terça-feira, 26 de abril de 2016

Sosiedade sivil hosi ASEAN troka Laos ba fali Timor-Leste hodi hala’o reuniaun pré-simeira


Organizasaun hosi sosiedade sivil Asosiasaun Nasoens Sudeste Aziátika (ASEAN) desidi troka Laos ho Timor-Leste, ne’ebé la’os membru hosi grupu ne’e nian, hodi hala’o reuniaun antesedente ba simeira rejionál iha fulan agostu. 

Tuir jornál Bangkok Post, organizadór sira hosi Konferénsia Sivil ASEAN/Fórum Populár ASEAN (ACSC/APF, sigla iha lian inglés) desidi atu enkontru ba tinan ne’e sei lahalo iha sidade hanesan no ne’ebé sei hala’o simeira xefe Estadu no Governu asosiasaun nian.

Reuniaun hosi loron 3-5 fulan agostu ne’ebé tuir lolos hala’o iha Laos, sei halo fali iha Timor-Leste, nasaun ne’ebé ho de’it estatutu observadór iha ASEAN no ladauk sai hanesan membru hosi grupu rejionál nasaun hirak ne’e nian.

Reuniaun ba tinan ne’e, sei halibur ativista oioin hosi sosiedade sivil ASEAN ne’ebé hala’o ho tema “Habelar solidariedade populár ba komunidade ASEAN ho justu no inskluziva”.

Atnike Sigiro, elementu ida mos hosi komité jestaun mekanismu hosi organizasaun la’os-governamentál ASEAN, esplika katak ninia objetivu maka atu lori sosiedade sivil hothotu hosi rejiaun ne’e halo kontaktu hosi konjénere sira iha Timor-Leste.

"Ida ne’e hanesan esforsu hosi vontade ida hodi habelar solidariedade entre ema sira iha rejiaun ne’e, dehan Sigiro, ne’ebé reprezenta Fórum Azia, no esplika katak organizasaun sira iha Laos laprepara-aan hodi simu reuniaun ne’e.

Esforsu hosi grupu sosiedade sivil ASEAN nian ne’e, hasoru difikuldade balun iha tinan hirak ikus ne’e, liu-liu hafoin mosu tentativa hosi organizasaun ba Estadu Laos, Vietname no Kamboja, karik hakarak halo parte ba organizasaun refere.

SAPO TL ho Lusa 

Banda Mujika The Kraken, Sai Vensedor Ba Kompetisaun Konsertu Mujika Ba Foin Sae


Dili, Radio Liberdade Online_Racheel Donnan, husi Radio Lorico, iha loron 23/4/2016, iha Timor Plaza, fo sai rejultadu husi kompetisaun konsertu Mujika katak Banda Mujika The Kraken, sai vensedor ba Kompetisaun Konsertu Mujika ba foin sae.

“Banda Mujika Klamar hetan votus 74, Banda Mujika Ikan Rasta hetan votus 85 e Banda Mujika The Kraken hetan votus 94 ba sira nia mujika ho titlu Saude Reprodutiva,” isplika Donaan.

Maneira ne’ebe utilija iha Kompetisaun Konsertu Mujika ne’e hodi hetan valor ma krona no hare nain kompetisaun fo votus liu husi manda mensajen banda no mujika faforitu via telephone no via facebook ba komisaun organijadora kompetisaun.

Rádio Liberdade Dili

Planiamentu Familiar Sai Tematiku Ba Konpetisaun Konsertu Mujika Ba Foin Sae


Dili, Radio Liberdade Online_]Kompetisaun Konserto Mujika ho topiku “Planeamentu Familiar”, realija ho objective atu promove informsaun diak ba foin sae sira molok hari uma kain, informa Jestor Radio Komunidade Lorico Lian, Prezado Ximenes, nudar inisiativador ba Kompetisaun Konsertu Mujika, ba Jornalista Radio Liberdade iha fatin haalao kompetisaun Timor Plaza, iha loron Sabadu 23/4/2016.

Prezado haktuir katak “hanesan midia komunitaria, ami hakarak promove informasaun ba foin sae sira liu husi mujika, oinsa mak kuda konsiensia no sensibilidade ba foin sae sira atu bele iha hanoin, wainhira atu hari familia, sira persija halo planu hari familia ida diak, atu nune’e bele asegura sira nia moris ba aban bainrua, liliu ba sira nia oan sira.”

Kompetisaun Konsertu Mujika, suporta husi Marie Stopes Timor Leste ho montante orsamentu $500.00 Dolares Amerikanu.

“Numeru orsamentu ki’ik maibe evetivu tebes,” dehan Prezado.

Banda Mujika lima mak partisipa iha Kompetisaun no Banda Mujika tolu konsege hakat ba etapa final haanesan Banda Mujika The Kraken, Banda Mujika Klamar no Banda Mujika Ikan Rasta.

Rádio Liberdade Dili

LERE ENTREGA PETISAUN BA PR TAUR “AMI LA SAI HUSI F-FDTL”


Xefi Estadu Maior F-FDTL, Major Jeneral Lere Anan Timur, hamutuk ho veteranu ativu sira iha F-FDTL, Segunda (25/4/16), entrega petisaun ba Prezidente Republika Taur Matan Ruak.

Konteudu husi petisaun ne’ebe asina husi veteranus 49 ne’e mak hanesan, veteranus FALINTIL hein ho laran hakmatek, bainhira anunsia katak, Prezidente Republika atu ba koalia iha Parlamentu Nasional, kona ba polemika ida ne’e, hodi hanoin katak Prezidente Republika sei hatur lia los kona ba konstitusionalidade ka lae ba nomeasaun Prezidente Republika halo, ne’ebe la tuir proposta Governu nian;

Veteranus FALINTIL, hakfodak tebes, bainhira haree no rona Prezidente Republika koalia iha uma fukun Parlamentu Nasional’

Veteranus FALINTIL sente todan tebe-tebes bainhira hahú fali koalia kona ba ‘Xanana ho Mari Alkatiri’, hodi insulta lideres ne’ebe hahú Movimentu Libertasaun Patria desde 1974, bainhira Prezidente Republika rasik la envolvidu liu ka seidauk envolvidu tan;

Veteranus FALINTIL, mos hakfodak liu bainhira Prezidente Republika temi fali CMATS (Certain Maritime Arrangement of the Timor Sea) iha Parlamentu Nasional, tamba “Ami hotu hein Prezidente Republika atu koalia kona ba nomeasaun ba Xefia Militar”;

Veteranus FALINTIL, haree katak Prezidente Republika hakarak hatudu Prezidente Republika maka manda liu iha rai ida ne’e, hodi orsida simu tiha proposta ida, aban lakohi fali, no mos Prezidente Republika fo liu importansia haleu Suku sira;

