terça-feira, 19 de julho de 2016

REFORMULA MENTALIDADE: SAI AGRICULTOR LAOS, DESTINU MAIBE OPSAUN MORIS


Husi: Quintiliano Afonso Belo*, opiniaun

Potensialidade agrikultura iha Timor-Leste bele dehan katak sufisienti no sai hanesan kampu servisu ba foinsa’e sira ne’ebe laiha kualifikasaun spesial. Maibe realmente, Iha Timor-Leste numeru partisipasaun husi foinsa’e sira ne’e kuase laiha. Ironika liu tan foinsa’e sira moe atu sai Agrikultor tamba nudar Agrikultor moris marjinalizadu no moris la iha klase. Ne’e akontese tamba maioria husi jerasaun foinsa’e sira dominadu ho paradizmu mentalidade tuan. Katak Agrikultor identiku ho mukit, laiha futuru no prezisa tempu ne’ebe naruk atu hetan benefisiu. Pior liu tan, tuir sira nia fée sai agrikultor ne’e destinu moris laos opsaun moris.

Argumentu tuir mai pelu menus bele justifika oinsa nudar humana ezisti moris depende liu ba opsaun no laos destinu. Fiar ka la fiar, moris iha mundu hahu husi letra B (birth) no remata ho letra D (death). Iha mos letra ne’ebe sikat-an uniku (ida mesak) entre letra B no letra D nia le’et. Letra ne’e mak letra C (choice) ne’ebe nakonu ho chance no challenges, katak laiha tan letra seluk atu elimina change no challenge bainhira eskoila opsaun ruma. Basá dezisaun atu eskoila opsaun moris nian la fasil, hanesan fila no duku liman, maibe jeralmente opsaun saida deit bele konstrui moris iha futuru.

Deskrisaun iha leten, sai justifikasaun forti ba foinsa’e hotu inkulidu hau, atu eskoila opsaun hodi infrenta moris loro-loron nian ne’ebe nakonu ho risku no oportunidade balun, tamba realmente risku no oportunidade kompete malu atu sai hanesan sasukat influensiador mentalidade ne’ebe akompaña kada individu iha moris loro-loron. Sr. Antasari Azhar halo interpretasaun ida kona ba oinsa halo’o vida moris, no hateten mai hau nune’e: “Moris ne’e komesa ho fase negosiasaun durante fulan sia nia laran (mama nia kabun laran), Iha momentu neba, Maromak halo negosisaun ho ita ema. no propoin lista opsaun ba ita ema sira oinsa mak bele hala’o vida moris, iha mundu nudar humana.

Husi lista opsaun sira ne’e, iha diak no att, ida-idak iha nia desafius no risku ate iha mos oportunidade kada opsaun ho porsaun ne’ebe hanesan deit. Tuir mai Nia hateten katak, Hau oferta lista opsaun  ne’e ba o,  karik o simu opsaun sira ne’e, Hau dehan ba o katak ne’e laos destinu ba o durante hala’o vida moris iha mundu, no ita mos aseita lista opsaun sira ne’ebe Nia oferese, hodi dehan “Hau mak ne’e, no prontu atu halo tuir Ita Bo’ot Nia hakarak” Ikus mai, to’o fulan sia liu loron balun deit, ita sai nudar bainaka foun ida iha mundu hanesan sira seluk ne’ebe uluk tiha ona ita atu hala’o vida moris nudar humana”.

Husi interpretasaun privadu Sr AA nian hau koko korela ho realidade vida moris jerasaun foinsa’e nian, liu-liu relasaun ho mentalidade ne’ebe hateten sai Agrikultor moris sei marjinalizadu no moris mukit, hodi koloka buat rua importante tuir mai; premeiru, eskoila opsaun nudar Agrikultor laos buat att liu. Signifika laos att para sempre, maibe sai nudar oportunidade osan mean atu aprende barak liu antes eskoila opsaun seluk iha futuru. Segundu, eskoila opsaun nudar funsionariu, polisia ka militar ate sai polítiku no emprezariu laos mos buat diak liu, signifika laos diak para sempre, tamba desafius foun aumenta atu infrenta vida moris loro-loron nian.

