sexta-feira, 25 de setembro de 2015

Kestaun Fronteira Maritima, David Dias: Alkatiri, Horta ho Xanana Avansa, Australia Sei Respeita


DILI - Membru Parlamentu Nasional husi bankada FRETILIN, deputadu David Dias Ximenes hatete, kamarada Mari Alkatiri, Jose Ramos Horta no maun boot Xanana maka sei avansa hamutuk hodi koalia konaba kestaun fronteira maritime hasoru Australia.

Deputadu David Dias hanoin Autralia laos  lakoi maibee sira hakarak,mais tentativias ema ida atu ba kolia  nee mak tenki diak.

Hau hatene sira nain 3 nee mak avansa ema Australia hakarak halo negosiasaun ba fonteira maritime, tamba Australia sei respeita sira nain 3 I problema mos bele rejolbe ho diak liu tan,” dehan deputadu David ba jornalista sira iha PN, Dili, Sesta (25/09/2015).

Deputadu David hatete, buat ida negosiasaun hanesan nee, primeiru ema ba nee tenki reprejententevidade, tenki autoridade politika,tamba buat nee iha ninia influensia, ninia kredibilidade.

Iha fatin hanesan Deputadu Paulino Monteiro bankada PD hatete katak, Negosiasaun  fronteira maritime australia lakohi   diskuti  sei  impede   griater sunrice, maibe agora lider tuan involve ona  atu halo negosiasaun fronteira maritima. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (26/9/2015). Carmen Ximenes

Suara Timor Lorosae

Tan Ordem, Calisto Tama Kadeia Tinan 8


DILI - Tribunal Distrital Dili aplika pena prizaun tinan 8 fulan 6 ba arguidu Calisto Gonzaga, tanba faktus provadu komete  krime naun partisipasaun ho sekuestro.

Liu husi audensia leitura akordaun tribunal deklara katak, faktus provadu hotu katak arguidu Calisto Gonzaga nudar Komandante SIK iha 2010 too 2014. Iha loron 20 no 21 Outobru 2012 halo kapturasaun ba ema estrangeiru nain lima neebe lori droga tama mai Timor hodi lori detein ba iha Otel Sentral durante 72 oras la lori ba aprejenta iha Ministeriu Publiku. No arguidu rasik ho nia agente Faustinu mak lori ema nain lima nee ba entrega iha Badan Narkotika Nasional (BNN) Jakarta Indonesia. Tanba nee tribunal aplika pena  prizaun tinan 8 fulan 6 baseia ba provas neebe iha julgamentu nia laran. No arguidu sei selu kustu judisiario $40 ba tribunal.

Iha alegasaun final Ministeriu Publiku liu husi prokuradora Angelinha Saldanha deklara katak, produsaun provadu hotu katak husi faktus neebe konfirmadu arguidu halo duni detensaun ba arguidu droga nain lima iha Otel. Arguidu la detein iha fatin neebe legal maibe tau arbiru iha otel. No halo investigasaun ba arguidu nain lima la komunika ba MP neebe hanesan nain ba asaun penal laos ba iha Ministeriu Interior ho defesa. Tanba nee husu ba tribunal labele apresia depoimentu husi sasin Kay Rala Xanana hodi fo valoriza ba arguidu. Ho ida nee MP husu ba tribunal atu aplika pena kadeia tinan 10 ba arguidu. Pena nee baseia ba krime naun partisipasaun tinan lima no prizaun tinan lima ba krime sekuestro neebe arguidu halo ba arguidu nain lima nee, neebe MP husu alterasaun juridika husi krime abuzu poder nian.

Entertantu parte defesa husu ba tribunal atu absolve arguidu husi krime rua nee, tanba akuzasaun husi MP laiha faktus provadu neebe hatudu ba sasan hanesan osan, kareta ka uma.

Audensia julgamentu nee prezide husi juis kolektivu, Juis Presidenti Jose Maria de Araujo, Zumiaty Freitas no Maria Solana. Reprejenta MP nian Prokuradora Angelinha Saldanha no arguidu hetan asistensia legal husi defensor publiku Sergio Quintas. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (26/9/2015). Domingas Gomes

Suara Timor Lorosae

Troka DG PSIK, Vicenti No Coment


DILI - Prokurador Vicenti Brito neebe governu rekomenda hodi troka  direktur geral Policia Cientifiku Investigasaun Criminal (PSIC) Hermenegildo lakohi fo komentario ba kargu nee.

Liu husi via telefone prokurador Vicenti Brito hatete, nia parte lakohi fo komentario ka no coment ba kargu foun neebe mak governu rekomenda ba nia atu assume, dehan nia ba STL,  Sesta (25/09/2015).

Hau seidauk bele fo komentario kona ba asuntu ida nee, tanba hau sei hein  hela karta husi Ministeriu publiku. Depois loron rua ka Segunda  mak hau bele fo komentario,”tenik nia liu husi telefone.

Iha parte seluk diario nee tenta halo konfirmasaun ho Prokurador Geral da Republika maibe la konsege intervista so halo deit apoitment iha gabinete PGR nian, depois hein deit kontaktu husi sira.

Direktur Nasional Polisia Centifiku Investigasaun Krimininal PSIK Hermenegildu Goncalves da Cruz katak,  rekomendasaun neebe Konsello Superior  sira halo iha loron 9 fulan Setembru 2015 hodi foti desizaun hodi hapara ema ida hosi nia knaar nee la justu, tamba tuir Lei organika PSIK nian iha artigu 28 numeru 15/2014. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (26/9/2015). Domingas Gomes
Suara Timor Lorosae       

PNTL Seidauk Halo Reforma Tamba Sei Hein Lei


DILI - Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) hein hela lei atu nunee bele halo reforma ba membru PNTL sira neebe maka idade boot.

Tuir Komadante Jeral PNTL Comisariu Julio da Costa katak, maske iha instituisaun balun halo ona reforma ba nia membru sira, maibe parte PNTL seidauk bele halo, tamba sei hein hela Lei.

Hau hanoin ita atu halo reforma ba ema ida, lei maka sei determina, tamba Lei nee bele determina ba PNTL nomos funsionariu sira hotu, no tuir informasaun katak semak atu halo reforma sedu, maka tenke ba prense formularoiu, ida nee semak atu halo tamba membru PNTL sira nee hare ba salari oan nee deit hodi fo han fen ho oan, no ba halo reforma sedu tiha semak atu tau matan ba sira nia familia,maibe buat hotu ita servisu ba Lei ho orden karik lei nee sai atu halo reforma maka PNTL sei halo,” informa Komandante Jeral PNTL Comisariu Julio Hornay ba jornalista sira, Sesta (25/09/2015) iha nia knaa fatin Quartel Jeral PNTL.

Nia informa liu tan katak, karik aban bain rua Lei nee sai mai ona maka institusaun PNTL sei halo surat ida entrega ba sira neebe idade ona bele deskansa, tamba oras too ona, loron too ona, no tinan mos too ona, bele deskansa.

Iha fatin hanesan Inspektur Xefi Valente Soares hatutan, PNTL iha nia membru balun neebe idade ona no tama ona iha reforma nee, maibe buat hotu bajeia ba Lei. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (26/9/2015). Madalena Horta

Suara Timor Lorosae

Barack Obama simu Prezidente xinés ho han-kalan privadu


Prezidente Estadus Unidus, Barack Obama, ne’ebé horisehik simu ninia omólogo xinés, Xi Jinping, iha Washington, hodi han-kalan privadu ida, sai hanesan inísiu ba vizita ida hosi Estadu ne’ebé foin lalais ne’e hasoru porblema bilaterál.

Komérsiu entre Xina no EUA alkana ona euro millaun rihun 490, iha tinan 2014, maibé disputa marítima, ekonómika no kestaun hosi siberseguransa ameasa maka’as relasaun entre poténsia boot rua hosi planeta.

