sábado, 10 de março de 2018

AIFAESA De’it Mak Bele Halo Inspesaun Ba Atividade Ekonómika


DILI, (TATOLI) - Koordenadór Autoridade Inspesaun no Fiskalizasaun ba Atividade Ekonómika no Sanitária (AIFAESA), Abílio Oliveira Sereno, hatete AIFAESA de’it mak bele halo inspesaun ba atividade ekonómika iha Timor-Leste.

“Dalabarak ema lori fali AIFAESA nia kompeténsia para halo operasaun iha Timór. Ema balun laiha kompeténsia mas sira halo fali serbisu AIFAESA nian. Só AIFAESA de’it mak halo inspesaun ba atividade ekonómika, kuandu entidade seluk mai atu taka restaurante ida ba atividade ekonómika ne’e nia kontra, nia halo fali funsaun seluk nian”, Abílio hatete iha Kampung Alor, ohin.

Bainhira halo atividade iha públiku, Ministériu Públiku (MP) mós haree, entidade tutela mós haree nune’e AIFAESA husu ajuda ba MP atu fó naroman kona-ba lejislasaun ne’ebé aplika atu labele halo fali serbisu seluk nian.

“Ita labele bosok konsumidór no populasaun sira, ita tenke kumpri lei hatete, to’o agora ami hatene, ami de’it mak sei halo knaar inspesiona atividade ekonómika. Uluk ministéru haat mak halo, Ministéru Komérsiu no Indústria, Saúde, Agrikultura ho Turizmu. Sira na’in-haat rasik hamutuk halakon tiha, hamosu AIFAESA para AIFAESA mesak de’it mak halo inspesaun en koordenasaun ho forsa seguransa sira ho intituisaun seluk”.

Husu kona-ba instituisaun ida ne’ebé mak halo fali knaar AIFAESA nian, kordenadór lahatán maibé husu ba mídia sira atu haree kompeténsia ida-idak nia hodi husu ba ema ne’ebé halo serbisu latuir nia papél.

Entretantu hahú fulan Janeiru to’o ohin loron, AIFAESA konsege taka provizória restaurante haat nulu resin tanba konsidera restaurante sira ne’e barak la iha ijiene.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Koordenadór AIFAESA, Abilio Oliveira Sereno. Foto Tatoli/Egas Cristovão

Restaurante Balun Ne’ebé Taka Kumpre Ona Notifikasaun


DILI, (TATOLI) - Restaurante ne’ebé Autoridade Inspesaun no Fiskalizasaun ba Atividade Ekonómika no Sanitária (AIFAESA) ensera nia atividade, balun kumpri ona notifikasaun hodi hadi’a sira-nia kondisaun ijiene, tanba ne’e entidade ne’ebe fó lisensa tenke haree nomós halo vistoria atu nune’e bele reativa fali sira-nia atividade.

“Tuir loloos ne’e entidade ne’ebé fó lisensa tenke mai haree fali para fó fali lisensa, tanba iha loron ita taka ne’e hasai tiha sira-nia lisensa. Agora, sira lakohi halo vistoria, depois ami halo fali reuniaun para haree atu labele difikulta enkuantu sira kumpri tiha obrigasaun ne’ebé ami tau sai iha notifikasaun”, Abílio hatete iha Kampung Alor, ohin.

Hatutan AIFAESA haree hela situasaun ne’e tanba restaurante balun hadi’a tiha ona parte ijiene ne’e, maibé entidade ne’ebé responsabiliza ba lisensiamentu ladehan buat ida.

“Ami sei halo reuniaun para haree, se sira lahalo buat ida, ami mai halo verifikasaun, haree mak sira kumpri duni ami sei ko’alia ho entidade sira para loke fali sira-nia restaurante”.