Veteranus FALINTIL, hatene Prezidente Republika Prezidente Republika konkorda tiha ho proposta atu tranzisaun neineik, ba tinan rua, maibe semana ida liu tiha, fila fali husi Suku, Prezidente Republika lakohi fali;

Tanba ne’e no tamba koalia ho Prezidente Republika mos Prezidente Republika la konsidera ona, maka Governu fo proposta ikus liu, hodi buka fo hanoin ba Prezidente Republika atu tetu didiak, hodi foti desizaun ne’ebe razoavel, katak tuir ponto de vista politiku, la’os legalista;

Ne’e duni desizaun Prezidente Republika nian la’os tamba proposta Governu nian; Governu laiha dalan seluk ona atu hato’o ninia konsiderasaun ne’ebe liga ho Veteranus FALINTIL ninain;

Prezidente Republika labele kompara ho Prezidente Republika sai iha 2011. Prezidente Republika sai husi forsas, ba kedas Prezidente! Povu tomak hatene ida ne’e! Veteranus FALINTIL koñese nia kbiit no la hanoin atu hetan buat boot ruma tan iha nia vida;

Veteranus FALINTIL, ezije maka respeitu ba sira nia dignidade!

Iha petisaun ne’e mos haktuir tan katak, desizaun ne’ebe Prezidente Republika hasai, la’os kona ba Komandante Lere deit, desizaun ne’e afeta Veteranus FALINTIL. Prezidente Republika duni sai Veteranus FALINTIL hanesan ema seluk ema let.

Tan ne’e hotu maka Veteranus FALINTIL, ne’ebe sei iha F-FDTL la simu Prezidente Republika ne’ebe foin dadauk hasai.

Petisaun ne’e sita tan katak, “ Ami htene, ami militar, maibe uluk ami veteranus FALINTIL, ho amia nia estoria rasik iha tinan 24! Ami veteranus FALINTIL, la aseita  Prezidente Republika hasai Komandante FALINTIL hanesan trapu, la ho honra ne’ebe ami merese!”

FALINTIL maka hanesan faktor determinante iha prosesu lebertasaun Timor-Leste nian; kuandu haree ba veteranus FALINTIL, Prezidente Republika tenke sukat Prezidente Republika nia hanoin husi perspetiva politika, la’os husi persepsaun legalistika, simplista no akomodativa ba intereses ne’ebe la’os nasionais.

“Ami veteranus FALINTIL, hein Prezidente Republika, atu konsidera petisaun ida ne’e, hodi tetu didiak no invalida desizaun infantilista ne’ebe hasaitiha ona! Ami, Veteranus FALINTIL, sei la sai husi F-FDTL, a não ser tuir periodu tranzisaun ida hodi fo tempu ba formasaun ba sira ne’ebe sei simu knaar ida Xefia Estadu Maior F-FDTL nian.”afirma karta petisaun ne’e.

“Ami hakarak fo hatene ba Prezidente Republika katak, ami Veteranus FALINTIL, tau matan hela ba ema balun ne’ebe hakarak sobu estabilidade iha nasaun ne’ebe ami, uluk, fakar ran no terus atu liberta...”

Xei Estadu Maior F-FDTL, Major Jeneral Lere Anan Timur hamutuk ho veteranu ativu sira iha F-FDTL ne’e to’o oha Palasiu Prezidensial Aitarak Laran, Dili, mais ou menus ponteiru relójiu nian baku ba tuku 09:00 OTL. La kleur deit kareta ofisiál militar ida kor metan ho xapa kor mean matríkula fitun rua (**) ne’ebé mak akompaiña ho kareta militar nian husi oin husi kotuk dolar ho velosidade normal mai para iha uma kadunan mutin ne’e oin.

La kleur deit, ema ho hatais farda militar nian ne’ebé tur iha kareta marka fitun rua ne’e nia oin, tun husi kareta no loke odamatan husi klaran parte liman karuk nian.

Jornalista sira ne’ebé mak hein ona iha odamatan atu tama ba Palacio Prezidenti nian, desde tuku 08:00 Otl,  ne’e fahi matan hotu ba iha kareta ne’e.

Ho neneik oituan hatun ain husi kareta ne’e, mak Xefi Estadu Maior das Forsas Armadas, Maijor Jeneral, Lere Anan Timur.

Alénde ne’e iha mós membrus forsas armdas veteranus ativu balun mós akompaiña Lere Anan Timur, hanesan Komandante Mau-Nana, Komandante Mau-Buti, Komandante Rairia no Komandante Hikis, hodi hakat ba iha Palásiu Prezidenti laran, hodi hasoru malu ho Xefi Estadu Taur Matan Ruak. Maibé Brigadeiru Jeneral Filomeno Paixão ho Koronel Falur Rate Laek mak laiha.

Iha sorumutu ho Xefi Estadu ne’ebé mak lori oras balun nia laran ne’e, ho objetivu veteranus ativu iha F-FDTL ne’e, hato’o sira nia karta ba Xefi Estadu, maibé Lere Anan Timur lakohi esplika ba públiku inklui média konaba keonteodu karta ne’e.

“Ami hato’o ami nia surat ba Prezidenti Repúblika, kuandu Prezidenti Repúblika responde mak ami halo komentáriu, obrigadu” hateten Lere Anan Timur ba jornalista sira iha Palácio Prezidensial Aitarak Laran Dili, Segunda (26/04), hodi hakat dadaun ba nia kareta.

Maske komitivas Lere Anan Timur nian ne’e, mai iha Palásiu Prezidenti nian ho kareta militar, no hetan seguransa másimu husi forsas armadas, maibé forsa veteranus ativu sira ne’e la hatais farda militar maibé sira hotu hatais ropa sivil deit. Tanba sira la hatais farad? Karik sira sai duni ona vida sivil?

Bain-bain, wainhira Maijor Jeneral Lere Anan Timur hasoru malu ho Xefi Estadu sempre fordadu, no hatudu uluk nini oin midar ba seguransa sivil sira iha Palásiu ne’e molok hakat tama iha Palásiu laran no sai fali husi Palásiu, maibé iha loron ida ne’e ita haree katak espresaun Komandante Lere Anan nian la hanesan ho iha loron bain-bain. Lere Anan Timur hatudu hamnasa liu deit depois nonok no hakat tama tiha Palásiu no sai fali mai lakohi fó komentáriu barak hodi hakat kedas ba nia kareta ofisiál.

Antes ne’e mós Lere Anan Timur deklara ona katak, nu’udar veteranus hamutuk ho nia maluk veteranus ne’ebé sei ativu hela iha F-FDTL ne’e, la simu desizaun PR Taur Matan Ruak nian, kona-ba atu sai husi instituisaun F-FDTL, tanba desizaun PR Taur nian ne’e, hanesan diskriminasaun bo’ot ida ba sira hanesan veteranus.cos

Jornal Nacional

La muda lei pensaun vitalisia, CNRT-FRETILIN sei hetan kastigu iha 2017


Prezidenti Repúblika (PR), Taur Matan Ruak hateten katak, Partidu sira ne’ebé mak agora dadaun tuur iha Parlamentu Nasionál (PN), li-liu CNRT ho FRETILIN la muda lei pensaun vitalisia iha tinan ida ne’e, mak sira sei hetan kastigu iha 2017.