Ohin, Obama no ninia espoza, Michele, sei selebra serimónia Estadu hosi halo omenajen ba Prezidente xinés no ba ninia feen, Peng Liyuan, hanesan jestu ida ne’ebé Casa Branca hein atu ameniza"atritu".

Hosi sorin seluk, Xi mós halo kestaun hodi  hametin parte pozitivu ninian hosi relasaun: molok atu ba Washington, iha Seattle, hodi sosa aviaun 300 ba konstrutora aeronáutika norte-amerikana Boeing, ho valór euro rihun millaun 34.

Iha loron hanesan, dehan katak empreza xineza sira sei investe dolar billaun 1,25 além-fronteira dékada barak, durante meza redonda ne’ebé ho ezekutivu liu 30, entre sira ne’e maka responsável sira hosi Lenovo, IBM, Microsofot, Alibaba no Apple.

Fó hanoin tan katak investimentu sira hosi Xina kriak ona postu rihun 80 hosi serbisu ninian iha EUA.

Ho serbisu hamutuk, nasaun rua halo besik baluk ida ho lima hosi ekonomia mundiál, konforme dadus hosi Fundu Monetáriu Internasionál.

Se buat hotu la’o di’ak hanesan mós preve ona, Xi Jinping sei lidera Xina to‘o 2022, bainhira país ne’e bele sai primeira ekonomia mundiál, hodi hasoru Estadus Unidus.

SAPO TL ho Lusa

Nova Iorke prontu hodi simu Papa. Diskursu iha ONU sei halo iha lian españól


Ajente rihun hitu resin maka prontu iha dalan sira nebe Francisco sei liu. Vizita sei liuhosi GRound Zero no bairu Harlem no mós mis ida iha Madison Square Garden.

Sidade Nova Iorke nakonu ho seguransa maka'as hodi simu Papa Francisco, nebe iha loron-sesta ne'e sei halo diskursu ba líder mundiál sira iha sede internasionál Nasaun Unidu nian.

Sidade norte-amerikanu hahú ona operasaun ida seguransa maka'as nian nebe fó sai beibeik iha média, karik hodi provoka tentativa ruma hosi atentadu.

Aleinde ajente sira hosi Estadu Islámiku, Al Qaeda, Máfia ka fundamentalista sira hosi tipu oioin, seguransa sira haree mós ba risku sira nebe relasionadu ho hahalok imprevistu hosi Papa rasik, nebe la tauk ko'alia ho ema deskoñesidu, re'i labarik sira ka simu prezente ka envelope metin.

Ajente rihun hitu resin maka namkari iha estrada sira nebe Francisco sei liu: sítiu sira ár livre hanesan Ground Zero ho bairo Harlem.

Kona-bá saida maka Papa sei hatete iha ONU, iha espetativu boot ida, maibé hatene de'it katak diskursu ne'e sei naruk no uza lian españól.

Hafoin ONU, Francisco sei ba to'o Ground Zero hodi halo momentu reflesaun inter-relijiozu ba onra vítima sira hosi 11 Setembru 2001.

Iha loraik, Francisco sei ba Harlem, bairu problemátiku ida iha Nova Iorke, nebe sei hasoru labarik ho família emigrante sira, hodi hakotu loron ne'e ho misa ida iha kompleksu desportivu Madison Square Garden.

SAPO TL ho Renascença – Foto: Papa Francisco bainhira to'o iha aeroportu internasionál John F. Kennedy iha Nova Iorke, Estadus Unidus, iha loron 24 fulan-Setembru 2015. EPA@ Craig Ruttle

Setor privadu nasional sente sai penonton deit


DÍLI - Setor privadu nasional husu ba Governu Timor-Leste tenke fo mos oportunidade ba emprezariu nasional involve iha implementasaun projetu governu atu bele eduka sira sai empreza ne’ebé boot iha future. Tuir prezidente Camara Comersio Industria Lautem, Costodio Jose Lopes katak durante ne’e kompañia estranjeiru ne’ebé mak hetan fiar husi governu hodi realiza projetu nunka halo joint venture ho kompañia nasional ne’ebé iha ne’e sai nudar lisaun ida ladiak ba iha futuru.

“Durante ne’e implementasaun projetu boot iha, nunka halo joint veture ho kompaña rai laran tanba sira haree ita nia rekursu minimum liu, ita ne’e hanesan esperensia deit tanba iha vontade mak ita halo buat sira ne’e maske ita laiha finanseiru atu kompete ho kompañia internasional,”dehan Prezidente CCI-Lautem Costodio Jose Lopes ba BT iha nia knar fatin Timor Plaza Kinta (17/09) foin lalais ne’e.

Nia dehan durante ne’e kompañia barak mak hadau mesak paun  rohan ne’ebé mak iha nunka fahe ba iha emprezariu sira iha rai laran hodi bele hetan mos benifisiu no setor privadu nasional kontinua sai penonton iha nia rain rasik. “Se karik bolu emprezariu estranjeiru mai tenke joint venture ho emprezariu rai laran laos sira mai hamrik mesak- mesak, mai hadau malu fali paun rohan  no restu sira lori hotu no emprezariu rai nain sai penonton,”nia lamenta.

Constodio amiasa katak bainhira projetu ruma implementa iha Lospalos la iha joint ho empreza nasional  mak emprezariu Lautem sei halo asaun hasoru governu no kompañia internasional. “Hau hakarak hatete deit katak emprezariu Lautem pronto atu kaer obra estadu nian, hau mos rona katak governu atu ba impresta osan husi Xina no Japaun $5 Milloens no Lospalos pronto halao dezenvolvimentu iha ita nia rai, emprezariu Lospalos la tolera ema tama iha ne’eba kaer projetu mesak-mesak no ba tenke servisu hamutuk ho emprezariu rai nain lautem,” dehan nia.

Nia ezije ba governu atu fo mos oportunidade ba emprezariu timoroan noa labele hanehan demais emprezariu sira. Timoroan sira atu bele kaer obra estadu nian ,Ita hotu hotu hatene katak nasaun ne’e tenke ba oin tenke fo oportunidade ba iha Emprezariu TImoroan sira,” dehan nia. Iha fatin seluk Prezidente Camara Comersio Industria Suai kestiona mos katak durante ne’e Implementasaun projetu boot iha Munisipiu Covalima hanesan Aeroportu nomos projetu estrada governu ho kompañia ne’ebé mak implementa projetu la fo koñesementu ba iha Emprezariu sira.

“Durante ne’e implementasaun projetu estrada hahu husi fronteira to’o iha Zumalai no Aeroportu kompañia sira nunka fo koñesementu ba ami maske projetu ne’e implementa iha ami nia munisipiu”, dehan Julio. Tuir nia katak iha lei aprovisionamentu hateten katak implementasaun projetu 25% Local Contain tenke hela maibe realidade la hatudu. Nia husu ba governu kuandu implementa projetu ruma iha Munisipiu tenke implika 25% ba iha emprezariu sira iha munisipiu.

“Hau nia rekomendasaun ba iha Governu mak ne’e kuandu implementa projetu ruma iha Munisipiu sira local Contein 25% , Implementador projetu tenke implika no tenke halo kordenasaun  direita ho CCI-Munisipiu sira tanba bazea ba iha lei aprovisionamentu mak hateten tanba hakarak ka lakohi tenke 25% local kontein tenke husik hela iha munisipiu ne’ebe implementa projetu,” dehan Julio do Carmo. Nia mos husu ba iha kompañia internasional ne’ebe mak hetan projetu tenke kumpri lei aprovisionamentu ne’ebé mak iha hodi nune’e sirkulasaun osan kontinua lao iha rai laran tanba bainhira la akontese mak moeda sei la sirkula iha rai laran no suli hotu  ba rai liur. (BT)

Business Timor

Agrikultor preokupa ho manutensaun traktor


DÍLI - Komunidade suku Maudemo postu-administrativu  Tilomar  munisipiu Kovalima ladun satisfas ho  programa ministeriu agrikultura  no peskas – MAP tanba too ona tempu fila rai mak foin halo manutensaun ba traktor. Deputadu komisaun F Leonel Marcal ba jornalista BT tersa  (15/09) iha parlamentu  nasional katak, agora dadaun ne’e tempu to’o ona  povu agrikultor sira atu halo to’os, maibe  politika governu nia halo povu agrikula sira la dun satisfas  ho desizaun Ministeriu agrikultor  nian tanba  sira halo manutensaun ba traktor sira hotu.

