quinta-feira, 27 de agosto de 2015

SALDO PR TAUR U$ 2.212,98 APREZENTA BA TR


Primeira Dama (PD) Isabel Ferreira, Kuarta (26/08), aprezenta saldo konta bankaria Prezidente Repúblika (PR), Taur Matan Ruak nian ba Prezidente Tribunal Rekursu (TR), ho Saldo aktual hamutuk U$ 2.212,98.

Hafoin aprezenta ba TR, Primeira Dama, Isabel Ferreira ba jornalista sira, hatete, mai iha Tribunal Rekursu ne’e hanesan deklarasaun ne’ebé Prezidente Repúblika halo iha tinan 2012, tuir lei numeru 07/2007, 25 Julhu kona ba estatutu orgaun soberania hotu-hotu ba kargu ne’ebe sira okupa, liu-liu hanesan Prezidente Repúblika depois tomada de pose tenki halo deklarasaun interese ba iha Tribunal Rekursu.

“Ha’u mai hato’o ami nia deklarasaun halo renovasaun riku soin ne’e halo tinan tinan, hanesan ohin (horiseik) Prezidente Tribunal Rekursu husu dehan ida ne’e Indonesia maka halo tinan-tinan, iha Timor-Leste Prezidente bele deklara dala ida deit depois tomada de pose, maibe hanesan hau dehan, lei la klaru maibe Prezidente iha komprimisiu politiku ne’ebe halo iha kampanha hakarak kontinua aprezenta nafatin nia deklarasaun ne’e, hatudu nia komitmentu atu kombate korupsaun no atu labele monu ba interese sira, uza interese Estadu ba interese pesoal,”deklara Primeira Dama iha Caicoli, Dili, hafoin aprezenta.

Primeira Dama hatutan, deklarasaun kona ba saldo konta bankaria Prezidente Republika iha Tribunal Rekursu ba 2015 ne’e ba dala tolu ona.

“Konta bankaria iha mudansa osan ne’e menus ka aumenta, maibe tinan ne’e Prezidente nia osan menus ka tun tanba uza ba hadia hela ami nia uma, ami osan uitoan, imi bele haree iha deklarasaun ne’e loke ba publiku maibe hakarak hatete deit katak osamentu ne’e bele uitoan maibe ita kontenti tanba osan ne’e ita nian duni no deklara tuir buat ne’ebe ita iha,”dehan nia.

Tuir karta deklarasaun konta bankaria ne’ebé mak jornalista sira asesu iha gabinete Prezidensia Republika nian katak, Depósito à ordem particulares (USD$), com o seguinte titular: Taur Matan Ruak com o saldo total de U$ 2.212,98 em 19/08/2015,   Depósito à ordem particulares (USD$), com os seguintes titulares: Isabel da Costa Ferreira, com o saldo total de 6.528,53 AUSD em 12/08/2015, Depósito Poupança Haliban (USD$), com os seguintes titulares: Lola Ruak Ferreira de Vasconcelos, saldo total de 15.003,31 Usd$ em 19/08/2015, Depósito Poupança Haliban (USD$), com os seguintes titulares: Quesadhip Ruak Ferreira de Vasconcelos, com o saldo total de 12.979,78 Usd$ em 19/08/2015 e Depósito Poupança Haliban (USD$), com os seguintes titulares: Albertina Tamarisa Ruak Ferreira V., IBAN TL380020056169801500197, da Caixa Geral de Depósitos, Sucursal BNU Timor, com o saldo total de 9.719,40 Usd$ em 19/08/2015.Des

Jornal Nacional

SIKLISTA 131 PRONTU TUIR TOUR DE TIMOR 2015


Siklista nasional no internasional hamutuk nain 131 prontu ona atu kompete iha TOUR de Timor 2015.

Siklista sira ne’e kompostu husi nain 60 husi siklista nasional no nain 71 siklista internasional, ne’ebe maioria husi Australia.

Aquilino Santo Caeiro, Kordenador Jeral TOUR de Timor 2015, liu husi karta komunikadu informa katak, Komisaun Organizadora eventu Tour de Timor 2015 hala’o sorumutu iha Segunda (24/08/2015), hodi deskuti preparasaun ne’ebe mak kada seksaun halao ona durante ne’e.

Reuniaun entre ministerial ne’e hala’ hetan mos partisipasaun husi representante PNTL, Alfandega, Saude, Federasaun Siklista no SECOMS, Reuniaun ne’e prejidi husi Kordenador Jeral hanesan mos Diretor Nasional Marketing do Turismu, Aquilino Santos Caeiro.

Bazeia ba lista registrasaun ikus ne’ebe mak taka iha loron 19 fulan Agustu husi komisaun organizadora MTAC total partisipante ne’ebe mak sei kompete iha Tour de Timor tinan ida ne’e kompostu husi siklista nasional 60 no Siklista internasional 71.

Tuir kalendariu husi Komisaun Organizadora, iha loron 12 fulan Setembru, siklista sira sei halao fila fali registrasaun ikus hodi bele hetan numeru no kamisola. Iha loron hanesan siklista sira sei hamutuk iha reuniaun tekniku hodi tama ba loron eventu nian ne’ebe sei monu iha 13-17 fulan Setembru tinan ida ne’e. */mia

Jornal Nacional

Timor-Leste husu tulun ba indonézia hodi hadi'a agrikultura


Timor-Leste sei konta ho tulun hosi indonézia  hodi dezenvolve agrikultura no diversifika produsaun hodi hadi'a ekonomia no kombate nutrisaun la di’ak, afirma horisehik ministru Agrikultura no Peska timoroan.

Estanislau da Silva ko’alia ba ajénsia Lusa iha Jakarta iha loron ne’ebé Timor-Leste no Indonézia asina memorandu entendimentu rua iha koperasaun agríkola no koperasaun téknika iha setór silvikultura, iha ámbitu primeiru-ministru, Rui Maria de Araújo nia vizita ofisiál dahuluk ba estranjeiru.

Maski iha ona akordu entre nasaun rua ne’e iha área agrikultura, governante ne’e hein katak, hahú agora, kria ona baze ba "akizisaun koñesimentu no teknolojia" no hodi "dezenvolve investigasaun ho forma ne’ebé aas liu".

Aleinde haruka tékniku timoroan sira ba hasai kursu iha nasaun viziñu, foti vantajen hosi fasilidade iha lia, esperiénsia indonézia no produtu ne’ebé hanesan, hanesan foos, governante ne’e admite "atu rekruta tékniku indonéziu hodi servisu iha Timor-Leste".

Hanesan mós kordenadór iha Asuntu Ekonómiku iha governu ne’ebé asumi funsaun iha 16 fevereiru esplika katak, maski dadaun ne’e iha distribuisaun tratór, produtividade iha setór agríkola "kontinua la moris ho forma efetiva, maibé tun", tanba ne’e presiza tan formasaun.

