terça-feira, 17 de novembro de 2015

VETERANU BARAK NEE SE NIA KULPA…?!

Jornal Nacional - editorial

Presidente Republika Taur Matan Ruak wainhira visita ba iha suku sira nee hodi dehan Veteranu lolos nebe funu iha ailaran nee hamutuk ema nain 600 nee deit maibe dadauk nee veteranu barak teb-tebes mak hetan ona osan husi estadu.

“Uluk ami veteranu ne’ebé halo funu iha aiaran, lato’o rihun ida, ema atus nen (600) de’it, maibé agora veteranus rejista la hotu”, “ ami funu tinan 24 iha ailaran 94 deit, imi klandistina mak barak liu” Taur Matan Ruak

Los duni senhor presidente, ohin loron nee veteranu nee barak teb-tebes. Kada fulan estadu gasta osan dolar amerikanu milaun ba miliaun hodi selu veteranu sira atu nunee lutanain sira nee mos merese netik goza sakrifisiu nebe sira halo durante okupasaun.

Agora perguntas mak, veteranu barak nee se nia kulpa? fo kulpa ba Xanana? ka se?, sala nee mak rejistu ba veteranu sira nee laiha base legal. Lei ba veteranu sira nee hotu mai tarde. Tamba rejistu ba veteranu sira nee laiha ida mak kontrola, lei nee mai kuandu ema rejistu hotu ona.

Tan nee rejistu veteranu nee hotu ona mak lei nee, ema muda deit ona sira nia dadus tuir deit ona lei atu oinsa bele hetan osan, manipulasaun dadus barak, ema laos veteranu ninia mos sai veteranus.

Nune mos iha 2013 halo rejistu laiha kriteriu, rejistu obrigatoriu. Kuando numeru nee sae makaas komesa kestiona. Koalia veteranu nee ema nebe kaer kilat? Maibe kazu timor nian nee ekstraodinariu oituan, ema sivil mos bele veteranu, laiha kriteriu hodi nuee bele iha falsifikasaun dokumentus.

Ida seluk mak iha tempo rejistu veteranu sira nee mos iha kestaun politika balu iha laran, hodi nunee tamba veteranu nee iha influensia politika, besik eleisaun hodi nunee uza veteranu nee sai objetu politika iha eleisaun jeral.

Tan nee, ohin loron mosu tiha problema, governu gasta osan barak hodi selu veteranu sira komesa kritika fali ona governu, fo kulpa fali ba governu. Deside nee hamutuk sala ema ida ninian deit, nee gae fali.

Ohin loron besik ona eleisaun jeral 2017 mai, diak liu koalia sukat ibun, kontrola lia fuan tamba veteranu sei iha influensia, ho numeru besik rihun ida resin nee bele lori partido ida manan eleisaun.

Partido nebe koalia makaas kontra veteranu, kestiona pensaun nebe veteranu simu, veteranu sira sei la hili tamba tauk keta halo ba hili tiha nia sae ba Primeiru Ministru mak depois halakon veteranu.

Ne’ebe diak liu besik eleisaun ona nee koalia didiak, desenvolve komunikasaun nebe diak ho veterano sira para bele manan konfiansa, keta halo veteranu sira tauk fali partido nee., keta halo ba ita hili tiha partido A depois eleitu labele kontra ona politika nebe iha ona nee.

Veterano timor nian nee barak tamba funu nee 24, barak mate, kastigu, funu liu husi frente 3, Armada, Klandistina no Diplomatika, tan nee labele kestiona, kestaun agora mak oinsa buka solusaun ba osan nebe iha ona nee.*

POVU KONSIDERA, PENSAUN VITALISIA SEPARA POVU HO UKUN NA’IN


Povu konsidera pensaun vitalisia ne’ebé mak kada fulan eis titulares simu kada fulan ne’e, kontra ona prinsípiu luta nian, tanba pensaun vitalísia ne’e, Estadu koko atu separa povu ho ema sira ne’ebé kaer ukun.

Estudante Bento Alberto Carlos husi Suku Manelobas, Postu Administrativu Maubise, Munisipiu Ainaro husu ba Prezidenti Repúblika Taur Matan Ruak atu haruka Parlamentu Nasionál (PN) hodi halo mudansa ba pensaun vitalisia ne’e, tanba pensaun vitalisia ne’e habokur deit ema elit sira.

“Tuir ha’u nia haree, iha preokupasaun públiku iha universitariu lamenta hela kona-ba lei pensaun vitalisia, tanba lei pensaun vitalisia tuir ami nia haree katak, fó impaktu tebes ba iha ita nia sosiadade kamponeze sira, tanba ho pensaun vitalisia ne’ebé iha, ita koko atu kria ona pas ne’ebé la-hanesan ka hakarak separa ita nia a’an ho komunidade sira, entaun ita kontra prinsipiu da luta,” dehan Bento Alberto Carlos, bainhira dialogu ho Prezidenti da Repúblika, Taur Matan Ruak iha Suku Manelobas, Sesta (3/11).