Tanba iha suku maudemo  postu administrative  Tilomar povu barak mak kestiona maka’as ba  desizasaun husi ministeriu agrikultura  nia hahalok, wainhira povu sira husu traktor  ba diretór munisipiu, maibe  diretor munisipiu MAP haruka fali komunidade atu husu  ba  nasional. “Hau hanoin problema hirak ne’e desizaun husi nasional mak tun ba, povu sira halerik   tanba tempu atu kua rai governu rekolla hotu traktor, husik tempu ne’e liu tia mak  traktor foin funsiona fila fali ne’e povu sira atu halo saida, ne’e  siknifika katak  governu  atu fo espasu  ba povu agrikula sira atu hamlaha iha tinan ida ne’e,” dehan deputadu.

Deputadu mos  dehan, hela deit fulan ida  komunidade sira  atu kuda sira nia ai han, hanesan kuda ai farina, feuk pateka batar maibe traktor  governu rekoila hotu,  tanba iha suku ne’eba ne’e komunidade barak mak moris  ho pateka tanba  pateka  ne’e  kuda  dala 1 nia  hetan rezultadu dala 3, maibe  traktor la funsiona   komunidade sira senti triste tebes, tanba sira  nia ekonomia bele munu,tanba liu husi sira nia produtu lokal bele ajuda  nia oan  sira hodi selu eskola.

Wainhira nune’e nafatin enatun komunidade sira senti   la bele tanba iha tinan ida ne’e sira la halo buat ida, tanba traktor la iha atu kua rai,”  Neduni hau husu ba ministeriu agrikultura I pescas katak, atu halo manutensaun ba traktor  sira karik ho halo sistema foun kari, husik agrikultor sira  kua hotu rai mak  MAP halo manutesaunba traktor ne’e,” hateten Deputadu. (BT)

Business Timor

Kompensasaun atraza, rehabilitasaun estrada ne’ebé uza osan imprestimu lala’o


DÍLI - Ministru Obras Publika Trasporte no Komunikasuan Gastão Francisco de Sousa hatete rehabilitasaun  estrada ne’ebé fianasia husi Banku Dezemvolviemntu Asiatiku ba parte segundu, estrada ligasaun Aileu ba Ainaro ho kilometru 10  la konsege realiza tanba atraza iha kompensasaun ba komunidade nia rikeza ne’eb’e afetadu. “Imprestimu, maibe osan ne’e la tau tomak, tanba Governu mos tau nia osan, Governu tau osan boot liu.

Banku Munidal 40%, Governu Timor-Leste 60%. Agora prosesu atraza ne’e, tanba ai horis hanesan kafé, aidila, nuu  populasaun nian ne’ebé Governu atu kompensa ne’e mak halo atraza rehabilitasaun estrada,” Ministru Obras Publika ne’e kasu lia hirak ne’e ba jornalista sira iha nia knar fatin Merkadu Lama. Nia esplika tan  IV no V husi Aitutu ba Ainaro ne’e atraza tanba ne’e mak Governu lakohi halo lansamentu primeira pedra.

“Se halo lansamentu tiha mak depois hein fali tinan ida foin halo ida ne’e la di’ak, tanba ne’e mak Governu hakarak konpensa hotu tiha populasaun nia ai horis sira ne’e mak foin fo fiar ba kompañia hodi ezekuta.” Enkuantu parte III servisu lao dadaun, balu tama ona prosesu pagamentu, ba area ne’ebe la iha kompensasaun ne’e, kompañia komesa halao dadauk servisu. Agora parte  II entre Laulara ho Solerema ne’e mak Governu halo manutensuan deit para kareta bele liu. obra ne’e kaer husi kompañia Xina, Sandom Internasiaonal (CSIN).

Nia hatete, Ministeriu Obras Publika iha ona hanoin oinsa bele halo ho kualidade ne’ebé di’ak orsamentu ba ida ne’e, Governu sei haree tau ba ida ne’e liu husi Orsamentu Jeral Estadu ida ne’e mak situasuan Díli ba Ainaro nian. Agora husi lote III, IV, V ne’e kompañia Xina ida ho CICO manan kontratu atraves  konkursu internasional ne’e mak nia kaer. “Ita imprestimu ne’e agora dadaun, ajensia ida husi banku mundial, no ADB. ADB ne’e mak haree husi Tibar ba Likisa, Tibar ba Glenu no mos husi Manatutu ba Natarbora. Enkuantu Dili ba Baucau ne’e hare husi JAICA,” Ministru Gastão esplika.

Tuir nia Tibar ba Gleno ne’e nia progresu kuaze diak, tanba tuir kalendariu ne’ebe asina no kompañia promete sei halo hotu antes kontratu remata. Manatutu liga Natarbora lao tiha ona, ne’ebe kaer husi kompañia Xina ida ne’ebé servisu hamutuk ho kompañia Filipina, ne’ebé halao obra husi Manatutu ba Laklubar no husi fali Laklubar ba iha Natarbora kompañia Xina ida mak manan tanba ne’e iha  kontratu rua.  Enkuantu Díli ba Baucau ne’ebé kaer husi JICA mak atraza. Díli ba Baucau mos fahe ba rua Dili Manatutu, Manatutu Baucau.

Ministru Obras Publiku ne’e dehan Díli liga Manatutu kuaze faze final ona hein atu lori ba konsellu avaliasaun tekniku finanseira, depois ne’e lori ba Konsllu Ministru aprova kompañia ne’ebé mak bele kaer obra ne’e, agora Mantutu ba Baucau pra-kualifikasaun kuaze liu ona tanba submisaun dokumentu iha 12 agostu fulan ida liuba. Enkuantu kompensasaun osan iha ona, aprova ona iha komisaun aprovizionamentu fundu infra-estrutura (KAFI). Ministeriu mos rekolila hotu ona  dadus, prosesu agora iha Ministeriu Planeamentu Investimentu estrateziku (MPIE) no  hein intrega ba iha tizoreira atu selu povu nia ai han no ai horis sira.

Nia informa osan ne’ebé aloka ba kompensasaun millaun $6.7 ne’ebé sei realiza ba estrada hotu, hanesan Tibar ba Likisa, Díli ba Ainaro, Manatutu-Natarbora Díli Baucau. Nia dehan governu mos foin dadauk deskuti ho ADB atu haree mos fianseiru ba estrada Baucau liga Lospalos, Maubara liga Karimbala, Atabae liga ba Mota Ain. “ Se ida ne’e mak governu halo hotu bele, rezolve ona estrada ne’ebé ho kualidade husi mota ain ba to’o Lospalos, espera bele halo. pelumenus iha 2016 bele hahu ona,” dehan nia.

Alende ne’e estrada Munisipiu liga ba iha Postu admistrativu , governu sei haree husi orsamentu Jeral Estadu. Tanba politika governu nian mak imprestimu ne’e haree liliu ba atu resolve estrada nasional. “Por-exemplu hanesan projetu auto estrada, uma meia hahu ona no asina ona kontratu. Tribunal rekursu mos vistu ona, agora komesa hahu ona no governu mos komesa hahu ona pagamentu adientadu (uang muka) ba kontraktor sira,” Ministru ne’e informa. 

