiku iha Parlamentu Nasional relasiona ho Partidu CNRT divirsiu ho PD no hasai Prezidente Paralmentu Nasional Vicente Guterres, nee iha motivu ruma maka provoka mudansa nee.

Lia hirak nee hatoo husi Dom Basilio, ba Jornalista sira hafoin remata enkontru ho governu konaba implementasaun konkordata, entre TL ho Santa Se iha Palasiu Governu, Kinta (21/04/2016).

Nee dinamiku parlamentu nian, iha sosialogi analiza dukaim katak koandu akuntesementu sosial sira iha nee kala sira iha mutivu hodi provoka mudansa hirak nee, agora mutivu maka saida, ita boot sira husu ba Paralmentu sira, hau hare husi liur deit, iha lalar semo, lalar nee mai husi neebe hau la hatene,” hateten Dom Basilio.

Antes nee Eis Prezidente Republika Jose Ramos Horta hateten Partidu CNRT divorsiu ho Partidu demokratiku iha Paralmentu Nasional no hasai Prezidente Parlamentu Vicente Guterres husi nia kargu, nee iha interese politika, tamba elesaun 2017 besik ona.

Maibe Sekertariu Jeral Partidu CNRT Dionisio Babo hatan ba perokupasaun nee katak Partidu votus maioria iha Paralmentu Nasional halo divorsiu ho Partidu Demokratiku no hasai Prezidente Parlamentu Vicente Guterres nee laos ho interese partidaria, maibe bloku koligasaun rompe, tamba nee CNRT tenki halo afirmasaun politika para mantein governativa nee too rohan. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (22/4/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Nomesaun Klamar Fuik Seidauk Ofisial, Dom Virgilio: La Bele kria Instabilidade


DILI - Nomeasaun Koronel Pedro Klamar Fuik ba major General atu lidera Insitusaun falintil Forsa Defeza Timor Leste, hodi troka Major Jeneral Lere Anan Timor, ukun nain sira tenki tetu  didiak nunee labele kria instabilidade iha rai laran.

Tuir Bispu Deoseze Dili Dom Virgilio do Carmo da Silva katak desizaun neebe deit mak nai ulun sira foti tenki tetu didiak, atu nunee labele provoka instabilidade iha rai laran.

Ita hare desizaun nee (Nomeasaun Pedro Klamar fuik Red) seidauk publika ofisialmente, tan nee molok desizaun final tun nai ulun sira tenki tetu didiak atu labele kria instabilidade iha rai laran,” dehan Dom Virgilio ba Jornalista Kinta (21/04/2016) iha Palasiu Governu hafoin hasoru malu ho Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo.

Hatan kona ba kapasidade no konfiansa Pedro Klamar fuik lidera F-FDTL, Dom Virgilio hatete nia parte laiha komentariu tamba lakoinese didiak Pedro Klamar Fuik ho pesoal maibe atu sai lider iha Timor, presiza kriteria hodi fo antensaun hanesan historia privadu neebe bele kontribui nune labele afeita ba mentalidade pesoal.

Iha fatin ketak Vice Prezidente Parlamentu Nasional (PN) Aderito Hugo hatete desizaun Prezidente Republika Taur Matan Ruak, nomea Pedro Klamar Fuik sai Major Jeneral nia dekretu seidauk publika iha jornal Republika.

Nunee mos Xefi Bankada Fretilin Aniceto Guterres liu husi Deklarasaun Politika Tersa (19/04/2016) durante sesaun plenaria hatete figura rezistensia husi Falintil sira sei sai hotu husi F-FDTL neebe sai prekupasaun ba bubliku liu-liu unidade iha Instutisaun nee. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (22/4/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Haforsa Polítika Públika Liu-hosi Konsulta Públika ho Komunidade


Konsulta públika mak nu’udar dalan ida ne’ebé efetivu tebes hodi halibur opiniaun komunidade relasiona ho ezbosu lei sira iha prosesu demokrasia nia laran.

 Konsulta públika mosu atu bele fahe informasaun ho organizasaun no komunidade sira kona-ba ezbosu lei sira ne’ebé mak ativa hela, ou ezbosu lei ida ne’ebé mak sei iha prosesu diskusaun hela.Depois hetan tiha hanoin no preokupasan sira ne’ebé mak  komunidade sira fahe liuhusi diskusaun hamutuk,  idea sira ne’e sei uza hodi dezenvolve rekomendasaun sira atu entrega ba Parlamentu Nasionál hodi konsidera. Ida ne’e mak dalan ida atu asegura demokrasia hala’o ho diak, no lian povu nian bele rona husi Governu no Deputadu/a Parlamentu sira.

 Durante fulan hirak liuba, USAID nia projetu Ba Distrito, ne’ebé hetan apoiu jenerozu husi povu Amerikanu liuhusi Ajénsia Estadus Unidas ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID),  hamutuk ho parseiru Belun hahu tiha ona halo analiza ba ezbosu lei tolumak hanesan tuir mai ne’e: ezbosu Lei Suku, ezbosu Lei Poder Lokál no Desentralizasaun Administrativa, no ezbosu Lei Eleitorál Munisipál. Lei sira ne’e sei fo mudansa bo’ot ba estrutura iha nivel munisípiu no mós estrutura konsellu suku;sei kria sistema eleisaun iha nivel munisípu no sei halo mudansa ba modelu eleisaun suku no reprezentante aldeia.  Votante sira sei vota direita ba Xefe Aldeia no representante ne’ebé eleitu iha nivel Aldeia sei vota ba Xefe Suku.  Komunidade labele vota direta ba Xefe Suku.

 Ezbosu lei tolu ne’e sei sei kontribui ba polítika governu nian iha prosesu desentralizasaun.