Ekonomia la’os-petrolífera Timor-Leste nian bazeia fundamentalmente ba agrikultura, ho sidadaun pursentu 70 depende ba setór ne’e, maski produsaun barak maka subsisténsia no rudimentár, nia esplika.

Estanislau da Silva hakarak "diversifika agrikultura hodi diversifika dieta alimentár" no luta kontra "problema sériu hanesan nutrisaun la di’ak" ne’ebé eziste iha nasaun, maibé mós "diminui kustu produsaun" no "halo ita-nia produtu sai kompetitivu iha merkadu".

Parte ida ne’e mós desidi ona atu serbisu hamutuk ho Indonézia ho planu jestaun idrográfiku transfronteirisu, hodi hadi’a abastesimentu bee no agrikultura.

"Reflorestasaun no protesaun floresta sira iha Timor-Leste no jestaun basia idrográfika sai hanesan asuntu ida ne’ebé importante liu, ho dalan ne’ebé determinante, hodi manten abastesimentu bee ba populasaun sira", nia haktuir.

Tuir ministru responsável hosi pasta Agrikultura nian katak, "Timor-Leste felizmente sei iha kobertura vegetál balun, maibé iha degradasaun ne’ebé signifikativa" bainhira kompara ho buat ne’ebé verifika iha paíze aziátiku sira seluk.

Razaun balun maka, responde ona, hodi labele tesi ai ba uza enerjia iha uma, maibé, fó hanoin, hodi rezolve problema ida ne’e la’ós de’it eduka populasaun, maibé mós importante maka atu buka solusaun"fonte enerjia alternativa".

Konforme akordu ne’ebé asina ona horisehik katak, governu timoroan sei hein atu hasai koñesimentu hosi kuadru legál indonéziu ba área floresta.

"Ami laiha kuadru legál ne’ebé estabelese", maski nune’e iha ona serbisu balun ne’ebé liga ba área ne’e, adianta.

"Iha kooperasaun ida entre rai rua ninian ho objetivu hodi bandu abate no komérsiu ilegál hosi produtu florestál sira", hatutan Estanislau da Silva.

Nasaun ne’ebé foin maka ukun aan hosi Sudeste Aziátiku iha intensaun atu aprende hosi esperiénsia indonézia nian nune’e ba futuru jardim botániku, hanesan mós estabelesimentu ne’ebé inklui mós verba orsamentu ba tinan ida ne’e nian, nia dehan, ne’ebé la presiza hetan valór ne’ebé boot.

"Ami hakarak manten nafatin banku jenétiku ida hosi espésie nativa nian hosi Timor-Leste, nune’e mós hanesan hosi espésie não indígena sira", nia justifika, hodi hatán katak akordu ne’ebé hala’o iha tinan 2002 ho Brazíl ba implementasaun projetu ida ne’e maten nafatin iha papel.

Ezekutivu timoroan nian deseja aposta iha parke no rezerva naturál sira hodi "bele aproveita turístiku ne’ebé sustentável", tenik.

SAPO TL ho Lusa - Foto: António Amaral/LUSA

ONU sei analiza situasaun traballadór migrante iha Timor-Leste ho Kaboverde


Komité Nasoens Unidas ba Protesaun Direitu Traballadór Migrante ho sira-ninia Família (CMW) hahú 31-agostu sei hasoru malu hodi analaiza kazu balun hanesan hosi Timor-Leste ho Kaboverde.

Tuir Altu Komisariadu ONU ba Refujiadu dehan katak análize kona-ba situasaun iha Kaboverde sei hala’o iha 30-agostu to’o 1-setembru no Timor-Leste nian iha 3-4-setembru, hosi análize hirak ne’e inklui mos konaba situasaun iha Guiné ho Seicheles.

Estadu haat ne’ebé halo parte iha grupu 48 ne’ebé adere ba Kovensaun Internasionál kona-ba Protesaun Direitu Traballadór Migrante ho sira-ninia Família, tenke aprezenta relatóriu ba komité ne’ebé forma hosi espesialista internasionál independente ba direitu umanu.

Durante enkontru CMW sei analiza aspetu oioin ne’ebé iha ligasaun ho implementasaun konvensaun, hodi rona reprezenta hosi organizasaun la’os-governamentál lokál, instituisaun ba direitu umanu nasionál ho ajénsia ONU.

Haktuir hikas katak, relasiona ho aniversáriu adosaun kovensaun ba 25.º, sei iha mós sesaun ba loron 8-setembru hodi ezamina abuzu kona-ba direitu umanu oioin, ne’ebé halo traballadór migrante sira sofre.

Iha enkontru ne’e sei tau liu atnesaun ba serbisu Golfo, labarik hirak ne’ebé laiha dokumentu iha Amérika nomós fluxu imigrante iha Mediteráneu.

Alénde ONG no ajénsia ONU, inklui mós reprezentante hosi Santa Sé, Uniaun Europeia, Governu Filipina ho Méxiko, Amnistia Internasionál, Plataforma ba Koperasaun Internasionál kona-ba Migrante Indokumenadu (PICUM), Fórum Migrante Ásia (MFA) no hosi Sentru Direitu Umanu Fray Matías de Córdova (México).

SAPO TL ho Lusa 

Nova Zelándia fó sai apoiu 14,5MD ba setór kafé no kakau


Governu neozelandés fó sai programa apoiu nian ida ho dolar neozelandés millaun 14,5  (euro millaun 8,26), durante tinan lima, hodi dezenvolve setór kafé no kakau iha Timor-Leste. 

Murray McCully, ministru Negósiu Estranjeiru neozelandés, hatete katak apoiu ne’ebé preiza halo hodi ajuda estimula setór sira ne’ebé bele sai potensia iha Timor-Leste.

"Kafé ne’ebé ho nia esportasaun boot hosi Timor-Leste tuir fali petróleo no gás, maibé  problema produtividade signifika katak setór iha dezempeñu ida ne’ebé signifikativu tun hosi ninia potensiál", esplika Murray McCully.

"Besik 20% hosi família timoroan sira depende eskluzivamente kafé ba sira ninia rendimentu, maibé produtividade ai menus 20% duke média globál. Investimentu Nova Zelándia sei aumenta produtividade globál hosi setór no retornu ba produtór sira", esplika.

Projetu, ne’ebé ho naran Oportunidade Agronegósiu iha Kafé no Kakau, sei foka liu ba halo renovasaun kampo kafé nian, hadi’a kualidade produsaun fini no iha fornesimentu ferramenta no ekipamentu sira ba agrikultór sira.

Preve mós formasaun no kriasaun kampo demonstrasaun, ne’ebé ajuda hadi’a koñesimentu no kapasidade agrikultór sira liuhosi kursu prátiku ho tempu badak.

