sexta-feira, 5 de fevereiro de 2016

Konta Bankaria Emilia Hamosu Duvida, MP Husu Pessoal BS Esplika iha Tribunal


DILI - Ministeriu Publiku husu ba tribunal atu notifika pessoal husi Banku Sentral (BS) hodi fo esplikasaun, konaba konta bankaria husi arguida Emilia Pires ho nia kaben neebe loke husi sasin Mateo Tybell iha ANZ, tanba konta refere la tuir lei TL nian.

Liu husi audensia julgamentu, Ministeriu Publiku halo rekerimentu ba tribunal hodi bele husu pessoal husi banku sentral atu mai esplika kona ba tipu tolu husi konta bankaria neebe mak iha ANZ. Tanba MP duvida ho deklarasaun husi sasin Matew Tybell neebe dehan katak, nia mak loke fodik konta bankaria arguida Emilia ho nia kaben nian ho tipu konta bankaria individual, depois ANZ mak tranfere fali osan estadu ba konta kompania nian. Ho ida nee MP hakarak husu esplikasaun klaru husi pessoal banku sentral kona ba konta bankaria solidaria, individual no konjunta. Tanba tuir lei TL nian labele transfere osan estadu iha konta bankaria individual, neemak presija tebes esplikasaun husi banku sentral nian.

Hatan ba pedidu nee, tribunal rasik konkorda ho pedidu husi MP nian, maske husi parte defesa la aseita ho rekerimentu nee.Tanba tribunal rasik sei duvida konta bankaria arguida Emilia ho nia kaben nian neebe loke fodik husi sasin Mateo. Tanba prosesu nee la tuir ona lei TL nian.

Audensia nee prezide husi juis kolektivu José Maria de Araújo, Francisca Cabral no Maria Solana Fernandes, Ministeriu Publiku maka Prokuradora Angelina Saldanha, Lidia Soares ho Jacinto Babo no arguida Madalena Hanjam hetan asistensia legal husi advogadu privadu Jose Guterres no arguida Emilia Pires hetan asistensia legal husi advogadu privadu Pedro Camões. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (5/6/2016). Domingas Gomes

Suara Timor Lorosae

MNEC Seidauk Simu Relatoriu Estudante 40 Neebe Indonesia Duni Fila


DILI – Ministeriu negosiu Estranjeiru no Koperasaun (MNEC) too oras nee seidauk simu informasaun ou relatoriu neebe mak detail, konaba estudante Timor oan hamutuk 40 neebe mak polisia imigrasaun Indonesia duni fila tanba falsifika dokumentus.

Informasaun nee fo sai husi Ministru Negosiu Estranjeiru no Koperasaun (MNEK), Hernani Coelho, ba jornalista sira iha ninia servisu fatin, Pantai Kelapa Kinta (4/02/2016).

Ami seidauk simu nia relatoriu detail maibe jelas se ita ba ema nia rain no ita la kumpri ema nia regras neebe make ma estabelese iha ema nia rai, entaun ema haruka ita fila nee buat neebe mak normal maibe intermus de relatoriu hau seidauk simu,” dehan Hernani.

Nia hatutan maske seidauk simu informasaun husi Indonesia maibe Ministeriu Negosiu Estranjeiru sei halo kordenasaun ho Ministeriu Edukasaun iha tempu badak, atu nunee bele hatene diak liu tan ho informasaun neebe mak espalha iha publiku nia let.

Laos nee deit Hernani mos la fo komentariu konaba informasaun neebe mak espalha iha media sosial katak Tentara Nasional Indonesia (TNI), kaptura sidadaun Timor oan hamutuk 21 iha fronteira Mota Ain-Maliana tanba tama ba Indonesia liu husi dalan illegal.

