quinta-feira, 3 de março de 2016

PARABENS BA VETERANU…!!!


Jornal Nacional, editorial

Dia 3 Marsu, ohin, Veteranu sira Timor Leste selebra primeira aniversariu ba kombatete veteranu libertasaun nasional. Dia 3 Marsu nudar loron nasional ba veteranu sira nian nee deside liu husi konfrensia nasional veteranus nian nebe halao durante loron 3 iha antigu Merkado, CCD.

Nudar sidadaun nebe diak, iha obrigasaun moral hodi hatoo parabens ba veteranu sira hotu nebe durante tempo luta dedika sira nia an tomak , sakrifika sira nia vida hodi luta ba independensia rai doben ida nee.

Primeiru komemorasaun loron nasional veteranu sira nian nee partisipa mos eis komandante forsa INTERFET, atual Governador Jeral Australia Jeneral Onradu Peter Cosgrove ho ninia espouza Lady Cosgrove.

Peter Cosgrove, komandante militar Australia nian nebe komanda Forsa Internasional iha 20 Setembro 1999 hodi halo intervensaun militar mai Timor Leste hodi hapara brutalismo TNI, Polisia no milisia pro Jakarta.

Agora saida mak veteranu sira halo iha sira nia loron importante ida nee? festeiza deit, lae. komemorasaun loron nasional veteranu nee atu veteranu ida idak aproveita hodi halo reflesaun ba ida idak ninia an, saida mak sira kontribui ona durante tempo luta no iha tempo ukun rasik an nee.

Komorasaun atu atu relembra sakrfisiu tomak, li-liu maluk veteranu sira kolega komptariota sira nebe husik ona mundo nee hodi defende libertasaun patria, homenajen no hakruk ba sira nia luta hodi ita ohin loron goza ukun an ida nee.

Maske nasaun ukun rasik an ona maibe luta veteranu sira seidauk hotu, povu sei kiak no mukit, Timor Leste ninia soberania seidauk kompletu tamba seidauk difini fronteira tasi noa kalohan nian ho nasaun vizinhu, Australia ho Indonesia.

Atu konkista Australia no indonesia hodi difini fronteira maritima no mos kore povu nee husi kiak no mukit presisza resistensia foun no matein forsa Unidade Nasional no rona komandante nebe nasaun ne ehili hodi komanda ekipa negosiasaun.

Ita ambiente ukun rasik an, laiha duvida ida idak ho nia partido, intrese nebe lahanesan maibe asuntu nasional maske partido lahanesan, idepolojia lahanesan tau forsa hamutuk, lian ida deit, ejiji Australia no Indonesia para bele difini lalais fronteira tasi ninian.

Dala id atan parabens ba veteranu sira, martir sira nebe husik ona mundo ida nee tamba defende indepedensia, Timor Leste sei konta ho veterano no martirees libertasaun nasional sira. Parabens, parabens eh parabens veteranu sira tomak.

Veteranu timor-oan sira iha ona inu nasionál ne’ebé hakerek hosi Xanana Gusmão


Veteranu hosi Timor-Leste ne’ebé halo luta kontra okupasaun Indonézia, hahú ohin ba oin, ho ona sira-ninia loron nasionál foun nomós inu ida ne’ebé kompostu hosi líder istóriku Xanana Gusmão no aprovasaun ba loron nasionál nomós inu refere, hala’o durante konferénsia iha Dili. 

"Hino do 3 de março", ho lian portugés, fó hanoin hikas kona-ba data 1981 ne’ebé hahú ho prosesu reorganizasaun rezisténsia timor-oan nian, lidera hosi Xanana Gusmão hodi avansa ba desoartidarizasaun.

Hafoin lakon ema barak iha forsa indonézia nia liman, reorganizasaun ne’e sai hanesan períudu ida ne’ebé difisil liu durante luta ba libertasaun nasionál, tanba ida ne’e importante tebes ba sobrevivénsia hosi rezisténsia hothotu.

Poema ho estrofe haat ne’e, hakerek hosi Xanana Gusmão, atuál ministru ba área Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, iha 25-fevereiru.

Foin maka kanta durante Konferénsia Nasionál ba Veteranu no Kombatente Libertasaun Nasionál nian ne’ebé durante loron tolu halibur kuadru hosi brasu rezisténsia tolu durante okupasaun indonézia: frente armada, klandestina no diplomátika.

Enkontru ne’ebé hetan partisipasaun hosi organizasaun popular, feto no juventude sira ne’e, konta mos ho partisipante hosi Timor-Leste, Austrália, Makau, Reinu Unidu, Mosambike ho Portugal.

Hosi aspetu hirak ne’e, konferénsia refere aborda mos tema hanesan prosesu rejistu veteranu nomós konteúdu hosi dekretu lei kona-ba kriasaun hosi Konsellu Kombatente hosi Libertasaun Nasionál.

Projetu hosi dekretu lei kona-ba kriasaun Konsellu Kombatente hosi Libertasaun Nasionál husu ka hakarak atu 03-marsu hanesan Loron Nasionál ba Veteranu sira.

SAPO TL ho Lusa – Foto: Prezidensia Republika Timor-Leste

Deputadu timor-oan sira husu atu governadór-jerál australianu halo intervensaun kona-ba tema fronteira nian


Deputadu timor-oan sira ohin husu ba governadór-jerál australiana, Peter Cosgrove, hodi sai hanesan intermédiu ho Ezekutivu iha Kambera, atu nune’e Austrália aseita, “ho lia los nomós respeita lei internasionál”, kona-ba negosiasaun fronteira maritime ho Timor-Leste.

Apelu hirak ne’e mosu durante intervensaun krítika ne’ebé bankada parlamentu Timór halo kona-ba Austrália ninia pozisaun relasiona ho negosiasaun fronteira, durante sesaun solene hodi fó boas-vindas ba Peter Cosgrove, ne’ebé sei hela iha Dili to’o aban.

Natalino dos Santos, xefe hosi bankada Congresso Nacional para a Reconstrução de Timor-Leste (CNRT) insisti ba iha soberania Timor-Leste ne’ebé “ladauk kompletu bainhira laiha definisaun kona-ba área fronteira” ho ninia nasaun viziñu.

“Asuntu ne’e ami ko’alia ona ho Austrália dalabarak. Maibé Austrália kontinua laliga ho kestaun refere, no ida ne’e prejudika ami-ninia dezenvolvimentu no lakumpri ami-ninia direitu ba iha nivel direitu internasionál”, dehan.

Ba Natalino Santos, Austrália kontinua hetan vantajen ba esplorasaun rekursu Timor-Leste no “ignora Timor-Leste ninia vontade hodi hamate kestaun” ne’ebé respeita ona direitu internasionál.

“Governu australiana tenke kumpri sira-ninia norma internasionál relasiona ho material ne’e no labele ignora Timor-Leste ninia pozisaun. Ha’u husu atu hato’o liamenon ida, hodi muda tiha pozisaun refere. Delimitasaun definitiva ba fronteira hanesan Estadu Timór ninia prioridade nasionál, maibé Austrália lakohi tur hamutuk hodi halo negosiasaun”, dehan.