Tuir Governu neozelandés, hein katak projetu bele kria empregu foun 4.680, permanente no sazonais, duplika rendimentu agrikultór partisipante 19.000, "proporsiona ba sira hetan asesu boot liu ba merkadu internasionál no hadi’a presu liuhosi estrutura kooperativa agrikultór sira", esplikaMcCully.

Kafé maka produtu prinsipál ne’ebé Esporta hosi Timor-Leste, ho ninia valór sei menus, ne’ebé hetan retornu dolar millaun 15 kada tinan.

SAPO TL ho Lusa – Foto:  Samuel Soares @SAPO TL

Asidente Trafiku Hamate João dos Santos Maia Entrega Ona ba Ministériu Públiku

Reportajen: João Mau Leto
        
MALIANA – Kazu asidente trafiku ne’ebé akontese iha Kuarta (12/8/2015) hodi hamate João dos Santos Maia no hakanek ema na’in nen (6) iha area Aldeia Aiasa, Suco Leohitu, Postu Administrativu Balibo, Munisípiu Bobonaro, mais ou menus metro atus ida husi Ponte Nunura, entrega ona ba Ministériu Públiku (MP) atu prosesu tuir Lei ne’ebé mak vigora iha Timor-Leste. “Kazu hamate  João dos Santos Maia, ami entrega ona ba Ministériu Públiku. Bento Branco mak tempo ne’e lori kareta Bombeiros hodi hamate João dos Santos Maia ho ema na’in lima (5) kanek, inklui nia rasik, ami entrega ba Ministériu Públiku,” dehan Adjuntu Komandante Polisía Tranzitu PNTL Bobonaro, Sarjento Xefi, Lucia Martins ba STL iha nia servisu fatin, (Tersa, 25/8/2015).

Lucia hatete, kazu asidente trafiku hamate João dos Santos Maia no hakanek ema na’in nen (6), inklui nia rasik (Lucia), vitima na’in hat (4) nudar sai mos testamunha iha asidente trafiku kareta Bombeiros Maliana ho Númeru Sapa Polisía 03-347.G baku fila ne’e, sei presta deklarasaun direita iha Ministériu Públiku. Lucia akresenta tan, hafoin mosu asidente hodi ruzulta ema na’in ida mate, Polisía Tranzitu Bobonaro hala’o kedas investigasaun ba Bento Branco (Sofer Bombeiros) ne’ebé iha tempu ne’ebé lori kareta hetan deit kanek kman iha parte liman. Lucia haktuir, iha investigasaun ne’e, Bento Branco hatete, asidente ne’e akontese, wainhira Bento Branco ho ninia kolega na’in lima ho kareta Bombeiros hala’o servisu atu hamate insendu ahi han uma iha Aldeia Aiasa, Suco Leohitu, Postu Administrativu Balibo hafoin simu telefone husi João dos Santos Maia.

Ema na’in lima mak hetan kanek iha asidente ne’e, Juvinal Moniz da Silva la’o ain no Lorenço Maia pesoal Bombeiros, loron rua depois hala’o tratamentu intensivu iha Ospital Referal Maliana. Fila hikas ba sira nia uma, ema nain tolu seluk, Domingos de Sena, Virzino Asis Moniz no Cezaria S.G refere ba Dili hala’o tratamentu intensivu iha Ospital Nasional Guido Valadares-Dili. Ema na’in tolu mak hala’o tratamentu iha Ospital Nasional, to’o data 23 Agostu fila ona ba sira nia uma. Ema na’in ida mak sai tia ba fali ospital nasional, tamba sei moras iha parte kabas nian, Lucia hatete.

Antes ne’e, Lorenço Maia hatete, akontese iha estrada nasional diresaun Maliana-Dili iha area aldeia Aiasa, Suco Leohitu, Postu Administrativu Balibo, Munisipiu Bobonaro, wainhira hala’o servisu atu hamate insendu ahi han uma iha aldeia Aiasa, hafoin simu telefone  husi João dos Santos Maia.

Lorenço hatete, sira na’in lima, ida tur hamutuk sofer, ema na’in tolu seluk tur iha kareta kotuk halai ho velosidade as, tamba kondisaun kareta diak, hafoin rona iha telefone hatete, ahi suar sae maka’as ona sai husi uma. Maibé, derpenti deit liu tia ponte Nunura, roda kareta parte karuk nakfera no baku fila hodi kambailota dala tolu iha Estrada laran hodi kona João no Juvinal. Asidente trafiku ne’e akontese mais ou menus tuku 11:00 dader oras Timor-Leste.

Iha akontesimentu ne’e hamate ema na’in ida ho naran João dos Santos Maia, husi Suco Tapo/Memo, Postu Administrativu Maliana, Munisipiu Bobonaro no hakanek ema na’in nen (6).

Iha ne’e mós halo ema na’in nen hetan kanek. Ema na’in nen kanek iha asidente trafiku ne’e, Lorenço Maia (Pesoal Bombeiros) no Bento Branco (Sofer Bombeiros) no Juvinal Moniz da Silva la’o ain.

Husi ema na’in nen mak salva án iha asidente ne’e, Domingos de Sena, Virzino Asis Moniz, Cezaria S.G, Lorenco Maia, Juvinal Moniz da Silva hetan kanek todan no Bento Branco (sofer) sai liu, hafoin hetan kurtigu iha sala emergencia Ospital Referal Maliana. Iha tempu hanesan, Juvinal Moniz da Silva, vitima iha asidente ne’e hatete, asidente ne’e akontese, mais ou menus metro atus ida husi ponte Nunura area aldeia Aiasa, Suco Leohitu, Postu Administrativu Balibo iha Estrada nasional diresaun Maliana-Dili, iha tuku 11:00 dader oras Timor-Leste. Juvinal hatete, nia nudar operador loder Kompaña Sembuhan Lda, tempu ne’e, nia ho ninia kolega sofer tula fatuk nian João dos Santos Maia ho ninia kolega sira seluk hein hela kareta atu raut rai henek iha mota Nunura.

Wainhira kareta baskolante ne’ebé mak nia tula rai henek fila, atu tula fali rai henek, komunidade besik estrada Aiasa balu hakilar hatete, ahi han uma. Nia ho kolega João dos Santos Maia hateke ba parte Aiasa nian, uma ne’ebé mak ahi suar sae, ninia kolega ida ne’ebé hamutuk ho nia raut rai henek iha mota laran. Tuir Juvinal, wainhira ema hakilar no ahi suar kontinua sae maka’as, João dos Santos Maia foti kedas nia telefone hodi kontaktu ba Bombeiros Maliana atu salva lalais. Hafoin kontaktu, Bombeiros mos responde kedas hodi desloka kareta rua lori bee tanki ba iha fatin ahi han uma. Juvinal akresenta tan, wainhira rona alarma kareta Bombeiros nian, nia ho ninia kolega mós halai sae husi mota laran atu hatudu fatin.