Taur Matan Ruak dehan, iha tempu okupasaun kolonialismu mai to’o okupasaun illegal Indonesia, povu Timor Leste nia prinsipiu mak, oinsa atu liberta povu no oinsa atu liberta patria.

“To’o iha pasu ita liberta ona ita nia patria, mas ita tama faze ne’ebé maka konjunta, hanoin rekursus para atu liberta ita nia povu, mas realidade Governante sira ou fatin infrastrutura sira nafatin la-kria kondisaun ne’ebé maka, la-fo espasu ba ita nia komunidade rural sira atu aselera sira nia moris,” katak Bento.

Nia dehan, joventude barak ne’ebé dezempregu hela, sira iha kapasidade, koñesementu diak kona-ba oinsa hari’i grupu ki’ik ne’ebé mai husi seitor agrikultura.

Nia hatutan, husi limitasaun ne’ebé mak iha, Timor Leste nia fundus finanseiru, depende hela ba rekursus minarais deit, entaun oinsa mak atu garante Timor Leste nia reseitas domestika ne’ebé mak sustentavel hodi alkansa Timor Leste nia diagnostika nasional.

“Ha’u hanoin ida ne’e nu’udar estudante lamenta tebes, oinsa Prezidente ninia intervensaun ba iha parte benefisiariu pensaun vitalisia, atu nune’e orsamentu ne’ebé aloka tinan-tinan ba iha grupu elit sira ne’ebé maka hetan ona pensaun vitalisia ne’e, bele aloka fali mai iha seitor koperativas lokais sira ne’ebé iha inisiativa hakarak atu dezenvolve ninia produtu lokal ou ekonomia baziku ou familiar, atu nune’e bele konkista ninia dezafiu tomak ne’ebé maka ita infrenta hela,” katak Bento.

Hatan ba preokupasaun ne’e, Prezidente da Repúblika, Taur Matan Ruak dehan, foin dau-dauk nia parte ko’alia ona ho Prezidente Parlamentu Nasional, Vicente Guteres atu altera tiha lei ne’e.

“Ha’u ko’alia ho Prezidente Parlamentu ne’ebé aseita katak, atu halo alterasaun, bankada parlamentar sira hotu-hotu aseita, la-iha ema ida ke dehan la-kohi,” informa Taur Matan Ruak.

Nia hatutan, tinan ida ne’e partidu 4 ne’ebé asentu iha Parlamentu Nasionál la-altera lei ne’e, sira rasik maka oho a’an.cos
Jornal Nacional


Timor-Leste ho Mosambike asina akordu koperasaun ba setór judisiál


Prokuradoria Timor-Leste no Mosambike nian asina ona akordu ba setór judisiál hodi hametin koperasaun ba iha área investigasaun, fó formasaun ba kuadru nomós fahe informasaun ba malu. 

Akordu ne’e asina iha Maputu, hosi prokuradór jerál nasaun rua nian, hosi Timór maka José da Costa Ximenes no Mosambike maka Beatriz Buchili, tuir autoridade sira fó sai iha Dili.

Ida ne’e hanesan akordu ba tinan lima no ne’ebé hablera hosi protokolu koperasaun dahuluk ba área justisa ne’ebé nasaun rua asina ona iha tinan 2011.

Iha tinan hirak ikus ne’e, nasaun rua ne’e serbisu hamutuk ona ba iha área hanesan kriminal, asaun penál, sivil, komersiál, laborál, administrativa, fiskál, aduaneira nomós ba formasaun majistradu, funsionáriu nomós ofisiál justisa. José Ximenes esplika katak bazeia ba akordu refere, maka majistradu timor-oan 15 sei simu formasaun iha Timor-Leste.

SAPO TL ho Lusa 

Polísia Sientífika simu laboratóriu móvel foun


Polísia Sientífika ba Investigasaun Kriminál (PCIC), mak harii iha maiu tinan kotuk, ohin iha ona laboratóriu móvel foun rua ne’ebé bele halo investigasaun iha fatin kualkér iha Timor-Leste.

Unidade Móvel rua ne’e kompleta ho materiál oioin hanesan filtru, 'kits' hodi detekta narkótika, aspiradór “micro-vestígios”, detetór metal nian no materiál forense sira seluk.

Kordenasaun ba Programa Justisa nian, hosi Uniaun Europeia entrega veíkulu rua ne’e ba ministru Justisa timoroan, Ivo Valente iha serimónia ida iha Dili.

Durante serimónia ne’e entrega mós sertifikadu formasaun nian ba peritu forense sira hosi Laboratóriu Polísia Sientífika Timor-Leste nian.