“Ministeriu Obras Publika mos la haluha estrada ejistente, estrada ejistente mos aprova ona iha KAFI hein kontratu para halao dadauk, agora mos taka kuak sira ne’e lao dadauk ona, tanba ita haree kondisaun estrada husi Salele mai too iha Zumalai ne’e estrada kondisau ladun di’ak,” Minsitru Obras publika ne’e dehan no rekoñese.

Nune’e governante ne’e mos afirma liu tan katak Governu mos haree estrada ba to’o Uatu Karabau ne’ebé at tebtebes ida ne’e aprova ona iha KAFI hein para istimula mos ita nia empreza lokal sira ne’e pelumenus taka netik estrada kuak sira ne’e para populasuan bele movimentu ba mai tanba sei iha faze ida ne’ebe Governu estudu hela oisa mak bele fo ba empreza lokal sira ne’e para bele hadia estrada sira ne’e.  

Enkuantu atu garantia projetu nia kualidade ne’e mak agora dadauk, Ministeriu Obras Publika servisu hamutuk ho Comiasaun Nasional Aprovizionamentu (CNA), atu haree kompañia ne’ebé hakarak duni atu mai dezemvolve nasaun foun ne’e. “Ba oin Governu sei haree ida ne’e, tanba kompañia San Jose ne’e hanesan lisaun ida ba iha Governu. Tanba osan imprestimu ne’e, tenki halo buat ne’ebé di’ak, kualidade ba ita nia bei ona sira,” dehan Gastão.

Estrada ligasaun Laulara ba iha Solorema tuir lolos realiza iha faze segundu, maibe Governu desidi la halo tanba governu mos hakarak hadia estrada husi mota ulun Komoro ba too iha Solorema.  ida ne’e halo hela no Solorema ba too iha Ainaro ne’e imprestimu husi banku mundial. (BT)

Business Timor

Iha Kongresu EUA Papa Apela Kontra kastigu Mate no komérsiu Arma


WASHINTONG - Ba dala uluk maka Papa ida halo diskursu iha Kongresu iha Washington, Francisco aprezenta ona amerikanu na’in haat hanesan ezempplu hodi tuir hodi hetan liberdade, la’ós exkluzaun, hodi hetan justisa sosiál no diálogu.

Papa Francisco halo ona diskursu iha loron-kinta ne’e iha Kongresu, iha Washington, no husik rekadu balun ba polítiku sira nebe prezente, hodi fó hanoin pontu sentrál sira hosi nia misaun, liuliu responsabilidade ba ema kiak no desfavoresidu sira no la’ós lobi ka interese ekonómiku no finanseiru sira.

Imi hanesan povu nia oin, sira nia reprezentante. Bolu imi hodi hein no garanti dignidade hosi imi nia sidadaun sira hodi la kolen no ezijente hosi ema hotu nia di’ak, nebe hanesan polítika tomak nia rohan”, Francisco hatete.

Hanesan modelu nebe tenki halo tuir, Papa hatudu figura Moizes, nebe rekoñesidu no respeitadu hosi kristaun, judeu no mós musulmanu. “Moisés fó mai ita síntese di’ak ida hosi imi nia serbisu: ba imi, husu hodi proteje, ho instrumentu sira lei nian, imajen nebe hanesan ho ida nebe Maromak halo iha ema ida-idak nia oin”.

Ezemplu haat

Hodi hatudu di’ak nia preokupasaun sira no saida mak konsidera hanesan prioridade sira hosi asaun mundu polítiku amerikanu nian, Francisco hatudu figura koñesidu na’in haat hosi istória amerikanu nian, na’in rua de’it maka ema katóliku.

Ba dala uluk, Papa ko’alia kona-bá Abraham Lincoln, eis-Prezidente no figura hosi movimentu ida nebe hakotu ho eskravatura iha EUA, movimentu ida nebe iha apoiu hosi grupu relijiozu oioin. “Importante tebes katak iha loron ohin, hanesan iha pasadu, fé nia lian sei rona nafatin”, Francisco hatete.

Koperasaun ne’e hanesan rekursu poderozu ida iha luta hodi halakon forma globál foun sira atan nian, moris hosi injustisa maka’as nebe bele halakon de’it ho polítika foun sira no dalan foun sira konsensu sosiál nian”.

Hodi destaka importánsia ba hahalok la exkluzaun nian, Francisco uza figura hosi Martin Luther King, halo ligasaun ba problema modernu hosi migrasaun sira, hosi akontesimentu nebe akontese iha Europa no mós imigrasaun ilegál hosi ema sira hosi Amérika Latinu, nebe hamosu kontrovérsia iha debate iha EUA.

Hanesan nia hatete tiha ona loron-kuarta, iha nia diskursu ba bispu sira, Francisco uza fali nia istória rasik nu’udar imigrante sira nia oan-mane.

Iha sékulu ikus ne’e, ema millaun resin to’o ona rai ne’e ho mehi hodi harii futuru ida iha liberdade. Ita, ema hosi kontinente ne’e, laiha tauk ba ema estranjeiru sira, tanba barak hosi ita sira ne’e hanesan ema estranjeiru. Ha’u ko’alia hanesan ne’e nu’udar imigrante sira nia oan-mane, nebe hatene katak imi barak iha ra’an imigrante sira nian.

Papa aproveita ona tema ne’e hodi fó liman ba komunidade indíjena sira, “nebe iha-ne’e, antes ita” maibé “dalabarak la hetan respeitu. Ba povu sira no sira nia nasaun, ha’u dezeju, hosi demokrasia amerikanu nia fuan, afirma fali ha’u nia estima no konsiderasaun maka’as”.  Renascença/Sapo

Suara Timor Lorosae - Foto: Carolyn Kaster/AP

FONGTIL KONSIDERA PN LA HONESTU


Fortum Organizasaun Naun Governamental Timor Leste (FONGTIL) kjonsiderra Parlamentu Nasional la honestu, tanba la halo esforsu hodi diskuti urjentimente lei anti korrupsaun nian.

Direktor Ezekutivu FONGTIL, Arsenio Pereira da Silva, hateten, PN sira dala barak tau preokupasaun maka’as liu ba pensaun vitlisia, maibe la interese atu kria forum halo debate ba lei anti korrupsaun ne’ebe bele fo kbi’it ba Komisaun Anti Korupsaun (KAK) atu hala’o nia knar no kaer koruptor sira.

“Sira la hanoin atu halo lei ruma kona ba anti korupsaun nebe buras iha timor, maibe interese liu ba lei pensaun vitalisia ne’ebe la justu ba ema hotu,” hateten Arsenio Pereira da Silva ba JNDiario Dili, Tersa (22/09/2015).

“Hau hanoin katak pensaun vitalisia existe iha pais hotu hotu ba ema nebe fo ninia dedikasaun ba governu maibe ita tenki identifika lolos pensaun vitalisia bele fo ba servidor estadu nebe tama ona ba tinan terseira idade mak bele simu maibe agora inklui mos ema nebe idade sei produtivu ida ne’e ami la konkorda,” Arsenio afirma tan.

FONGTIL ejiji nafatin ba PN atu bele halo ona diskusaun ba lei anti korupsaun no urjentimente presiza halo revizaun ba lei pensaun vitalisia.

Biban ne’e, Arsenio Pereira da Silva afirma, ho ezekusaun Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan 2015 nian tenki fo mudansa ne’ebe signifikante ba povu nia moris diak.

“Durante ne’e benefisiu OJE ne’e haree iha Dili deit, mas area rurais sira sei sofre boot hateten Arsenio Pereira da Silva.

FONGTIL preokupa tebes ho ejekusaun OJE tinan-tinan, tanba hautudu katak, besik ona tinan remata nian, maka Governu foin haka’as an hodi halo programa oi-oin, maibe nia impaktu ekonomiku la afeta ba povu nia moris diak.