Kareta bo’ot to’o ona iha laletek besik ahi han uma, maibé nia ho ninia kolega João dos Santos Maia la’o ain hasoru kareta ki’ik halai ho velosidade as liu. Wainhira, foin atu sae suvida, derepenti deit rona kotuk parte liman karuk nakfera. Iha momentu ne’e ba hau la’o uluk, maun João dos Santos Maia la’o husi hau nia kotuk atu salva hamutuk ahi han uma, hakfodak buat ida taruto, rai rahun suar sae, hau mos la hatene ona. Bainhira doutor sira kurtigu tia hau nia kanek iha ospital, mak hau foin sadar, katak Juvinal.  

Suara Timor Lorosae, loron Kinta, 27 Agostu 2015 - Foto: Vitima Kareta Soke João dos Santo Maia

Komunidade Salesianu Komemora tinan 200 Dom Bosco


DILI - Komunidade Salesianu komemora Loron moris Dom Bosco ba 200, ho feira produtu local. Tema ba feira nee maka “promove no garante kualidade produtu rai laran”.

Tuir Diretur Jeral MCIA, Fernando Lobato, katak komemorasaun ida nee foin halo primeira ves neebe organiza liu husi MCIA ho assosiasaun kooperador salesian nia.

Komemorasaun ida nee laos ita halo dala ikus maibe ita foin hahu primeira ves neduni ita hein katak, ba futuru mos ita hamutuk nafatin ho governu, liu-liu MCIA prontu para atu koopera hamutuk, atu nunee komemora loron Dom Bosco,” dehan Lobato liu husi diskursu, iha Salaun Dom Bosco Tersa (25/08/2015).

Nia haktuir tan katak, feira nee halo atu promove mos kualidade produtu lokal, neebe bele kompete ona ho produtu sira seluk neebe husi rai liur.

Iha Fatin hanesan Diretur Nasional Industria de Peixe no Konsumu, Maria Dulce Belo Pereira hateten feira partisipa husi komunidade salesiana no grupu industria koperador, neebe atu komera loron Dom Bosco nia ba dala 200, nomos loron Bicentenariu inklui loron konsulta popular neebe sei monu iha loron 30 de Agostu tinan nee. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (27/8/2015). Guilermina Franco/ Lucia Ximenes

Suara Timor Lorosae

Governu Mesak Sei La Rejolve HIV/SIDA, Bandu Legaliza Fatin Prostiusaun


DILI – Numeru ema neebe mak hetan moras HIV/SIDA loron ba loron kontinua amenta tanba nee atu rejolve problema HIV/SIDA laos Governu mesak maibe sidadaun hotu-hotu.

Tuir deputada, Anastasia da Costa S. Amaral, ba STL iha uma fukun Parlamentu Nasional Kuarta (26/08) hatete Governu mesak sei la rejolve problema HIV/SIDA maske tau ona orsamentu tanba nee persija ema hotu niakontribusaun.

Governu mesak sei la rejolve problema ida nee tanba nee fila fali ba ema ida-ida nia konsensia no kontribusaun se ita hein deit governu nee sei la akontese tanba nee persija liu hosi sosializasaun ba ema hotu liu-liu iha eskola nomos komonidade sira,” hatete Ana.

Nia mos hatutan tan katak iha opiniaun lubuk ida mak mai hosi ema hotu katak dalan ida atu hamenus moras HIV/SIDA mak kria fatin prostisusaun maibe hanesan feto ida iha Parlamentu Nasional nia mos la aseita ho ida ida nee tanba TL hanesan nasaun ida neebe mak foun no iha kultura rasik neebe mak bandu tebes hahalok hanesan nee.

Iha fatin hanesan deputada, Bilou Mali, mos hatete katak hanesan feto ida nia mos la konkorda ho idea neebe mak mai hosi parte balu katak dalan ida atu prevene mosras HIV/SIDA mak legalize fatin prostitusi. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (27/8/2015). Thomas Sanches

Suara Timor Lorosae

FRONTEIRA MARITIMA, TERESTE HO ASEAN SAI PRIORIEDADE

Jornal Nacional, editorial

Depois de Timor Leste sai nasaun independente no soberano pasca referendum 99, governu Timor Leste ho governu republika indonesia tenki resolve problema fronterira tereste no maritima entre país rua nee, atu nunee país ida idak hatene ninia direitu teritorial rai maran no tasi ninian.

Durante nee país rua nee konsege resolve ona fronteria tereste kuaze 98 porcento no seidauk iha demarkasaun ba fronteira maritima nian, foin mak inisia prosesu ba demarkasaun tasi ninian. Maske seidauk konkului demaraksaun rai maran no tasi nian maibe nasaun rua nee kontinua moris iha harmonia, respeita malu hodi nunee populasaun rai rua nee lao ba mai laiha problema.

Timor Leste ho indonesia iha historia pasadu nebe ladiak ‘ invasaun’ depois de timor leste sai nasaun independente no soberano, Timor Leste ho Indonesia hatudu ezemplu uniku ba mundo katak moris pasadu ladiak maibe parte rua aseita haluha pasadu hodi moris nudar país vizinu diak ida.

Nunee mos Indonesia nudar nasaun ida membru Assosiation South East Nation (ASEAN) mak fo suporta makaas ba politika Timor Leste nian atu adere ba membru ASEAN maske nasaun membru seluk sei duivida ba kapasidade Timor Leste nian ba rekezitus sira nebe presiza iha membership.

Tamba Prosesu hotu seidauk konklui, hahu husi demarkasaun fronteira rai maran, demarkasaun tasi ninian no apoiu Indonesia ba Timor Leste atu tama ASEAN, tan nee mak, xefi governu Timor Leste nian ho Presidente Republika indonesia sei koalia iha sorumutu durante visita xefi governu timor leste nian iha indonesia.

Difinisaun ba demrkasaun fronteria tasi no rai maran nian nudar parte ida importante ba soberania nasaun ida idak nian tan nee enkotru xefi governu timor leste nian, Rui Maria de Araújo ho presidente Republika Indonesia, Jokowi bele loris mudansa positivu iha sira nian governasaun hodi solusiona faltas nebe seidauk resolve.

Ohin loron povu rai ria nee espera ba lideransa JOKOWI no Xefi Governu Timor Leste, Rui Maria de Asraujo atu bele iha ekontru nebe sei halao iha lorron hirak tuir mai iha Indonesia nee bele lori anin fresku ba solusiona problema demoarkasaun rai maran, tasi nian no ajuda Timor Leste nia mehi tama ba ASEAN. Indonesia nasaun ida nebe iha influensia boot iha Sudestasiatiku, intermos politika, siguransa no ekonomia. Timor Leste barak liu depende país vizinu nee, intermos ekonomia. tamba kuaze 80 konsumi pais nee mai husi Indonesia tan nee aseves ema barak koalia, Politikamente Timor Leste ukun an maibe ekonomikamete, Timor Leste depende liu ba Indonesia.