Iha fatin ketak tuir Observador Politika iha ninia estudu fatin UNTL, Guilhermino Fraga da Conceição, mos hatete persija investigasaun neebe klean, atu nunee bele hatene tuir motivu hosi estudante 40 neebe diskunfia falsifika dokumentus. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (5/6/2016). Thomas Sanches

Suara Timor Lorosae

TL Kontinua Ejiji Australia Diskuti Fronteira Maritima


DILI – Maske governu Australia lakohi fo ulun atu tur hamutuk ho Timor Leste hodi diskute Fronteira maritime, maibe TL kontinua mantein pozisaun no ejiji Australia atu diskute hodi rejolve.

Deklarasaun nee fo sai husi Vise Ministru Negosiu Estranjeiru no Koperasaun, Roberto Soares, ba jornalista sira iha ninia servisu fatin MNEC, Kinta (4/02/2016).

Timor Leste kontinua nafatin hodi mantein ninia konsistensia no firmeja hodi ejiji nafatin ba governu Australia atu nunee parte rua nee tenke tur hamutuk hodi bele diskute konaba difrensa neebe mak iha atu bele buka solusaun ba parte rua nee hotu tanba hanesan ita hotu hatene TL kontinua luta nafatin para atu asegura ninia soberania tomak,” hatete Roberto.

Nia hatutan TL hanesan nasaun soberanu ida tanba nee hakarak ka lakohi presija asegura nia soberania tomak neebe mak liga ba fronteira Tasi, Rai nomos Lalehan. Alende ho Australia tuir Roberto katak konaba fronteira martima nomos trestre entre TL ho Indonesia iha ona konkordansia hodi bele rejolve iha tempu badak.

Iha fatin ketak tuir Akademia, Filipe Fernandes D. Santos, iha nia estudu fatin Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL) hatete susar oituan atu halo negosiasaun fronteira maritime ho Australia iha tempo badak nia laran.

Nunee mos ho Peskizador Lao Hamutuk, Juvinal Dias, husu ba governu Asutralia atu iha hanoin boot hodi tur iha meja halo negosiasaun ho TL, tanba rikusoin neebe mak iha tasi laran oras nee dadaun partensia ba Timor Leste. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (5/6/2016). Thomas Sanches

Suara Timor Lorosae

Politika Poupansa VI Governu “Zero”


DILI - Wainhira Primeiru Ministru foun Timor Leste Rui Maria de Araujo simu tomada de pose iha Salun Nobre Lahane tinan kotuk, durante nia mandatu VI governu konstitusional hakarak atu halo poupansa ba Orsamentu Jeral Estadu (OJE).

Tuir Presidente Partidu KOTA (Klibur Oan Timor Asuwain), Manuel Tilman katak, politika VI governu konstitusional halo politika poupansa ba orsamentu jeral estadu nee laiha.

Hau hakarak hateten lolos VI governu nee lapoupa buat ida, poupansa VI governu nian nee zero,” dehan nia ba Jornalista iha Hotel Garden Beach, Pantai Kelapa-Dili, Kinta (04/02/2016.

Nia haktuir tanba buat ida naran despeza ba 2016 agora aumenta 25 porsentu, aumenta despezas nee signifika katak larai buat ida, gasta maka osan neebé mai husi fundu mina rai. Parlamentu Nasional dehan katak iha tinan 2015 nee gasta 3 miloes ba deit kafe dader no almosu. Nee gasta katak buat ida la poupa. Ekonomia gasta bolu naran despeza bolu naran nee lapoupa.

Nia hanoin, Osan tama mai ne’e husi fatin rua, ida husi mina rai nian naran reseitas petroliferas, rua reseitas naun petroliferas. Agora koalia ba reseitas petroliferas tun ba 60 %, ida ne’e dehan impaktu 10 % mai husi ne’ebé.

Iha fatin ketak, Presidente Partidu PMD, Hermenegildo Lopes Kupa informa, politika poupansa ba Orsamentu Jeral Estadu ba tinan ida nee boot tebtebes, no sei la rajuavel ba tempu badak. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (5/6/2016). (Ryo)

Suara Timor Lorosae

IGREJA KONTRA PEDOFILIA…!!!