Arsenio klarifika katak, ejekusaun OJE 2015 ne’ebe foin maka atinji 61,3% defisil oituan atu atinji 100% iha tempu badak nia laran, tanba ne’e maka Governu haka’;as an hela halo servisu eventual lubuk ida, ne’ebe espera katak bele garante kualidade.

Iha sorin seluk José da Costa nudar estudante Fispol (UNTL) hateten agora ne’e Governu halo programa sabraut deit ona tempu mos badak hodi atinji 100% ne’e defisil tebes.

“Tinan ba tinan aprova OJE biloens ba biloens, maibe maibe laiha mudansa ba implementasaun hodi kore povu ne’e husi ki’ak no mukit,” hateten José da Costa. ita

Jornal Nacional

SEPFOPE-KSTL DISKUTE ESBOSU LEI TRABALHADORES


Governu liu husi Sekretario Estado Politika Formasaun Profesional no Empregu (SEPFOPE) hamutuk ho Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL) no mos Camara Comercio Industria-Timor Leste (CCI-TL) halo diskuasaun ba esbosu lei sindikatu trabalhadores.

Diskusaun ne’e ofesialmente loke husi Direktur Jeral SEPFOPE, Jacinto Barros Gusmão akompanha mos husi Sekretario Jeral KSTL, José da Conceição da Costa no mos reprezentante CCI-TL.

“Hau hakerek hateten deit katak, Lei ida ne’e kona ba rejistu sindikatu trabalho nian, tanba ita hatene katak desde ita nia lei numeru 4/2012 koalia kona ba lei trabalho nian iha artigu 132 mos koalia kona ba sindikatu ninian, ne’ebe ita hare katak iha ne’eba koalia enjeral maka ita presija halo dekretu lei ida para atu bele kompleta lei inan ne’ebe mak iha, ida ne’e esbosu lei ida ne’ebe halo ona atu hodi hare oinsa maka atu rejistu sindikatu hot-hotu para atu bele oinsa sira halo protesaun trabalhador sira iha serbisu fatin,” hateten Direktur Jeral SEPFOPE, Jacinto Barros Gusmão ba Jornalista sira iha Centro Treinamentu Tibar, Tersa (22/09/2015).

Jacinto hatutan, Esbosu lei ida ne’e mos inportante hodi nune’e ita bele hari’i sindikatu iha serbisu no oinsa maka hodi rezolve problema iha esbosu lei ne’e mos obrigatorio no ninia deveres sira iha hotu ne’ebe liu husi diskusaun ida ne’e atu deskute diak liu tan hodi hetan rezultadu ne’ebe mak diak.

Lei ne’e prepara husi SEPFOPE ne’e maka sei halo konsultasaun publiku li-liu ba iha tripartida kompostu husi Sindikatu sira, tanba sira mak reprezenta trabalhador, CCI-TL ne’ebe reprezenta empregador ka kompahia, instituisaun tolu ne’e hamutuk para hare didiak para labele halo diskriminasaun ba malu no tenke proteje oinsa maka kompanhia sira bele fo serbisu ba trabalhador sira, bele hare sira nia dereito no trabalhador sira oinsa serbisu ho diak hodi fo lukru mos ba kompanhia sira.

“Durante ami halo monitorizasaun ba trabalhador sira uja SEPFOPE uja deit lei trabalho ne’ebe nia regula jeralmente la espesifiku ne’ebe agora presija duni esbosu ida ne’e para regula espesifiku kona ba sindikatu trabalhor ninian, sira bele hari’i sindikatu iha sira nia serbisu fatin, hanesan trabalhador iha serbisu fatin liu husi ema nain lima bele hari’i sindikatu ida para atu proteje sira nia dever no dereito iha serbisu fatin hodi nune’e kompanhia labele viola sira nia dereito. Maibe atu hari’i sindikatu iha serbisu fatin tenke bazeia ba lei, labele hari’i arbiru, tanba sindikatu hambrik ema ne’ebe mak sai ona trabalhador ne’ebe mak seidauk sai trabalhador labele sai sindikatu, tanba esbosu lei regula klaru ona,” esplika Jacinto.

Tuir SEPFOPE nia hatene rejistu ona kompanhia 9768 ih SERVE, ne’ebe kada kompanhia ida trabalhador nain liman entaun husi total kompanhia ne’e trabalhador kuaze besik ona ema rihun liman nulu.

Iha fatin hanesan, Sekretario Jeral KSTL, José da Conceição, hateten kata, KSTL apresia ho ne’ebe mak Governu liu husi SEPFOPE halo kona ba esbosu dekretu lei ida ne’ebe mak sei koalia kona ba rejistrasaun organizasaun trabalhador no mos organizasaun empregador sira nian.

Iha lei numeru 4/2012 koalia tiha ona kona ba asuntu hirak ne’e, iha artigu 17 mak koalia kona ba oinsa organizasaun trabalhador sira nian no mos empregador sira nian ejiste ninia funsionamentu no mos atu bele hetan legalidade organizasaun hirak ne’e tenke halo rejistu ba instituisaun Governu ne’ebe mak responsavel ba elaboral.

“Iha lei ne’ebe mak agora dadauk iha kodigo trabalho iha artigu 17 mak koalia kona ba lalaok organizasaun trabalhor no empregador sira nian, mais tanba Governu hakarak dekreta tan lei ida ne’ebe mak koalia kona ba ida ne’e atu halo keta tiha ba ami KSTL simu deit, mais inportante liu mak ninia kontiudu esbosu ne’e. Husi ami nia parte ami hare katak esbisu lei ne’e iha aumentu artigo sanulu, mais infelismente iha artigu inportante balun ne’ebe mak ejiste tiha ona iha lei do trabalho la hatama iha esbosu lei ida agora ne’e tanba ne’e mak iha prosesu diskusaun ami sei koalia hodi hare diak liu tan,” dehan José.

Antes ne’e KSTL mos simu keixa husi trabalhdor sira nian hanesan despedemente ba trabalhor sira, maibe iha kazu balun laiha rajaun fundamental. Hafoin simu tiha halo analiza tiha identifika katak despedementu nee’ebe mak kompanhia halo ba trabalhor sira, tanba deit trabalhor ne’e ativo koalia kona ba ninia dereito no komesa organiza an iha sindikatu ka ema hirak ne’ebe mak sai delegadu sindikatu nian iha kompanhia sira.

“Ami simu mos keixa sira hanesan perhentian kerja tanpa alasan, ne’e ami hare katak kompanhia hapara trabalhador ne’e tanba deit involve an iha sindikatu, tanba ne’e maka iha esbosu ne’e tenke kaer metin nafatin principiu ida ne’ebe mak oinsa atu fo protesaun ba trabalhador ne’ebe mak involve an iha sindikatu, tanba iha kodigo elaboral preve, mais iha esbosu ida debate dadauk laiha, ,mais ami sei esfosu an liu husi debate ne’e atu hatama mos hodi nune’e bele proteje ita nia trabalhador sira diak liu tan,”

Hafoin simu tiha keixa KSTL tenta liu husi mediasaun ho kompanhia nain, durante mediasaun ho kompanhia nain mak laiha solusaun involve mos Governu liu husi SEPFOPE kuandu laiha solusaun ona maka dalan ikus ba iha Tribunal.

Diskusaun ba esbosu lei ne’e hala’o durante loron ida ne’ebe mak partisipa husi trabalhador no mos funsionarios SEPFOPE. mia

Jornal Nacional

FILOMENO PAIXÃO: LAKOHI AKONTESE TAN HANESAN KRISE 2006


Dili, Radio Liberdade Online-Relasiona ho kazu dezentementu entre Unidade Polisia Fronteira (UPF), ho Polisia MIlitar iha froteira Maliana, Brigadeiro Jeneral, Filomeno Paixão, hateten hafoin invetigasaun seria tenki hola medidas konkretas atu nune’e labele akontese tan hanesan krize 2006.