“Ita tenke rezolve problema ne’e. Bankada CNRT apela ba povu Timor-Leste no ba mos líder nasionál hothotu atu fó korajen ba VI Governu, hodi kontinua hala’o prosesu negosiasaun kona-ba delimitasaun fronteira. Tanba nu’udar direitu soberanu ida”, nia konsidera.

Aniceto Guterres Lopes, líder hosi bankada Fretilin, durante ninia intervensaun ko’alia de’it maka asuntu ne’e, hodi haktuir hikas kona-ba esforsu hosi Governu uluk nian, hodi taka asuntu refere. 

Insisti kona-ba reklamasaun timor-oan nian hosi “liña mediana akordu ho direitu internasionál” hodi taka fronteira maritime, maka deputadu ne’e dehan katak Austrália “sei sai hanesan ezemplu ba iha rejiaun demokrasia no respeita ba ema ninia direitu nomós dezenvolvimentu ekonómika”.

“Austrália tenke halo tuir ninia ezemplu rasik. Tenke hatudu kompromisu ho independénsia ekonómika Timor-Leste. Estadu Timór nunka rende atu defende ninia direitu”, dehan.

"Akordu ho Austrália ne’e tranzitóriu. Timor-Leste sempre pronto atu serbisu hamutuk. Maibé Austrália lakumpri ninia promesa. To’o ona tempu atu asumi ami-ninia direitu soberanu. Maibé Governu Austrália lakohi negosia kona-ba direitu povu Timór nian", nia hatutan.

Jacinta Pereira, hosi Partido Democrático, mos dehan katak, hanesan tempu uluk, Governu Austrália lareflete kona-ba pozisaun hosi ninia povu nian, no apoia timor-oan sira maski Kamberra apoia okupasaun indonézia.

“Ita-ninia relasaun tenke hametin liu tan no kontinua mantén ba iha setór oioin. Maibé atu buat hirak ne’e la’os, ita tenke rezolve problema hirak ne’ebé pendente hela ba iha fronteira marítima”, nia dehan.

“Ida ne’e hanesan kestaun soberania ba povu rua. Kona-ba Timor-Leste, ami hakarak atu kumpri justisa no direitu internasionál. Ha’u apela ba eselénsia atu uza ita-bot ninia influénsia ba iha Governu Austrália atu bele tur hamutuk ho Timor-Leste, negosia fronteira marítima”, nia hatutan tan.

José Luis Guterres, líder hosi bankada Frente Mudança (FM), fó "boas-vindas" ba Peter Cosgrove, relasiona ho papel ne’ebé Peter halo durante 1999, bainhira nia ajuda hamosu ambiente hakmatek ba Timor-Leste, no ida ne’e hanesan “memória di’ak” ne’ebé povu sei lahaluha.

Maski nune’e, eis-ministru Negósiu Estranjeiru haktuir hikas kona-ba “memória ladi’ak” bainhira Kambera “ne’ebé hakarak integrasaun Timor-Leste ba Indonézia”, maski polítiku no sidadaun australiana barak maka “sempre fó apoiu autodeterminasaun ba timor-oan sira".

José Luis Guterres husu mos ba Cosgrove atu halo intervensaun ho ezelutivu refere iha Kamberra hodi “taka negosiasaun kona-ba fronteira”.

SAPO TL ho Lusa 

Timor-Leste kondekora Cosgrove, mane ida ne’ebé komanda forsa internasionál hafoin-referendu


Peter Cosgrove, atuál governadór-jerál Austrália nian no responsável iha forsa multinasionál (Interfet) ne’ebé  maka tama iha Timor-Leste iha loron 20 fulan  setembru 1999, hafoin referendu ba autodeterminasaun, iha ohin  simu maiór kondekorasaun timoroan nian.

Cosgrove, ne’ebé to’o Díli iha kuarta-feira ne’e , galardoadu ho grande colar da Ordem de Timor-Leste nian, kondekorasaun sira aas liu iha nasaun ba estranjeiru sira, hanesan foin dadauk  atribui ba  Prezidente indonéziu, Joko Widodo.

Grande colar da Ordem de Timor-Leste atribui ba xefe Estadu estrangeiru sira ne’ebé hili "hosi  nia asaun bele benefísiu komunidade, nasaun ida ka ba moos Umanidade".

Colar ne’e  entrega hosi xefe Estadu timoroan, Taur Matan Ruak, iha serimónia ne’ebé hala’o iha Palácio Presidencial, iha Díli, ne’ebé moos hala’o almosu ofisiál.

Liu ona tinan 16, iha loron 24 fulan  fevereiru 2000, Cosgrove simu hanesan erói iha Austrália, bainhira  termina ninia missaun ba komando Interfet nian , hafoin iha setembru negro ne’ebé tuir kedas ho votu históriku ba  autodeterminasaun timoroan nian.

Cosgrove sai hosi Díli entrega ba Jervis Bay, iha momentu ne’ebé sei halo  servisu hosi forsa armada australiana nian, atu konkluí mandatu Interfet ne’ebé  nian maka "estabiliza" Timor-Leste.

Rekorda katak  kilat liu tonelada  15 kontrola hosi milísia sira, iha movimentasaun ida  - dala ruma  luan liu – hahú  iha Díli to’o territóriu hotu no kria ambiente ida ne’ebé bele permite prosesu apoiu umanitáriu la’o deit iha semana tolu hafoin ne’e maka mosu violénsia pós- konsulta.

Ba ema rihun 8000 mane no feto  ne’ebé  integra iha Interfet, no espesiál liu ba komandante australianu ne’eb’e xefia, misaun ne’e hetan susesu  ho kompletu duni.

Hafoin mosu violénsia iha fulan hirak nia-laran- foti konkluzaun hanesan  drama ida ne’ebé dura iha tinan  24  - operasaun ne’e konsege duni nia objetivu prinsipál: permite reentrada ONU no ONG sira hotu, maski  situasaun seidauk la’o ho di’ak.

Balansu ne’ebé hatudu iha altura ne’ebá hamutuk insidente 13 durante operasaun Interfet, ho ema nain hitu mate - elementu milísia nain neen no polísia indonéziu ida. Entre nain 13 ne’ebé kanek, iha moos soldadu australianu nain rua.

Lamentável liu maka sei iha seluk ne’ebé mate tan – hosi moras no asidente - soldadu australianu ida no soldadu neozelandés ida.

Iha konversa ikus ho Lusa enkuantu komandante, iha tempu ne’ebá, Peter Cosgrove admite katak susesu ba nia operasaun iha Timor-Leste la’o  ho "kapa’as tebes" iha nia karreira, no hatutan tan  katak lakohi ona atu sa’e tan. Tinan rua hafoin nomeadu hanesan xefe forsa Defeza australianu.