Ezbosu Lei Suku

Iha fulan Janeiru 2016, meza Parlamentu Nasional hatun ona ezbosu Lei Suku ba Komisaun A Parlamentu Nasionálne’ebékaerassuntusKonstituisionál, Justisa, Administrasaun Publika, Podel Lokál no Anti-Korrupsaun, ho ida ne’e fó espasu ba organizasaun sosiedadesivil sira atu hato’o sira nia analiza no rekomendasaun. Ho oportunidade ne’e Ba Distrito mós foti parte organiza diskusaun  ho organizasaun sira ne’ebé hamahan-an ihaMembru Steering Committee (SC) 100% Hau Pronto, Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL), membru konsellu suku iha munisípiu Baucau no Liquiça, no konsulta públika ho membru konsellu suku 18 iha Oe-Cusse.

 Proposta (ezbosu) Lei Suku ne’e muda definisaun konsellu suku husi “Autoridade Komunitaria” ba “Asosiasaun Públika” sira (Artigu 4), ho nia área no populasaun rasik, ne’ebé forma bazeia ba iha sirkunstánsia istórika, relasaun istóriku, kultural no tradisional no membru suku sira iha ligasaun ba malu liu-hosi lasu familia ka lasu tradisional (Artigu 3). Asosiasaun Públika ne’e sei la hola parte iha estrutura governu Timor-Leste nian.

 Bazeia ba diskusaun ne’ebé iha kona-ba ezbosu lei suku, SC 100% Hau Pronto dezenvolve rasik sira nia rekomendasaun hodi bele promove partisipasaun feto. ADTL uza prosesu hanesan no hatama rekomendasaun atu promove asesiblidade no partisipasaun ba ema ho difisiensia sira iha nivel suku. Ba Distrito suporta membru konselu suku hosi Oe-Cusse no mós Baucau hodi dezenvolve ho hatama rekomendasaun ba Parlamentu Nasionál. Rekomendasaun inklui tuir mai ne’e: (1) Vota direta ba membru Konsellu Suku hotu, inklui Xefe Suku; (2) Aumenta númeru feto iha Plenária Aldeia, hodi fó dalan atu iha feto 2 no mane 1 maka tur iha meza eleitorál. Ne’e sei enkoraza feto hodi kandidata aan ba Xefe Aldeia no Xefe Suku (Artigu 45.2.); (3) Tenke inklui reprezentante ida hosi ema ho defisiénsia sira iha Konsellu Suku nian, espesifikamente enkoraza ema ho defisiénsia sira hodi atende iha Plenáriu Aldeia kada fulan ne’en; (4) Presiza aumenta artigu ida hodi define ho klaru kompetensia Reprezentante Joven Mane  no Joven Feto iha konsellu suku no oferese sujestaun sira kona-ba oinsa bele hadia prosesu dezenvolvimentu nian ne’e iha Suku. (5) Rekomendasaun seluk mai hosi membru Konsellu Suku iha Oe-Cusse relasiona ho poder suku nian katak loloos suku tenki sai hanesan Poder Lokál la’os “Asosiasaun Públika” atu asegura prestasaun serbisu sira to’o iha Suku, nu’udar nivel ne’ebé kiik liu.

 Ezbosu Lei Poder Lokál no Desentralizasaun Administrativa

Agora daudaun Governu Timor-Leste nian maka sentralizadu ne’ebé signifka katak desizaun sira kona-ba admintrasaun no finanseiru hala’o ih anivel nasionál.  Maibé, iha Konstitusaun RDTL (Artigu 72) Governu Timor-Leste iha obrigasaun atu desentraliza poder no kria entidade governu desentralizadu, ne’ebé hanaran “Poder Lokál”. Poder Lokál sei fo dalan atu lori poder ba halo desizaun administrativa no mós finanseiru besik liu ba povu.  Razaun ba desentralizasaun maka atu haforsa prestasaun serbisu iha baze no mós responde di’ak liu-ba nesisidade iha munisípiu ida-idak.  Ezbosu lei Poder Lokál no Desentralizasaun Administrativa kria estrutura sira iha nivel munisípiu ne’ebé bele kaer responsibilidade ne’ebé nivel sental hatun ba nivel munisípiu.

 Ba Distrito ho nia parseiru ONG Belun fasilita Konsulta Públika ho membru konsellu suku iha Liquiça (10-11 Marsu 2016), Baucau ( 14-15 Marsu 2016) no Covalima (14-15 Marsu 2016) kona-ba ezbosu lei Poder Lokál no Desentralizasaun Administrativa.  Xefe Suku, Reprezentante Feto no Representante Juventude sira hosiKonsellu Suku partisipa  ho objetivu atu analiza ezbosu lei ne’e no fo sira nia rekomendasaun hosi perspektivu komunidade nian.  Projetu Ba Distrito suporta sira ba hato’o rekomendasaun sira ba Komisaun A Parlamentu Nasionál kona-ba oinsá atu bele hadi’ak ezbosu lei ne’e hodi reflete di’ak liu realidade no nesesidade komunidade sira-nian.

 Rekomendasaun sira husi Konsellu Suku hamutuk lima nulu resin ualu (58) ba Nai Deputada sira iha Komisaun A Parlamentu Nasionál inklui: (1) Reprezentante nain lima husi veteranu sira ne’ebé tur iha Assembleia Munisipál tenke inklui reprezentante veterana feto nain rua; (2) Tenke fó poder boot liu-tan ba Konsellu Konsultivu Munisipál atu bele asegura katak opiniaun hosi komunidade tenke rona iha Assembleia Munisipál; (3) Koalia mós kona-ba prosesu Konsulta Publika ne’e, Konsellu Suku rekomenda katak iha futuru Parlamentu Nasionál tenke fó tempu naruk liu-tan ba periodu Konsulta Públika atu bele asegura partisipasaun máximu hosi populasaun;  (4) Sira mós husu ba reprezentante husi governu atu tun ba nivel munisípiu hodi bele explika ba komunidade kona-ba razaun ne’ebé governu deside katak nivel governasaun lokál sei to’o deit iha nivel munisípiu no postu administrativu no la to’o iha nivel suku; (5) Husu mós ba Parlamento Nasionál ho Ministeriu Administrasaun Estatal (MAE) no ministerio relevante sira seluk atu halo diskusaun interativu iha TVTL, RTL no/ka media lokal sel-seluk kona-ba ezbosu lei sira ne’ebé fornese kompetensia no iha delegasaun servisu ba lider komunitariu sira nune’e povu sira iha baze bele tuir no intende kona-ba ezbosu lei sira ne’e rasik.