“Labele hakiak fali lafaek no samea hodi tata fali ita, ne’e duni hau husu ba instituisaun rua ne’e(F-FDTL no PNTL), hafoin invertigasaun seria, tenki  hola medidas konkretas ba provokador sira, lakohi buat ne’e mosu tan hanesan krize 2006 ” tenik Brigadeiru, ba jornalista sira iha Palasiu Prezidenti Aitarak-Laran, Kuarta feira 23/09/2015, hafoin enkontru semanal ho Pretezidenti Republika Taur Matan Ruak.

Tuir informasaun ne’ebe Radio Liberdade aseusu katak Polisia Militar baku  membru UPF ho razaun la uza kapasete, kazu ne’e akontese iha loron 22/09/2015. 

Entertantu Brigadeiru Jeneral, Filomeno Paixão, klarifika liu tan kazu ne’e akontese duni no oras ne’e dadaun iha prosesu investigasaun nia laran.

Iha fatin hanesan  Komisariu PNTL,  Júlio Hornai, akresenta katak kazu entre Polisia Minilitar no UPF  rezolvidu ona no situasaun iha fronteira oras ne’e dadaun lao normal.

“Kazu iha fronteira  entre Polisia Militar  no Unidade Polisia Fronteira iha kalan ne’e resolve kedas no oras ne’e dadaun situasaun lao normal hela hanesan bain-bain", tenik Komisariu.(Dhesy)

Radio Liberdade Dili

FETO F-FDTL TL LOKE DALAN, TAMA AKADEMIKA MILITAR IHA JAPAUN


Julia da Costa (Sarjento) nu’udar feto Falintil Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) ne’ebe sai estudante internasional hodi tama ba eskola akademika Militar iha Japaun.

Eskola Militar Akademika ne’ebe loke iha nasaun dezenvolvidu Japaun durante tinan 58 ,maibe seidauk iha feto internasional ida mak tama hodi ba eskola iha ne’eba.Maibe só unikamente feto Falintil Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), mak loke dalan hodi ba akademika militar iha Japaun.

“Hau sente kontente ,tamba hau nu’udar feto F-FDTL ida ne’ebe mak sai premeira vez ba tama iha eskola akademika militar iha Japaun tamba durante loke ona   durante tinan 58, maibe laiha feto internasional mak tama husi nasaun sira seluk, maibe unikamente hau nu’udar F-FDTL Timor oan mak tama iha akdemika militar Japaun ba dala 59 nian”hatete F-FDTL Julia da Costa ba JNDiário iha Ministeriu Defeza Fatuhada Dili, Sesta (18/9).

Nia dehan,eskola militar akademika Japaun loke durante tinan 58, maibe laiha feto internasional mak tama, tamba iha tinan hirak nia laran ne’e só unikamente feto Forsa husi Japaun nian de’it ,maibe uniku nia mak nu’udar feto F-FDTL Timor oan mak primeira vez hodi tama ba eskola iha militar akademika Japaun nian.

Julia da Costa tama Falintil Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) iha tinan 2010, hafoin liu fulan 5 nia tuir selesaun teste bolsa estuda iha instituisaun F-FDTL hodi ba estuda iha military akademika Japaun iha 2010. Nia estuda iha akademika Militar Japaun durante tinan 5, hafoin hala’o graduasaun, no fila iha loron 26 fulan Marsu tinan 2015.

Nu’udar   feto iha instituisaun F-FDTL,Timor oan hodi ba eskola iha Militar akademika Japaun nia estuda espesifiku iha area tekniku (IT).

Julia da Costa oan ba Dahuluk husi Bin alin nain Ida feto ho mane ida nu’udar oan   husi Agustinha da Costa (inan), no Manuel Soares (aman) matebian husi Munisipiu Lautém,Postu Administrativa Lospalos, suku Iliomar.

Julia da Costa remata Eskola Sekundaria Jeral Publika Nino Conis Santana Lospalos, iha tinan 2006-2007, nune’e ho kondisaun ekonomia husi familia atu ba kontinua ba iha nivel ensino superior, tamba ne’e nia buka meius hodi koko ba tuir teste iha F-FDTL tinan 2010 ,maibe nia konsege liu.

Aliende ne’e nia   hala’o vida militar F-FDTL iha 2010, hafoin remata nia treinamentu iha vida militar hodi kontinua hetan fiar ,no oportunidade   husi komandante   sira husi feto F-FDTL nain 3 nia konsege liu teste hodi ba estuda iha militar akademika Japaun.

Hafoin nia ba hala’o estuda iha akademika militar Japaun nia sente todan oituan, tamba nia mak nu’udar oan Dahuluk husi nia alin mane nain Ida ,tamba nu’udar feto bo’ot iha familia laran sai responsabilidade bo’ot ,maibe nia hetan fiar no suporta husi familia hodi fiar a’an ba eskola iha militar akademika Japaun to’o remata.tos

Jornal Nacional

REDE FETO RESPONSABILIDADE BA ADVOKASIA IHA FAMILIA


Organizasaun Rede Feto sai hanesan subrinha ida ba feto maluk sira hodi hala’o advokasia konaba tipu violensia domestika   iha familia juventude feto no mane hodi bele redus numeru violensia domestika iha Timor Leste.

“Ami rede Feto hanesan organizasaun ida ne’ebe subrinha ne’ebe iha membru 24 hodi hala’o servisu   iha munisipiu 13 iha setór hotu ami papel mak halo advokasia ,kapasitasaun no dezimina no fahe informasaun ba memrbu konaba ba isu feto nian” hatete diretora Rede Feto Dinora Granadeiro ba JNDiário iha nia kna’ar fatin Obrigado Barack Caicoli Dili,Tersa (22/9).

Dinora Granadeiro esplika, rede feto nia servisu focus liu ba sira nia membru hodi bele hadia sira nia kapasidade atu nune’e bele fornese sira nia atendementu ba komunidade hodi responde sira nia nesidade feto maluk sira iha baze.

“Ami hare liu ba isu ne’ebe mak relasiona ho direitu feto nian ,tamba tuir rede feto nia hare feto mak sai hanesan grupu ne’ebe   hetan diskriminasaun a’as liu”.nia hatutan.

Tamba ne’e papel rede feto atu oinsa bele hasa’e konsiensia hodi hala’o advokasia atu hadia konsiensia públika liu liu ba sira atu sensivel hodi tau duni feto sira iha situasaun ida ne’ebe hanesan.

“Ami hare liu ba lei sira hodi bele responde ba iha igualidade jeneru ho tratamentu ida ne’ebe mak hanesan ba feto no mane ninia implementasaun no mos servisu ba asegura fornesedor sira bele responde ba feto ho mane ninia nesesariu”nia dehan.

Rede feto pronto atu suporta no halo advokasia ba feto sira ho situasaun saida de’it ,wanhira sira hato’o sira nia kestaun ne’ebe mak presiza duni atu halo asaun ruma hodi responde ba sira nia nesesariu.

“Ami iha ne’e la hala’o atendementu direita ba kazu feto sira hasoru nune’e servisu ne’ebe mak ami halo kooperasaun servisu ho rede referral inkluindu ho organizasaun sira ne’ebe   mak toma responsabilidade ba feto wanhira rede feto hetan keixa husi feto maluk sira ami tenki refere ba Alfela ho Fokupers tamba organizasaun rua ne’e mak halo atendementu ba feto sira ne’ebe mak vitima ba kazu violensia demestika“.

Tamba rede feto nia servisu mak hala’o de’it advokasia ba nivel nasional wanhira kazu ida afeita ba iha feto barak nia nia interese atu Estado, Governo, no Ministeriu relevante   bele responde ba situasaun bo’ot ne’ebe mak afeita feto ninia.