Xefi Estadu ne’e esklarese, pensaun vitalisia ne’e ema husu iha fatin-fatin ejiji atu muda, no iha Dili foin dadauk universidade sira protesta.

“Sira iha tinan ida atu muda, sé sira lamuda iha tinan ida ne’e, eleisaun besik ona, imi bele kastigu sira,” katak Taur Matan Ruak, hodi responde ba preokupasaun povu nian, liu husi dialogu komunitária iha Suku Uabubu, Postu Administrativu Ossu, Munisípiu Viqueque, Kinta (21/04).

Taur Matan Ruak rekuñese katak, pensaun vitalisia ne’e, kontrariu oituan, tanba veteranu ida servisu tinan 24 iha ailaran, la simu hanesan ne’e, deputadu sira servisu tinan lima deit, hetan osan pensaun vitalisia.

“Ida ne’e problema ida, ha’u mós kontra ida ne’e, maibé atu hasai lei, Prezidenti labele halo, maibé ha’u ko’alia ona ho Parlamentu sira katak, sira prontu atu muda,” informa PR Taur Matan Ruak, hodi responde ba preokupasaun komunidade Hipolito da Silva nian ne’ebé kestiona mós konaba lei pensaun vitalisia ne’ebé mak to’o oras ne’e Parlamentu seidauk muda.

No tuir Hipólito da Silva, lei pensaun vitalisia ne’e, habokur de’it grupu ida no hamate povu ki’ik sira.cos

Jornal Nacional

Segunda Guerra Mundial uniu povos de Timor-Leste e Austrália - PM timorense


Díli, 25 abr (Lusa) - Os horrores da segunda Guerra Mundial aproximaram como nunca até então Timor-Leste e a Austrália e forjaram os laços de amizade e solidariedade entre os dois povos, disse hoje o primeiro-ministro timorense.

"Embora não possamos nunca esquecer os horrores da segunda Guerra Mundial, sabemos também que foi nessa guerra que foram construídos os fortes laços de amizade e solidariedade que unem os povos de Timor-Leste e da Austrália", disse Rui Maria de Araújo, numa cerimónia para recordar os membros do Australian and New Zealand Army Corps (ANZAC) que lutaram em Gallipoli na primeira Guerra Mundial.

Uma das datas mais importantes do calendário australiano, o dia de ANZAC é atualmente de memória de todos os que "serviram e morreram em guerras, conflitos e operações de paz" e há vários anos conta com a participação de veteranos timorenses em cerimónias em Timor-Leste e na Austrália.

"A tradição do ANZAC faz-nos recordar os sacrifícios que foram feitos para que a nossa região e o mundo pudessem ser livres", afirmou Rui Maria Araújo.

"Em Timor-Leste conhecemos pessoalmente a bravura dos ANZAC. Na segunda Guerra Mundial tivemos soldados australianos a combater e a morrer no nosso solo. Foram homens notáveis e excecionais que suportaram enormes privações enquanto travavam uma guerra desigual na defesa do seu país", sublinhou, perante membros do corpo diplomático, incluindo os embaixadores da Nova Zelândia e da Austrália, e elementos das comunidades dos dois países que vivem em Díli.

"Os timorenses sentem também orgulho pelo facto de muitos de nós terem arriscado as suas vidas para apoiar estes soldados australianos. Muitos destes soldados vieram mais tarde a dedicar as suas vidas a saldar esta 'dívida de honra' para com o nosso povo. Hoje honramos esses admiráveis australianos", afirmou ainda.

Recordando "os homens e mulheres que combateram e tombaram em nome da liberdade", Rui Araújo relembrou também o papel dos soldados que participaram na Interfet e na Força Internacional de Estabilização em Timor-Leste, em 1999 e 2006, respetivamente.

"Se Timor-Leste vive agora em paz há muitos anos é, em parte, graças ao contributo dos soldados da Austrália e da Nova Zelândia. Hoje queremos também agradecer-lhes pelo seu apoio e pela sua dedicação ao nosso povo", afirmou.

À semelhança do que tem ocorrido nos últimos anos, uma delegação de veteranos timorenses deslocou-se à Austrália para participar em cerimónias ANZAC em várias cidades (Perth, Sidney, Brisbane e Camberra).

O ex-comandante da resistência timorense e atual ministro do Planeamento e Investimento Estratégico, Xanana Gusmão, lidera a delegação de quase 30 pessoas que inclui ainda, entre outros, o vice-ministro da Solidariedade Social, Miguel Marques Manetelu, o ex-presidente do Parlamento Nacional e presidente da FRETILIN, Francisco Guterres (Lu-Olo), e o Coronel Falur Rate Laek, em representação das Forças de Defesa de Timor-Leste (F-FDTL).

Em Perth, onde os veteranos timorenses participaram em cerimónias na tarde de domingo e durante a manhã de hoje, Grahame Edwards, presidente em Perth da Returned and Services League (RSL) - uma das principais organizações de veteranos na Austrália - destacou as ligações entre os dois países.

"Muitos comandos australianos estiveram isolados em Timor-Leste durante a segunda Guerra Mundial. Se não tivesse sido pelo incrível apoio e ajuda logística e outra dos timorenses, teria sido muito difícil escaparem", afirmou.

Xanana Gusmão, por seu lado, numa intervenção nas cerimónias, recourdou não apenas os soldados australianos mas também os timorenses.

"Nunca podemos esquecer os horrores da guerra, não apenas para os soldados mas para as suas famílias. Recordar isso relembra-nos a importância da paz. E as forças armadas devem começar a pensar [se] estamos a preparar-nos para a paz", afirmou.

ASP // MP

Páscoa e chuva parecem ter reduzido violência em Timor-Leste em março - ONG


Díli, 25 abr (Lusa) - O menor consumo de álcool na páscoa e o aumento da atividade agrícola devido à época das chuvas parecem ter reduzido o número de atos violentos em Timor-Leste em março, segundo uma ONG local.

A mais recente análise da situação de segurança em Timor-Leste, realizada pela organização Belun, explica que no mês passado o seu sistema de alerta, conhecido pela sigla inglesa EWER (Early Warning, Early Response), registou 101 incidentes violentos no país.

Trata-se do valor mais baixo desde julho de 2015, com a redução "muito provavelmente a dever-se à redução no consumo de álcool durante o período da quaresma" e ao "aumento da atividade agrícola durante a época das chuvas", nota a Belun.

"Patrulhas intensificadas da Polícia Nacional de Timor-Leste (PNTL) durante o fim-de-semana da páscoa podem também ter contribuído para o total baixo", refere.