Durante  konversa ho Lusa, tinan 16 liubá, rekorda momentu difísíl liu iha Timor-Leste, bainhira mate-isin hosi jornalista Sander Thoenes, oho hosi  polísia indonéziu sira iha 21 fulan  setembru 1999, momentu ne’ebé sente laiha ona buat ida iha  Díli atu bele halo seguransa.

"Bainhira ha’u haree nia isin komesa hanoin  kualkér ida hosi imi sira ne’e. No ida ne’e ha’u lakohi", nia hatete.

"Ha’u hakarak imi hotu komprende katak situasaun ne’e perigoza. Karik sai  hosi zona alkanse soldadu Interfet nian ida, labele garante ona imi nia seguransa", nia hatete.

Líder  timoroan, hanesan Xanana Gusmão no Ramos-Horta, no sekretáriu-Jeral ONU, Kofi Annan, elojia susesu Interfet nian, liliu papel importante Austrália nian, ne’ebé  disponibiliza soldadu barak no materiál sira.

Buat ne’ebé  jenerál konsege iha Timor-Leste maka ohin hetan rekoñesimentu.

Maski nune’e, Cosgrove hetan kritika, konsidera espesiál liu demora  Interfet  nian atu sai ba liur  Díli nian no Baukau no liliu maka atrazu atu to’o  iha enklave Oe'Cusse-Ambeno.

Iha tempu ne’ebá, hatete katak laiha ona intensau atu fila mai Timor-Leste " ho kualér papel ofisiál", maibé agora fila mai hanesan reprezentante xefe Estadu australianu, raiña Inglaterra nian, hafoin vizita funsaun oioin.

Nomeadu ba kargu ne’e iha janeiru 2014, Cosgrove halo ona  juramentu hanesan governadór-jerál Austrália nian iha loron 28 fulan marsu tinan ida ne’e.

SAPO TL ho Lusa - Foto: Presidencia da Republica de Timor-Leste

LORON TO’O ONA, KORRUPSAUN! (Parte Dahuluk)


Carlos Filipe Ximenes Belo*

Iha nasaun hotu hotu iha realidade ida naran korrupsaun. Liafuan ne’e mai hosi Português-corrupção, no iha Bahasa Indonesia – korrupsi. Niania signifikadu dehan katak halo buat ida sai dodok, sai aat to’o dois. Iha institusaun barak, hanesan politika, komérsiu, ekonomia, empreza, no seluk tan, bainhiora ita koalia kona korrupsaun, neé dehan katak ema balu fo osan ba ema ne’bé ukun, ka iha influensia ka kaer osan boot, atu hetan favor ruma ka fasilidade ruma: hetan empregu, hentan “bolsa de estudo” ba oan, sobrinhos no familiares ka parentes sira , hetan fasilidade atu importa ka exporta sasan (bens de consumo), hetan favor atu sa’e lalais kategoria iha karreira.

Hahú fulan maio tinan 2002, Timor Loro sa’e hetan ninia independensia ne’ebé Komunidade internsional rekoñese. Iha aspetu politiku timor oan sira sai duni independente, dehan katak bele ukun rasik aan. Maibé iha aspetu barak ita sei depende ka tabele ba ema seluk no nasaun seluk nia tulun ka ajuda.

Malae mutin (portugés) ukun Timor Loro Sa’e iha tinan atus haat lima nolu nia laran; Indoensia ukun Timor iha tinan raunulo resin haat nia laran. Nasaun ruan ne’e lori buat barak nebé diak ba Timor oan sira. Maibé sira mos husik hela buat balu ne’ebé la dun diak: ida man toman ka kostumi aat ida naran korrupsaun. Iha aspetu ida ne’e, ita timor oan barak mak badinas liu, too badinas liu fali ema indonesia sira!

Iha fulan outubru tinan 1999, indonesia nia soldadus sira saé ró, husik ponte-kais Dili hodi fila ba sira nia rai; sira balu tristi tanba husik rai Timor ne’e sira hadomi, serbi, no balu mate tanba funu atu defende “Ibu Pertiwi”. Maibé, sira balu kontenti, tanba husik hela sira nia kultura. Iha kultura ne’e, buat aat ida mak narak KKN, ne’ébé ita timor oan balu kaer metin nafatin. Sei iha tinan 2000, há’u ba Farol, atu kumprimenta Duta Besar Indonesia foun iha Dili. Iha ami nia hasoru malu ka konversa laran nia dehan:”Amo Bispo Belo, ami Indonesia, ami tristi, tanba lakon Propinsi Timor Timur”, maibé, hosi parte seluk, ami kontenti, tanba osan barak tama Indonesia; dólar barak mak tama ami nia kofre.

Iha tinan ida ne’ebá, lokraik ida, hau ba hasoru malae norugés balu ne’bé hela iha Hotal Dili. Hotel na’in dehan nune’e mai ha’u: “Bishop Belo”, iha imi nain rai ne’e, ema mesak katoliku deit; maibé, ema boot sira hahú ona halo korrupsaun. Sira ne’e hatene moral katoliku ka lae? – Hau hatan, “hotu hotu hatene doutrina, aprende katesismu…” Nia katak fali: “Entaun sira haluha tiha ona moral ka?”.

Sei iha tinan ne’ebá, ema balu tun hosi ai-laran mai, ba hasoru hau iha Lecidere, hodi aprezenta sira nia susar: katak iha ai-laran sira terus barak, terus hatais, terus hahán, terus aimoruk. Ne’é duni sira merese atu hetan benefisiu, no dehan liafuan hirak ne’e mai hau, momós kedas: “Amo, ami husu desculpa, mas ami sei halo korrupsaun oitoan atu nune’e bele hetan osan ruma…”

Iha tinan 2003, hau ba Timor, tanba hau nia mamã moras todan. Iha aeroportu Denpasar, hau hetan foin sae balu ne’ebe sa’e aviaun ba Dili. Sira haktuir buat barak; maibé ida ne’eb’e sira hato’o, katak iha Timor korurpsaun hahú buras ona…”Amo Bispo haree took ba, bele fo moral ba ukun na’in sira…”.

Iha tina 2006, hau ba Surabaya há’u halo missa iha Katedral. Malae xina ida, ne’ebé halo importasaun no exportasaun hosi Timor no ba Timor, hateten nune’e mai há’u: “Amo, hosi Timor-Leste” ema mai sosa sasan barak: fiu ba eletricidade, kanu ba be, material ba konstrusaun. Ami haruka ami nia ró-ahi ba hatun hela sasan iha ponte kais Dili. Liu tiha fulan ida, ami hetan fali material hirak ne’ e, iha Surabaya; ema balu lori mai atu fa’an iha ne’e…”

Tinan hirak ne’e, hau hasoru malu ho timor oan barak. Liafuan balu ne’ebé sira hato’o mak ne’e: “Iha Timor, agora, korrupsaun barak liu fali iha Indonesia nia tempu..”

Ita hala’o daudaun tempo Quaresma. Ita husu ba Na’i Maromak atu perdua ita sala no hamós korrupsaun iha rai doben Timor laran.