Kona-ba vistoria, Abílo hatene bainhira haree didi’ak vistoria nunka halo. “Se sira halo karik oin seluk. Iha restaurante sira ne’e hotu sira lahalo, se halo vistoria mós tenke mai verifika, halo inspesaun ida para haree sasán sira ne’e tuir loloos buat sira ne’ebé lei hatete. Tanba lisensiamentu sira fó, ami haree inkumprimentu de’it, sira mak tenke haree katak fó lisensa ne’e lei hatete tenke halo sintina ketak, dapur ketak”.

Maibé AIFAESA promote sei laprolonga situasaun sira ne’e no sei hatún inspesaun ida no halo espozisaun ba entidade ne’ebé aprova para loke fali.

“Ne’e laiha problema, ami la’ós atu prejudika restaurante sira dezde sira kumpri regra, ami prontu ajuda para kontinua halo sira-nia negósiu”.

Iha loron 23 fevereiru, AIFAESA taka ona restaurante 23 iha Bidau, Aitarak Laran no Fatuhada no antes ne’e mós taka estabelesimentu 4, maibé entre sira balun halo tuir ona notifikasaun ne’ebé dirije ba sira hodi hadi’a kondisaun ijiene.

Diretór Ezekutivu Servisu no Verifikasaun Emprezariál (SERVE), Florêncio Sanches, hatete vistoria tuir lei hatete halo dalaida de’it ba nia vida tomak antes negósiu hahú.

“La’ós nia autorizasaun mate bá hali fali vistoria, lei lahatete nune’e, tanba ne’e mak ministériu relevante presiza hatene ida ne’e. Vistoria halo dalaida de’it, se dalarua mak iha razaun mak uluk nia hatama pedidu  mai loke iha Kolmera, maibé taka tiha no muda fali bá Bidau entaun vistoria halo tan mas iha Kolmera mak mantein nafatin iha tinan sanulu, vistoria nunka akontese dala sanulu”.

Jornalista : Maria Auxiliadora | Editór : Manuel Pinto

Julião Lori Academica Manan Ultramar 3-2


THETIMOR-NEWS.com, DILI – Klubu Primeira Divisaun Liga Futebol Amadora (LFA) hosi Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL), FC. Academica hahu nia jogu dahuluk ho diak no konsege hetan pontu 3 hafoin halakon klubu promosaun Atletico Ultramar 3-2, Sexta (09/03/2018), iha Kampu Futebol FFTL, Dili.

Lakon 1-2 iha primera parte, FC. Academica konsege finaliza segundu parte ho vitoria no taka jogu ho skoru 3-2.

Golu vitoria Academica hatama hosi Julianos King iha minutu 30, Angisio Almeida (48’), no Julião Ximenes (65’). Entertantu golu husi Ultramar nian hatama hosi Fabio Cristian (21’) no Bernado Ferry (40’).

Iha jogu ne’e, Anggiso Barbosa hetan kartaun mean hosi arbitru Pedro Maia iha minutu 65 hafoin halo falta kontra jogador Ultramar.

Ho vitoria ne’e Academica lidera provizoriu klasifikasaun LFA iha pozisaun 1 ho pontu 3 hanesan Karketu Dili FC iha pozisaun runner up ne’ebe manan DIT FC 1-0.

Jogu aban, Cacusan sei hasoru AS. Ponta Leste.

By: Fidelio Ramos | Editór: Hortencio Sanches

Imajen: Jogador husi Academica halo kontra atake hela ba jogador husi Ultramar. Photo: media LFA

GMN TV | Jornal Nacional Meiu Dia

MJ Toma Pose ba Diretór Foun Sentru Jurídiku no Judisiáriu


DILI, (TATOLI) – Ministra Justisa,  Maria Ángela Guterres Viegas  Carascalão, ohin fó pose ba Diretór foun Sentru Formasaun Jurídiku no Judisiáriu, Antonino Goncalves, ba mandatu tinan tolu hahú 2018 to’o 2020 hodi troka diretóra sesante,  Marcelina Tilman.