Apesar da queda no número de incidentes o relatório destaca o facto de continuarem a ocorrer em Díli ataques com pedras e com Rama Ambon (fisgas que lançam pequenas flechas) que causaram, em março, pelo menos um morto e vários feridos.

Em março houve ainda relatos de três incidentes (não relacionados entre si) de violência contra agentes da PNTL em Díli e Liquiçá, a oeste da capital timorense.

ASP // MP    

Cabo Verde e Timor-Leste entre os países capazes de eliminar a doença até 2020 - OMS


Lisboa, 25 abr (Lusa) - Vinte e um países, incluindo Cabo Verde e Timor Leste, estão em condições de eliminar o paludismo nos próximos cinco anos, anunciou hoje a Organização Mundial de Saúde, para assinalar o Dia Mundial da Malária.

Em maio de 2015, a Assembleia Mundial da Saúde aprovou uma nova Estratégia Técnica Global para a Malária, com objetivos para o controlo e a eliminação da doença entre 2016 e 2030.

Uma das metas previa a eliminação da malária em pelo menos dez países até 2020, e segundo o relatório agora divulgado esta meta poderá ser alcançada e até superada.

O relatório identifica 21 países que estão em posição de eliminar a doença nos próximos cinco anos.

Para alcançar este objetivo, um país deve conseguir registar zero casos de transmissão indígena de malária em pelo menos um ano até 2020.

"O nosso relatório aponta os holofotes aos países que estão bem encaminhados para eliminar a malária", disse Pedro Alonso, diretor do Programa Global da Malária, da Organização Mundial da Saúde (OMS), citado num comunicado da organização.

Entre os 21 países destacados no relatório, intitulado "Eliminar a Malária", estão Cabo Verde e Timor-Leste.

Os autores referem-se ainda a São Tomé e Príncipe: Espera-se que o país elimine a malária até 2025, mas, com o financiamento adequado e vontade política, essa meta pode ainda ser alcançada até 2020.

Segundo o relatório agora divulgado, São Tomé e Príncipe registou menos de mil casos em 2014, e o último relatório mundial dava conta de 1.754 casos e zero mortes registados no país em 2013.

Cabo Verde, por seu lado, registou em 2014 um total de 46 casos de malária, 20 dos quais foram importados, e duas mortes devido à doença, também conhecida como paludismo.

Segundo o mais recente relatório da OMS sobre a malária, divulgado em setembro, este é o único país lusófono na fase de pré-eliminação da malária, onde se encontra desde 2010.

Sobre Timor-Leste, a OMS escreve que o país alcançou uma redução substancial na incidência da malária, com uma queda de mais de 5.000 casos em 2012 para 342 casos confirmados em 2014, e relatou uma morte devida ao paludismo.

Apesar de 90% da população viver em áreas com transmissão ativa de malária, a OMS escreve que 100% das pessoas que vivem em zonas de elevado risco estão protegidas por redes mosquiteiras impregnadas de inseticida e 30% foram abrangidas por pulverizações domésticas com inseticida.

Os outros países em vias de alcançarem a eliminação da malária em 2020 são a Argélia, o Botsuana, Comores, África do Sul e Suazilândia, em África; Belize, Costa Rica, Equador, El Salvador, México, Paraguai e Suriname, nas Américas; Irão e Arábia Saudita, na região do Mediterrâneo Oriental; Butão e Nepal, na região do Sudeste asiático, e China, Malásia e Coreia do Sul, na região do Pacífico ocidental.

A OMS recorda no relatório hoje publicado que a eliminação não representa o fim da luta contra a malária e que os países têm depois de prevenir ressurgimentos.

A importação de casos de malária, por viajantes ou migrantes, implica o risco de um reacendimento da transmissão local do parasita em zonas onde subsista o mosquito Abopheles, que transmite a doença.

Pedro Alonso sublinhou a necessidade de maior investimento, sobretudo em regiões com elevadas taxas de transmissão de malária, em particular em África.

"Salvar vidas tem de ser a nossa primeira prioridade", afirmou.

A malária é provocada por um parasita do género Plasmodium, que é transmitido aos seres humanos através da picada de uma fêmea do mosquito Anopheles.

Existem várias espécies, mas o Plasmodium falciparum é o mais perigoso para os humanos e o mais prevalente em África, onde se concentram 90% das mortes pela doença.

Os primeiros sintomas da malária são febre, dores de cabeça e vómitos e aparecem entre 10 e 15 dias depois da picada do mosquito, mas se não for tratada, a malária por P. falciparum pode progredir para uma fase grave e acabar por matar.

O combate à doença passa por uma diversidade de estratégias, que passam pela prevenção, através do uso de redes mosquiteiras impregnadas de inseticida e pulverização do domicílio, assim como pelo diagnóstico e tratamento dos casos confirmados com medicamentos anti-maláricos.

Ainda não existe qualquer vacina para a doença, embora recentemente a OMS tenha aprovado a realização de estudos piloto da candidata mais avançada.

FPA // VM

Sei iha nafatin inserteza atu sai komando forsa Defeza timoroan


Deskontentamentu entre veteran balun, dúvida kona-ba  prosesu formál tranzisaun no krítika hosi komando atuál ne’ebé halo markasaun ba  prosesu tranzisaun iha lideransa forsa defeza Timor-Leste (-FFDTL) nian, maka adia dezde outubru 2015.

Fonte F-FDTL, hosi Governu, Parlamentu no Prezidénsia iha Governu ne’ebé rona hosi  Lusa iha semana hirak ikus ne’e mosu tensaun iha prosesu ne’e, maka  hafahe  forsa polítika no instituisaun nasaun nian.

Dezde setembru tinan kotuk, bainhira termina mandatu hosi atuál komandante F-FDTL, Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak, anunsia ona desizaun rua diferente, hamosu hotu polémika, maski entre sira nain ne’e seidauk aplika.

Iha loron 09 fevereiru, Taur Matan Ruak anunsia ona katak  deside ezonera xefe Estadu-Maiór Jenerál Forsa Armada (CEMGFA), major-jenerál Lere Anan Timur, promove nia susesór brigadeiru-jenerál Filomeno da Paixão de Jesus, hanesan segundu.

Desizaun ne’e labele konkretiza tamba kontra proposta Governu nian – ne’ebé sei defende atu hanaruk  tan sira nain rua nia mandatu – kauza tensaun entre Prezidénsia, Governu  no Parlamentu Nasionál ne’ebé lori Governu halo  rekursu ba Tribunál Rekursu, maibé rejeita.

Taur Matan Ruak nunka formaliza desizaun ne’e no simu iha fulan ida ne’e proposta foun hosi Governu, ne’ebé  nomea capitão-de-mar-e-guerra Donaciano Gomes (Pedro Klamar Fuik) hanesan xefe Estadu-Maiór Jenerál Forsa Armada (CEMGFA) no koronel Calisto dos Santos (Coliati), hanesan vise-CEMGFA.