Hakarak lakohi nee mak vida nasaun nian, maske pasadu haree malu ladiak maibe tenki simu malu, ajuda malu, lao hamutuk tamba Timor Leste ho Indoensia nudar país vizinu nee sempre presiza malu. Neebe los duni katak konseptu ida dehan katak amigu nee bele buka maibe vizinu nee viznu nafatin. Neebe enkontru xefi governu, Rui Maria ho xefi estadu, Jokowi bele loke dalan liu tan no hafaisl liu tan ba solusiona problema fronteria rai maran, tasi nian no konkretiza apoia Timor Leste tama mebru ASEAN.*

PM RUI -PR JOKOWI SEI DESIDE TL BA ASEAN


Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araújo, dadauk ne’e hala’o hela vizita traballu ba Indonesia. Iha vizita traballu ne’e, PM Rui Araújo sei hasoru malu ho Prezidente Repúblika Indonesia Joko Widodo (Jokowi), hodi ko’alia kona-ba relasaun bilateral rai rua nian ne’ebé durante ne’e hala’o tiha ona.

Alende kooperasaun bilateral, nai ulun rai rua ne’e mós sei ko’alia hodi deside destinu Timor Leste nian hodi adere ba ASEAN.

“Sei ko’alia mós kona-ba prosesu Timor-Leste atu adere ba ASEAN nian,”informa Ministru Negosius Estranjeirus no Kooperasaun (MNEK), Hernani Coelho ba jornalista sira, iha Palásiu Governu, Tersa (25/8).

Delegasaun bo’ot ida mak akompaña Primeiru Ministru, Rui Maria de Araújo hanesan Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasan, Hernani Coelho, Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjku, Xanana Gusmão, Ministru Defeza, Cirilo Cristovão, Ministra Finansas, Santina Cardoso, Ministru Obras Públikas, Transporte no Komunikasoens, Gastão Sousa inklui Diretór Jerál balun.

Rui Araújo ho ninia delegasaun hasoru tiha Jokowi, sei hasoru malu tan ho Prezidente Parlamentu Indonesia nian inklui Sekretáriu Jerál SEAN hafoin fila mai Timor-Leste.

“Vijita ida ne’e atu hatutan fila-fali hodi haree kona-ba evolusaun to’o iha ne’ebé, buat ne’ebé presiza hadia, tenke hadia,”relata Hernani.

Iha parte seluk, Sekretáriu Estadu Konsellu Ministru, Avelino Coelho mós hatete, vijita xefe Governu ho nia delegasaun ba Indonesia ne’e, hodi follow up kona-ba akordu barak ne’ebé asina tiha ona durante TL ukun A’an.

“Ukun a’an to’o agora, liu-liu haree kona-ba ita nia ministériu sira asina akordu ka memoramdum, hodi halo avaliasaun,”relata Avelino Coelho.

Nia haktuir, delegasaun Governu Timor Leste ne’ebé Xefia husi PM Rui Araújo ne’e, sei update kona-ba, kooperasaun iha área formasaun, komersiu, ekonómiku, indústria, saúde, defeza, seguransa, edukasaun no administrasaun interna, i atu haree mós ba memoramdum sira ne’ebé uluk asina tiha ona, hodi haree ninia implementasaun la’o oinsa ona.

Nune’e, sorumutu entre Xefe Governu TL ho Xefe Estadu Indonesia nian ne’e, bele deskuti no posibilidade iha kooperasaun bilateral foun entre rai rua ne’e.cos

Jornal Nacional

GOVERNU ASEGURA TRABALHADOR TL IHA KOREA


Governu Timor Leste sempre asegura nia sidadaun sira, inklui trabalhadores Timor oan ne’ebe maka servisu iha Korea do Sul.

Iha fulan ida ne’e nia rohan, Korea do Sul ho Korea do Norte, ameasa malu maka’as to’o deklara funu ba malu. Maibe, liu husi aprosimasaun husi lideransa duo Korea nian ne’e, konsege hetan fali dame no hakotu tiha deklarasuan kroat ne’ebe maka bele provoka funu malirin.

Direktur Empregu Sekretariu Estadu Politika Formasaun Profesional no Emoregu (SEPFOPE), Paul Alves informa katak, oras ne’e dadauk trabalhadores Timor oan sira ne’ebe mak serbisu iha Korea do Sul asegura husi Governu Timor-Leste liu husi adidu trabalho TL.

“Hafoin ami hare notisia iha media katak iha presaun entre duo Korea maka’as los, entaun ami dereitamente kontaktu kedas ami nia adidu iha Korea do Sul hodi identifka kedas ita nia trabalhadores ne’ebe serbisu iha fronteira Korea do Sul ho Korea do Norte atu evakua tiha ba fatin seluk ne’ebe mak segurado,” hateten Paul Alves, hodi responde jornalista iha nia serbisu fatin, Tersa (25/08/2015).

Situasaun seguransa no politika iha Korea do Sul, Paul konfirma katak, la’o hakmatek hela no trabalhadores hotu halao sira nia serbisu hanesan bai-bain.

Adidu traballu iha Korea Sul mos informa ba Direktur Jeral Empregu SEPFOPE, Paul Alves katak, iha duni tensaun entre duo Korea ne’e, maibe seidauk akontese buat ruma ne’ebe mak ema hotu la espera.

Direktur Empregu ne’e husu husu ba trabalhador nia familia sira iha Timor Leste atu la bele paniku ho isu ne’ebe mak iha, mas tenke fo fiar ba Governu, tanba Governu maka fasilita sira ba serbisu no Governu sempre tau matan ba sira nia seguransa. Mia
Jornal Nacional

DEFINI ESTRUTURA POLÍTIKA HASORU AUSTRALIA


Governu Timor Leste kontinua defini estrutura polítika, hodi hasoru Governu Australia iha Tribunal Arbitrajen Holanda, kona ba kazu Fronteira Maritima ka kazu Certain Maritime Agreement in the Timor Sea (CMATS).

Ministru Petroleum no Rekursu Minerais (MPRM), Alfredo Pires informa katak, Governu hahu organiza an hodi hasoru Australia iha Tribunal Arbitrajen kona ba Fronteira Maritima.
“Ita nia Governu agora organiza an didiak liu husi estruktura ba prosesu sira ne’e,”dehan Alfredo Pires ba Jornalista sira iha Palacio Governu, Tersa (25/8).

Alfredo hatutan, Governu hahu Prepara estruktura liu husi konsellu Fronteira Martima, hodi bele haree asuntu disputa fronteira Maritima iha tribunal atrbitrajen.

“Agora ita estruktura an hela, hodi hasoru Governu Australia iha arbitrajen, mas se bele ita ba koalia ho ita nia portavos ofisial Governu (Agio Pereira), kona ba kazu CMATS,”katak Alfredo.