 Aleinde organiza KonsultaPúblika  ba membru Konsellu Suku sira, Ba Distrito mós fasilita Xefe Suku nain rua husi Venilale – Baucau, Sr. Manuel Soares Guterres (xefe Suku Bado Ho’o) no Sr. Vicente de Sousa Boavida (Xefe Suku Uma Ana Ulo) hodi hato’o direita rekomendasaun husi Konsellu Suku Baucau, Covalima no Liquica ba Komisaun A Parlamentu Nasional iha loron 17 Marsu 2016.

 Xefe Suku Uma Ana Ulo, Venilale, BaucauSr. Vicente de Sousa Boavida, hateten katak “Tinan sanulu (10) liu ona komunidade iha baze sidauk sente buat ida tamba buat hotu sentraliza deit iha Nasionál, ezbosu lei ne’e importante  tamba, kuandu esbosu lei ne’e implementa ona lori tinan barak (kleur) razaun ne’e mak lei ne’e presiza konsulta ba publiku espesifikamente komunidade ho nia lideransa sira…Kuandu komunidade fó nia hanoin ona no lei ne’e lao diak duni komunidade rasik mak hetan benefisiu. Nia benefisiu ida mak buat hotu la persiza mai iha nasional ona, komunidade nia problema baziku ou importante sira ami bele rezolve to’o deit iha nivel munisípiu no la persiza han tempu kleur, izemplu desastre naturais ami rezolve to’o iha munisípiu deit.”

Fo komentariu ba Konsulta Publika kona-ba Proposta Lei Poder Lokal no Desentralizasaun Administrativa ne’e, Presidente Asosiasaun Xefe Suku Munisipiu Baucau / hanesan mós Xefe Suku Bado Ho’o, Venilale, Baucau. Sr. Manuel Soares Guterres, hateten katak, “Lei ida ne’e persiza tebes konsulta ho lider komunitaria no komunidade  hodi hatene katak iha buat balun ladun ne’ebé la faforese karik husi komunidade no lider komunitariu sira bele fo mos nia kontribusaun (ideia) atu bele hadiak diak liutan lei ne’e.”

 Foin dadauk iha loron 7 no 13 Abril, Projetu Ba Distrito mós servisu hamutuk ho Caucus no FONGTIL (Forum Organizasaun Naun-Govermental Timor-Leste) ho nia membru organizasaun sira hodi organiza Konsulta Públika ho sosiedade sivil kona-ba ezbosu Lei Poder Lokál no Desentralizasaun Administrativa iha FONGTIL.  ONG Counterpart International nia Xefe Ekipa, Sra. Carolyn Tanner hateten katak: “Ami haksolok hodi haree katak organizasaun sosiedade sivil no mós Konsellu Suku sira hatudu sira nia interese ne’ebé boot hodi partisipa ho ativu iha prosesu Konsulta Publika.  Ami mós apresia katak Komisaun A Parlamentu Nasionál nakloke atu simu rekomendasaun hosi publiku. Projetu Ba Distrito hakarak kontinua reforsa tan prosesu demokratiku ne’ebé fó oportunidade di’ak ba sidadaun sira hato’o sira nia lian.”

(Atu hatene no hetan informasaun klean liutan bele download ezbosu lei sira iha lianTetum, Portuguese no Ingles liu-hosi asesu ba facebook ho naran Ba Distrito Timor-Leste). (*)

Matadalan

TAUK SOKE MALU IJE HUSIK KAZU GPM BA KAK


 DILI - Inspetór Jeral Estadu, Francisco de Carvalho husik ona kazu Gabinete Primeiru Ministru (GPM) ba Komisaun Antí Korupsaun (KAK), tanba tauk soke malu iha prosesu investigasaun.

Situasaun ne’e mosu ho kazu kondutór sai fali assesór IT iha Gabinete Primeiru Ministru (PM), Inspesaun Jerál Estadu (IJE) husik ona ba Komisaun Anti Korupsaun (KAK) maka aprofunda prosesu investigasaun.

 “Ami lakohi para soke malu, di’ak liu KAK maka aprofunda de’it nia investigasaun ba kazu ne’e,” dehan Francisco ba Timor Post iha nia knaar fatin, iha Seonal, Sesta (15/4).

Nia hatutan, iha inísiu de’it katak mosu irregularidade ba prosesu rekrutamentu nian, sira la loke prosesu rekrutamentu iha ne’ebá, atu dehan familiarizmu, nepotizmu ne’e ladun iha, tanba ema ne’e bainhira ba, iha kapasidade.

“Maibé atu dehan de’it katak, atu buat hotu la’o di’ak ne’e tenki liu hosi prosesu konkursu ida ne’ebé maka di’ak,” dehan Francisco.

Nia hatutan, kona-ba esperensia IT nian ema ne’e iha, maibé ninia kursu formal ne’e maka laiha.  

Ho notísia ne’ebé públika hosi Timor Post, iha loron 15 Janeiru tinan 2016, Primeiru – Ministru, Rui Maria de Araújo hasai kedas despaisu ba IJE, nune’e hetan lialoos ba informasaun ne’e.