Foin lalais ne’e, ekipa sira hosi PCIC partisipa tiha ona iha formasaun iha investigasaun kriminál iha bainhira mosu kazu halo falsu osan.

Asaun ne’e konta ho partisipasaun hosi inspetór nomós peritu PCIC nian, tékniku superiór hosi Banku Sentrál Timor-Leste no majistradu judisiál sira, no asegura ka hala’o hosi ekipa ne’ebé konstituisaun Kordenadora Investigasaun nian ida nomós hosi Inspetór, Polísia Judisiária Portugal. 

Asaun ne’e halo parte ba iha siklu formativa biéniu 2015-2016, hodi buka hadia formasaun téknika no dezenvolve kompeténsia ba domíniu investigasaun criminal, polísia sientífika no análize laboratoriu iha Timor-Leste, liu hosi asaun sanulu resin.

Harii lolos iha maiu tinan kotuk, liu hosi apoiu koperasaun portugés, maka PCIC moris hanesan korpu/ instituisaun bot ba polísia kriminál ho rejime kareira espesiál, dependénsia orgánika hosi Ministériu Justisa.

Tomada pose ba ajente dahuluk – investigadór 47 no peritu forense 31 – iha inísiu tinan ne’e, hanesan fin  ida ba prosesu ne’ebé hahú iha 2009, bazeia ba akordu koperasaun bilaterál entre ministériu Justisa hosi nasaun rua nian.

SAPO TL  ho Lusa

PR TAUR: “VETERANUS LOLOS 600 DE’IT”


Prezidenti Repúblika (PR) Taur Matan Ruak informa katak, veteranus lolos (asli), ne’ebé mak funu iha ailaran ne’e hamutuk ema na’in 600 dei’it. Maibé dehan Taur Matan Ruak, agora dadauk veteranus barak tebes mak hetan ona osan husi Estadu.

“Uluk ami veteranu ne’ebé halo funu iha ailran, lato’o rihun ida, ema atus nen (600) de’it, maibé agora veteranus rejista la hotu,” informa PR Taur Matan Ruak, bainhira halo diálogu ho komunidade Suku Matorek, Postu Administrativu Turiskai, Munisípiu Manufahi, Sábadu (14/11).

Xefi Estadu ne’e haktuir, problema veteranus nian agora ne’e iha rua, entre veteranus sira ne’ebé mak simu osan no sira ne’ebé mak la simu osan.

Nia haktuir, foin lalais nia lakohi promulga lei konsellu veteranus nian ne’e tanba problema veteranus ne’e halo Estadu ulun moras liu ona.

“Ami sira ne’ebé mak funu durante tinan 24 iha ailaran, ami 94 de’it, maibé imi klandestina mak barak liu fali,” katak Taur Matan Ruak.

Taur Matan Ruak mós rekunese katak, agora dadauk ne’e, veteranus bak mak simu no barak mak seidauk simu.

Maibé ida ne’e la signifika katak, veteranus sira ne’ebé mak seidauk simu ne’e, sei la simu ona, hot hotu sei simu hotu.
Veteranus falsu sira ne’e, Estadu sei prosesa sira hodi lori ba tribunal atu sulan sira iha kadeia.

“Ha’u buka tuir hela ida ne’e (veteranus falsu), maibé ita tenke iha dadus mak bele halo buat ruma,” relata Taur Matan Ruak.

Xefi Estadu ne’e esklarese lia hirak ne’e hodi hatan preokupasaun Komunidade Suku Matorek, Paulo do Carmo Tilman, ne’ebé hatete katak, uluk 1975, halai hotu ba ailaran, maibé ho baze de apoiu rahun, sira fila fali mai vila, tanba latahan ba hamlaha no moras.

“Ne’eduni kestaun sira ne’e, ami hato’o deit ba meja, atu haree didiak, tanba ami haree ema ne’ebé mak la terus, nia hetan 8 a 14, ami ne’ebé mak terus lahetan buat ida,”kata Paulo.

Nia hautan, agora sira ne’ebé mak uluk oho Timor-oan sira bar-barak, sira hetan osan barak, maibé Timoroan sira ne’ebé mak fó-an ba mate, Estadu la konsidera.

Alénde ne’e, komunidade Guilhermino dos Reis, mós hateten katak, nia mós terus tinan barak iha laran, maibé to’o agora se terus nafatin, tanba seidauk hetan buat ida husi Estadu.

Purtantu, João Manuel Pires mós informa katak, tanbasa mak nia to’o agora seidauk hetan buat ida husi Estadu, no tanbasa mak Estadu la rekunese sira.cos

Jornal Nacional

ESTADU GASTA MILLAUN US$ 36 SOSA BEE HUSI INDONESIA


Prezidenti Repúblika (PR), Taur Matan Ruak informa katak, kada tinan, Governu tenke gasta orsamentu milaun US$ 36 hodi sosa bee husi Indonesia.