Jornal Nacional editorial

Le nain sira Jornal Nacional Diario, notisia importante liu nebe JNDiario nee publika ba edisaun ohin loron nian mak preokupasaun Bispo eleitu Diocese Dili nian, Pe. Virgilio do Carmo da Silva nebe koalia posizaun igreja nian konaba pratika pedofilia em jeral, espesialmente iha Timor Leste.

Sentidu pedofilia karik ladun familiar no mos partika pedofilia maske wain tebes maibe laiha ema ida mak aten berani hodi fo informasaun no mos fo sasin ka vitima ba pratika pedofilia nee rasik ba iha publiku atu ema hotu bele hatene.

Pedofilia nee hanesan mos violasaun seksual ba labarik sira menor idade nebe komete husi ema adultu sira iha eskola no iha fatin sira nebe bai-bain labarik sira halibur ba, ezemplu konkretu iha tinan kotuk ba nee akontese iha Eskola Internasional ida iha Jakarta.

Lia fuan pedofilia nee ladun familiar iha publiku timor nian maske violasaun seksual kontra labarik tinan kiik nee barak teb-tebes maibe presepsaun publiku nian bai-bain mak konaba violansaun seksual kontra labarik.

Husi literatura Pedofilia nee lian Grecia, ‘Paidophilia, pais (labrik sira) no philia (domin kolega) nebe aplika ba realidade hahalok labarik sira ka iha relasaun mutualismo ho labarik sira maibe dala barak ninia andamentu tempo, kazu barak ninia orentasaun nee violasaun seksual adultus kontra labarik sira ou pra pubertas tan nee pedofilia dala barak ema dehan hahalok nebe ladun diak.

Fenomena pedofilia nian publiku timor nee persiza hatene tamba laos fenomena foun nebe akontese maibe se haree didiak pedofilia nee akontese mos tempu uluk liu ba nee hatudu katak pedofilia akontese husi tempo ba tempo.

Agora duvida autor ba pedofilia nee se? Feto ka mane? Atuor Pedofilia nee bele mane no bele mos feto, maske iha realidade barak liu mak mane sira mak komete pratika pedofilia nee.

Duvida seluk mak atetude ka halalok pedofilia nee baseia ba espritualitas ka erotismo?, impaktu negativu husi partika nee ba labarik tinan kiik sira nee boot teb-tebes duke vantagen tamba nee prefere ba etika relativismo konsekuensia nee bele tama kategoria atetude a moral.

“Problema pedofilia uluk nanain ne’e krimi, tanba alende viola ou kontra ona lei kontra mos maromak nia regra, tanba ne’e desde Papa Bentu nia tempu ate agora la tolera ema ne’ebe halo pratika hahalok pedofilia” Pe. Virgilio do Carmo.

Los duni amo, pedofilia nee igreja tenki kontra duni tamba pedofilia nee krime, kontra lei mundo ninian no mos regra Maromak nian tuir doutrina kristaun nian nebe komtempla mos iha dez mandamentu Nai Maromak nian.

Agora maneira atu kontrola pratika pedofilia nee, li-liu ba inan aman sira. Papel inan ho aman importante atu bele kontrola ninia oan sira. *

PE. VIRGILIO: “IGREJA KONTRA PEDOFILIA”


Padre Virgilio do Carmo da Silva, SDB Bispo foun ba Diocese Dili hateten, igreja kontra pratika pedofilia tamba kontra lei no mos kontra Maromak nia regras.

Bispo foun ne’e hatete, igreja desde kedas papa Bento XVI to’o agora la tolera pratika pedofilia. “Ha’u sente ema hotu tenki hakruk ba lei ho regulamentu maromak nian’’ haklaken Pe. Virgilio do Carmo ba JN-Diário foin lalais ne’e iha ninia rezidensia Dom Bosco, Comoro-Dili.