Despaisu ne’ebé Timor Post asesu ho númeru referénsia----/GPM/I/2016 ne’ebé hasai iha loron 18 Janeiru 2016 derije ba Inspetór Jerál ho nia konteudu mak tuir mai ne’e;kaer ba notisia ne’ebé fo sai iha Jornal Timor Post, iha loron 15 Janeiru 2016, hakarak husu ba Inspesaun Geral do Estado atu investiga no apura/estabelese faktu relasiona ho kestaun balun hanesan tuir mai ne’e:

oin-sa prosesu rekrutamentu no kontratasaun ba ofisial help desk ne’ebé temi iha notísia? Loos duni katak prosesu kontratasaun ida ne’e iha irregulariedade no iha tendensia favorese membru familia/familiarizmu? Se iha duni irregulariedade, medida saida mak Gabinete Primeiru – Ministru tenke foti?

Oin-sa/halo nusa mak informasaun kona – ba kontratu ida ne’e bele monu iha jornalista sira nia liman? Tanba ida ne’e la’os primeira vez iha Gabinete Primeiru – Ministru, medida saida mak tenke foti atu dokumentu ho karakter rezervadu, iha instituisaun Estado nian, labele fo sai ba publiku? No mos medida saida mak persiza foti atu funsionariu sira bele respeita sira nia obrigasaun kona – ba sigilo?

Aproveita mos oportunidade atu fo hanoin ba Sr Inspetor Geral, katak Gabinete Primeiru – Ministru sei nafatin hein rezultadu hosi investigasaun ba dokumentu ne’ebé monu ba jornalista nia liman iha fulan Setembru 2015.

Entretantu, tuir dokumentu kontratu serbisu ne’ebé Timor Post iha katak Claudio Cristovao Giri hosi Bobonaro, moris iha loron 2/02/1985, fou – foun asina kontratu ho pozisaun motorista ho nia saláriu kada fulan mak U$ 166,00.

Kontratu primeiru ba pozisaun motorista ne’e asina hosi Diresaun Nasionál Rekursu Humanu GPM nian no Diresaun Jerál.

Data inísiu kontratu pozisaun kondutor ne’e hahú iha loron 15 Maiu 2015 no foin remata iha loron 31 Jullu 2015.

Entretantu, kontratu serbisu ba kargu Oficial deHelp Desk,ICT Gabinete Primeiru – Ministru (GPM) nian asina hosi xefe gabinete, Lourdes DC Sanches iha loron 1 Setembru 2015 ho saláriu U$ 1, 055.56 kada fulan. Kontratu ne’e sei termina iha loron 30 Setembru 2016. 

Hatán kona – ba kestaun ne’e, Xefe Gabinete Primeiru – Ministru, Lourdes DC Sanches argumenta, promosaun ne’e akontese, tanba Cristovão Giri hatudu servisu di’ak durante fulan ida nia laran no iha esperiensia di’ak kona – ba serbisu ICT nian.

Tanba ne’e mak maske foin servisu fulan ida de’it nu’udar motorista, maibé derepente promove ba pozisaun asesor ICT nian no manan salariu U$ 1, 055.56 kada fulan.

“Primeiru ami haruka ba média, maibé…hhhmmm..…bele ko’alia ho David Montalvão, ha’u mos lahatene ida,” hatete xefe gabinete, Lourdes DC Sanches via telefone ba Timor Post, Kuarta (13/01) liu ba.

 “Ha’u mos persija kondutór ida, maibé kuandu bolu ba fali ICT nian, ha’u nain mak lori kareta,” esplika Lourdes DC Sanches.

Tuir dokumentu ida ho nia númeru 824/GPM/VI/2015 ne’ebé hasai iha loron 22 Juñu 2015 ho asuntupedido para o processamento do contrato do funcionario recrutado pela Unidade do Governo Electronico ICTne’e asina hosi xefe gabinete, Lourdes da Conçeição Sanches.

Kona – ba kestaun ne’e mos, ‘deskonfia’ mosu prátika nepotizmu iha prosesu promosaun ba funsionáriu ne’e, tanba Claudio Cristovao Giri nia Inan mak Gisela da Conçeição Sanches no Xefe Gabinete Primeiru – Ministru, mak Lourdes da Conçeição Sanches ne’ebé mesak mai hosi Bobonaro de’it.

Claudio Cristovao Giri nia Aman mak Putu Budarma Giri ne’ebé kaben ho Gisela da Conçeiçãoo Sanches.

Curriculum Vitae Claudio Cristovao Giri ne’ebé Timor Post iha katak nia lisensiadu iha área ekonomia hosi Duta Wacana Christian University (UKDW) Yogyakarta, Indonézia ne’ebé foin remata iha Janeiru 2012.

Antes ne’e entre tinan 2007 to’o 2010 tuir kursu Ingles iha UKDW, hosi 2004 to’o 2005 involve ihaGraduate of Youth Office Skills Training Program World Vision.

Maske iha sertifikadu lubuk ida kona – ba kursu profisional oi – oin, maibé laiha sertifikadu ida kona – ba área ICT nian.

Tuir lista asesor ba ICT ne’ebé antes ne’e Diáriu ne’e asesu kompostu hosi ema na’in tolu (3) hanesan Andre Felix Marques asume kargu Chefe de Departamento do Servico de ICT, Claudio Cristovao Giri assume kargu Koordenador ICT, no Ermelita M. dos Santos assume kargu ICT.(way)

Timor Post

IJE HARUKA ONA KAZU NATURALIZASAUN BA MP


DILI - Kazu Jogadór Naturalizasaun oras ne’e Inspesaun Jeral Estadu (IJE) haruka ona ba Ministeriu Publiku (MP), nune’e loke prosesu kontinuasaun.