Desizaun  konjunta hosi Governu no Prezidénsia ne’ebé marka "tranzisaun jerasionál" ida kompleta iha  F-FDTL, maski  Taur Matan Ruak repete katak prefere liu " tranzisaun ida graduál".

Maski iha konsensu , loron sanulu hafoin  desizaun fó sai nafatin laiha data atu hala’o posse.

Iha 15 abril, Prezidénsia hato’o katak " pormenór  sira ne’ebé iha relasaun ba promosaun ofisiál sira ne’e, hanesan xefe Estadu-Maiór F-FDTL no komandante  Komponente, ba promosaun onorífika no saída sira hosi ofisiál sira ba agora dadaun iha funsaun ida ba reforma no iha  organizasaun serimónia ofisiál sei finaliza entre servisu Prezidénsia Repúblika no Governu".

Assuntu ne’e ohin sei halo analiza iha reuniaun Konsellu Superior Defeza Nasionál, ne’ebé hala’o iha Prezidénsia.

Lere, kona-ba desizaun dahuluk, laiha komentáriu, agora sai hanesan ema ida ne’ebé halo krítika liu  opsaun hosi nia komandante supreme rasik.

Iha deklarasaun ba jornalista timoroan nian nia afirma katak  sei laaseita hodi abandona  kargu ne’e, ne’ebé lakonkorda ho desizaun ne’e no, nia privadu, garante katak sei kontinua iha kargu, pelumenus tinan rua tan.

Lian seluk hosi F-FDTL kestiona ba tranzisaun jerasionál ne’e lalais liu iha estrutura komando organizasaun militar ida ne’ebé sei iha ligasaun ho istória forsa resisténsia iha okupasaun indonézia, hanesan Falintil.

Kestaun  kona-ba  kapasidade lideransa Klamar Fuik nian, ne’ebé  menus antiguidade  kompara ho nia  númeru dois, Coliati, no kona-ba papel ne’ebé  antigu komandante  komponente naval hala’o  durante  iha krize polítika 2006  hamosu debate entre veteranu  timoroan sira.

Politikamente  prosesu sira ne’e hotu la’o hela iha  senáriu tensaun entre lider  prinsipál balun iha nasaun, hafoin krítika Taur Matan Ruak ba Xanana Gusmão, ministru no líder istóriku resisténsia nian, no líder Fretilin, Mari Alkatiri, aktuál.

Timor-Leste sei hala’o  eleisaun lejislativa iha 2017 no, buat sira ne’e hatudu, Taur Matan Ruak bele kandidata- an ba  primeiru-ministru, ne’ebé hetan apoiu hosi formasaun  polítika foun  rejistadu iha tinan kotuk, Partido de Libertação do Povo (PLP).

SAPO TL ho Lusa

Ramos-Horta husu atu Austrália negosia fronteira marítima ho Timor-Leste


Eis-prezidente José Ramos-Horta husu atu Governu australianu aseita pedidu Timor-Leste no komesa negosia fronteira marítima permanente entre nasaun rua ne’e.

"Austrália bele halo liu no bele halo di’ak liu", hakerek Ramos-Horta iha artigu ne’ebé publika iha imprensa australiana.

"Austrália trava beibeik Kualkér tentativa hosi ami-nia parte hodi negosia fronteira marítima, no lakohi to’o agora, maski ho lansamentu ami-nia esforsu konsiliasaun obrigatória liuhosi Nasoins Unidas. Ida ne’e bele evita atu habelar no sei han tempu narauk, ho kustu ba parte rua, halo akordu atu negosia agora", nia hakerek.

Lembra katak disputa kona-ba fronteira entre nasaun rua ne’e remonta ba tinan 60 sékulu liubá, Ramos-Horta insiste atu Kamberra la bele akuza Timor-Leste hodi hakarak muda fronteira, "tanba la iha fronteira atu muda".

"Austrália, ko’alia hodi nasaun rua ne’e, hatete katak atuál akordu funsiona hela. Timor-Leste hodi an rasik hatete katak akordu atuál la funsiona", nia relembra.

Líder istóriku timoroan ne’e relembra katak pozisaun australiana iha pasadu halo negósiu envezde diskute iha rezolusaun debate fronteirisu ho Nova Zelándia, Ilhas Salomão, Nova Caledónia, Papua Nova Guiné no Indonézia.

Tanba ne’e, "tanbasá ho Timor-Leste la’e", kestiona iha artigu kona-ba Austrália aproveita hosi postura "karik buat 'naïve' [injénua]" timoroan hodi aseita akordu temporáriu, "de boa-fé" ho konfiansa katak Kamberra sei fó apoiu ba tentativa timoroan nian hodi dada pipeline hosi Tasi Timór to’o nasaun.

No akuza Kamberra hakarak repete buat ne’ebé akontese iha kampu Laminaria-Corallina ne’ebé "Austrália esplora totalmente" maski kampu, karik iha fronteira, tama iha territóriu timoroan, "dala rua besik liu Timor-Leste duké Austrália".

Ramos-Horta hanoin hikas katak Governu australianu halo espionajen ba Timor-Leste durante negosiasaun hosi atuál akordu temporáriu entre nasaun rua ne’e no Governu timorense nein pelumenus hodi arbitrajen internasionál tanba Austrália retira hosi jurisdisaun internasionál iha material ne’e.

"Hetan permisaun? Loos, maibé lamentável", nia hakerek, no afirma katak Austrália tenke hatán halo negósiu ho Timor-Leste ho nune’e fó iis foun ba dezenvolvimentu projetu petróleu no gás naturál iha Tasi Timór ne’ebé kontinua la la’o.

SAPO TL ho Lusa - Foto: Gogreen

CNRT hakarak muda prezidente parlamentu tanba lakon ona konfiansa no laiha ona koligasaun


Partidu bot Timór nian halo ona konferénsia ida ho líder parlamentár hodi halo votasaun no eleisaun ba meza foun Parlamentu nian no hatuun sira-ninia deputadu rasik, Vicente da Silva Guterres hosi ninia kargu. 

Natalino dos Santos, líder hosi bankada CNRT, dehan ba Lusa katak ohin halo ona rekerimentu ida hodi husu votasaun ba meza foun Parlamentu Nasionál nian, atu hodi hala’o konferénsia estraordinária ba líder nian.

“Bankada hato’o ona rekerimentu. Ida ne’e nu’udar desizaun polítika hosi partidu no bankada nian”, dehan.

Líder CNRT nian dehan katak intensaun hodi renova meza Parlamentu tanba partidu refere “lakon ona konfiansa polítika” ba prezidente Vicente da Silva Guterres, ne’ebé hosi mos CNRT no tanba fin hosi bloku koligasaun Partido Democrático (PD).