Nia haktuir, kona ba Tekniku mina, MPRM bele koalia, maibe kona ba prosesu arbitrajen ne’e, kompetensia Portavoz ofisial Governu, tanba iha sestu Governu organiza an hanesan ne’e duni.

“Ita komesa hari’i ona instituisaun konsellu Fronteira Marritima ne’ebe Governu hahu organiza,” relata Alfredo.

Purtantu Ministeriu Negosio Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Hernani Coelho kontinua husu vontade Esatadu Australia liu husi embaixador Australia iha Timor-Leste, Peter Doyle para kontinua halo deskusaun sobre kazu CMATS ne’ebé mak oras ne’e dadauk iha Tribunal Arbitrajen Internasional Olanda.

Hernani dehan, foin lalais nia halo sorumutu ho embaixador Austrailia mai Timor-Leste, Peter Doyle iha MNEK, deskuti kona-ba kazu CMATS, oinsa mak kazu CMATS ne’e Estadu rua bele rezolve ho dalan justisa.

Hernani informa, durante sorumutu ho emabaixador Peter Doyle ne’e, sira ko’alia mós kona-ba evolusaun prosesu Tasi Timor nian, nomós pasu sira ne’ebé mak sei akontese iha fulan sira tuir mai, sobre deskusaun fronteira tasi Timor ho Australia.

Hernani haktuir, Timor-Leste nafatin ho principio katak, tempo ona atu ko’alia ho Australia kona-ba kestaun de juridisaun nasional ne’e to’o iha ne’ebé, hodi determina lolos tasi Timor nian.

kazu CMATS ne’e Timor-Leste lori ona ba Tribunal Internasional Arbitrajen, nune’e Timor-Leste ho Autsralia bele tu’ur hamutuk oinsa mak bele ko’alia hodi hakotu fronteira tasi entre Timor-Leste no Australia nian bajeia ba lei Internasional.cos

Jornal Nacional

TINAN OIN, MJ SEI HARII UMA BA JUSTISA JUVENIL


Diretor Jeral, Ministeriu Justisa, Henrique de Oliveira Ximenes hatete, Ministeriu planeia ona iha tinan oin 2016 sei halo uma ka edifisiu ba Justisa Juvenil iha Timor-Leste.

“Ami nia planu ba iha tinan oin mak halo uma ba justiça juvenil, alarga ofisiu Defensor Publiku ba Munisipiu rua tan hanesan Bobonaro ho Ermera no mos sei tau mos osamentu balun iha Polisia Serbisu Investigasaun Kriminal no hasae kualidade rekursu humanus,”hatete Diretor Jeral, MJ ne’e ba jornalista sira, iha salaun Sentru Formasaun Judisiariu, Caicoli, Dili, Segunda (24/08).

Henrique de Oliveira Ximenes hatutan, envelope Osamentu Jeral Estadu (2016), mai Ministeriu Justisa hamutuk U$ 18 Milloens, ho ne’e planu ne’ebe prepara ba tinan 2016 nian trasa programa tuir volume osamentu ne’ebe iha.Des

Jornal Nacional

Timoroan hahu transforma an iha Setor komersiu


DILI - Durante ne’e Timoroan sira barak mak halai ba iha kontruksaun Civil, kaer obra estadu nian liu –liu kona ba implementasaun projektu iha Timor Leste. Maibe oras ne’e Timoroan sira hahu tranforma sira nia an husi kontruksaun Civil ba iha seitor Komersio hodi kompete ho ema enstranjeiru ne’ebe halo aktividade Komersio iha Timor Leste. Tuir Diretor Nasional  Regulasaun Comersial, Ministeriu Comersio Industria no Ambiente Domingos Guterres hateten, timoroan barak mak agora halo negosiu iha seitor barak iha Timor Leste.

“Maioria ita nota katak Timoroan barak mak agora halo negosiu iha seitor barak no uluk ita hare sira iha seitor kontruksaun Civil as liu maibe agora dau-daun sira muda ona sira nia aktividade ba iha seitor bisnis ona,” dehan Diretor Nasional  Regulasaun Comersial Domingos Guterres iha nia knar fatin Bebora kuarta (19/08). Nia dehan, oras ne’e Timoroan sira liu liu seitor privadu laos hare deit ona ba iha kontratu atu kaer obra maibe hahu muda ona vida ba iha negosiu nia  ne’ebe oras ne’e sirku iha iha Timor Leste.

“Laos deit iha kontraktor maibe mos sira muda ona iha vida negosiu nian kuaze lubuk ida hanesan ita hare iha merkadu sira, ita hare iha munisipiu sira, liu –liu seitor privadu sira, transforma ona balun iha alozamentu, mini loja, iha ona industria nomos seluk tan,” dehan nian. Ne’e signifika katak Timoroan sira hahu iha hanoin laos deit ona hare ba iha kontruksaun Civil maibe hahu muda ona sira nia an iha Comersio nian hodi compete ho ema estranjeiru ne’ebe mak loke negosiu iha TL. Tuir  nia observasaun katak ida ne’e nudar dalan ida ne’ebe diak ba iha future tanba seitor ne’ebe mak diak ba iha TL mak seitor Comersio importante tebes ba iha nasaun Timor Leste.

“Laos dehan ita haluha seitor kontruksaun maibe ita kontinua nafatin seitor komersio nudar dalan ida ne’ebe mak lor-loron halo osan la hanesan ho kontruksaun nian ne’ebe mak ita hein foin bele hetan osan,” hateten nian. Domingos mos informa katak seitor komersio iha kapital Dili domina husi ema estranjeiru maibe iha municipiu sira Timoroan mak kontinua lidera iha area comersio nia. Iha fatin seluk Presidente Camara Comercio Timor Leste (CCI-TL) Oscar Lima hateten katak TImoroan pronto atu halo investimentu oin-oin iha Timor Leste maibe problema ne’ebe mak TImoroan sira hasoru mak kona ba kapital finanseiru.

Maske timoroan sira iha hanoin atu halo negosiu iha Timor Leste maibe laiha institusaun finanseiru ruma nebe bele apoiu ba iha inisiativa timoroan sira hodi bele realiza mehi neebe mak iha. Tan ne’e nia husu ba iha governu atu bele iha politika ida hodi bele rejolve problema ne’ebe mak iha atu nune’e institusaun finanseiru sir abele fasilita kreditu ne’ebe mak ho jurus ne’ebe mak kiik atu nune’e Timor oan sir abele loke negosiu iha Timor Leste. Iha fatin seluk Diretora Nemia Contrution Carminda Carlota hateten mos katak oras dadaun Timoroan sira porntu ona atu halo investimentu iha are Comersio nian iha Timor Leste maibe iha buat balun mak sidauk diak hodi timor oan sir abele Investe iha Comersio.