Xefi Estadu ne’e dehan, Governu tenke sosa duni bee husi Indonesia, tanba maske Timor Leste (TL) mós komesa produz ona bee, maibé seidauk to’o.

“Ita haree bee ne’ebé ita hemu ne’e, Indonesia nian, i kada tinan ita importa, ita hameno no ita sosa husi Indonesia milaun US$ 36, ba bee deit,” katak Taur Matan Ruak, iha diálogu ho komunidade sira iha Suku Menelebos, Postu Administrativu Maubisse, Munisipiu Ainaro, Sesta (13/11).

Xefe Estadu ne’e afirma, nia la’o iha Suku hotu, maibé iha Suku Humboe, iha liu rai ida maka iha makina hodi prosesa bee aqua, kada loron ida nia fa’an aqua galon 200 ho presu sentavu 75 ba iha Gleno ho Ermera lama.

“Iha Timor ne’e só liu rai ne’e mak halo aqua iha nia uma, bee ne’e ninian, makina ne’e nia sosa ho folin US$ 700 mill de’it, nia prega ema no nia fa’an rasik nia bee,” informa Taur Matan Ruak.

Nia esklarese, iha Suku hotu iha Timor Leste, infrenta problema bee moos, maibé Estadu ou Governu liu-liu agua saneamentu halo esforsu barak mas seidauk to’o.

Taur Matan Ruak relata, problema agora ne’e, tenke rezlolve aikiu makas, tanba kreatividade la-iha.

“Ha’u ba iha Oe-Cusse, sira asosiasaun intelektuais sira bolu ha’u ba ko’alia ho sira, entaun ha’u kuandu ko’alia ba sira dehan, ita nia intelektual iha Timor ne’e barak, maibé intelektual ida bolu buka solusaun ba problema ne’e la-iha,” dehan Taur Matan Ruak.

Tanba ne’e, Taur Matan Ruak husu ba sidadaun hotu para kontinau iha fiar metin katak, loron aban sei diak liu, loron ohin i kontinua organiza a’an para servisu.cos

Jornal Nacional

Sekretáriu-jerál ONU sei vizita Koreia Norte


Sekretáriu jerál ONU, Ban Ki-moon, sei vizita Koreia Norte, no ida ne’e hanesan viajen dahuluk ne’ebé Ki-moon halo bá iha nasaun refere hafoin asumi ninia kargu durante tinan 22, tuir ajénsia notísia súl-koreana Yonhap fó sai. 

Sita hosi fonte Nasoens Unidas nian ida ne’ebé lakohi temin naran ba ajénsia súl-koreana katak sekretáriu jerál ONU bele halo vizita durante semana ne’e, maski ladauk fó sai ninia loron. 

Gabinete hosi portavós ONU nian iha Nove Iorke lakohi fó komentáriu ruma kona-ba informasaun refere.

Tuir fonte hosi ajénsia Yonhap atu fó sai duni katak Ban Ki-moon sei hasoru malu líder norte-koreanu, Kim Jong-Un.

“Difisil atu komprende katak sekretáriu jerál ONU halo vizita bá Koreia Norte no lahasoru malu ho líder máximu hosi estadu membru ONU nian”, hatutan tan fonte ne’e.

Ban Ki-Moon, ne’ebé hanesan mos súl-koreanu, marka ona viajen bá Koreia Norte iha maiu liu ba, maibé Pyongyang foti hikas konvite refere molok data viajen nian.

Laiha esplikasaun ruma iha tempu ne’ebá, maibé desizaun hosi Koreia Norte hetan interpretasaun hanesan resposta ba deklarasaun ne’ebé Ban Ki-moon hateten iha Seul ho adverténsia ba Pyongyang, hafoin mosu problema bot iha península koreana nian.

To’o ohin loron, sekretáriu jerál rua Nasoens Unidas nian, vizita ona Koreia Norte -- Kurt Waldheim iha 1979 no Butros Butros-Ghali iha 1993.

Iha enkontru ikus ho líder norte-koreanu, Kim Il-Sung, hala’o ho objetivu atu ko’alia kona-ba problema kona-ba ambisaun nukleár hosi Koreia Norte.

Iha 2006, bainhira sei hanesan ministru Negósiu Estranjeiru Koreia Súl, Ban Ki-moon liu ona fronteira hodi vizita zona industriál interkoreana ho delegasaun diplomata estranjeiru.

SAPO TL ho Lusa 

Grupu Estadu Islámiku ameasa ho atentadu iha nasaun sira membru hosi koligasaun internasionál


Grupu extremista Estadu Islámiku (EI) ameasa ona, iha loron-segunda, hodi halo tan atentadu sira, hanesan ho atentadu sira iha Paris, akontese iha loron-sesta liubá, iha nasaun sira nebe halo parte iha koligasaun internasionál nebe bombardeia pozisaun sira hosi movimentu nian iha Irake no iha Síria.