Husi opsaun att no diak ne’ebe temi iha leten, hakarak ka lakoi tenki duni halo dezisaun hodi eskoila opsaun, basá opsaun att ka diak hanesan deit ho situasaun metan no mutin tuir lista opsaun sira ne’ebe Maromak negosia durante fulan sia nia laran iha momentu neba. Fiar-an deit katak Nia horik nafatin ho ita, iha situasaun saida deit, tamba relasaun mutua entre mentalidade no opsaun iha konetividade forti ho Fée, katak fée metin nafatin mentalidade sei halo orientasaun ho koretu bainhira eskoila opsaun atu hala’o vida moris diak liu no dala ida tan eskoila opsaun diak no att laos destinu ba moris maibe opsaun ba moris diak.

Kuandu agora dadaun infrenta situasun ne’ebe ladun favorable ka metan dominadu, la signifika ne’e mak destinu, maibe ne’e oportunidade reformulasaun mentalidade  tuan atu sai mentalidade foun hodi opta opsaun seluk ne’ebe diak liu ba futuru. Bazea ba livru oan ida ne’ebe hau le’e ho titlu The Secret of Mindset, hataten katak, mindset ka mentalidade nudar lalaok fée ne’ebe influensia no orienta attitude kada individu nian, bainhira eskoila opsaun ruma. Definisaun ne’e hateten ba ita katak mentalidade hetan orientasaun husi fée  nune’e dudu kada individu atu eskoila opsaun hodi hala’o vida moris loro-loron nian. Nune’e, karik hakarak muda vida moris ne’ebe bai-bain ba moris ne’ebe laos bai-bain tenki mos muda mindset ka mentalidade no kuandu hahu ona muda mindset ka mentalidade, fée individu refere konsege halo mudansa ne’ebe positivu.

Husi kontiudu refere, kuandu halo korelasaun ho realidade vida moris nian, dezisaun ba opsaun hotu sempre nakait metin ho fée. Karik fée sei orienta mentalidade antigu no lakoi opta opsaun sira ne’ebe nakonu ho risku sei resulta konsekuensia sira hanesan; hakarak deit sai funsionariu, polisia ka militar ate emprezariu no to’o involve-an iha palku polítiku ho intensaun atu hetan kargu públiku. Kiik liu mak hakarak sai asesor tamba fo benefisiu ne’ebe lais iha tempu badak, satan sai asesor ho salariu fantastiku, duke sai fali Agrikultor ne’ebe identiku ho mukit no marjinalizadu. Maibe iha parte seluk, kuandu fée iha kapasidade hodi orienta mentalidade foun no opta opsaun ho risku saida deit, prosesu reformulasaun mentalidade hahu no komesa lao dadaun.

Iha fali livru seluk ida ho titlu Mindset The New Psychology of Success hateten mai hau nune’e. mindset ka mentalidade kada individu fahe ba oin rua; ida mak mentalidade permanenti no ida seluk mak mentalidade ne’ebe bele dezenvolve-an. Mentalidade permanenti signifika kapasidade mentalidade ne’ebe kada individu lori, hahu kedas sei kiik. Exp. Durante sei kiik oan kedas, sempre hetan presaun atu labele hili profisaun nudar Agrikultor, basá sai nudar Agrikultor moris sei mukit, Agrikultor servisu ne’ebe foer no servisu ne’ebe laiha futuru. Ne’e realidade moris ne’ebe individu ida-idak hetan diretamentu husi parente sira iha momentu neba, ate iha eskola sira mos mestri sira sempre lori no kria hela mehi ba nia alunus sira ho imajinasaun ne’ebe la realistiku, hanesan sai doutor, sai pilotu nst, no nunka mensiona katak sai nudar Agrikultor ne’e mak diak hodi realiza moris atu sai susesu.

Mentalidade ne’ebe bele dezenvolve-an signifika, kapasidade mentalidade kada individu, iha kbi’it atu dezenvolve-an kuandu iha interasaun sosial regular entre individu seluk iha knua laran. Alende ida ne’e, bele mos akontese liu husi esperiensia direta moris nian bazea siensia no pratika. Exp, kuandu hare aplikasaun no rona no hare direita Agrikultor seluk nia istoria susesu hodi bele sosa motor no sosa kareta, mentalidade individu seluk ne’ebe rona no hare komesa husu ba-an rasik ho perguntas simples hanesan, tambasa individu ne’e bele, maibe hau labele?