Ministra Justisa hateten, Diretór foun durante ne’e asume ona kna’ar hanesan juiz, tanba ne’e iha kapasidade atu dezenvolve instituisaun Estadu hodi formatán timoroan atu sai majistradu, defensór públiku.

ʺTenke servisu hamutuk  no labele servisu mesak de’it hodi abandona sentru formasaun jurídikaʺ, dehan Ministra iha edifisiu Ministériu Justisa Kaikoli.

Entretantu, Diretór emposadu, Antonino Gonsalves, hateten orgullu ho kargu ne’e maibé nia konsidera hanesan dezafiu ida atu dezenvolve di’ak liután sentru formasaun ne’e.

ʺHa’u sei tuur hamutuk ho diretóra tuan atu haree planu saida maka sei haloʺ, dehan.

Jornalista: Agapito dos Santos | Editora: Rita Almeida

Imajen: Ministra Justisa, Maria Ángela Guterres Viegas Carascalão. Foto midia MJ

Instituisaun Balun Ladún Fó Atensaun Ba Defisiente Sira

DILI, (TATOLI) – Diretór Jerál Sekretáriu Estadu Igualdade Jéneru no inkluzaun sosiál (SEIGIS), Armando da Costa hateten durante ne’e instituisaun balun ladún fó atensaun ba servisu ema defisiénsia sira.

“Ikus mai instituisaun sira ladún fó atensaun ba defisiente sira, instituisaun balun de’it mak halo rekrutamentu ba ema defisiente, balun la rekruta tanba defisiente sira la prienxe kritériu tanba  dala ruma ita ninia kritériu la responde ba ema nia situasaun”, tenik bainhira hala’o sorumutu ho funsionáriu sira konaba planu asaun nasionál violénsia bazeia ba jéneru iha salaun Prezidénsia Konsellu Ministru, ohin.

Hodi haktuir, instituisaun estadu hanesan Ministériu Saúde no Ministériu Solidariedade Sosiál mak halo rekrutamentu ba defisiente tanba  sira kria kondisaun maibé instituisaun balun la kria kondisaun hodi bele halo rekrutamentu ba defisiente.

Nia husu tenke prepara kondisaun para responde ba situasaun sira ne’e tanba  labele ezije ema ho ita ninia situasaun. Atu responde ba deferénsia ne’ebé iha, meius ne’ebé tenke uza atu responde ne’e lahanesan ba feto eh  mane nune’e mós ba defisiente sira.

Tuir nia mak oinsá atu responde dezigualdade mas sasán sira hotu bele realiza, hanesan instituisaun estadu ne’ebé ema hotu tau ninia interese tenke iha obrigasaun halo intervensaun atu responde nesesidade moris feto no mane ninian liuhosi polítika, programa no lei sira.

Hodi informa, durante ne’e SEIGIS tenta atu sensibiliza lei sira hotu ne’ebé relevante tanba  ne’e planu asaun nasionál parte ida husi implementasaun lei kontra violénsia doméstika, iha lei sira ne’e hatuur katak instituisaun ne’ebé ko’alia konaba igualdade jéneru ne’e tenke dezenvolve planu ida ne’e ho ministériu relevante hodi bele responde ba ninia implementasaun.

Jornalista: Julia Chatarina | Editór: Manuel Pinto

Brazil felisita asinatura ba tratadu entre Timor-Leste ho Austrália kona-ba fronteira sira


Brazil felisita ona asinatura hosi tratadu entre Timor-Leste ho Austrália, iha loron-tersa, ne'ebé defini fronteira marítima sira entre nasaun rua, divulga iha komunikadu ida, iha loron-sesta ne'e, hosi Ministériu Relasaun Exterior sira brazileiru nian.

"Governu brazileiru simu, ho satisfasaun maka'as, notísia asinatura, hosi Timor-Leste ho Austrália, ba tratadu kona-ba fronteira marítima sira ne'ebé hala'o iha loron 06 Marsu, iha sede ONU nian, iha Nova Iorke, ho prezensa hosi sekretáriu-jeral ONU nian, António Guterres", hakerek iha nota.