Meza atuál kompostu hosi elementu CNRT haat - Vicente da Silva Guterres, visi-prezidente ida mos, Adérito Hugo da Costa, ho sekretária rua, Ângela Sarmento ho Maria Fernanda Lay – inklui element PD rua - Adriano do Nascimento, visi-prezidente ho Angelina Machado de Jesus, sekretária.

“Meza ne’e iha tanba koligasaun. Iha 11-marsu CNRT desidi atu hasai PD hosi Bloku Kolusaun ne’ebé apoia Governu to’o 2017, no tanba laiha ona koligasaun maka tenke altera mos meza refere”, dehan.

Husu kona-ba motivu ne’ebé halo hodi partidu lafó fi’ar ba Prezidente Parlamentu Nasionál, Natalino dos Santos dehan katak ida ne’e hanesan desizaun partidária.

"Hafoin ami halo avaliasaun, partidu ne’e lakon ona konfiansaun polítika ne’ebé fó ba iha prezidente Parlamentu Nasionál. Ida ne’e hanesan desizaun hosi Konsellu Polítika Nasionál no desizaun polítika. Ami-ninia militante sira tenke hakruk ba orientasaun polítika", dehan.

"Nia tuun de’it hosi kargu hanesan responsável. Sei lahasai hosi partidu ka militante", dehan tan.

Iha semana hirak ikus ne’e, CNRT ladun satisfas ho Vicente da Silva Guterres, liu-liu hosi militante no dirijente partidu nian, tanba haree prosimidade entre líder parlamentár no Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak.

Sira husu mos karik Vicente da Silva Guterres hasoru malu ho xefe Estadu bainhira mosu problema entre Prezidénsia ho Governu, iha fulan fevereiru liu ba, tanba halo mudansa ba komando forsa Defeza nian.

Vicente da Silva Guterres iha tempu ne’ebá hasoru malu duni ho Taur Matan Ruak iha Maliana, maibé ida ne’e nu’udar pedidu bankada nian ba prezidente Parlamentu rasik, hodi sai hanesan manu-talin ba problema polítika refere.

Liu tiha loron hira, hafoin mosu polémika iha Parlamentu Nasionál, hodi halo diskursu kritika líder rua hosi partidu bot CNRT no Fretilin, inklui parlamentu rasik, Taur Matan Rauk elojia Vicente da Silva Guterres.

"Ha’u hato’o obrigadu ba señór prezidente Parlamentu Nasionál hodi bá to’o iha enkontru ne’ebé ha’u hala’o iha Maliana. Afinál, hosi ema ne’ebé barak, sei iha ema umilde, no laran di’ak", dehanTaur Matan Ruak.

Dalaruma liafuan hosi Taur Matan Ruak nian ne’ebé halo krítika polítika maka’as hasoru dirijente timor-oan sira, lamonu ba CNRT nia-laran, hanesan uluk kontra prezidente parlamentu.

Tuir fonte hosi CNRT haktuir ba Lusa katak dalaruma atu hili visi-prezidente Adérito Hugo da Costa, eis-jornalista, maka sai nu’udar prezidente Parlamentu Nasionál foun, no ninia visi-prezidente maka deputadu Duarte Nunes, hodi troka Adriano do Nascimento.

SAPO TL ho Lusa 

Páskoa no Udan maka dalaruma hamenus violénsia iha Timor-Leste fulan marsu liu ba - ONG


Ladun hemu tua durante páskoa no atividade agríkola ne’ebé aumenta tanba udan=monu rai hamenus ona númeru hosi hahalok violentu iha Timor-Leste, fulan marsu liu ba, tuir ONG lokál fó sai. 

Tuir análize ikus kona-ba situasaun seguransa iha Timor-Leste, ne’ebé organizasaun Belun halo, esplika katak iha fulan kotuk ninia sistema alerta ho sigla iha inglés EWER (Early Warning, Early Response), rejista ona insidente violentu hamutuk sanulu.

Desde jullu 2015, ida ne’e maka menus liu, “tanba ema ladun hemu tua durante tempu kuaresma” no “ema barak maka hala’o tiha atividade agríkola durante tempu udan”, tuir ONG Belun fó sai.

“Insidente ne’e menus, tanba durante findesemana hosi époka paáskoa, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) halo patrullamentu”, dehan.

Maski númeru insidente nian menus, maibé tuir relatóriu ema sei kontinua tuda malu no uza Rama Ambon hodi hana-malu iha Dili, hodi hamate ema na’in ida no barak maka kanek, durante fulan marsu.

Iha fulan marsu liu ba, fó sai insidente tolu (laiha ligasaun ba malu) kona-ba violénsia kontra ajente PNTL iha Dili, ho Liquiça, parte oeste kapitál Timór.

SAPO TL ho Lusa 

Rogerio: Bele Nomeia Jeneral Foun, Tenki Tau Aas Veteranus Nia Dignidade


DILI - Fundador Falintil Rogerio Tiago Lobato hateten Prezidente Republika (PR) Taur Matan Ruak nomeia Koronel Pedro Klamar Fuik, troka Jeneral Lere Anan Timur, nee tuir legalidade, tamba proposta husi governu, maibe prezidente mos tenki konsideira no tau aas dignidade veteranus sira neebe ativu iha FFDTL, wainhira reforma.

Lia hirak nee hatoo husi Fundaror Falintil Lobato, ba Jornalista sira, iha nia knar fatin Timor Lodge, Comor, Dili, Segunda (25/04/2016).

Ita hatene nomoeiasaun Jeneral foun nee Bele kaer ba legalidade, maibe kaer mos ba veteranus sira nia dignidade nudar ema, tamba hanesan komadante Lere, Komadante Falur no komadante sira seluk, nee sorte deit maka sira moris, se lae sira mate hotu hanesan saudozu sira seluk, tamba nee ita reforma sira, tenki trata ho didiak, tamba sira mos terus ba funu ida nee,” hateten Lobato.

Fundador Falintil nee mos hatutan insititusaun F-FDTL hanesan forsa nasaun, tamba nee presiza komandante neebe iha aten boot hodi lidera, maibe nomeia Koronel Pedro Klamar Fuik nee bele, taba tuir lei.

Antes nee mos Xefi Estadu Maior Jeneral FFDTL Maijor Jeneral Lere Anan Timur liu husi nia konfrensia imprensia hateten ona katak sira veteranus neebe altivu iha F-FDTL nia laran tempu too ona atu reforma, maibe Prezidente Republika Taur Matan Ruak reforma sira hanean ema veteranu la bele halo sira hanean ema kriminozu. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (26/4/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Ministru Cirilo Husu Postu Onorofiku Ba Lere


DILI - Ministru Defeza Cirilo Cristovao propoin ba Governu, atu fo postu onorofiku ba Jeneral Lere Anan Timur, wainhira Prezidente Republika la kohi halo rekondusaun ou estende sigundu mandatu ba Jeneral.