“Koalia konaba problema pedofilia uluk nanain ne’e krimi, tanba alende viola ou kontra ona lei kontra mos maromak nia regra, tanba ne’e desde Papa Bentu nia tempu ate agora la tolera ema ne’ebe halo pratika hahalok pedofilia nian ha’u senti ema hotu tenki hakruk ba lei no regulamentu,” Iha biban ne’e Pe. Virgilio preokupa mos degradasaun moral ne’ebe maka oras ne’e dadaun mosu iha rai laran, tanba ne’e Igreja sei koopera ho entidades hotu-hotu hodi haree ba asuntu refere,”afirma Pe. Virgilio.

Iha oportunidade ne’e Pe. Virgilio haktuir, persiza esforsu husi entidades hotu-hotu ninia kooperasaun hodi prevene lalais degradasaun moral iha Nasaun ida ne’e.

“Persiza prevene hahalok ne’ebe ladiak relasiona ho degradasaun moral ou moralidade ema individual nian, e atu prevene hahalok hirak ne’e nia hun maka edukasaun, tanba edukasaun maka sai hanesan faktor prinsipal atu bele remete,”tenik Bispo foun Diocese Dili ne’e.

Atu prevene problema pedofilia, Bispo foun ba Diocese Dili ne’e dehan, Igreja iha ninia papel importante atu kuda moralidade iha sarani nia let, maibe tenki liu husi servisu hamutuk entre sarani no instituisaun hotu-hotu.

Maske nune’e nia dehan, programa hirak ne’e tenki hahú husi eskola, tanba eskola maka sai hanesan instrumentu mais forte depois tuir fali Igreja bele kuda moralidade iha sarani no jovens nia hanoin. Ita

Jornal Nacional

HAKARAK ESKOLA IHA INDONESIA ABEL XIMENES: TENKE TUIR KURSU BAHASA


Vise Ministru Edukasaun ba asuntu Ensinu Sekundáriu i Ensinu Superior, Abel da Costa Ximenes ‘Larisina’, hateten katak, estudantes finalistas Timoroan ne’ebé mak hakarak atu kontinua sira nian estudu iha Indonesia tenke tuir kursu bahasa Indonesia.

Tanba dehan Abel Ximenes, iha Indonesia ne’ebá ne’e hanorin ho bahasa Indonesia, tanba ne’e make ma ne’ebé hakarak ba eskola iha Indonesia tenke domina bahasa Indonesia.

Abel Ximenes hatutan katak, ME prontu buka dalan di’ak hodi rezolve problemas estudante sira nian durante ne’e, entermos de dokumentus atu sira bele tuir estudu ho di’ak.

Maibé tenik Abel Ximenes, atu di’ak liu tan estudante sira ne’ebé hakarak ba estuda ne’e tenke esforsu rasik.

“Tanba ne’e hahú tinan ne’e sei implementa sistema foun katak estudante hotu-hotu ne’ebé hakarak ba eskola iha Indonesia tenki iha sertifikadu kursu lian Indonesia”, katak katak Abel Ximenes.

Vise Ministru Edukasaun ne’e mós akresenta katak, atu tuir kursu lian Indonesia ne’ebé di’ak ho profesionál ne’e, estudante sira bele ba tuir kursu lian Indonesia iha Institutu Ciênsia Religioza (ICR) tanba institutu ne’e nu’udar institutu akreditadu no nia profesores ne’e maioria Padre husi Indonesia.

“Imi hatene padre ida atu to’o ordenasaun nia lori tempu naruk nia hasai nia Ensinu Sekundáriu, depois estuda tan filozofia, estuda tan teolojia no seluk tan.