Inpetór Jerál Estadu, Francisco de Carvalho esplika, kazu ne’e finaliza ona iha tinan kotuk, no intrega ona ba Ministriu Publiku (MP) hodi kontinua prosesa kazu ne’e ba oin.

“Iha ami nia investigasaun ne’e ami haruka dokumentus balun ne’ebé maka hatudu katak sira ne’e ema sidadaun Timor-oan. Naturalizasaun ne’e ami mós la hatán prosesu ida ne’ebé maka tuir prosesu balun hanesan ema estranjeiru atu hetan dokumentu mós liu prosesu maibé ne’e laiha,”dehan Francisco Carvalho ba Diáriu ne’e iha kna’ar fatin, Seonal, Sesta (15/04).

IJE mós rekomenda ona ba governu, no hetan iha indisius krimi, hodi haruka ba Ministériu Públiku.

Nia hatutan, kazu ne’e IJE la halo investigasaun kona-ba sira, maibé sira halo de’it investigasaun ba ema ne’ebé maka iha nia funsaun produs dokumentus, liu-liu iha órgaun governu nian.

“Ema ne’e atu sai sidadaun ga labele, ne’e orgaun estadu nian maka hatene, entaun ami fokus ba ida ne’e, kualker ema ida bele mai husu hakarak sai sidadaun  ne’e entidade governu nian maka hatene,” dehan Francisco.

Nia dehan, hanesan Notariadu tanba sira maka hatene fó ba ema ida atu sai sidadaun estranjeiru ida sai sidadaun Timor nian. (way) 

Timor Post

ESTUDANTE ESCOLA SECUNDARIA GERAL NÚMERU 02 MALIBAKA-YAMATO MALIANA NO ESG CATOLICA VERBO DIVINHO PALAKA HALAO KOMPETIZASAUN


Reportajen João Mau Leto

MALIANA: Estudante Eskola Secundaria Geral Númeru 02 Malibaka-Yamato Maliana, Segunda (11/4) liubá, halao kompetisaun amizade ho estudante Eskola Sekundaria Geral Catolica Verbo Divinho, Palaka, Posto Administrativu Balibo, Munisipiu Bobonaro.

“Aktividade ne’e inisiativa mai husi estudante rasik liu husi Konselho Estudante iha Estudante Escola Secundaria Geral Númeru 02 Malibaka-Yamato Maliana. Sira hakarak uza tempu livre halo Kelas Meeting loron ida ho sira nia kolega iha ESG Catolica Verbo Divinho Palaka,” Valentino Lucio, Professor Orentador ESG  No. 02 Malibaka-Yamato antes arangka ba Palaka, Segunda (11/4) foin lalais. Valentino hatete, atu partisipa iha kompetisaun amizade, husi Turma 24 mak ejiste iha Eskola Sekundaria Geral Malibaka-Yamato Maliana, kada turma sira hili reprezentante ema nain tolu hodi kompete ho sira nia kolega sira iha Eskola Sekundaria Geral Catolica Verbo Divinho Palaka.

Modalidade mak estudante husi eskola rua kompete iha jogu amizade mak hanesan Bolly Bool, Basket Bool,no Fute Sall. Kompetisaun entre estudante eskola sekundaria iha fatin rua mak diferente ho objectivu atu hametin relasaun amizade entre Estudante no Professores sira iha Eskola Sekundaria rua nian.

Estudante jogadores hamutuk Konselho Professores no Konselho Estudante ema hamutuk 202, aliende halao kompetisaun amizade, sira mos kuda ai horis iha area eskola Sekundaria Verbo Divinho Palaka, nudar memoria ida iha tempu pasado.

Jornál Suara Timor Lorosae, Loron Tersa, 19 Abril 2016

LERE ANAN TIMUR TANIS


Xefi Estadu Maior das Forsas Armadas, Falintil Forsa Defeza de Timor Leste (F-FDTL), Maijor Jeneral Lere Anan Timur, la konsege ona trava nia matawen, wainhira koalia konaba ninia destiñu no nia maluk veteranus ativu iha Forsa Armada, ne’ebé Prezidenti Repúblika (PR) Taur Matan Ruak, desidi atu fó ona reformasaun ba sira.

Vetaranus ne’ebé mak luta durante tinan 24 nia laran hodi liberta rai ida ne’e, obrigadu tenki reforma, tanba sira nian tinan tama iha reformasaun nian, tuir lei estatutu militar nian.

Maibé Lere Anan Timur hamutuk ho nia maluk veteranus ativu sira konsidera desizaun Estadu fó reformasaun ne’e, la ho dignidade, no konsidera Estadu trata sira hanesan kriminozu, hodi nune’e Prezidenti hakarak hases sira lalais husi instituisaun F-FDTL laran.

Hafoin nonok oituan, hamos nia matan been ne’ebé turuk mai hanesan udan been habokon nia hasan ne’e, Jeneral Lere Anan Timur foti hikas fali hodi dehan, veteranu sira ne’ebé mak to’o agora sei ativu iha F-FDTL nia laran ne’e, elementu ne’ebé povu Timor Leste fó honra ba sira, no fó sira nia dignidade, hodi sira moris digñu iha instituisaun nia laran. Maibé ho reforma ne’ebé Prezidenti fó ne’e konsidera veteranus hanesan kriminozu.

“Reforma ne’ebé ke halo laiha dignidade ba ami, Prezidenti konsidera ami hanesan kriminozu ida, ne’ebé nia hakarak hases ami husi instituisaun,” deklara Lere Anan Timur ba jornalista sira liu husi konferensia imprensa ne’ebé hala’o iha nia hela fatin Farol Dili, Sábadu (16/04).

Lere Anan Timur haktuir, sira nia tempu to’o duni ona atu reforma, no ema hotu koñese sira ona hanesan veteranus.