“Tuir hau nia hare agora ita Timor oan mos komesa ona hadia sira nia an para investe iha are comercio, maibe iha buat Barak mak ita sei dauk diak, Sidauk diak ne iha area Barak hanesan mos fatin ita Timor oan atu halo buat ruma buka rai susar tebes maibe ema estrangeiro mak. Mai rai sempre iha ba sira Ida Nemak halo Timor oan susar para atu halo investe ,” dehan Carminda. Tuir Carminda katak Importante timoroan rasik tenke hadia an hodi bele investe iha area komersio ninian. Nia mos rekomenda ba iha Governu atu bele kria lei ruma hodi bele halo kontrolasaun ba iha ema estranjeiru neebe mak laos mai halo investimentu maibe mai loke komersio sira seluk ne’ebe mak Timor oan sir abele  hodi taka fila fali Timoroan sira iha rai laran. (BT)

Business Timor

Durante fulan 2, Patrimonia estadu prende viacula estadu 93


DILI - Ministeriu Financas liu husi Diresaun Patrimonia Estadu hamutuk ho Polisia Tranzito Dili durante fulan rua, hahu husi fulan Junho to’o iha fulan Agostu tinan ne’e konsege prende viakula estadu nian ne’ebe halo viagen laiha dokumentus hamutuk 93. “Durante ne’e tuir lista ne’ebe iha, ami prende ona viakula estadu hahu husi Junho too mai iha Agostu  kareta hamutuk 48 no motor 45 husi viakuala sira ne’e iha diferente de kauza  balun dokumentus laiha , balun sira simu duasaun husi NGO maibe sira sidauk registu iha hanesan asset  do estadu maibe sira uza ona,” dehan Xefe  ekipa Patrimonio Estadu Cipriano Rozario ba BT iha fatin pasa revista Kolmera Sabado (22/08).

Cipriano Esplika katak objektivu ba iha halo revista ba iha kareta no motor  estadu nian bazea ba iha poltika VI governu kontitusional nomos bazea ba decreto Lei no 8/2003. Nia afirma katak premeiru objektivu mak tuir politika governu nian atu  redus despeza governu nian liu–liu  konvostivel no manutensaun tanba kareta ne’ebe lao  kuandu asidente ruma  iha loron sabado no domingo laos objektivu servisu nian, objektivu segundu mak patrimoniu estadu komesa iha ona hanoin atu eduka funsionariu sira ne’ebe uza viatura estadu  tenke tuir desiplina ba utilizasaun no objektivu terseiru mak parte ida hanesan  halo monitoriza implementasaun gestaun tekniku ne’ebe patrimoniu estadu sentraliza ona  no  husu funsionariu sira para tenke halo tuir dekretu lei no 8/2003.

“Ba sira ne’ebe mak uza viatura estadu nian ba iha servisu loron sabadu no domingo tenke iha despasio ida , funsaun hanesan diretor ruma iha sabadu no domingo bele lao maibe tenke iha funsaun no diretor sira ne’ebe lao laiha funsaun hodi tula familia sira hodi para iha loza laiha funsaun ami foti,” nia alerta.

Cipriano Rozario  hateten ba funsionariu sira ne’ebe mak uza kareta iha loron sabadu no domingo laiha via de marsa mak sasaun hakerek ona iha de creto lei no 8/2003 sei hetan sansaun administrative maibe oras ne’e dadaun sei kompri lei kodigu estrada nebe mak iha hanesan polisia sei aplika kontra orden autoridade hanesan hasai reben husi kareta sira ne’ebe mak vidru metan nomos sansaun seluk mak Patrimoniu estadu sei rekomenda ba iha linha ministeriu sira atu aplika sansaun ba iha nia emar sira ne’ebe mak uza viakula estadu laiha via de marsa.

Nia dehan ba servisu refere laos deit pasa revista iha Dili deit maibe mos sei loke ba iha teritoria laran tomak  tanba servisu refere kopera ho Patrimoniu estadu nomos Polisia Tranzitu sira. Tuir observasaun BT iha tereno katak bainhira patrimonio estadu pasa revista ba iha viakuala estadu nian ne’ebe la iha via de marsa, sira direitamente sita nomos ba iha kareta ne’ebe mak uza reven metan obrigatoriu hasai kedas iha fatin pasa revista. (BT)

Business Timor

Kazu CMATS TL-Australia tenki koalia


DILI - Ministru Negosiu Estranjeirus no Kooperasuan (MNEK), Hernani Coelho hateten kazu Certain Maritime Arrangement on the Timor Sea (CMATS) no Kitan hakarak ka lakohi Nasaun Timor Leste no Australia  presija koalia, maske atu adia fali.

"Kona-ba asuntu ida ne’e, Timor Leste agora komesa aborda. Tanba ita nia prinsipiu agora ne’e, ita hare kona-ba juridisaun nasional Timor ne’e too iha ne’ebe,” dehan Ministru Negosiu Estranjeiru Kooperasaun (MNEK) Hernani Coelho ba Jornalista sira iha Tasi Tolu Kinta (20/08).

Nia afrima katak Parte seluk fornteira rai ho Indonesia, ne’ebe Timor Leste rejolve 98 %, sei falta 2 %. Nia afrima katak  iha setembru tinan ne’e, sei iha fila fali join border komite, sei abora kestaun refere no depois kona-ba fronteira tasi ho Indonesia mos Timor Leste komesa hanoin atu koalia, ne’ebe TL  sei halo diskusaun ne’ebe integrada. 

“Laos tasi ho Australia maibe tasi ho nasuan Indonesai nian, tanba ita iha ona ita nia conselhu de limitasuan fronteira atu trata asuntu ida ne’e, tanba iha tinan sanulu resin tolu ona depois restorasuan indepedensia. tanba ne’e agora tempu ona atu ita hare  ita nia balija lalehan no tasi ne’e too iha ne’ebe, rai ita hatene ona. maibe rua ne’e sidauk servisu los atu determina,” ministru negosiu estranjeirus hatete. (BT)

Business Timor

Pilar sosiu-kultural atu tama ASEAN seidauk koalia


DILI - Politika Timor Leste durante ne’e esforsu makas hodi determina Timor Leste nia distinu  hodi tama ba iha Asian hamutuk ho nasaun sira seluk no oras ne’e prosesu TL nian tama ona iha fase asesmentu nian. Tuir Ministru Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) Hernani Coelho hateten katak prosesu tama ASEAN oras ne’e dadaun Timor Leste, iha faze asesmen ne’ebe mak halao husi servisu grup ne’ebe ASEAN establese atu halo avaliasaun ba Timor Leste nia preparsaun.