*Amo Bispo Carlos Filipe Ximenes Belo

Jornal Nacional, opiniaun

ROGERIO LOBATO: “ITA TENKI RESPEITA DESIZAUN XANANA GUSMÃO”



Eis Ministru Interior, Rogerio Tiago Lobato, husu sidadaun hotu atu respeita desizaun hosi Komandante Em Xefi Falintil, aktual Ministru Planeamentu Investimentu Estratejiku (MPIE), Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebe entrega hikas medalha Grande Colar ba Prezidente Republika, Taur Matan Ruak, foin lalais ne’e.

“Desizaun maun bo’ot Xanana nian ita tenki respeita. Ne’e nia desizaun. Agora ha’u labele dehan, diak ou lae, nia desizaun nia hola, ita tenki respeita desizaun ida ne’e,”esplika eis Ministru Interior, hanesan mos Veteranu, Rogerio Tiago Lobato, ba Jornalista iha Centro Convensões de Dili Tersa (01/03).

Iha parte seluk, membru Combatentes Veteranus   da Luta Libertasaun Nasional (ACVLLN), Agustinho Sequeira’Somoco’ hateten, tuir lolos Komandante Em Xefi Falintil, Kay Rala Xanana Gusmão, labele entrega fila fali medalha ne’e ba Prezidente Republika.

“Ba ha’u lolos, wainhira entrega ona medalha ba ha’u, ha’u sei la intrega fila fali. Problema seluk ida ne’ebe identifika ha’u nudar Veteranu ou ha’u simu tuir ha’u nia meritu ne’ebe maka ha’u dedika ba funu, ne’e hanesan tripad ba ha’u labele entrega tanba seremonia ida hanesan publiku, maibe ita nia maun Xanana entrega, nia esplikasaun iha, mas tuir ha’u la entrega,”tenik Somoco.

Alende ne’e, Prezidente Partidu FRETILIN, Francisco Guterres ‘Lu-Olo, lakohi atu interpreta kona-ba desizaun Komandante Em Xefi Falintil, Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebe maka entrega hikas medalha grande colar ba Xefi Estadu Taur Matan Ruak ne’e.

“Ha’u labele halo interpretasaun kona-ba ida ne’e. Maibe iha tempu ita sei hatene tuir,”responde Lu-Olo.avi

Jornal Nacional

EMILIA HO WORREN MACLEOD IHA KONTA BANKARIA KONJUNTA


Audensia julgamentu, Segunda (29/02), ba kazu eis Ministra Finansas, Emilia Pires ho eis Vise Ministra Saude, Madalena Hanjam, sasin Pascoela Maria ne’ebe hanesan Diretora Divisaun Bankaria iha Banku Sentral hatete, kona ba konta bankaria arguida Emilia Pires ho nia kaben Worren Macleod, joint acount ka konta bankaria konjunta.

Sigfinika katak, iha akount konjunta ne’e, ema primeiru maka Worren Macleod (Emilia nia laen), ema segundu maka arguida Emilia Pires. Akount ne’e abertura husi Banku Sentral duni, ne’ebe momentu ne’e loke iha 2012 iha Banku Sentral ho tipu konta bankaria konjunta ka join account.

Sasin Pascoela Maria haktuir, momentu ne’e Emilia nia kaben mak loke konta ne’e, nia mak primeiru titular no segundu titular mak arguida Emilia Pires. Iha konta ne’e, Sasin Pascoela Maria dehan, nain rua ne’e bele asesu hotu, tantu arguida Emilia nomos nia kaben, ne’e regras kona ba konta konjunta nian.

Nunee nia esplika tan katak, depois mosu kazu ne’e iha 2014 Banko ANZ foin halo fali revizaun ba konta bankaria refere, ne’ebe husi konta bankaria konjunta ne’e atu muda fali ba konta bankaria individual.

Rona tiha ida ne’e, mosu konfuzaun no duvidas kona ba dokumentus refere iha tribunal laran, tanba ida ne’e Ministeriu Publiku no defeza husi arguida Emilia Pires nian husu ba tribunal atu aprezenta tan sasin husi Banko ANZ no eis Vise Ministru Finansas Rui Hanjam hodi mai hato’o sira nia deklarasaun. Ho ida ne’e husi parte tribunal mos konkorda hodi halo notifikasaun ba sasin ne’ebe mak parte rua husu.

Depois rona tiha sasain Pascoela Maria ne’e, tribunal adia fali audensia julgamentu ne’e ba iha loron 21/03 iha tuku 09 ho balu dader, hodi kontinua rona fali sasin eis Vise Ministru Finansas, Rui Hanjam no sasin ida tan husi Banko ANZ nian.

Audensia ne’e prezide husi juis kolektivu José Maria de Araújo, Francisca Cabral no Maria Solana Fernandes; Ministeriu Publiku, Prokuradora Angelina Saldanha, Lidia Soares ho Jacinto Babo no arguida Madalena Hanjam hetan asistensia legal husi Advogadu Privadu José Guterres, arguida Emilia Pires hetan asistensia legal husi Advogadu Pedro Camões no mos advogado internasional balun husi Portugal.

Jornal Nacional

PE. JUVITO: LABELE KESTIONA DISKURSU PR TAUR


Vigariu Re-Evangelizasaun Diocese Dili, Padre Juvito Rego de Jesus Araujo deklara, tuir lolos labele kestiona diskursu Prezidenti Republika (PR) Taur Matan Ruak foin lalais ne’e iha Parlamentu Nasional (PN), tanba buat barak maka koalia sai ne’e loos tuir realidade ne’ebé maka nasaun ne’e hasoru.

“Buat ne’ebé Prezidenti koalia ne’e los ka sala, iha buat barak ne’ebé los, i los nusa maka kestiona? Nia hanesan Prezidenti iha liberdade atu desidi buat ida nia ba hato’o iha Parlamentu,”Pe. Juvito Rego de Jesus Araújo hato’o kestaun ne’e ba JN-Diário Tersa, (01/03) iha nia knar fatin, Lecidere Dili.

Tanba ne’e Amo Juvito fundamenta katak, krítika ne’ebé maka PR Taur Matan Ruak fó sai ne’e loke pajina foun ida oinsa atu bele hadia buat balun karik durante ne’e la’o naksalak hela.

“Kritika Prezidenti nian ne’e ha’u hanoin katak, pelo menus loke fali pájina foun ida, hahú fali pájina foun ida, atu pájina sira hakerek hela história nian mai to’o iha ne’e, ita dehan iha interupsaun oan ida, atu ita bele muda haluan, muda prespetiva oituan, muda atitudi oituan, muda komportamentu oituan, atu sosiedade ne’e bele sai di’ak sé ita la muda, mudansa laiha,”afirma Pe. Juvito.

Amo Juvito fundamenta katak, buat barak ne’ebé Prezidenti koalia ne’e los hela, povu ki’ik kontente tanba laiha ema ida iha korajen atu koalia buat ne’ebé aat iha rai laran ne’e.