“Ami na’in hira ne’e foin dada’uk imi rona katak, Prezidenti desidi ami ba hotu reforma. Prosesu reforma ne’e normal ba kualker instituisaun Governu, ami sira ne’ebé mak temi naran iha ne’e, ami nia idade to’o ona ba reforma duni, maibé ami la’os elementu bai-bain iha forsas armadas nia laran,” katak Lere Anan Timor.

Xefi Estadu Maior ne’e dehan, sira halo funu tinan 24 nia laran hodi harii nasaun doben ida ne’e, maibé nasaun ida ne’e harii ho ema rihun ba rihun nia ran no isin.

“Ami nia maluk rihun ba rihun, i li-liu ami nia mate mohu ba funu ida ne’e, maibé depois tinan 1999 ita ukun-an, ami prontu nafatin atu servi nasaun, servi Estadu to’o ohin loron,” relata nia.

Lere Anan Timur dehan, uluk iha ailaran, ema barak mak fó sira nia kontribuisaun hodi sira nia nai ulun ida bele moris, hanesan Xanana, Taur ho Lere.

“Imi (jornalista) husu tok, ita nia maun Xanana, husi loro monu to’o lorosa’e, ema hira mak la fakar nia ran para Xanana bele moris, husu ba Taur Matan Ruak, ema hira mak la fakar ran para nia bele moris para ohin loron nia bele sai Prezidenti, i ha’u mós alin barak mate tanba ha’u,” dehan Lere Anan Timur ho mata ben.

Tanba ne’e Lere dehan, nia lakohi nega buat ida ne’ebé mak nia alin veteranu sira halo ona ba nia moris to’o ohin loron.cos

Jornal Nacional

KOMUNIDADE LAMENTA SEVISU SANEAMENTU


Komunidade Norbertu Da Cruz lamenata ho serbisu Saneamentu Municipiu Dili (SMD)durante sira foti foer la to’o iha Bairu Kulu-Hun.

“Ami nudar komunidade lamenta ho servisu saniamentu Municipiu Dili, durante ne’e dala ruma sira foti no dala ruma sira la foti”dehan komunidade Norberto Da Cruz wainhira dadalia ho JN-Diario iha Kulu-hun Segunda (18/4/16) iha parte seluk xefi Departamentu SMD Domingos dos santos Sariano  informa, ami loron-loron foti foer iha parte becora ho kulu-Hun, dala ruma komunidade hasai foer la tuir ami nia horas, iha kulu-hun ami ba foti lixu sempre dikuti ho loje ne’e.

Nia dehan, sira hasai foer tarde,i la tuir horas ne’ebe maka determina atu so’e  foer, agora dadauk  Se maka hasai foer tarde haruka sira hatama fila fali.Se lae Husi SMD foti hotu ona,aleide lori tibar mai fali komunidade balun foin ba tau fali,se foin tau la foti ona tenke ba fatin seluk.

Servisu husi parte SMD laos kontrola deit bairu ida maibe inkliu kapital Dili tomak,ne’e nudar komunidade tenke iha mos konsensia,se bainhira husi parte SMD foti ba ta u fali nia seoi la foti,aban hanesan maka foin ba foti,ida ne’e maka serbisu SMD.nia hakotu Eti

Jornal Nacional

FUMA-HEMU TUA HAMOSU TBC


Doutor Klinika Bairo Pite, Daniel Murphy husu ba povu Timor-Leste atu hapara fuma sigaru no hemu tua, tanba husi fuma no hemu ne’e maka halo infeksaun pulmaun no to’o ikus hamosu moras Tuberkuloze (TBC) ne’ebe nia tratamentu intensivu bele to’o fulan ualu (8).

“Ha’u la dun dekor moras Tubercoluze C ne’e nia numeru ho detalladu ne’ebe kompostu husi labarik nain hira, ema bo’ot no katuas nain hira, hau ladun dekor. Maibé moras ne’e maioria  kona ba joven sira mak barak liu-liu ho idade tinan 12 ba leten, tanba nia impaktu husi fuma no hemu tua maka’as,”hatete Daniel Murphy ba JN-Diário iha nia servisu fatin Bairo Pite Tersa (19/4).

Daniel  esplika, moras Tubercoluze mos bele kona ba labarik sira ne’ebe ho idade tinan Ida to’o tinan lima, tanba nia impaktu inan aman ka maun alin ne’ebe mak hetan ona moras TBC iha familia uma laran bele hadaet lalais ba labarik sira, nune’e mos ba ema sira ne’ebe mak hela hamutuk ho nia familia.

Sintomas ba moras TBC ne’e mak bainhira ema ne’ebe mak  mear ho kaben tasak semana rua ona ne’e, bele ba lalais sentru saude ka klinika sira ne’ebe mak besik hodi konsulta ho Doutor, tanba ne’e bele hetan ona moras TBC.

“Ha’u dehan ba ema kiik ka ema bot ka joven sira banhira senti mear lapara diak liu ba fasilidade saude koalia ho dotor sira hodi koko mear tasak  labele hein deit to’o grave ka mear ho ran tiha ona mak foin bele ba halo konsulta,”esplika Daniel.

Daniel dehan tan, bainhira ema ne’ebe mak sofre moras TBC nia hemu aimoruk lor-loron durante fulan 8 ne’e bele pasa, maibe bainhira pasiente ida mak hemu aimoruk la tuir regras nia moras sei ladiak.

Nia esplika liu tan, iha klinika Bairu Pite mos iha departamentu analista ka laboratórium hodi koko ba pasiente sira nia kaben tasak hodi identifika moras saida deit liu-liu moras TBC.