Ne’ebé koserteza domina lian Indonesia i depois sira mós aprende para atu koalia ba públiku, tanba sira tenki halo homilia ne’eduni sira aprende ne’ebé tuir ha’u (Abel) sira primeiru lugar nu’udar institutu ida ne’ebé preparadu para hanorin lian Indonesia,” informa Abel da Costa Ximenes ba Jornalista sira iha nia servisu fatin Vila-Verde Kuarta, (3/2), relasiona ho estudante Timoroan balun iha Indonesia ne’ebé ladun domina lian Indonesia.

“To’o ona tempu atu ita labele halimar ona, tanba iha nasaun seluk hanesan mós ba iha Australia ema atu ba iha Austrália tenki domina lian Inglés, tanba ne’e hanesan mós ba eskola iha Indonesia tenki domina lian bahasa Indonesia”, nia fundamenta.

Nia esplika katak, objetivu ME nian haruka estudante sira tuir kursu lian Indonesia molok ba estuda iha Indonesia, tanba estudante balun iha Indonesia ladun domina lian Indonesia nune’e hasoru difikuladade barak iha prosesu aprendizajen no seluk tan.ola

Jornal Nacional

CHINEZ DOMINA EKONOMIA TL


Fonomena negosiante China ne’ebe maka oras ne’e dadaun domina ona ekonomia rai laran, tanba durante ne’e feto Timor oan sira maka defende makas liu mane negosiante sira hodi halo negosio iha rai laran.

Eis Ministru Ekonomia Dezenvolvimentu João Mendes Goncalves hatete, probelema negosiante estrnajeiru tama iha iha rai laran, problema ne’e iha IV Governo nia tempu komesa indentifika ona.

“Hau hare katak iha ema estrangerio liu-liu negosiante China barak komesa hetan lisensa husi MCIA, tanba sira lori Feto Timor ida nianaran dehan ne’e sira nia kaben, enatun Governu labele halo buat ida tenki fo lisensa, tanba ema ne’e kaben ho ema Timor,’’ dehan João Goncalves ba jornalista sira, Kuarta (03/02/2016) iha Land Mark plaza, Comoro.

Nia fo ezemplu bainhira parte inspesaun MCIA hetan negosiante China sira atu prosesa nia tuir lei, maibe feto Timor oan sira mak mai hamrik iha oin hodi salva katak, bainhira Governu lori tiha sira nia laen Governu mak atu fo han fali sira, tan ne’e kestaun ida ne’e mos sai probelam hotu ba servisu MCIA nian atu halo inspesaun.

‘’ Ita la bele fo sala ba Governu, maibe feto Timor oan sira maka halo maka to ikus mai mai negosinate China sira hodi domina iha rai laran,’’ koalia Joao.

Joao informa katak, tuir lei katak, investor estrangerio sira ne’ebe mak atu mai halo investe iha rai laran ne’e tenki ho U$ 1000 mil foin bele imveste iha rai laran, tanba Governu hakarakinvestor ne’ebe mak mai investe iha Timor ne’e tenki kualidade no tenki loke duni kampu trabalho ba Timor oan.

Iha parte seluk Prezidente Federasaun Koperativa Hanai Malu Elizario Fereira hatete, kestaun negosiante China domina ekonomia rai laran ne’e laos sai prekupsaun agora ne’e, maibe uluk kedas sai prekupasaun oan iha Parlamentu Nasional. Tanba tuir deputado sira iha tempu AMP katak, bainhira agora mak Governu la tau atensaun ba kestaun ne’e mak iha futur Timor sei iha tan jersaun foun hitam tapi China.

‘’ Tan ne’e agora ne’e Timor oan mak tenki halo servisu labele tur hare deit negosiante China sira, karik Timor oan sira mak tur har deit mak iha futuru Timor sei iha tan jersaun foun,’’ tenik Elizario. nia

Jornal Nacional

KM APROVA DEKRETU LEI ZEESM NO FI


Reuniaun Konsellu Ministru (KM) Kuarta (03/02), konsege aprova dekretu lei Zona Ekonomia Espesial Sosial Merkadu (ZEESM) Oecusse no dekretu Fundus Infraestruturas (FI).