Iha vídeo ida nebe fó sai iha Internet hosi filiál EI nian iha rejiaun irakianu Kirkuk no labele konfirma nia autentisidade, grupu extremista afirma ona katak sei ataka Estadus Unidus, Austrália, Kanadá no Béljika, no sira seluk, "bainhira kontinua nafatin bombardeamentu sira hasoru ema musulmanu sira".

"Ha'u hatete ba nasaun sira koligasaun nian (lidera hosi EUA) atu labele kontinua moris iha seguransa to'o ema musulmanu sira moris iha seguransa iha nia nasaun sira", deklara ona hosi kombatente ida EI nian iha gravasaun.

Ho títulu "Bainhira ona to'o kastigu", vídeo hahú ho imajen sira hosi meiu komunikasaun sosiál nian kona-bá atentadu sira iha Paris, tuir adverténsia sira hosi "jihadista" joven sira, nebe la identifika.

Ida husu ba "fiar-na'in sira atu tuir maun-alin [ema fransés] sira nia ezemplu no atake ema nebe laiha fiar iha sira nia fatin (nasaun sira)".

"Ami hatete ba kruzadu sira, liuliu ba Fransa, katak sei la senti seguru bainhira sira nia aviaun semo iha nasaun musulmanu sira. Ne'e [atake sira Paris nian] hanesan resposta simples ida", nia hatutan.

"Jihadista" ida seluk, ho kilat 'kalashnikov' ida, sujere katak atake sira bele halo "ho bomba, tiru, tudik, karreta ho bomba sira, fatuk...".

Nia fó hanoin atake sira nebe halo iha uluk iha Kanadá, Béljika no Austrália no promete ona atu grupu sei kontinua fahe terór iha nasaun sira ne'e: "buat nebe maka sei mosu hanesan aat liu no todan liu", nia aviza.

Kombatente datoluk refere Estadus Unidus, nebe - nia subliña - populasaun "sei laiha segurasna to'o ema musulmanu sira moris iha seguransa".

Vídeo ne'e fó sai hafoin bombardeamentu ida, iha loron-madrugada ne'e, hosi aviasaun franseza hasoru redutu prinsipál hosi EI iha Síria, iha sidade Raqa (iha nordeste), hodi hatán ba atentadu terorista oioin nebe akontese iha Paris no halo ona pelumenus ema na'in 129 mate no na'in 400 hetan kanek.

SAPO TL ho Lusa – Foto: Ambiente iha Paris hafoin atake sira nebe akontese iha loron 13 Novembru 2015 liubá.  EPA@ Ian Langsdon

"Fransa iha funu nia laran", Hollande hatete


"Síria sai hanesan fábrika boot terorizmu nian nebe mundu koñese ona no mundu haree tiha ona. Resposta internasionál ladún iha koerénsia", hatete hosi Prezidente fransés.

"Fransa iha funu nia laran", hatete iha loron-segunda ne'e hosi prezidente Repúblika franseza nian, François Hollande, durante diskursu ida iha Parlamentu.

Hollande hateta katak nia hakarak vizita duni asembleia hodi hatudu uniaun nasionál "hafoin atake aat ne'e".

Ba deputadu sira, Prezidente subliña ona faktu katak Fransa, "rai liverdade nian no nasaun hosi direitu ema nian" hetan atake, maibé sei la lakon.

"Ita nia demokrasia maa'an inimigu sira nebe forte liu duké ema kobarde sira ne'e. Repúblika la'ós ameasadu hosi ema asasinu sira nebe laiha signifikadu".

"Terorista sira fiar katak povu livre ida sei senti impresionadu tanba horor? La'e. Ema fransés sira liutiha ona obstákulu sira seluk. Agora mós sei hanesan. Ema fransés sira iha dedikasaun maka'as, korajen, la dezisti no hamriik bainhira ema sama nia oan ida", Hollande hatete.

Nia hametin katak luta hasoru Estadu Islámiku "la'ós hanesan xoke ida sivilizasaun sira nian, tanba sira laiha sivilizasaun", xefe Estadu hatete katak sei husu ba Konsellu Seguransa ONU nian hodi adopta rezolusaun komun ida hodi hatudu intensaun hodi kombate terorizmu ida hanesan ne'e no fó saudasaun ba "aliadós amerikanu sira" no mós ba militár fransés sira nebe envolvidu ona iha luta ne'e.

"Síria sai hanesan fábrika boot ida terorizmu nian"

"Síria sai ona hanesan fábrika boot ida terorizmu nian nebe mundu koñese tiha ona no mundu haree tiha ona. Resposta internasionál ladún iha koerénsia. Bainhira hahú konflitu Fransa husu ona reasaun unidu ida", lamenta hosi François Hollande, hodi husu koligasaun unidu ida no metin hodi halakon jihadista sira.