Tuir Porposta neebe Ministru Defeza hatoo ba governu katak presiza fo postu onorofiku ka hasae deviza Lere Anan Timur ba Tanenti Jeneral ho fitun 3 no pasa ba reforma wainhira Prezidente Republika la asaeita nia kontinua.

Promosaun ba aktual Xefi Estadu Maior Jeneral FFDTL Maijor Jeneral Lere ba Postu Onorofiku, wainhira pasa ba reforma,” dehan Proposta Ministru Defeza ba Primeriu Ministru liu husi karta neebe STL asesu, Segunda (25/04/2016).

Tuir proposta nee, governu propoin pakote rua ida maka Maior Jeneral Lere Anan Timur, Tito da Costa Cristovao no Filomeno Paixao de Jesus no Koronel Falur Rate Laek neebe nia mandatu hotu ona iha 15 de Outubru 2015.

Segundu pakote maka Kapitaun Marina Funu Donaciano R. C. Gomes (Pedro Klamar Fuik) ba diviza Brigadeiru Jeneral F-FDTL e tuir kedas sei muda ba Maior Jeneral no nomeia nia mos hanesan Xefi Estadu Maior Jeneral F-FDTL tuir artigu 70 konjuga ho numeru 1 ho artigu 53 lei estatuta militar F-FDTL. No promove mos Calistro dos Santos (Coliaty) ba Brigadiru Jeneral tuir lei estatutu militar FFDTL nian.

Proposta governu mos husu ba Prezidenti atu haruka reforma hotu membru F-FDTL neebe nia idade liu ona tinan 60, konforme lei estatutu FFDTL nia. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (26/4/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Lere Entrega Karta ba Taur


DILI - Komandante F-FDTL Major Jeneral Lere Anan Timor entrega karta ba Presidente Republika Taur Matan Ruak, iha palasiu Presidente Nicolau Lobato, Dili.

Komandante F-FDTL Major Jeneral Lere Anan Timor hatete, ohin mai hasoru malu ho Presidente Republika hodi Entrega karta ba Presidente Republika, maibee kuandu presidente responde ona karta nee foin bele halo komentariu.

Ohin ami mai haoru Presidente Republika Taur Matan Ruak hodi Entrega ami nia surat ba Presidente Republika,maibee kuandu Sr presidente Republika responde ona ami nia karta nee maka ami bele halo komentariu,” dehan Major Jeneral Lere ba jornalista sira, hafoin remata enkontru ho PR Taur, iha Palaciu Presidente Nicolau Lobato, Dili, Segunda (25/04/2016).

Major Jeneral Lere dehan entrega karta ba Presidente Republika Taur Matan Ruak, maibee latemi kontiudu husi karta nee rasik. Entertantu tuir informasaun neebe maka iha katak, dala ruma Major Jeneral Lere Anan Timor entrega karta para buka rejolve problema ezonerasaun neebe maka akontese.

Alende nee Iha fatin ketak Manuel da Silva hanesan komunidade Uabubu husu ba nai ulun sira atu buka solusaun neebe maka diak ba problema neebe maka akontese iha rai laran, atu nunee povu kiik sira bele moris hakmatek.

Enkuantu enkontru neebe maka halao entre Major Jeneral Lere Anan Timor ho Presidente Republika Taur Matan Ruak, iha Palaciu Presidente Nicolau Lobato nee, hahu iha tuku 9:00 OTL, no remata iha tuku 9:30. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (26/4/2016). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Aprezenta kandidatura, Governu La Hare Background Klamar Fuik


DILI - Sestu Governu konstitusional neebe lidera husi Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo aprezenta kandidatura ba Major Jeneral iha Insitutusaun Falintil Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) la hare ema nia background.

Tuir Deputadu Bankada Fretilin Osorio Florindo Liu husi sesaun Plenaria Segunda (25/04/2016) iha Parlamentu Nasional hatete, kadidatura neebe atu lidera institusaun defeza (F-FDTL) governu la hare kandidatura nia hahalok neebe lao iha publiku no media sosial.

Hau nia preokupasaun governu hatene ou la hatene hahalok kandidatura neebe mak lao iha media sosial tinan rua nia laran la iha institusaun laran, lori osan 100 Mil ba estuda mesak iha Portugal maibe governu la hatene,” dehan Osorio.

Nia hatete governu aprezenta kandidatura lahatene ema nia background nee hatudu governu hakarak komplika situasaun, tamba seidauk halo desizaun ruma sei koalia atu dialogu hodi rezolve problema maibe hakarak aumenta problema seluk tan.

Iha fatin hanesan Deputada Bankada CNRT Albina Marcal hatete Timor Leste nasaun neebe mak nurak iha kontestu politku, neebe diferente tebes ho nasuan seluk tamba hari iha ruin no ran nia leten. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (26/4/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

CNRT Haruka Karta Ba Membru Governu Husi PD, Rogeiro: “Ita Fo Pozisaun Tenki Konfiansa Politika”


DILI - Partidu CNRT haruka ona karta ba membru Governu Partidu Demokratiku ho kontiudu katak membru governu sira nee hili dalan ba indepedente bele mantein, maibe nudar partidu sira tenki rejigna aan, tamba bloku koligasaun la eziste ona.

Lia hirak nee hatoo husi Sekertariu Jeral Partidu CNRT Dionisio Babo, ba Jornalista sira iha Palasiu Governu, Segunda (25/04/2016).

Ami seidauk haruka karta ba PM Rui, maibe CNRT haruka karta ona ba membru governu sira neebe mai husi partidu Demokratiku, ho kontiudu kartak nee katak se mantein posisaun ho partidu uluk entau sira rejigna, se sira deklara aan nudar indepedente ho karta eskritu entau sei fo ba Primeiru Ministru hodi hare no determina,” hateten Babo.

Sekjen Babo ne mos haklean tan katak hili meja PN husi Fretilin la partisipa, neduni CNRT nia ema maka sei kaer hotu, maibe sira agora enkontru ona lider bankada hodi abansa ba elisaun, maibe agora nia la bele fo sai naran lai, tamba buat nee sei iha prosesu nia laran, tamba seidauk halo elisaun.

 Iha parte seluk Fundador Falintil Rogerio Tiago Lobato hateten Demokrasia buat ida normal, kuandu lakon konfiansa lideransa ida tenki buka halo mudansa. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (26/4/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Hana Malu Tempu Kalan, PN Husu Investigasaun


DILI - Situasuan tempu kalan neebe deskonfia joven balun hana malu, tuda malu, Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN) husu tenki investiga nunee hatene nia kauza.

Tuir Deputada Bankada Fretilin Anastacia da Costa katak situasaun iha sidade Dili agora halo sidadaun sira atu lao tempu kalan mos tauk tamba joven balun hana malu, tuda malu, tan nee husu Polisia tenki fo atensaun.