Tuir dadus ne’ebe mak rede feto hetan husi ninia parseria inkluindu kazu iha polisia mak kazu violensia domestika mak a’as iha Timor Leste, maibe atu % no totalidade numeru hira rede feto rasik sei la hatene detalhu liu.

Prevensaun ba kazu hirak ne’e rede feto hala’o sosializasaun iha munisipiu ba joventude, fen ho laen atu hatene tipu tipu violensia hanesan laen baku fen, aman baku oan, maun baku alin,oan baku inan aman.tos

Jornal Nacional

KOMPAÑIA TENKI PREPARA EKIPAMENTUS BA EMA FOTI FOER


Membru Parlamentu Nasionál (PN) husu ba kompañia sira hotu ne’ebé mak hetan kontratu husi Governu hodi raut ka foti foer iha kapital Dili, atu prepara ekipamentus hanesan masker no luvas ba servisu na’in sira nune’e labele afeta ba sira ninia saude.

“Ha’u hakarak foti problema konaba saneamentu ne’ebé maka relasiona ho mós saude. Ha’u akompaiña diretamente, ema ne’ebé maka foti foer, liu-liu husi ami nia diresaun ne’ebá, ha’u nota katak ema ne’ebé foti foer laiha ekipamentus ba sira hanesan masker no luvas. Ida ne’e maka ha’u haree katak, sé kompañia ou Governu mak tau ema servisu iha ne’ebá maibé la tau ba iha konsiderasaun sira nian saude, ha’u hanoin moras bele afeta ba sira nian saude”, hateten deputada Brígida Correia ba Jornalista sira iha Parlamentu Nasionál (PN) foin lalais ne’e.

Deputadu bankada Partidu CNRT ne’e mós husu ba Ministériu Estatal no mós Munisípiu Dili atu fó atensaun ba kompañia ne’ebé mak hetan kontratu servisu ba foti foer liu-liu ba kareta kamioneta sira ne’ebé foti foer ne’e.

Nia hateten tan katak, Dili atu mós no furak ema hotu atu haree ne’e presiza ema hotu nia konsénsia hodi soe fo’er iha fatin lixu hodi labele fó impaktu ba saude populasaun sira seluk.

“Ha’u sente katak importante teb-tebes ita atu antisipa do que ema sira ne’e moras tiha maka ita foin buka meius atu bele tarata sira nian saude ne’e. Ne’e ha’u hakarak atu hato’o ba Governu hodi tau konsiderasaun”, katak Brígida Correia.
Entretantu Sekretaria Estadu Asuntu Parlamentar, Maria Teresinha Viegas hateten katak, konaba problema saneamentu ne’e nia parte sei hato’o ba iha Ministériu liu-liu ba Munisípiu Dili para bele toma konsiderasaun.eni

Jornal Nacional

KAZU TRABALHADOR NA’IN 2 MATE IHA KOREA DO SUL REZOLVIDU


Kazu trabalhadores Timoroan na’in rua, (Marcelino da Costa Mendes (Aileu) no Alcino de Jesus (Same), ne’ebé mate iha Korea do Sul agora dadauk rezolvidu tiha ona, tamba hetan ona asuransi orsamentu $ 3 mil husi Governu Korea do Sul liu husi kompañia ne’ebé mak matebian sira servisu ba.

“Ami kontaktu ona ho familia trabalhadores matebian na’in rua ne’e hodi mai foti invoice iha SEPFOPE hodi ba foti osan iha banku (BNU) ho montante asuránsia ba kada matebian ida hetan orsamentu $ 3 mil”, hateten Xefi Departamentu Empregu Rai Liur iha Sekretariu Estadu Formasaun Profesional no Emprego (SEPFOPE) Valéncio Anes de Jesus, ba JN-Diário iha edifísiu SEPFOPE, eis UNDP Caicoli Dili, Kinta (17/9).

Nia dehan, kompañia hala’o pagamentu ba asuransi matebian nain rua ne’e ho montante $ 3 mil dala ida de’it, maibe sei iha prosesu adidu balun mak sei husu no sei la’o, tamba sei selu tan orsamentu balun tuir lei trabalho nian iha Korea do Sul.

Trabalhadores matebian nain rua ne’e ba servisu iha Korea do Sul iha fulan Agusto tinan 2014 ne’ebe foin halo fulan ida kompletu mak hetan dezastre iha servisu fatin,no matebian nain rua   ne’e   ho naran kompletu Alcino de Jesus husi munisipiu Same, no ida seluk Marcelino da Costa Mendes husi munisipiu Aileu.

Nune’e mos trabalhadores matebian nain rua ne’e mate iha Korea ,tamba hetan dezastre iha fatin servisu wanhira tempu hala’o servisu ,tamba area peskas ne’ebe mak matebian nain rua servisu ba ne’e servisu ida ne’ebe mak todan oituan.Tamba ne’e matebian nain rua ne’e dadauk ne’e halo tinan ida ho fulan sorin ona.

Xefi Departamentu Empregu Rai Liur iha SEPFOPE, Valencio Anes de Jesus, esplika katak, area ne’ebe mak trabalhadores Timor oan sira ba servisu iha Korea do Sul mak hanesan peskas,fabrika,no agrikultura.Departamento Emprego Rai Liur ne’e hatutan,area hirak   ne’ebe mak estabele iha kompanhia fatin ida ne’ebe mak sai prioridade liu ba feto Timor oan sira mak hanesan area fabrika,no agrikultura, tamba area rua ne’e mak servisu kaman ba trabalhadores feto sira.

Oras ne’e dadauk   total trabalhadores ne’ebe mka servisu iha Korea do Sul hamutuk 1,592 ne’ebe kompostu husi feto no mane   la konta ho nain 375 mak fila tiha ona mai Timor Leste, tamba ninia kontratu servisu hotu ona.tos

Jornal Nacional

KOMANDU PROSESA ONA MEMBRU INDISIPLINADU 500


DILI - Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) prosesa ona membrus indisiplinadu hamutuk na’in 500 resin.

Segundu Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Faustino da Costa informa, iha kazu balun ne’ebé maka komete hosi membru PNTL rasik prosesa ona kuaze 500 resin hanesan ne’e.

“Agora dadauk kuaze iha 500 itál kazu ne’ebé maka ami prosesa hela. Haree iha rezultadu finál karik ema sira ne’e maka sala duni ho intensaun halo krimi nia tenki simu konsekuénsia,” dehan Faustino ba jornalista sira iha Beach Garden, Tersa (21/09).

Nia hatutan, kazu sira ne’e prosesa hela iha Departamentu Justisa PNTL nian, hodi hein nia rezultadu finál.

Entretantu,  kona-ba relatóriu hosi Providoria Direitus Humanus no Justisa (PDHJ) nian katak PNTL komete krimi violasaun direitus umanus  pursentu 72, nia dehan, nia akompaña liu-hosi mídia de’it maibé buat ne’ebé hakarak dehan maka foin maka insera Opersaun Konjuntu. Klaru iha operasaun ne’e buat balun akontese.

“Maibé kuandu rekomendasaun ka relatóriu ami fó kompletu ona ba Komandu, ami sei haree. Maibé, la signifika membru ne’ebé maka komete violasaun iha Operasaun Konjuntu ne’e maka ami tenki hasai nia ne’e liu-hosi prosesu,” dehan Faustino.(Way) 

Timor Post

Timor-Leste hahú prosesu arbitrajen kona-bá disputa ho Austrália iha Tasi Timór


Iha loron-kinta ne'e Governu timoroan komunika tiha ona ba ezekutivu australianu katak hahú ona prosesu ida arbitrajen nian kona-bá Tratadu Tasi Timór nian, hodi rezolve diskusaun nebe iha entre nasaun rua ne'e kona-bá parte dokumentu nian.