No nune'e maka Hollande hatete katak nia sei hasoru malu, iha loron hirak tuirmai ne'e, ho Vladimir Putin no ho Barack Obama hodi hametin akordu ida kona-bá asuntu ne'e, hodi hatudu mós abertura ba diálogu ho parte sira nebe envolvidu, inklui nasaun viziñu sira hosi Síria nian.

Atake terorista oioin iha Paris halo ona ema na'in 129 mate iha loron-sesta kalan. Atentadu sira reivindika ona hosi Estadu Islámiku.

SAPO TL ho Renascença - Foto: Prezidente Fransa nian, Francois Hollande, akompaña ho ministru balun, halo homenajen, iha Universidade Sorbonne, ba vítima sira hosi atentadu sira nebe akontese iha loron 13 Novembru 2015 liubá iha Paris. EPA@ Stephane de Sakutin

Julgamentu Emilia-Madalena, Kama Metal Craft’s Fasilita Deit Laos Kura Moras


DILI - Kama eletrika ho marka Metal Craft’s neebe haruka ba iha Hospital Nasional Guidu Valadares (HNGV) laos atu kura moras pasiente sira, maibe atu fasilita deit tanba bele utiliza lais tuir nesesidade infermeiru sira.

Tribunal Distrital Dili (TDD) kontinua rona sasin Filomeno dos Santos Mendonça, neebe iha 2010 too 2012 hanesan xefe iha ICU HNGV. No agora nia hanesan infermeiru iha HNGV.

Ba tribunal nia deklara katak, iha momentu neeba moras neebe tama barak liu iha ICU mak hanesan kanek, kauza husi ema sona malu mak tama iha ICU. 2011 nee iha ICU kama 6 deit. Dala ruma sala nee nakonu ho pasiente maibe dala ruma mos iha ema nain rua ka tolu deit.

Kama neebe uza iha sala nee antigu, kama tempu Indonesia nian kedas. Kama neebe uza iha tempu nee manual, lori liman mak dulas kuandu bainhira atu hit ka muda pasiente sira nia ulun. Iha 2013 fulan Marsu mak foin simu fali kama foun neebe uza deit ho remot, maibe nia parte la hatene kama nee mai husi neebe.

Tuir nia katak, kama nee bele ajuda servisu parteira sira nian bainhira halo atendementu ba pasiente sira kompara ho kama tuan. Kama foun nee mai kedas ho nia kama rasik (springbad). Kama nee bele ajuda tekniku sira, tanba bele ajuda pasienti sira fila an ba mai la monu, tanba iha parte sor-sorin ho nia ai neebe satan netik. Nunee mos ho kulsaun foun nee bele ajuda pasienti sira bele bok an hodi fila ba mai iha.

Iha fatin hanesan sasin Sara Maria Filomena Xavier hatete, agora nia hanesan parteira xefi iha HNGV nian. Iha 2011-2012 hanesan responsabilidade iha maternidade, administrasaun no ekipamentus HNGV nian. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (17/11/2015). Domingas Gomes

Suara Timor Lorosae

Reis: Lere Fila, Fretilin Odamatan Nakloke


DILI - Xefi Estadu F-FDTL Maior Jeneral Lere Anan Timur, wainhira reforma, fila fali ba Fretilin, maka Fretilin nia odammatan nakloke.

Lia hirak nee hatoo husi Vice Sekertariu Jeral Partidu Fretilin Jose Reis, ba STL hafoin enserra primeiru formasaun politika ba joventude Fretilin, iha CCF, Comoro, Dili, Domingo (15/11/2015).

Deklarasaun Maijor Lere neebe fo sai ona ba publiku katak, nia reforma fila fai mai Fretilin,  Fretilin odamatan nakloke ba se deit, atu tama ba Fretilin, sa tan ema sira neebe uluk iha esperensia, hametin no haburas Fretilin nee rasik nee mai fali Fretilin diak liu tan,” hateten Reis.

Nia mos haklean tan katak iha 1983, halo reorganiza Komite Sentral, Lere mos halo parte eletu nudar Komite sentral iha momentu neeba, neebe deklarasaun hanesan Lere nia nee, tuir dalan neebe uluk nia hola parte ba.

Antes ne mos Maijor Lere deklara ona katak nia reforma husi Xefi Estadu, nia sei fila fali ba hamutuk ho Fretilin. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (17/11/2015). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Akara: 2016 Mina Matan Kitan La Produs


DILI - Tinan 2016 mina matan husi parte Kitan la produs ona, tamba mina maran, nunee Timor Leste (TL) sei depende deit ona ba Bayu Undan, tamba nee komesa agora tenki kuidadu uza osan estadu.

Lia hirak nee hatoo husi Prezidente Konsellu Konsultativu Fundu Petroliferu (KKFP) Mericio Akara, ba STL iha nia servisu fatin, Farol, Dili, Segunda (16/11/2015).