Ita nia joven balun kalan-kalan ba hana malu, tuda uma neebe halo ema atu lao iha tempu kalan tauk tamba nee husu Polisia tenki investiga nune ita hatene nia kauza,” dehan Anastacia liu husi sesaun plenaria Segunda (25/04/2016) iha Parlamentu Nasional.

Nunee mos deputadu Bankada CNRT Cesar Valente hatete availasaun neebe diak liu ba servisu PNTL ninian mak populasaun sira durante nee senti prezensa PNTL sira nia servisu senti Seguru.

Nia hatete servisu neebe mak polisia sira halo iha tinan hirak nee joven sira komesa tauk halo problema iha tempu  loron maibe halo pronlema iha kalan tan nee prezensa polisia sira nia komesa izola ona grupu sira neebe gosta halo krime.

Nunee mos Deputadu Bankada Frente Mudansa Jorge Teme katak akontese krime neebe mak iha kapital Dili laiha dadus krime organizadu maibe ema hotu hatene joven sira mos moris ho organizasaun oin-oin tan nee kada organizasaun vizaun ho misaun la hanesan. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (26/4/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

MP Husu MS Muda Pesoal Saude Falta Etika


Membru Parlamentu (MP), Deputada Bendita Magno, husu ba Ministerio Saude atu muda tiha pesoal saude ne’ebe atende paseinte la ho etika.

Tuir nia, pesoal saude sira ne’ebe trata no insulta pasientes ne’e la merese sai servidor saude.

“Pesoal sira ne’ebe attitude la diak, atende pasiente ho hakilar, husu atu muda sai sira, nune’e ema seluk bele tama fali hodi fo atendimentu ne’ebe dignu ba povu,” Deputada Magno sujere, iha Parlamentu Nasional.

Durante ne’e, nia dehan, mosu diskriminasaun ba povu tanba atendimentu ba membru governu mais espesifiku no diak maibe ba povu bai-bain atende ho hakilar no insulta sira. 
Iha parte seluk, Deputada Maria Rosa da Camara “Bisoi”, lamentavel ho attetude ida ne’e, tanba nia rasik mos sai vitima husi mediku sira.

“Sira insulta no trata hau bainhira hau buka informasaun atu halo kontrolu ba hau nia moras,” nia lamenta. 

Nia konta, iha dia 12 fulan Marsu 2016 bazeia ba karta husi mediku, nia tenke ba halo kontrolu ba nia moras. Bainhira nia to’o ba iha Ospital Nasional Guido Valadares (HNGV) sala da informasaun.

Nia dehan, pesoal saude haruka ba iha sala numeru 11, depois haruka ba fali sala 1 hodi registu, maibe pesoal sira labele atende, tanba ho razaun oras liu ona. 

Bainhira nia koalia hela ho pesoal sira iha sala numeru 1, mediku ida insulta nia husi kotuk ho lia fuan mal etika. 

“O nusa mai hamrik fali iha ne’e, la ba iha konsulta fatin ne’eba, o mak la’o bilan tun sa’e iha ne’e,” nia hasara tuir. 

Ho akontesementu ne’e, nia husu, ba ministerio relevante atu muda sai pesoal sira ne’ebe laiha etika.

“Pasiente mai iha ospital atu salva vida, la’os hakotu vida, mediku trata ema ho etika no honestu, la’os trata no insulta fali ema,” nia lamenta. 

Hatan ba kestaun ida ne’e, Diretor Jeral HNGV, doutor Jose Antonio alias Zeto,  husu deskulpa ba deputada Maria Rossa Camara no pasiente sira ne’ebe sente ofendidu husi attetude pesoal saude balun. 

Nia dehan, hahalok hirak ne’e akontese tanba servisu ne’ebe barak entau nudar humanu lakon kontrolu, entaun aktu sira ne’e bele akontese. 

“Atendimentu barak demais ho atrapalha oioin, entaun mediku sira hasai lia fuan balun ne’ebe ofendida pasiente sira, hau husu deskulpa ba hahalok sira ne’e,” doutor Zeto husu deskulpa. 

Nia hatutan, esforsu hotu sira halo ona liu –liu kapasitasaun kona ba etika servisu ba pesoal saude sira, maibe problema ida ne’e sei akontese beibeik tanba ne’e liga ho ema nia karakter.

“Tanba ema nia karakter hanesan ne’e, presiza tempu atu muda, maibe la taka dalan ba ita atu fo hanoin katak fo atendimentu ne’ebe mamar,” nia hateten.

Kona ba muda tiha pesoal ne’ebe attitude ladiak, nia dehan, presiza rona parte rua (pasientes ho pesoal saude), hodi halo estudu ida klean kona ba problemas, hafoin foti sansaun hasoru pesoal refere.

The Dili Weekly

MS: Konstrusaun ORB Remata


Ministra Saude, doutora Maria do Ceo Sarmento Pina da Costa, hateten kontrusaun Ospital Referral Baucau (ORB) remata ona, maibe seidauk inagura tanba sei halo instalasaun.

Nia dehan, konstrusaun ospital ida ne’e hahu kedas iha tinan 2007 maibe paradu tiha. Iha tinan 2010 governu kontratu fali ho kompania (internasional) Ensul hodi hahu hikas kontrusaun ida ne’e, maibe seidauk 100%, sei halo hela instalasaun.

“Konstrusaun fizikamente remata ona kuaze 92%, maibe sei halo instalasaun ba sasan sira,” Ministra Ceo hateten, iha Sentru Konvensaun Dili. 

Nia hatutan, prosesu tenderizasaun ba ekipamentus remata ona no agora daduan hein deit sasan sira ne’e tama mai no halo instalasaun. 

Nia informa, governu aloka orsamentu $8 miloens resin ba konstrusaun ospital la inklui ekipamentus medikus nian. 

Maske konstrusaun ne’e han tempu naruk, maibe nia hateten, laiha mudansa ba orsamentu, nafatin $8 miloens resin. 

Iha parte seluk, Membru Komisaun E (Infra-estrukturas, transportes e Komunikasaun), Deputadu Manuel de Castro Pereira, prekupa ho konstrusaun ospital ne’e, tanba hahu kedas husi primeiru governu to’o mai VI governu maibe seidauk remata. 

“Iha ospital Baucau ita haree moras sira toba fatin laiha no kondisaun ne’ebe la favorese, ita tau osan halo ospital ida hahu kedas iha primeiru governu to’o VI governu mos seidauk hotu,” nia lamenta.

Iha tinan kotuk (2015), nia hateten, governu promete atu inagura iha fulan Setembru 2015, maibe la akontese no projetu ne’e seidauk remata no paradu hela. 

Tanba ne’e, nia ejiji ba ministerio relevante atu klarifika ba publiku kona ba razaun no obstaklu saida mak governu hasoru hodi implika ba konstrusaun ORB ne’ebe to’o agora seidauk finalize.

The Dili Weekly