“Dekretu lei ZEESM aprovadu no dekretu fundu infraestruturas ne’ebe aprezenta husi Ministru Planeamentu Investimentu Estratejiku Kay Rala Xanana Gusmão aprovadu,”esplika Sekretariu Estadu Konsellu Ministru, Avelino Coelho ba Jornalista iha Palasiu Governu.

Reuniaun KM ba parte lorokraik tuku 1 aprezenta husi Ministerio Administrasaun Estatal no Sekretariu Estadu Juventude no Desportu, ne’ebe aprezenta politika nasional juventude   nomos asuntu seluk tan.Avi

Jornal Nacional

Kuaze jornalista 2.300 mak ema oho iha tinan 25 ikus ne’e - relatóriu


Pelumenus jornalista 2.297 mak ema oho iha mundu iha tinan 25 ikus ne’e, 112 hosi sira ne’e mate iha tinan 2015, fó sai relatóriu hosi Federasaun Internasionál Jornalista sira-nian (FIJ) mak fó sai ohin. 

Dadus hosi FIJ revela katak horikedas 1990 ema oho profesionál informasaun nian iha Irake 309, 146 iha Filipina, 120 iha Méxiku, 115 iha Pakistaun, 109 iha Rúsia, 106 iha Arjélia, 95 iha Índia, 75 iha Somália, 67 iha Síria no 62 iha Brazil, nasaun sira ne’ebé ema oho jornalista barak liu.

Iha rejiaun sira, Ázia-Pasífiku rejista maiór númeru oho jornalista sira horikedas 1990 (571), tuir fali Médiu Oriente (473), Amérika (472), Áfrika (424) no Europa (357).

Relatóriu hosi federasaun mundiál sindikatu jornalista sira-nian ne’e hatudu mós katak númeru jornalista sira mak ema oho la tun hosi díjitu tolu horikedas 2010 no 2006 mak tinan ne’ebé ho maiór númeru asasíniu, 155, enkuantu 1998 no 2000 rejista númeru omisídiu ki’ik, ho 37.

Dadus hirak ne’e hatudu mós katak krime sira akontese iha mundu no la’ós iha zona konflitu sira de’it.

Anthony Bellanger, sekretáriu-jerál FIJ nian afirma katak jornalista barak "sai vítima hosi funsionáriu korruptu sira no líder kriminozu sira", no reforsa katak akontese barak "liu kazu omisídiu iha situasaun dame duké iha nasaun sira mak hasoru funu".

Tuir estudu, hosi ema na’in 10 ne’ebé mate, ida de’it mak hetan investigasaun, no FIJ konsidera katak "la iha asaun hodi halakon impunidade relasiona ho ema mak oho no atake ba profisionál meiu komunikasaun sosiál mantein violénsia kontra ida ne’e".

Jim Boumelha, prezidente FIJ nian, deklara iha komunikadu katak relatóriu ne’e hakarak  fó "omenajen ba jornalista rihun ne’ebé mate sira nia korajen no sakrifísiu enkuantu kumpre misaun hodi informa no forma sidadaun sira".

SAPO TL ho Lusa

Singapura no Malázia lansa oportunidade tuir Akordu hosi Asosiasaun Transpasífik


Singapura no Malásia lansa iha ohin oportunidade foun ne’ebé loke dalan ba sira nia  empreza ho asinatura tuir  Akordu Asosiasaun Transpasífiku (TPP), ne’ebé maka kria  komérsiu zona livre boot liu iha mundu.

TPP, asina ona ohin iha  Nova Zelândia hosi   nasaun 12 (EUA, Austrália, Brunei, Canadá, Chile, Japão, Malásia, México, Nova Zelândia, Peru, Singapura no Vietname), ne’eb’e maka  reprezenta  40%  iha ekonomia mundiál, ne’ebé tenki hetan ratifikasaun hosi parlamentu nasionál atu bele implementa, prosesu ida ne’e  bele demora ba to’o tinan rua.