Pe. Juvito de Jesus akresenta katak, hanesan Prezidenti dehan, opozisaun iha parlamentu, hot-hotu iha unanimidade, katak hot-hotu klamar ida neon ida, laran ida atu halo buat hot-hotu.

“Poltika ida atu komplementa malu, atu tutan liman ba malu, atu hari’i, opozisaun, hodi haree no hadia buat ne’ebé Governu halo sala, iha tinan lima nia laran buat barak seidauk hadia,”tenik Pe. Juvito de Jesus.

Amo Juvito de Jesus esplika liu tan katak, Prezidenti iha korajen profétika, hodi foti netik buat ida ema la hanoin kona, ida ne’e sai hanesan fisur ida, iha povu hot-hotu nia neon, fisur ida ne’e, hodi sukit nia iis sai oituan.

“Ema hotu bele dehan, pelomenus ema ne’ebé sei iha korajen, bele haree risku atu ba koalia buat ne’e, maibé ita dehan katak, mensajen ida ne’e, ema barak komunga, saida maka prezidenti dehan,”esplika Pe. Juvito de Jesus.

Tuir Pe. Juvito de Jesus katak, haree ba realidade, hotu hotu gosta defende nia-an, maibé laiha ema ida, defende povu nia direitu, hotu-hotu buka atu defende kadeira, defende ema ne’ebé fó kadeira ba sira.eni

Jornal Nacional

VATIKANU MAK FO ORDENASAUN PE. VIRGILIO DA SILVA


Prezidenti komisaun organizadora ba ordenasaun Bispu Diocese Dili, Pe. Juvíto Rêgo de Jesus Araújo informa, reprezentante Vatikanu Nunsiu Apostoliku, Joseph Marino mak sei fo ordenasaun Bispu foun Diocese Dili, pe Virgilio do Carmo da Silva, SDB.

Ordenasaun ba Bispo foun Diocese Dili sei halao ne’ebe sei halao iha Tasi-Tolu, Dili oras tuku 9:00 Otl iha loron 19 Marsu tinan 2016 ne’e.

“Tuir informasaun ne’ebe ami hetan katak Nunsiu Apostoliku, Joseph Marino maka sei reprezenta Nunsiatura husi Vatikanu hodi sai selebrante ou fo ordenasaun ba Bispu foun ne’e,”Pe.Juvíto Rêgo de Jesus Araújo infoorma ba JN-Diario iha ninia knar fatin, Lecidere-Dili, Tersa (01/03/2016).

Pe.Juvito hatautan, dadaun ne’e hahu halo ona perparasaun no servisu balu ne’ebe kada seksaun hala’o ninia servisu nune’e serimonia refere la’o tuir ida-idak nia funsaun.

“Eexemplu seksaun liturgia, muzika ou koru, konsumsi, dekorasi no e konvite ba rai liur nian mos fo hotu ona hela deit iha rai laran,”esplika nia.

Maske nune’e prezidente komisaun organizadora ne’e la fo sai detalho bainaka husi rai liur hira maka konvida mai partisipa serimonia ordenasaun ne’e.

“Laiha kalkulasaun ba konvite ne’ebe ami hasai, tanba konvite so fo deit ba rai liur no membru Governu sira iha Timor husi rai liu nian kompostu husi Papua, Singapura, Brunei, Malaysia, Australia, Indonesia, Atambua, Kupang, Denpasar Bali, Darwin. e Bispu husi Timor nian inklui Bispu husi Nasaun CPLP nian, maibe seidauk iha konfirmasaun klaru ho sira atu mai partisipa ka lae, tanba dia 19 ordenasaun no dia 20 tama ona ba domingu Ramus ne’e dunik ita hein deit,”haklaken Pe. Juvito.

Nia hatutan, ba sarani no amu lulik sira laiha konvite, tanba hatene ona katak ne’e selebrasaun ou eventu importante ba sarani katolika ne’e dunik tenki partisipa maske laiha konvite atu nune’e bele hatudu sentidu nudar sarani katolika. Ita

Jornal Nacional

NOMEASAUN BA LIDERANSA F-FDTL KOMPETENSIA SE LOS NIAN?



Opinião ida ne’e analiza kazu kona-bá polémika nomeasaun no exonerasaun iha semana hirak liubá ne’e 09 de Fevereiro de 2016públiku Timor-Leste liu-liu orgaun (Legislativu) Parlamentu Nasional no orgaun (Ezekutivu) Governo sente hakfodak ho desizaun PR-Presidente da República, TMR-Taur Matan Ruak ne’ebé deside hodi halo susesaun lideransa ba F-FDTL-Falintil-Forsa Defeza de Timor-Leste, ne’ebé demite Chefe Estado Maijor Jeneral Lere Anan Timur no promove Brigadeiro Jeneral Fimomeno Paixão ba CEMGFA-Chefe Estado Maior General Forsa Armada F-FDTL no Koronel Falur Rate Laek ba Vice-CEMGFA F-FDTL. DesizaunPresidente da República Taur Matan Ruak ba nomeasaun no exonerasaun CEMGFA F-FDTL ida ne’e legal.

Iha mundu seluk kontinental (Benua) Australia, Eropa, Amerika no ASIAN ne’ebá sempre iha mudansa iha forsa armadas nian laran ba kargu importante hanesan mensiona ona iha leten. Diak liu Timor-Leste mós Forsa Armada ida atu sai professional diak liu tuir ita nia dalan legal ne’ebé konsagra ona iha Konstituisaun RDTL no iha Decreto Lei No 7/2014 Estatuto dos Militares das F-FDTL nian haruka. Tuir lolos orgaun rua Parlamentu Nasional ho Governu labele hakfodak, iha ne’ebé tuir ita nian Lei Inan Konstituisaun República Demokrática Timor-Leste fó dalan iha artigu 74 alinea 2 hatete katak Hala’o knar nudar Komandante Supremu (Panglima Tertinggi) Forsa Armada sira nian. No tuir Lei Inan KRDTL artigu 86 alinea m). Tuir proposta Governu nian, Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada, Vise-Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada no Xefe Estadu Maior Forsa Armada nian, rona tuir, iha kazu ikus mai ne’e, Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada nian.

Signifika katak nomeasaun ba Maijor General Forsa Armadas nian kompetensia Presidente da República mak nomea, maibé liu husi proposta husi Governu. Proposta Governu tenke bazeia mós ba Lei, enkuanto proposta mak la bazeia ba Lei, Presidente da República sei la kumpri, tanba Lei mos la obriga Presidente da República atu kumpri proposta Governu nian. Desizaun ne’ebéPresidente da Republika foti ne’e positivu ona, tanba premeiro, nia nudar Komadante Supremu Forsa Armada sira nian, segundo VIGovernu Konstitusional lahalo nia kna’ar tanba Presidente da Repúblika fó ona karta resposta ba Governo atu nomea ema ruma no bele halo tan extensaun ba Chefe Estado Maijor Lere Anan Timur, tanba Maijor Lere Anan Timur nia mandato remata iha loron 05de Outubro de 2015, maibé to’o ate a data VI Governu Konstitusional nunka fó resposta ba Presidente da República, treseiro Lei mak la fó dalan. Ne’e sorin ida.