“Avaliasuan iha rua tuir piliar ASEAN Community ninian, primeiru pilar kona-ba politika, siguransa ho ekonomia nian maibe ida ne’e hotu ona. agora tuir mai sei halo iha fulan Setembru laran kona-ba pilar ne’ebe relasiana ho sosio kultural ninian. depois asesmen hotu mak foin  desizaun ida ba Timor ne’e atu halo saida,” dehan Hernani ba jornalista sira hafoin partisipa iha komemorasaun aniversariu FALINTIL ba dala 40 iha tasi 3,  kinta 20/20 semana liuba.

Hernani afirma katak ba dadaun ne’e, Timor Leste bele partisipa ona iha aktividades ne’ebe ASEAN halao maka hanesan iha ambitu dezemvolvimentu kapasidade ninian. Nia dehan  iha semana hirak liu ba iha Malazia, jornalista husi televizaun no radiu barak mak intervista intervista nia kona ba  TL nia aderesaun ba iha ASEAN nee rasik. Nia haktuir Timor kuanduiha 2012 hatama nia pedidu atu adezaun ba ASIAN pronto ona tanba TL hatama ona pedidu ba iha Forum ASEAN rasik.

“Agora ita hein desizaun husi ita nia belun sira husi ASEAN tanba iha ASEAN ne’e sira funsiona ho konsensus. Rai 10, hotu-hotu konkorda foin mak ita hatene buat ne’e akontese ka labele akontese, maibe ita toma inkonsiderasuan tempu katak bainhira de’et, laos katak bele tama ka labele tama, maibe nia evulusaun ne’e posetivu tanba Timor ne’e parte ASIAN nian, tanba ne’e mak uniku dalan ne’ebe atu determina tempu sai ida deit mak ita atu tama,” dehan Eis embaixador Korea do Sul ne’e. (BT)

Timor-Leste ho Indonésia hakarak rezolve problema fronteira sira antes remata tinan ne'e


Iha loron-kuarta ne'e primeiru-ministru timoroan, Rui Maria de Araújo, no Prezidente indonéziu, Joko Widodo, desidi ona hodi rezolve problema sira iha fronteira terestre antes remata tinan ne'e no hahú analiza kestaun fronteira marítimu sira nian.

Iha primeiru-ministru timoroan nia vizita dahuluk ba estranjeiru, governante na'in rua ne'e konkorda ona hodi "aselera esforsu sira hodi determina seksaun rua hosi frontiera terestre nebe seidauk rezolve iha Noel Besi - Cintrana ho Bijael Sunan - Oben", hakerek iha komunikadu nebe fahe ba imprensa hafoin hakotu tiha enkontru.

Iha deklarasaun nebe laiha direitu ba pergunta sira iha palásiu prezidensiál Jakarta nian, Joko Widodo hatudu intensaun hosi governu rua ne'e hodi analiza problema sira ne'e antes tinan foun.

Líder na'in rua ne'e haksolok ho progresu sira nebe hetan foin lalais ne'e iha problema sira teritóriu nian entre nasaun rua ne'e, liuliu "abertura ba pontu pasajen sira iha fronteira" entre Timor-Leste ho Timor Osidentál, tuir akordu tinan 2013.

Rui Maria de Araújo hatete mós katak nia hein lansamentu "merkadu regulamentadu fronteira nian iha futuru, karik iha 2016".

Kona-bá fronteira maritímu nian, líder sira hosi nasaun viziñu rua ne'e hakarak "hahú diskusaun antes ka durante enkontru tuirmai hosi Komisaun Fronteira Komun nian (JBC, iha sigla inglés) iha 2015", hakerek iha komunikadu ne'e.

Tuir Prezidente indonéziu, nebe baibain koñesidu ho naran Jokowi, nebe simu nia knaar iha fulan-Outubru tinan liubá, análize ba fronteira marítimu sira sei hahú hosi norte, hafoin maka ba súl.

Iha enkontru, nebe partisipa mós delegasaun ministeriál sira hosi nasaun rua ne'e, asina mós memorandu entendimentu rua ba koperasaun agríkola no ba koperasaun tékniku ba área silvikultura, maibé laiha informasaun ruma nebe maka fó ba imprensa kona-bá asuntu sira ne'e.

Iha reuniaun ofisiál dahuluk entre líder na'in rua ne'e, nebe hanesan "di'ak tebes", delegasaun rua ne'e senti satisfeitu ho kresimentu ekonómiku entre nasaun rua ne'e "iha tinan lima ikus ne'e", haktuir hosi komunikadu.

Iha komunikadu ne'e, destaka liuliu investimentu emprezariál indonéziu iha área bankáriu no iha infraestrutura no defende ba aposta maka'as iha área enerjia no telekomunikasaun sira iha nasaun foun Sudeste Aziátiku ne'e.

Tuir xefe governu timoroan, iha empreza públiku hamutuk 24 no empreza privadu 400 resin indonéziu nian maka halo operasaun iha Timor-Leste no ema indonéziu na'in 700 resin maka hela iha nasaun ne'e, no Timor-Leste iha estudante na'in 400 resin maka estuda iha Indonézia.

"Koperasaun bilaterál aumenta daudaun iha área sira nebe estabelese ona liuhosi akordu-kuadru 50 resin entre nasaun rua ne'e", nia destaka no agradese apoiu nasaun viziñu nian iha formasaun no asisténsia tékniku iha área sira hanesan "agrikultura, peska, ai-laran, komérsiu no infraestrutura".

Jokowi aproveita mós hodi ko'alia produtu indonéziu balun iha área defeza, hanesan aviaun ka uniforme militár sira, tanba Timor-Leste sosa hela materiál seguransa nian, hanesan arma sira, iha nasaun viziñu ne'e.

Tuir komunikadu, governante na'in rua ne'e haksolok ho dezenvolvimentu koperasaun nian iha área sira seguransa no defeza nian, "liuliu iha kombate hasoru droga ilgeál sira", tanba fronteira timoroan nian sai hanesan odamatan ida ba ai-moruk ilegál sira iha Indonézia.

Rui Maria de Araújo konvida mós, hodi Prezidente timoroan nia naran, Joko Widodo hodi vizita Timor-Leste "iha tempu badak nia laran".

Durante vizita ofisiál iha Indonézia, xefe ezekutivu timoroan sei hasoru malu iha loron-kinta ho sekretáriu-jerál hosi Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian (ASEAN), Le Luong Minh, no sei fila ba Díli iha loron-sesta.

Liutiha tinan 25 hosi invazaun indonéziu nebe hamosu deklarasaun independénsia Timor-Leste nian iha tinan 2002, nasaun boot aziátiku ne'e, ohin loron, sai hanesan fornesedór prinsipál no parseiru komersiál hosi antigu kolónia portugés nian ne'e.

SAPO TL ho Lusa – Foto: Enkontru entre Prezidente Indonézia nian, Joko Widodo, ho Primeiru-Ministru timoroan, Rui Maria de Araújo, iha Jakarta (Indonézia), iha loron 26 fulan-Agostu 2015. EPA@ Bagus Indahono