Tuir komunikadu, tratadu sei estabelese, entre dispozisaun sira seluk, "rejimi espesial ida partilla nian ba esplorasaun hamutuk hosi kampu gás Greater Sunrise nian, ne'ebé inklui tasi teritorial sira hosi nasaun rua ne'e".

"Tratadu hanesan rezultadu hosi serbisu sira hosi komisaun konsiliasaun entre Timor-Leste ho Austrália hodi haree ba definisaun fronteira marítimu sira nian iha Tasi Timor. Mekanizmu opera ona ho patrosíniu hosi tribunal permanente arbitrajen nian no prezidi ona hosi diplomata dinamarkés Peter Taksøe-Jensen”, refere hosi dokumentu.

Tuir komunikadu, "serbisu hosi komisaun konsiliasaun nian hatudu kompromisu firmi hosi povu timoroan no australianu ho solusaun pasífiku hosi konflitu sira no direitu internasional no reprezenta marka ida ba diplomasia kontemporáneu".

Tratadu asina ona iha loron-tersa hosi ministru Adjuntu hosi primeiru-ministru timoroan ba Definisaun Fronteira sira, Agio Pereira, no hosi ministra Negósiu Estranjeiru australiana, Julie Bishop.

Hafoin asinatura, dokumentu agora tenki ratifika hosi Parlamentu sira hosi nasaun rua, seidauk iha kalendáiu ida ba prosesu ne'e.

Dokumentu mosu hosi teste ida ba instrumentu sira Lei Tasi nian, liuliu ba Prosedimentu hosi Konsiliasaun Obrigatóriu (PCO) no iha konkretu hosi ronda negosial hamutuk dala 11 durante fulan 19 nia laran no iha apoiu hosi painel ida hosi espesialista internasional na'in lima no asisténsia hosi Tribunal Permanente Arbitrajen nian.

Prosesu hala'o iha ámbitu hosi Konvensaun ONU nian kona-ba Lei Tasi nian (koñesidu ho sigla UNCLOS) no hahú ona iha loron 11 Abril 2016 bainhira Timor-Leste notifika Austrália katak hahú PCO hodi obriga Canberra tuur iha meza negosiasaun nian hodi defini fronteira tasi permanente sira entre nasaun rua.

"Akordu istóriku hosi Pakote Abranjente kona-ba elementu sentral sira hosi definisaun ida ba fronteira tasi sira nian entre nasaun rua iha Tasi Timor" hetan iha Kopenhaga iha loron 30 Agostu, loron ne'ebé kumpri loloos tinan 18 hosi referendu ne'ebé maka timoroan sira vota ba independénsia.

"Testu kompletu hosi projetu ida tratadu nian" hetan iha loron 13 Outubru iha Haia. Reuniaun ikus hala'o iha fulan-Fevereiru iha Kuala Lumpur.

SAPO TL ho Lusa

Governu timoroan preokupadu ho jestaun hosi projetu eskolar ho Portugal

Governu timoroan preokupadu hela ho dalan ba kordenasaun hosi projetu eskola sira CAFE nian, koperasaun boot luzu-timoroan nian, no ba atrazu sira ne'ebé tinan-tinan repete beibeik bainhira profesor sira to'o, hatete hosi fonte sira ezekutivu nian ba Lusa.

Tuir esplika hosi fonte sira, iha kauza maka problema sira ho projetu hosi Sentru sira Aprendizajen no Formasaun Eskolar (CAFE) ne'ebé "dalabarak" hato'o ona hosi autoridade timoroan sira iha Ministériu Edukasaun portugés, "maiba laiha koresaun ba asaun ruma".

"Dalabarak ona maka ko'alia kona-ba asuntu diretamente ba Ministériu no mós ba Embaixada. Problema sira sei iha nafatin no, maski iha kesar no problema beibeik, laiha solusaun ruma iha nível kordenasaun nian no kontinua iha situasaun hanesan", hatete hosi dirijente ida hosi Ministériu Edukasaun timoroan nian ba Lusa.