Ita nia rendimentu husi seitor petrolium, agora nee tun makas, ita konfirma ona katak iha tinan oin nee Kitan la produs ona, ita depende deit ona ba mina matan Bayu Undan, maibe nina produsaun nee tun makas,” hateten Akara.

Nia mos haklean tan katak tuir istimasaun tekniku sira katak, kontratu sei para iha 2022, antes too ba 2022 nee ninia produsaun mos tun makas, loron ida la bele ona produs too 50 ribu baril, la hanesan ona uluk.

Iha parte seluk Peskizador Lao Hamutuk Juvinal Dias hateten mina husi parte Kitan, Bayu Undan besik maran, tamba nee Governu tenki kuidadu uza osan. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (17/11/2015). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

PM Rui: “TL Tenke Sai Membru ASEAN Maske Iha Risku”


DILI – Governu Timor Leste oras nee esforsu an tebes atu sai membru ASEAN hamutuk ho nasaun sira seluk.

Tuir Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araujo, ba jornalista sira liu hosi konferensia imprensa neebe mak halao iha Palacio Governu, Segunda (16/11) katak hakarak ka lakohi TL tenke sai membru ASEAN.

Georafikamente Timor partensia sudeste asiatiku nian nomos ba area pasifiku entaun ita hanesan estadu membru ida ita persija mos hola parte iha frum rejional neebe mak iha tanba nee estadu tomak laos deit governu TL tenke sai membru ASEAN no klaru iha mos ninia risku izemplu merkadu iha ASEAn nee nakloke los maibe risku sira nee it abele aproveita hodi muda sai oportuniade diak ba ita,” dehan PM Rui.

Nia hatutan maske prosesu naruk tebes Timor Leste atu sai membru ASEAN no too agora mos seidauk iha desizaun final, maibe relatoriu hotu neebe mak iha hatudu ona katak potensialidade TL atu sai membru ASEAN no hein deit tempo mak sei determina.

Iha fatin ketak tuir Prezidente Camra Comerciu Industria (CCI-TL), Oscar Lima, hatete emprejariu Timor oan seiduak preparadu atu tama ASEAN hodi compete ho emprejariu Internasional. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (17/11/2015). Thomas Sanches

Suara Timor Lorosae

Enserramentu Formasaun Politika Joventude Fretilin, Lu-Olo: Joventude Fretilin Luta Hasoru Kiak


DILI - Timor Leste (TL) ukun aan tinan 10 resin ona, maibe povu barak sei kiak no mukit, tamba nee joventude Fretilin agora tenki hamrik iha ruin no ran nia leten, luta hodi liberta povu husi kiak no mukit.

Lia hirak nee hatoo husi Prezidente Partidu Fretilin, Fransisco Guterres Lu-Olo, liu husi enseramentu ba formasaun politika Joventude Fretilin, iha CCF, Dili, Domingo (15/11/2015).

Ita hotu hatene joventude uluk ho aten brani hodi luta, liberta ita nia patri, agora joventude inklui ita hotu hamrik iha ruin no ran nia leten hodi luta liberta povu husi kika no mukit,” hateten Lu-Olo.

Prezidente Fretilin nee mos hatutan politika unidade nasional sira halo nee liu husi prosesu naruk, maibe nia agora hatene ona kuandu politika unidade nasional, sobu uluk nia uma ba tama fali ema seluk nia uma nee maka la diak.

Iha fatin hanesan Formandos Regina Rodriques da Silva Borges hanesan joventude ida nia orguillu tebes, tamba iha oportunidade diak ba sira  hodi tuir formasaun politika nee. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (17/11/2015). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Komemora Tinan 500 Prezensa Portugal, Governu Aloka Miliaun 1.5, Munisipiu 12 Hetan millaun 2.5


DILI - Sestu governu Konstitusional aloka Orsamentu Millaun 1.5 dolar Amerikanu, hodi Komemora prezensa tinan 500 sidadaun Portugal iha Timor Leste liu husi Lifau Oe-cusse.

Tuir Deputadu Bankada Frente Mudansa Jorge Teme katak Atividade neebe mak sei halao iha Oe-Cusse hanesan kada tinan, neebe Timor Leste halo maibe atividade espesial ladun hatene lolos.

Komemora tinan 500 Prezensa Portugal iha Timor Leste no tinan 40 proklamasaun Independensia, governu aloka Orsamentu Millaun 1.5 Dolar Amerikanu,” dehan Jorge ba STL (16/11/2015) iha uma Fukun PN.

Nia hatete hanesan eis Ministru neebe uluk xefia hodi organiza komemorasaun sira nee durante tinan 3, sei iha aktividade barak neebe halao antes komemorasaun tamba involve komonidade sidadaun sira nia partisipasaun.