Iha parte seluk, VI Governu Konstitusional mantein pozisaun ba polémika mudansa estrutura iha F-FDTL no kazu ida ne’e sei lori ba TR-Tribunál Recurso hodi husu inkonstitusionalidade ba desizaun Presidente da República nian. Governu mantein pozisaun ho razaun katak tuir lei Governu mak haruka proposta hafoin Presidenti halo nomeasaun, laos hanesan buat ne’ebé akontese Presidente da República exonera Chefe Estado Maior atual no Brigadeiru Filomeno Paxão sai nudar Xefi Estadu Maior. Maske nune Presidenteda República dehan tiha ona katak sei responsabiliza ba desizaun ne'e no sei la hasai fali ou la retira desizaun ne'e.  PR Taur Matan Ruak hatete nia simu proposta ida husi Governo, no iha proposta ne’e Governo husu atu mantein nafatin pozisaun Chefe EstadoMaijor General Lere Anan Timur nian, maibé PR TMR la konkorda tanba Presidente da República rasik “defende Estado ida tranzisaun husi estadu de homem ba estadu de lei. Uluk iha ai laran mate maka troka, iha vila laran tenke troka kuandu ita moris”.PR TMR iha ninia deskursu iha PN, 25/02/2016.

PR TMR dehan tan iha ninia deskursu iha PN, 25/02/2016 tranzisaun tenke halo tanba importante hodi fó oportunidade ba ema seluk atu aplika ninia sabedoria, teste ninia kapasidade, no útil ba nasaun ou lae. PR afirma katak nia rasik halo ida ne’e iha tinan 2011 ne’ebé nia rasik tinan ki’ik liu koroneis hotu-hotu iha forsa armadas nia laran. “Sé hau la sai, ne’e hanesan kareta iha tráfiku boot. Pior liu sira seluk sai uluk husi hau, tranzisaun la lao. No hau sai la’os hau baruk no hakarak sai Prezidente deit, maibé liu-liu sai para fó fatin ba sira seluk, laiha momentu ida ne’ebé nia rasik hateten ba koroneis sira katak sira tenke hela to’o baruk de’it, no laiha momentu ida mós maka Prezidente hateten ba Primeiru Ministru ida katak Maijór Jenerál Lere Anan Timur tenke hela. Laiha momentu ida ke hau konversa ho Jenerál Lere Anan Timur hodi hau hatete ba nia katak, nia tenke hela. Hau sempre hateten sé fó fatin ba sira seluk diak liutan ita boot sai ho naran moos, elojiadu”.

PR TMR mós hakarak jura bainhira iha tomada de pose para atu halo lei, aplika lei no konstituisaun RDTL haruka. No ita nia komandante sira tuir lei, sira nia tempu hotu liu. PR rasik la hatene, nia maka sala ou Governo maka sala tanba Governo aprezenta proposta ba Presidente República atu hili Chefe Estado Maior das Forsas Armada foun no proposta Governo nian rua. Entre proposta rua ne’e, iha ida maka rekondusaun. Ne’e duni, PR la konkorda ho rekondusaun tanba implikasoens ba koroneis sira ne’ebé tuir mai la iha promosaun. Jenerál Filomeno Paixão rasik mós laiha promosaun tanba nia kontinua nafatin iha nia pozisaun, no karik sira na’in rua  nafatin só altera lei tanba sé la altera lei sira na’in rua sei sai dala ida. Sai dala ida maka tenke lori koronel rua maka promove ba Brigadeiru ida no ida seluk ba Maijór Jeneral. Chefe Estadu Maior Falur Rate Laek mós tenke hotu ninia mandatu tanba mandatu rua de’it, depois de dois anos signifika katak oportunidade promosaun ba sira seluk laiha. PR Taur Matan Ruak husu, seráke kazu ida ne’e maka sai preukupasaun boot? Tanba iha asuntu balun ne’ebé boot liu ida ne’e maibé ita konsege ultrapasa. No exonerasaunMaijor Generál Lere nian sai tiha polémika boot. PR TMR nia haree ida ne’e laos problema. Problema ba PR TMR forma oinsá ita lori Timor-Leste no tipu de sivilizasaun ne’ebé ita harii iha Timor-Leste. PR hatete iha Uma Fukun PN, 25/02/2016.

Husi sorin seluk, Reitor Universidade da Paz (UNPAZ), Dr. Lucas da Costa “Rama Metan” hatete exonerasaun ba Maijor General Lere Anan Timur ne’e kompetensia tomak iha Presidente da República Taur Matan Ruak tanba Presidente da República nudar Komandante Supreme F-FDTL nudar mos Chefe do Estado. Rama-Metan mos hatutan hanesan orgaun soberanu seluk Governo, Parlamentu Nasional halo intervensaun, intervensaun ne’e labele hanesan desizaun, intervensaun ne’e labele proposta deit, ne’e mos konstituisaun RDTL hatete katak atu nomeia Chefe Estado Maijor General kompetensia tomak iha Presidente da Republica maibé ho proposta Governo. Rama-Metan konsidera, polémika ne’ebé mosu dehan katak tanba Governo la konkorda mak PR tenke dada fali nia nomeasaun ne’e ou dada fali nia desizaun atu exonera Maijor General Lere Anan Timur ne’e ladun klaru, ladun kona tanba Governu nia knar iha F-FDTL nia laran nudar administrativu deit, tau osan ba sosa kareta, tau osan ba hola farda, tau osan ba selu soldadu, tau osan ba halo uma, mais Governu labele komanda F-FDTL ba atu halo funu ka hapara funu. Tanba ne’e kompensia Presidente da Republica nian liman.  (Jornál Diario Nacional, 02 Marsu 2016, pajina, 16).

Iha lidun seluk, Eurico Araujo hanesan Dekano Faculdade Siencia Sosiais Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL) esplika katak Presidente da República iha direitu prerogativu atu hola desizaun hanesan subsitituisaun, demisaun, exonerasaun ba nain ulun sira iha Forsa Defeza, so que tenki iha komunikasaun ho orgaun soberania sira seluk Governu ho Parlamentu Nasional. “Se ita dehan exonerasaun iha nia impaktu juridikamente iha todan, ita dehan demisaun mos, tanba ne’e ita tenki hili termu ne’ebé los, tanba atu exonerasaun ou demisaun ida ne’e Presidente da República hatete mak halo maibé hamosu fali polémika, premeiraves ita hare Governo la aseita, lakonkorda ho Presidente da República nia desizaun, ne’e premeiraves Akademico sira hare, karik normal tanba pais Democratico, ita espera bele labele hamosu tensaun politika ne’ebé makas, labele lori krizi ruma.”. (Jornál Nacional Diario, 02 Marsu 2016, pajina, 16).