“Prosesu analista laboratorium ba kaben tasak sira ne’e, bainhira pasiente hetan ona sintomas mear ho kaben tasak no mear ho kaben tasak ne’ebe kahur ho ran, klinika ne’e bele oferese fatin kaben tasak nian hodi lori ba uma atu iha dadersan antes matabisu mear ho depois matabisu mear tau iha fatin ne’ebe mak klinika ne’e oferese nune’e bele lori ba iha dadersan ne’e kedas hodi halo teste iha laboratórium hodi hatene rezultadu teste laboratorium katak, pozitivu ka negativu,”dehan Daniel.

Daniel mos haktuir, pasiente sira ne’ebe sofre moras Tubercoluze mak ho kondisaun grave liu, klinika Bairo pite sei transfere sira ba iha fatin tramentu Tibar.car

Jornal Nacional

MCIA HALO INSPESAUN BA MUTIARA FITUN NAROMAN


Ministeriu Comerçio, Industria no Ambiente (MCIA) liu husi Departementu Protasaun Konsumedores Alimentar, Tersa (19/4/2016), halo inspesaun urjenti ba kompanhia Mutiara Fitun Naroman hodi komprova keixa ne’ebe aprezenta husi Apolinario Guterres nudar konsumedores.

Apolinario Guterres hato’o keixa tanba nia sosa fos saka 10 husi Mutriara Fitun Naroman, mesak at no ular. Maibe, kompnahia devolta fali nia osan no husu deskulpa ba falhansu ne’e, tanba la konsege detekta hetan katak, fos ne’ebe sira fa’an ona ba Apolinario ne’e fohuk ona.

‘’Hanesan konsumedores hau lamenta tebes, tanba kompnaia sira fan fali fos ular ne’ebe nia implikasaun la diak ba ita nia saude,’’ hateten Apolinario ba jornalista hafoin akopanhia inspesaun ba armajen Mutiara Fitun Naroman nian iha iha Bebonuk.

Apolinario konta katak, iha loron 16 foin lalais ne’e nia rasik mak ba duni loja Mutiara Fitun Naroman  hola fos saka 10, bainhira hola tiha lori ba uma loke ba fos ne’e mesak ular deit mak dolar ba mai i dois, tan ne’e  loron ne’e kedas nia lori fos saka 10 ne’e mai fali loja ne’e hodi intrega fali no foti fali nia osan i iha momentu ne’e Apolinario mos tama kedas ba sira nia kontentor ne’ebe mak tula fos ne’e nia hare kontentor laran mesak ular deit.

‘’Hau husu ba parte Ministeriu Saude ho MCIA tenki halo inspesaun rutina hodi garante sasan ne’ebe mak kualidade ba konsumedores sira,’’ tenik Apolinario

Iha fatin hanesan Xefi Departementu Protesaun Konsumedores MCIA, Gabriel da Costa hatete,  sira simu informasaun husi Ministeriu Saude katak, konsumedores balun hato keixa katak, fos ne’ebe mak sira sosa husi kompania Mutiara Fitun Naroman mesak ular deit.

‘’Ami kordena malu observa direta fos ne’ebe maka diskunfia ular ne’e, maibe iha armajen fos diak hela la ular i  fos ular ne’e konsumedores ne’e intrega ona ba kompania nain i kompania nain mos destroi ona fos ular ne’e,’’ dehan Gabriel.

Toni Chun, Direktor kompania Mutiara Fitun Naroman hatete, fos ne’ebe mak konsumedors Apolinario intrega ne’e sira lori mai rai hotu ona iha armajen Bebonuk no la fa’an ona ba konsumedores sira.

‘’ Ami nunka manipula fos ne’e, fos ne’ebe mak ita nia konsumedores Apolinario intrega ne’e mak ami foti hotu inklui iha armajen loja ne’e lori mai hotu tau iha armajen Bebonuk atu destroe,’’ informa Toni.

 Nia hatete, fos ne’ebe mak diskunfia ular ne’e hamutuk saka 200 resin, oras ne’e dadaun fos refere sira rai hela iha armajen Bebonuk hodi hein  atu desroe tiha ou fo han fahi.

Inspesaun rutina

Husi sorin seluk, Vise Ministru MCIA, Filipus Nino Pereira, informa katak, MCIA kontinua halo inspesaun rutina ba loja sira iha Dili laran hodi garante sasan nia kualidade ba konsumedores sira.

Nino Pereira informa katak, MCIA iha nia diresaun ida naran Inspesaun Alimetar Ekonomiku (IAE) no mos iha Diresaun Regulasaun Komersial atu halo aktividade inspesaun hodi kontrolu ba sasan ne’ebe maka liu ona prazu, kontrlou ne’ebe maka halo ne’e hanesan rutina kada fulan no kada trimestral aktividade refere kontinua lao hela.

Halo inspesaun ba iha merkaduria laos MCIA mesak deit, maibe MCIA mos kopera ho Ministeriu Saude (MS) liu husi parte kontrolu kompozisaun aihan sira nian, ne’ebe  sira nia kopersaun durante ne’e lao diak laos deit MS maibe MAP  no Ministeriu Interior inklui mos SEPFOPE hamutuk oinsa atu halo sirkulasaun iha rai laran.

“Sansaun ne’ebe ami fo ba loja nain karik se maka indentifika hetan fan sasan liu prazu selu  administrasaun ka multa ho osan $ 1.000 to’o $ 10.000,” afirma Nino Pereira. nia

Jornal Nacional

FNBTL REALIZA KOMPETISAUN


Federasaun Nacional Basketbol Timor Leste (FNB-TL) realiza eventu kompetisaun basket hanaran 3 on 3 ho objektivu atu haburas fila fali basketbol iha Timor Leste.

Tanba ne’e, iha entrevista xefi komisaun organizadora informa, objektivu ba realiza eventu ida ne’e mak atu haburas fila fali basketbol iha Timor Leste nomós introdus jogu tree on tree (3×3) ne’e mai iha Timor Leste.