Kritériu sira ne'ebé ladún loos iha avaliasaun hosi dosente sira no iha desizaun kona-ba nia renovasaun, nune'e mós ladún iha klareza kona-ba oinsá sira muda hosi sentru sira ensinu nian - ho "impaktu klaru iha kontinuasaun pedagójiku nian" - hanesan "problema balun ne'ebé maka detekta".

Iha mós kestaun sira kona-ba tratamentu ne'ebé la haneasn iha kritériu finanseiru nian, hosi sentru ba sentru no kesar ne'ebé mosu beibeik hosi dosente sanulu resin ne'ebé hatete katak hanesan vítima sira hosi ameasa sira no intimidasaun bainhira tenta hato'o kesar kona-ba problema sira ne'ebé maka afeta projetu, refere hosi fonte hanesan.

Problema ida ne'ebé akontese, tinan-tinan, iha relasaun ho atrazu iha entrada hosi dosente sira nian, tanba demora iha preparasaun no asinatura hosi kontratu sira no ba problema sira jestaun nian hosi dosente sira ne'ebé serbisu ho kalendáriu eskolar ida ne'ebé iha Timor-Leste la hanesan ho portugés - tinan eskolar hahú baibain iha fulan-Janeiru nia klaran.

Hanesan ezemplu, responsável ministerial sira timoroan nian haktuir situasaun iha tinan ida ne'e bainhira profesor sira to'o iha Timor-Leste ho "atrazu maka'as" ho grupu dahuluk ho ema na'in 80 resin to'o iha inísiu fulan-Marsu, liutiha fulan ida ho balun hafoin inísiu aula sira nian. Grupu daruak, besik ema na'in 40, sai de'it hosi Portugal iha loron 10 fulan-Marsu.

Ministru timoroan sira vizita ona, iha semana ne'e, CAFE rua, iha Same ho Ermera, ne'ebé, liutiha fulan rua hafoin hahú tinan eskolar, "seidauk iha nafatin profesor portugés sira".

Fonte timoroan nian hatete katak situasaun iha tinan ne'e sai "ridíkulu liu" tanba kordenador sira hosi projetu desidi tau dosente sira iha distritu sira ne'ebé sira hanorin ona iha tinan liubá, maibé esplika ba sira katak iha menus hosi fulan ida, iha Páskoa, sira sei sai hosi distritu.

"Profesor sira to'o tarde tebes no hafoin ne'e ba sentru ida durante fulan ida no hafoin ne'e muda fali sira. Oinsá maka bele garanti kontinuasaun pedagójiku ida? Impaktu saida maka mudansa sira ne'e hamosu iha alunu sira", kestiona hosi responsável edukativu timoroan ida.

La'ós ba dala uluk maka projetu, finansia hamutuk hosi nasaun rua, hetan problema oioin, ne'ebé inklui atrazu maka'as iha pagamentu hosi komponente saláriu sira hosi parte Timor-Leste nian.

Hanesan ezemplu, burokrasia timoroan eziji kontratu sira hosi dosente sira hodi selu sira nia komponente hosi ajuda kustu sira iha Timor-Leste, maibé dokumentu sira demora tebes hodi to'o hosi Lisboa, esplika hosi fonte hosi Ministériu Edukasaun timoroan nian.

Responsável edukativu timoroan sira kesar katak avaliasaun sira ne'ebé halo ba projetu hanesan "parsial", ho avaliador sira "diresionadu ba eskola sira no dosente espesífiku sira" hodi "subar problema sira".

Sira refere hanesan ezemplu katak kordenasaun sentral hosi projetu iha Díli, marka ona avaliasaun iha tinan liubá iha semana ne'ebé komplikadu ba sistema edukativu timoroan nian, bainhira hala'o hela ezame nasional sira no responsável sira barak maka okupadu ho prosesu ne'e.