Nune mos Deputadu Bankada CNRT Arao Noe hatete Preparasaun ba tinan 500 Komemorasaun prezensa Portugal iha Oe Cusse, oras nee sei minimu liu tamba nee iha nasional mos komemora hotu atu fo sinal pozitivu ida proklamasaun independensia. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (17/11/2015). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

ASIDENTE TRAFIKU HAMATE EMA NA’IN 3, NA’IN 5 KANEK TODAN


MALIANA: Asidente trafiku ne’ebé akontese iha area Holgo Bol Mil, Suco Tapo/Memo, Postu Administrativu Maliana, Munisípiu Bobonaro, Kinta (30/10/2015) hamate ema na’in tolu, na’in lima seluk kanek todan.

Asidente trafiku kareta baku fila ne’e akontese, mais ou menus tuku 04:00 madrugada oras Timor-Leste, wainhira fila husi kampu Baru, Postu Administrativu Zumalai, Munisípiu Covalima. Iha akontesemento ne’e hamate ema na’in tolu, ema na’in hat hetan kanek iha ninia isin lolon parte ain, liman no rentoos.

Vitima nain tolu ne’ebé mate iha asidente ne’e, nain rua bin-alin, ida mate iha fatin asidente ida seluk mate iha Hospital Referal Maliana (HRM), hafoin hetan tratamento durante oras hirak nia laran. Vitima na’in tolu ida naran Soferina (50), Prisca (30) no Luciana oan husi Prisca ho idade fulan tolu. Sira na’in 4 seluk ne’ebé kanek dadaun sei halo tratamentu iha Hospital Referal Maliana, Leonel Lobato (42) hetan kanek parte rentoos, Venancio Bere (30), Maria Rita kanek liman fuan, ain rentoos. Entertanto Felisberto (60) tohar parte kabas ne’e duni transfere kedas ba Díli atu hala’o tratamento iha Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV).

Tuir Sofer, Leonel Lobato, kareta baskolante ho númeru sapa Policia 59.225 TL hatete, antes atu sai husi Kampu Baru Zumalai, Postu Administrativu Zumalai, Munisípiu Covalima, nia sente laran todan. Tamba, nia foin fila husi kompras sasan, iha loja Covalima. Antes atu sai iha Kampu Baru, nia sei koalia hasoru malu, ninia kolega Amos nudar sofer kareta baskolante ida seluk mak la’o hamutuk halo lia mate. “Hau loron Quarta ne’e, maun haruka hau ba sosa sasan iha loja Covalima. Hau to’o Kampu Baru loraik ona. Kalan oras 11:30, hau nia kolega Amos, sofer kareta baskolante ida seluk, fanun hau atu sai kalan. Hau sei koalia hasoru nia, maibe ema sae ona, hau mos tuir deit ona”. Leonel hatete.

Leonel akresenta tan, wainhira besik tama ona alkatraun iha Memo leten, pasajeiros ho naran Prisca ne’ebé nia kous oan tur hamutuk iha oin, derepenti hakfodak hakilar maka’as katak, kareta sai husi estrada atu monu ona ba rai naruk. Maibe, Leonel rasik la sente, kareta ne’ebé mak nia lori atu monu ona ba rai naruk.

Besik fatin akontesemento, hau hare manu ida semo iha kareta oin taka tomak ahi kareta parte liman los sai nakukun tia. Hau la sente parte liman karuk ne’e rai naruk. Tamba, hau la’o ho gigi dua, Leonel hatete.

Venancio Bere, pasajeiro ida mak tur iha kotuk hatete durante viajen husi Kampu Baru to’o Maliana laiha sinal ida mak mosu hodi hatudu ba sira atu la’o kuidadu iha dalan. Tamba ne’e, sira nain hirak mak tuir kareta ne’e garante atu la hetan problema to’o uma. Maibé mais ou menus metro 400 atu tama hakfodak kareta monu tia ba rai naruk.

Maria Rita, pasajeiros ida mak tur iha kotuk hatete, nia la sente wainhira atu akontese asidente, tamba besik ona iha sira nia uma no kondisaun sei dukur. Wainhira nia senti, hafoin hetan tratamento tia husi ekipa mediku iha Hospital Referal Maliana.

Iha sorin seluk, Komandante Trânzitu Policia Nacional Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Bobonaro, Inspectur Agustinho Viera hatete, nia deskunfia sofer ne’ebé mak lori kareta ho kondisaun dukur. Tamba, sira viajen dok, durante oras lima nia laran.

Entertantu, Agostinho hatete, hahu fulan Janeiru to’o fulan Outubru 2015, kazu asidente trafiku mak akontese iha area Munisípiu Bobonaro hamutuk 71 kazu. Husi kazu hirak ne’e, ema na’in 6 mate, ema na’in 66 hetan kanek kman. 

Jornál Suara Timor Lorosae, Loron Sesta, 13 Novembru 2015 - Foto: Asidente Trafiku 30 Outubru 2015, iha Suco Tapo/Memo