Ministru Komérsiu no Indústria Singapura nian, Lim Hng Kiang, ne’ebé  reprezenta Sidade-Estadu iha asinatura akordu ne’e, klarifika katak TPP ne’e " importante tebes " atu  liberaliza    komérsiu iha rejiaun.

Tuir Lim Hng Kiang, iha atualizasaun norma komersiu  foun ne’ebé  prevista iha TPP garante " merkadu komersiál ida abertu liu, previzível no transparente" ba investidór no empreza sira Singapura nian.

"Ami hein katak bele  ratifika TPP ne’e ho lalais atu ami nia  empreza sira bele hetan benefisiu hosi oportunidade iha investimentu no iha kresimentu komersiál", informa  Lim, iha komunikadu.

Ministru Indústria Malázia nian, Mustapa Mohamed, iha nia sorin, afirma moos katak  empreza sira hosi nia nasaun  bele  aproveita oportunidade  iha espansaun merkadu  ne’ebé ho nia taxa kiik liu tuir prevista ona iha akordu.

"Ami fiar katak asesu ba  merkadu ne’e importante tebes ba Malázia, espesiál liu ba  kazu sira hanesan nasaun ne’ebé ami laiha akordu komérsiál livre, hanesan Estadus Unidus, Kanadá, Méksiko no Peru", hatete  ministru, hafoin assinatura akordu ne’e.

"Asesu ba merkadu sira, sai hanesan, razaun ida ba halo ita hamutuk iha TPP", nia hatutan, ne’ebé sita hosi jornál The Star.

Prezidente Estadus Unidus, Barack Obama, moos sauda asinatura ba akordu ne’e ,no nia promete sei hala’o Kongresu  iha norte-amerikanu atu bele ratifika " ho lalais ".

Akordu ne’e konkluí iha fulan outubru, hafoin negosiasaun durante tinan lima nia laran.

SAPO TL ho Lusa

Xina preokupa ho Koreia Norte ninia planu hodi lansa mísil ida


Xina horisehik hamutuk ho komunidade internasionál ne’ebé preokupa ho Koreia Norte ninia planu hodi lansa mísil ida, bainhira Japaun avizu katak sei hatuun projétil ne’ebé fó ameasa ba ninia teritóriu.

“Ami preokupa tebes”, dehan portavós hosi ministériu Negósiu Estranjeiru xinés, durante konferénsia imprensa iha Pekin, no halo apelu ba Pyonyang atu respeita rezolusaun ONU nian ne’ebé bandu uza teknolojia míseis balístiku.

Reasaun ne’e mosu hafoin Koreia Norte ne’ebé halo fronteira ho Xina, konfirma katak sei atu lansa mísil ida hosi loron 8 no 25-fevereiru, liu deit semana balun hafoin sira halo teste nukleár dahaat.

Pyongyang haktuir katak sira-ninia programa ne’e sientífiku tebes, maibé Estadus Unidus ho ninia aliadu sira konsidera katak lansamentu ne’e bele kria mísil intercontinental ida ne’ebé bele atinji ba to’o teritóriu norte-amerikanu.

Koreia Sul dehan katak nasaun viziñu sei selu ho “valor bot” karik kontinua ho sira-ninia planu, no iha parte seluk primeiru ministru japonés Shinzo Abe haktuir katak ida ne’e hanesan “provokasaun bot ida”.

Ministru Defeza Japaun haruka harahun tiha projétil, hodi uza fali míseis ar-rai, karik ida ne’e prejudika espasu aéreo japonés nian.

Koreia Norte argument katak sira-ninia objetivu úniku maka tau satélite observasaun Rai nian ba iha órbitra.

SAPO TL ho Lusa