Lurdes Bessa, visi-ministr Edukasaun, bainhira husu atu halo komentáriu ba kestaun sira, lakohi halo komentáriu espesífiku, repete de'it "empeñu no vontade" iha "fortalesimentu no aumentu" hosi projetu ne'e.

Bessa konfirma ona katak Governu iha intesaun hodi aumentu númeru hosi sentru sira CAFE nian no kontinua "iha empeñu hodi garanti atu projetu funsiona hodi di'ak".

Prezente iha kapital sira hosi munisípiu timoroan hamutuk 13, envolve dosente estajiáriu sira hosi Timor-Leste hamutuk na'in 80 resin, profesor portugés na'in 130 no alunu rihun hitu resin, projetu hosi eskola referénsia (CAFE) hanesan elementu importante liu hosi programa apoiu nian ba ensinu lian portugés iha Timor-Leste.

SAPO TL ho Lusa

Trump: Iha "progresu maka'as" iha negosiasaun sira ho Koreia-Norte


Prezidente Estadus Unidus nian afirma iha loron-sesta ne'e katak "halo daudaun progresu maka'as sira" kona-ba prosesu desnuklearizasaun hosi Koreia-Norte, hodi konfirma mós katak iha ona planu ba reuniaun ida entre homólogu na'in rua ne'e.

"Kim Jong Un [Prezidente Koreia-Norte nian] ko'alia kona-ba desnuklearizasaun (…) la'ós de'it kona-ba suspensaun ida", Prezidente Estadus Unidus, Donald Trump, hakerek iha nia konta ofisial hosi plataforma mensajen sira Twitter.

Donald Trump afirma mós katak "halo daudaun progresu maka'as sira, maibé kastigu sira sei aplika nafatin to'o hetan akordu ida. Iha planu ba reuniaun!" no haksolok tanba ikus ne'e laiha "teste hosi misil sira ne'ebé halo hosi Koreia-Norte".

Reuniaun ne'e hato'o hosi Kim Jong Un, ne'ebé oferese ona suspensaun ba programa nuklear no balístiku hodi hahú negosiasaun sira, informa hosi reprezentante súl-koreanu sira iha Washington, iha loron-sesta ne'e.

Diretor hosi gabinete Seguransa Nasional Koreia-Súl nian, Chung Eui-yong, ne'ebé lidera delegasaun súl-koreana ne'ebé haruka ba Washington, entrega ona, iha loron-sesta ne'e, ba Trump karta ida ne'ebé haruka hosi Kim Jong Un iha loron-sesta, durante reuniaun ida iha Pyongyang.

Enkontru entre líder na'in rua ne'e bele akontese iha fulan-Maiu, Chung Eui-yong fó sai hosi iha Washington, iha loron-kinta ne'e.

SAPO TL ho Lusa

ONU hatete katak prezidente Filipina nian tenki halo teste psikiátriku


Komisariadu Aas ONU nian ba Direitu Ema nian, Zeid Ra’ad Hussein, hatete iha loron-sesta katak prezidente Filipina nian, Rodrigo Duterte, presiza hala'o "teste psikiátriku sira".

"Komentáriu sira hosi prezidente Filipina nian kona-ba relatora espesial hosi ONU kona-ba ezekusaun estrajudisial sira, Agnes Callamard, hanesan intolerável. Halo ha'u hanoin katak prezidente Duterte presiza halo teste psikiátriku sira", Zeid hatete iha konferénsia imprensa iha Jenebra.

Iha tinan liubá, Duterte ameasa ona "basa" Agnes Callamard tanba afirma katak iha Filipina hala'o ona ezekusaun estrajudisial sira iha kontestu hosi kampaña governamental hasoru droga sira no ne'ebé hamosu vítima mortal hamutuk rihun hitu resin, haktuir hosi númeru sira ne'ebé divulga hosi organizasaun la'ós governamental sira.

SAPO TL ho Lusa