Konklusaun tuir hakerek na’in nia hare’e ba kazu nomeasaun no exonerasaun ba kargu Chefe Estado Maijor General Forsa Armadas F-FDTL no nia Vice-CEMGFA nian ne’ebé Presidente da Republika Taur Matan Ruak foti bazea Konstitusaun RDTL artgiu 74 alinea 2 mak fó dalan no Decreto Lei No 7/2014 Estatuto dos Militares das F-FDTL nia haruka. Iha ne’ebé bazea ba proposta husi Governo nian dirize husi Sua.Ex. Primeiru-Ministru Dr. Rui Maria de Araújo haruka proposta dala rua (2) ba Sua Ex. PR TMR maibé PR TMR la konkorda ho prostosta ne’e tanba ho razaun Governo nian hakarak nomeasaun nafatin ba kargu Chefe Estado Maijor General Forsa Armada F-FDTL Lere Anan Timur ho Vice-CEMGFA F-FDTL kontinua nafatin nia mandatu. Los duni tuir hakerek na’in nia haree desizaun Presidente da República Taur Matan Ruak ba nomeasaun no exonerasaun CEMGFA F-FDTL ida ne’elegál. Ita hotu hein desizaun ikus husi orgaun Tribunál Recurso nia desizaun lao oinsa.

Ikus liu, hakerek na’in fó rekomendasaun ba Sua.Ex. Presidente da República TMR no Governo presiza komunikasaun ne’ebé saudavel no klarifika ba públiku kona-bá polémika ne’ebé dadaun ne’e lao hela, hodi labele kria rumoris oin-oin iha sosiedade nia leet. Presidente da República, Parlamento Nacional no Governo utiliza dalan legál hodi husu Tribunál Recurso nia apresiasaun kona-bá desizaun ne’ebé Presidente da República hasai. ****

Referénsia:
v  Presidente da Republika la hakfodak ho ameasa Parlamentu Nasional ba Tribunál. Asesu iha Jornál Diário Nasional, 22 Fevereiru 2016.
v  Diretór Ezekutivu Fundasaun Mahein Belo, Nélson Tuir Lei ka Estatuta Militar Forsa Defeza nian, Presidente da Repúblika, Taur Matan Ruak mak halo nomeisaun ba Komandante Jerál foun F-FDTL nian bázea ba proposta husi Governo. Asesu iha Radio Liberdade, no TIMOR-AGORA, 21 Fevereiru 2016. http://timoragora.blogspot.pt/2016/02/fm-tuir-lei-estatuta-militar-f-fdtl.html
v  DASAR-DASAR ILMU POLITIK. Prof. Miriam Budiardjo. Asesu iha loron Kuarta-Feira, 24 Fevereiru 2016.
v  Presidente da República Nudar Komandante Supremu Iha Poder Halo Nomiasaun. Asesu iha Jornal Suara Timor Lorosae, 26 Fevereiru 2016.
v  Maijor General F-FDTL Lere Anan Timur Kumpri Konstituisaun RDTL. Asesu iha Jornál Suara Timor Lorosae, 26 Fevereiru 2016.
v  Ezonerasaun La Iha Baze Legal, Tenki Rezolve. Asesu iha loron Segunda-Feira, 29 Fevereiru 2016.http://timoragora.blogspot.pt/2016/02/ezonerasaun-la-iha-baze-legal-tenki.html
v  Proposta Nomeasaun no Exonerasaun Polémika entre Prezidente da Repúblika ho Governu RDTL. Asesu iha loron 01 Marsu 2016. http://www.fundasaunmahein.org/2016/02/23/proposta-nomeasaun-no-exonerasaun-polemika-entre-prezidente-da-republika-ho-governu-rdtl/

Polemika Entre Taur, Xanana Ho Alkatiri Presiza Mediasaun


DILI - Polemika nebe mosu entre eis Gerileiru Taur Matan Ruak, Xanana Gusmao ho Mari Alkatiri nee, Veteranus sira iha ona hanoin atu halo mediasaun para rezolve lider anterior sira nia problema, para povu la bele paniku.

Tuir Veteranus Vasco da Gama Alias Kriado katak agora nee mosu polemika entre lideransa anterior hanesan Komandante Xefi das Falintil Xanana Gusmao, Xefi Estadu Maior das Falintil Taur Matan Ruak, nunee mos ho Espirador da Patria Fretilin Mari Alkatiri, polemika nee iha duni, maibe nudar veteranus iha konfrensia nee sira sei hare liu ba estatutu dekretu lei ba veteranus para oinsa veteranus nee iha unidus, hodi hola parte iha dezenvovimentu nasional, liu-liu siguransa no defeza.

Agora konba polemika sira neebe mosu, ami veteranus sei iha hanoin atu bele hamosu hanoin ruma hodi nune bele halo mediasaun ba ita nia lideransa sira hanesan Komadante Xefi, Xefi Estadu Maior ho Espirador, para rezolve sira nia problema, tamba problema nee implika situsaun iha Timor Leste,” hateten Kriado, ba STL hafoin remata konferensia Nasional veteranus ba loron daruak, iha CCD, Eis Merkadu Lama, Dili, Tersa (02/03/2016).
Iha fatin hanesan Veteranus Bernardino de Cristo Alias Teki Timor hateten tuir lolos asuntu hanesan nee bele konselida veteranus kombatentis hamutuk atu provoka konsensus, tuir lolos nee lidar sira maka konsensus uluk lai foin konsensus konpatriota sira.

Nune mos Veteranus Julio Fatima Ribeiro hateten polemika neebe mosu lider istoriku, sira la kohi koalia, tamba sira soke malu nee dala ruma iha interese politika, tamba nee sira hanesan elementu la iha lia fuan atu koalia konaba kestaun polemika entre Eis Gerileiru Xanana Gusmao, Taur Matan Ruak ho Mari Alkatiri, tamba ida nee iha politika nivel altu nia balun kahur. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (3/3/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae - Foto veteranu Vasco da Gama alias Kriado

Tribunal Mak Rezolve Polemika Nomeasaun Major Jeneral Foun


DILI - Polemika nomeasaun major Jeneral foun iha institusaun Falintil Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) oras nee iha ona Tribunal Rekursu, Tribunal mak sei rezolve polimika neebe lao.

Tuir Xefi Bankada CNRT deputadu Natalino dos Santos katak desizaun Prezidente Republika ba iha Tribunal Rekursu nee aktu prosesual neebe mak normal iha estadu demokratiku ba konstitusaun mak fo dalan.

Prezidente Republika ninia desizaun governu hare lalos, governu iha direitu hatama kontasiozu administrativu ba iha tribunal, husu mos provadensia koutelar tamba desizaun nee iha polimika nomeasaun hetan solusaun tribunal mak bele rezolve,” dehan Natalino ba Jornalista Kuarta (02/03/2016) iha PN.

Nia hatete governu hatoo ninia rekursu kontaziozu ho mos provedensia koutelar tan nee desizaun fila fali ba tribunal mak bele disidi ba prosesu sira neebe mak iha, tamba nee governu iha dever hodi hato ba iha tribunal.