Iha komunikadu, gabinete hosi porta-vós Governu timoroan nian, Agio Pereira, esplika ona katak iha kauza maka diskusaun kona-bá "interpretasaun loloos hosi artigu 8(b) hosi Tratadu" nebe, tuir loloos, refere ona katak "oleodutu ida nebe nia pontu destinu maka iha Timor-Leste sei tama iha juridisaun Timor-Leste nian" no "oleodutu ida nebe nia pontu destinu maka Austrália sei tama iha juridisaun Austrália nian".

Timor-Leste hato'o argumentu katak defende nafatin diálogu ida hodi rezolve impase kona-bá juridisaun, esforsu nebe "laiha susesu ida", nune'e mantén "inkapasidade hosi parte rua ne'e hodi diskuti kona-bá juridisaun" iha zona marítimu hamutuk nian.

"Timor-Leste konsidera katak dalan úniku hodi rezolve diskusaun ne'e maka hatama kestaun ne'e ba Tribunál Arbitrál ida, relasionadu ho dispostu iha Artigu 23 hosi Tratadu Tasi Timór nian. Iha prosedimentu dahuluk, parte rua ne'e bele aprezenta ho detalle sira nia pozisaun ho baze iha argumentu faktuál no legál sira", refere hosi komunikadu Governu nian.

"Timor-Leste hakarak nafatin rezolve diskusaun ne'e diretamente ho Austrália. Rezolusaun ne'e bele halo bainhira Austrália hapara diskusaun, rekoñese ezisténsia ida hosi juridisaun partilladu ida, tuir termu sira hosi Tratadu Tasi Timór nian, no diskuti fali ho forma empeñadu iha ámbitu ba juridisaun hosi nasaun ida-idak nian relasionadu ho oleodutu no ba atividade sira nebe dezenvolve iha fatin ne'e", hatutan iha komunikadu.

Diskusaun ne'e hahú iha 2014, "hafoin intervensaun ida nebe la apropriadu hosi Governu Austrália nian, kona-bá prosesu ida arbitrajen internasionál fiskál nian relasionadu ho entidade datoluk, nebe la ko'alia antes ho Governu Timor-Leste nian".

Timor-Leste lasimu pozisaun australianu nian nebe konsidera katak artigu 8 fó ba nia "juridisaun exkluzivu no absolutu", inklui tributasaun "kona-bá extensaun tomak hosi oleodutu ida esportasaun nian, inklui parte hosi oleodutu nebe situa iha Área Konjuntu Dezenvolvimentu Petrolíferu (ACDP) nian.

Tuir Governu timoroan, pozisaun australianu nian "implika negasaun hosi direitu tomak hosi juridisaun Timor-Leste nian kona-bá oleodutu no kona-bá atividade sira nebe dezenvolve iha fatin ne'e", buat nebe "hanesan inkonsistente ho letra no espíritu hosi Tratadu ne'e".

Tuir Timor-Leste, laiha fundamentasaun "iha dokumentu sira negosiasaun nian ka iha dokumentu sira seluk nebe fó sai ba públika to'o ohin loron, liuliu kona-bá kestaun juridisaun ACDP nian.

Timor-Leste argumenta ona iha fulan 18 liubá katak "fó sai beibeik nia hanoin hodi ko'alia ho Austrália interpretasaun" hosi artigu, hodi buka "rekoñese juridisaun partilladu nebe previstu" iha tratadu bilaterál nebe asina iha loron 20 fulan-Maiu 2002.

Ba Estadu timoroan, prinsípiu hosi "juridisaun partilladu halo parte hosi kompromisu nebe iha kona-bá selebrasaun Tratadu nian", dokumentu nebe hanesan "solusaun temporáriu ida nebe permiti parte rua ne'e hodi hetan benefísiu hosi esplorasaun rekursu sira nebe iha área marítimu nebe iha hela diskusaun nia laran".

Debate sira ne'e akontese tanba diskusaun ida entre Timor-Leste no Austrália kona-bá fronteira marítimu sira, ho Díli defende aplikasaun hosi liña medianu ida no Canberra insisti iha pozisaun ba estensaun basia kontinentál nian.

"Timor-Leste iha konfiansa ba rezolusaun lalais no efikás ida hosi diskusaun ne'e", hakotu iha komunikadu Governu nian.

SAPO TL ho Lusa

Trajédia iha Mekah: Ema na'in 700 mate no na'in 805 kanek


Hanesan enkontru anuál ba musulmanu iha mundu tomak. Tanba razaun nebe seidauk hatene, peregrinu sira hahú halai arbiru no sama malu. Hala'o daudaun operasaun tulun nian.

Pelumenus peregrinu na'in 714 mate iha loron-kinta ne'e besik Mekah, iha Arábia Saudita, tanba sama malu nebe akontese bainhira ema millaun resin hahú halai ba Vale Mina nian.

Númeru hosi ema sira nebe kanek aumenta liu 800 resin, haktuir hosi deklarasaun foun hosi serbisu protesaun sivil saudita nian. Nune'e, númeru hosi vítima sira hosi akontesimentu trájiku ne'e liu ona na'in 1.500.

Operasaun tulun nian hala'o daudaun no buat hotu hatudu katak númeru hosi vítima sira sei aumenta. Kontajen dahuluk sira aponta ba na'in 150 mate maibé númeru ne'e aumenta beibeik ho atualizasaun hosi ajénsia internasionál sira.

Seidauk hatene motivu nebe halo ema halai arbiru iha Mina, nebe hala'o tiha ona obra iha tinan hirak ikus ne'e hodi fasilita movimentasaun sira.

Iha tinan 1990, peregrinu na'in mate iha asidente ida iha Mekah iha rituál hanesan "tuda fatuk ba Satanás". Iha insidente ne'e, iha tinan 25 liubá, peregrinu millaun resin la'o iha túnel al-Muaissem nia laran, iha zona nebe akontese insidente iha loron-kinta ne'e.

Hahú iha loron-tersa ne'e maka akontese enkontru anuál boot musulmanu nian iha mundu, ho ema musulmanu millaun atus resin maka ba Vale Mina hodi halo peregrinasaun nebe dura loron neen.

Tinan ne'e, peregrinasaun ba sidade santu Mekah marka ho trajédia iha nebe akontese iha loron sanulu liubá, hafoin asidente ida ho grua, nebe monu iha meskita boot ida nia laran iha Mekah no halo ema na'in 107 mate no kanek na'in 238.

Autoridade saudita sira haruka ona polísia rihun 100 no hasa'e ona nível alerta iha provínsia Mekah tomak. Hamutuk ho peregrinasaun ne'e sei akontese funu Arábia Saudita nian iha Iémen no violénsia jihadista nebe aumenta iha nasaun musulmanu balun.

Rituál fatuk sira nian

Iha loron dahuluk festa Adha nian (Festa Sakrifísiu nian), peregrinu millaun rua resin, haktuir hosi estatístiku nebe fó sai iha loron-kuarta, hahú iha loron-kinta rituál "tuda fatuk ba Satanás" iha Vale Mina, iha oeste Arábia Saudita nian.

Iha rituál ne'e tenki tuda fatuk hitu iha loron dahuluk Idul Adha nian hasoru koluna boot ida nebe reprezenta Diabu, no fatuk 21 seluk iha loron tuirmai ka iha loron rua seluk nebe tuda hasoru koluna tolu (boot, médiu no ki'ik) nebe hamriik iha sidade lulik Mekah. Iha loron-kinta ne'e, koluna sira ne'e substitui ho parede sira.

Antes hahú peregrinasaun ka "haji", iha loron 10 liubá, grua ida monu iha meskita boot ida nia laran iha Mekah, halo ema na'in 109 mate no kanek na'in 400.

Peregrinasaun akontese entre pilár lima islamizmu nian no musulmanu sira tenki halo pelumenus dala ida iha sira nia moris.

SAPO TL ho Renascença