“Tanba jogu 3 on 3 ne’e avansa ona iha Nasaun sira seluk, úniku ita Timor Leste mak seidauk, ne’e mak primeira vez halao iha Timor,”esplika xefi komisaun organizadora José Julio ba Jornalista JNDiário iha kampu basket SEJD, iha ex-Sional Lecidere Dili, Sabadu (16/04).

Nia haktuir tan, eventu 3 on 3 ne’e agora dadauk FNB hetan apoiu orsamentu husi Federasaun Internasiona Basket Amadora (FIBA) nomós Governu Australia sira suporta fundus  hodi halao programa ne’e iha TL. Nómos FIBA hatama tan programa ida hanaran Mum’s a Hero (Inan Feton sira mak eroi-red).

“Programa Mum’s a Hero ne’e introdus ba fó ajuda ita nia inan feton sira iha komunidade atu partisipa hodi hases-an husi violensia doméstika no partisipa iha desportu para bele hetan saúde diak atu núne’e sira bele kontenti ho sira nia moris iha familia laran,”klareza José.

José informa liu tan, iha fulan ida ne’e (Abril 2016-red), FNB hetan apoiu orsamentu husi FIBA total 4.140.00 dolares Amerikanu.

Husi osan ne’e, 2000 dolar  realiza ba eventu 3 on 3 tantu restu husi osan hirak ne’e atu realiza programa Mum’s a Hero ne’e iha komunidade. Relasiona ho programa refere,  kada komunidade sei hetan 260.00 dolares, hodi selu treinador sira, sosa be, selu transporte no seluk tan, esplika José.

Relasiona ho eventu 3 on 3 ne’ebé FNB realiza, ladun hetan partisipasaun máximu husi  ekipa sira, tanba ne’e iha ekipa 14 deit mak partisipa maioria husi Dili, tantu husi Municipio Baucau ekipa Salazar  nomós ekipa rua husi Nasaun China (Popular Republic Cina ‘PRC’ 001 no PRC 002) mai kompete iha eventu ne’e.

José esplika, “antes ne’e ami divulga informasaun ba ekipa hotu-hotu iha fulan kotuk ba, maibe ita nia jogadores (atletas) basketbol sira ladun menanggapi informasaun ne’ebé mak ami divulga, tanba sira dehan katak ne’e eventu foun ida, ne’e mak ami (FNB) haforsa-an nafatin atu bele implemeneta deit, introdus nafatin walaupun sira la hetan partisipasaun maibe ami koko halao nafatin atu bele influensia atleta sira iha Distritu sira seluk bele partisipa.

Tanba ne’e FNB hein katak, fulan Juñu bele realiza fila fali torneiu tree on tree ne’e, sei hetan partisipasaun máximu husi ita nia komunidade sira, ita nia atleta sira iha Timor laran, esperansa José Julio.

Iha kompetisaun refere, Federasaun prepara premeiu hanesan Piala hodi oferese ba manan nain sira husi primeiru lugar to’o terseiru lugar, maibe la inklui orsamentu, tanba Governu Australia ho FIBA apoiu orsamentu hodi sosa deit piala, informa José.

Iha sorin seluk José informa mos kona ba  programa Mum’s a Hero, FNB realiza ona primeiru programa ne’ebé mak hetan partisipasaun husi Inan feton sira, joven feto nomós labarik sira iha Suku Surik Mas no Bairu Hudi Laran Dili, foin lalais iha loron 9 fulan Abril tinan ne’e no FNB planu hodi kontinua halao iha bairu Bebonuk Dili Semana ne’e.

Programa ne’e, hetan partisipasaun husi Organizasaun feto sira nian (FOKUPERS) atu fahe mensajen ba Inan Feton sira kona ba violensia doméstika ne’ebé mak buras tebes iha Nasaun Timor, akresenta José.

 Iha fatin hanesan, atleta Adriano Fernandes husi ekipa Salazar Municipio Baucau hateten, “ami sente eventu ida ne’e diak no furak teb-tebes, tanba eventu ida ne’e pela primeira vez halao iha Timor, maske klubu barak mak la partisipa.”

Atleta Junior, Laurinda dos Santos Cardoso husi escola EBC Fatumeta espresa ninia sentimentu katak, nia sente kontente teb-tebes iha eventu ne’ebé mak FNB realiza hodi sira mai joga iha modalidade tree on tree ne’e.

“Antes ne’e ami preparasaun durante semana rua (2) hodi treinu iha escola kona ba fiziku hodi ami bele mai kompete ho kolega sira husi ekipa seluk iha eventu ida ne’e, ami sente kontente tanba ami bele manan ekipa husi escola Internasional School,”informa Laurinda.

Entretantu, Madalena Lucia de F. Soares atleta Junior husi EBC Fatumeta mos salienta katak nia sente kontente partisipa iha eventu ne’e, maske ho preparasaun durante semana ida deit, maibe sira bele manan iha jogu ne’e. tanba ne’e sira sei esforsu-an liu tan hodi bele compete iha eventu tuir mai ho diak.

Tuir dadus ne’ebé Jornalista JNDiário rekolla husi komisaun organizadora kona ba  ekipa 14 partisipasaun iha eventu ne’e mak, ekipa Senior Mane nomos ekipa Junior Feto –Mane. Tantu iha ekipa Senior mane mak, 1. ekipa Salazar husi Municipiu Baucau, 2.PRC 001 husi Nasaun China 3. PRC 002 husi Nasaun China, 4. I-One A, 5. I-One B. ekipa Junior Mane kompostu husi, 1. Escola EBC Fatumeta A, 2. EBC Fatumeta B, 3. Caesardante, 4. Internasional School, 5. FNB. ekipa Junior Feto mak, 1. Escola EBC Fatumeta A. 2. Escola EBC Fatumeta B, 3. FNB, 4. Internasional School.Ito

Jornal Nacional