Nunee mos deputadu Cesar Valente hatete nia parte laiha komentariu ba desizaun governu neebe mak lori ba iha tribunal, tamba nee husi prosesu neebe mak iha lao tuir ninia dalan.

Iha fatin ketak Eis Ministru Interior Rogeiro Lobato hatete nomeasaun neebe mak iha tenki infrenta situasaun ho kalma laiha buat ruma atu nakosu iha timor tamba liafuan mak baku malu. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (3/3/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

PN Seidauk Diskuti Viazen Taur ba Japaun, Laos Vingansa Politika


DILI - Reprezentante Povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN) too oras nee seidauk halo debate apoiu vizita Prezidente Republika Taur Matan Ruak ba iha Japaun, tamba la priense korum laos vingansa Politika.

Tuir Xefi Bankada CNRT Natalino dos Santos katak iha plenaria la konsege priense korum, nee mos prosesu ida tamba iha problema seluk neebe mak Presiza revolve hotu mak hare, tamba Prezidente Republika sei halao viazen iha loron 12 Marsu.

Atu halo debate ba viazen Prezidente Republika ba iha Japaun korum la too nee laos vingansa politika, maibe aktu neebe normal lao iha Parlamentu,” dehan Natalino ba Jornalista, Kuarta (02/03/2016) iha PN.

Nia hatete PN sei iha tempu hodi fo autorizasaun ba Prezidente Republika (PR) hodi halo viazen estadu ba iha Japaun.

Iha fatin hanesan deputada Bankada Fretilin Josefa Pereira hatete viazen PR nian importante maibe tenki hare mos korum, kuandu laiha Parlamentu labele aprova, tan nee Xefi Bankada sira sei tur hamutuk ho Prezidente mak hare fila fali.

Nune mos deputadu Bankada PD Virgilio Hornai hatete PN too agora seidauk halo fila fali debate hodi fo votus apoiu ba viazen PR Taur Matan Ruak tamba seidauk iha Ajenda. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (3/3/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor lorosae

Deskute Lei Veteranus Hamosu Pro-Kontra


DILI - Veteranus no Antigu Kombatente da Libertasaun Nasional halo diskusaun konaba dekretu lei veteranus hamosu pro no kontra, tamba iha lei artigu balu veteranus sira husu altera.

Asaun pro no kontra nee mos wainhra veteranus no antigu kombatentes sira fahe grupu, hodi deskute konaba sira nia programa no lei neebe presiza hadia. Maibe Veteranus Bernardino de Cristo Alias Teki Timor hamutuk ho veteranus sira balun hateten buat sira neebe hakerek iha lei nee, depois konsellu mosu maka bele hamosu.

Maibe agora mosu nee ami la aseita, tamba nee sira husu tenki hare no tetu didiak, konba kestaun nee, tamba involvimentu veteranus nia iha funu libertasaun nasional nee importante tebes, neduni presiza tenki tau atensaun,” hateten Teki Timor, liu husi asaun pro no kontra wainhira halo diskusaun ba lei veteranus iha CCD, Eis Merkadu Lama, Dili, Tersa (02/03/2016).

Nia hatutan problema barak mosu iha veteranus nia laran husi rejistu 2003, tamba nee hahu agora tenki hametin lei veteranus no hari konsellu veteranus permanente para bele toma atensaun ba problema sira nee. Maibe konaba pro no kontra nee la kleur deit para, tamba hapara husi Veteranus David dias Ximenes Alias Mandate, neduni nia husu ba Veteranus no antigu Kombatentis sira halo diakusaun ruma tenki ho kalma no disiplina.

Nune mos Veteranus Lucas dos Santos hateten veteranus sira ohin halo diskusaun makas oituan, oinsa veteranus hotu-hotu tau atensaun para bele hadia buat sira neebe sala, nee la signifika katak halo diskusaun atu hirus malu, maibe diskute atu dezenvolve para azenda sira nee bele diskute ho susesu. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (3/3/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Kazu Emilia-Madalena, Tribunal Sei halo Inspesaun Lokal


DILI -Tuir agenda julgamentu kazu Emilia no Madalena nian, iha loron (21/2) Tribunal kontinua rona tan sasin nain rua. Depois ida nee tribunal sei halo inspesaun lokal ba kama eletrika neebe mak iha Hospital Nasional Guidu Valadares (HNGV) no hospital referal sira seluk.

Tuir Juiz Presidenti Jose Maria katak, julgamentu kazu Emilia no Madalena tribunal sei notifika tan testamunha nain rua tuir pedidu neebe mai husi parte ministeriu publiku no defesa arguida Emilia nian. Neebe tribunal sei rona tan deklarasaun husi eis vice Ministru Finansas Rui Hanjam ho pessoal husi banku ANZ nian. Depois rona tiha deklarasaun husi parte rua neemak tribunal foin halo inspesaun lokal ba kama eletrika neebe mak iha Hospital Nasional Guido Valadares no hospital referal sira.

Tuir akuzasaun husi Ministeriu Publiku neebe lee sai iha tribunal katak, iha loron 9 de Fevereiru de 2011 arguida Madalena Soares haruka karta VMS/PM/11/50  ba Primeiru Ministru atu husu fundu audisional ida Ministeriu Saude ba alojamentu no alimentasaun mediku kubanu sira. (600,000 USD) unidade kardiolojia no hematolojia (400,000 USD) no kama ortopedika atus ida (100) (400.000 USD). Primeiru Ministru despaisa oinsa pedidu nee haruka ba Ministeriu Finansas.

Iha loron 6 Fevereiru 2011, liu husi ofisiu No. 203/GPM/II/2011, arguida Emilia Pires simu informasaun husi despaisu Primeiru Ministru nian. Iha loron 29 de Marsu 2011 arguida Emilia Pires liu husi ofisiu 104/GMF/III/2011 fo pareser kona-ba pedidu adisional orsamentu formula husi arguida Madalena Soares, fo hanoin atu aprova pedidu liu husi fundu rezerva kontinjensia. Iha loron 29 de Marsu de 2011, liu husi ofisiu 0312/GPM/2011, Primeiru Ministru aprova kedas pedidu hamutuk USD 1.300.000,00, iha rejerva kontijensia nian atu selu alojamentu no alimentasaun mediku Cubanu sira nian, unidade sira kardiolojia no hematolojia no akizasaun kama ortopedika atus ida (100).

Audensia nee prezide husi juis kolektivu José Maria de Araújo, Francisca Cabral no Maria Solana Fernandes, Ministeriu Publiku maka Prokuradora Angelina Saldanha, Lidia Soares ho Jacinto Babo no arguida Madalena Hanjam hetan asistensia legal husi advogadu privadu José Guterres akompania husi advogadu Portugal nain rua. No arguida Emilia Pires hetan asistensia legal husi advogadu privadu Pedro Camões nomos advogadu Portugal nain ida. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (3/3/2016). Domingas Gomes

Suara Timor Lorosae