Ne’e hatudu katak, pelu menus fée no mentalidade komesa desenvolve-an ba fase inisiu hakarak mudansa ba moris, tamba ne’e, karik atu reformula paradizmu mentalidade tuan ba foun hau prefere rekomenda mentalidade ne’ebe bele dezenvolve-an, no fo oportunidade atu reformula pardizmu mentalidade tuan ne’ebe hateten Agrikultor indentiku ho mukit ba pardizmu mentalidade foun ne’ebe hataten sai Agrikultor mak dalan ba moris diak no prosperu.

Agora oinsa mak reformula mentalidade foinsa’e Timor-Leste nian hodi eskoila opsaun sai nudar Agrikultor? Perguntas refere prezisa resposta. Resposta mak ne’e, prontu ka la prontu atu muda fée ka paradizmu mentalidade tuan ida uluk, katak sai nudar Agrikultor ne’e identiku ho mukit no laiha futuru ba fali fée ka paradizmu mentalidade foun, katak sai nudar Agrikultor laos identiku ho mukit maibe Agrikultor susesu, Agrikultor riku no Agrikultor emprezariu. Karik foinsa’e sira nia fée ou fiar Agrikultor ne’e identiku ho mukit no laiha futuru, automatikamente sei influensia ba attitude no sei sai realidade. Maibe kuandu foinsa’e sira flaiha ée ou fiar katak, Agrikultor ne’e mukit no laiha futuru, prosesu eradikasaun mentalidade tuan hahu dadaun no konstrusaun mentalidade foun mos lao dadun. Katak, foinsa’e sira komesa ona iha fée no esperansa atu sai nudar Agrikultor ne’ebe susesu duke ulun moras hodi buka profisaun sira seluk.

Laos obrigasaun atu halo tuir, maibe diak liu, hahu agora tenki konsienti, seitor agrikultura iha Timor-Leste atu buras no hetan kresimentu produsaun ne’ebe estavel prezisa foin-sae nia involvimentu, basá dadus hatudu katak maioria agrikutor ne’ebe ezisti iha rai doben Timor-Leste kuase ho idade 50-55 ba leten. Ne’e signifika katak, laiha ona produtividade atu hala’o profisaun nudar Agrikultor tamba forza atu explora, kuda no hakiak menus ona nune’e resulta kuantidade produsaun menus ba bei-beik. Kestaun ne’e sei sai problema ne’ebe bot no seriu iha future, kuandu nudar foinsa’e hein hodi hare deit, no tuir hau nia prespetiva, fiar ka lafiar loron ruma joventude sai fali joventuda tamba kabun hamlaha.

Karik prespetiva ne’e los, laiha sala bot ida atu utiliza problema refere sai nudar opurtunidade diak atu involve-an iha dezenvolvimentu nasional, liu-liu dezenvolvimentu agrikultura, tamba kontribuisaun foinsa’e nian ho profisaun saida deit iha valor ba mundansa sosial, ekonomia, segunransa no politika ba rai doben Timor-Leste. Naran katak iha vontade ne’ebe forti, seriedade no komitmentu atu halo kontribuisaun, ba knua rasik, nune’e ikus mai sai ajenti transformador (agent of change) hodi transforma sosiedade prezenti ba sosiedade futuru sai wellbeing society no welfare society ne’ebe ita hotu mehi.

*Hakerek nain: Quintiliano Afonso Belo,  UGM Alumni 

PROJETU ELEKTRISIDADE, GOVERNU SEIDAUK SELU KOMPAÑIA 144


Governu seidauk  halo pagamentu ba kompañia 144  ne’ebe kaer projetu elektrisidade.

“Prosesu  la’o hela,    agora ita ba oin dehan hotu kedas ne’e labele, sasan sei la’o pagamentu mos tuir nia prosesu,”esplika Vise Ministru Obras Publikas Transportes Komunikasoens  (MOPTK), Januario  da Costa Pereira ba jornalista iha Palasiu Governu, Sesta (15/07).

Januario Pereira  dehan,  agora ekipa  iha terenu halo hela verifikasaun depois sira to’o mai  maka halo esbosu kontratu ida lori ba Tribunal Kontas  para bele fo vistu previu  hafoin bele prosesa.

“Kontratu  ladauk  iha, tanba ami publika tuir lei  katak, ami publika katak lolos ne’e labele,”dehan Januario Pereira.

Nune’e mos  Januario Pereira responde mos ba  preokupasaun Administrador Postu  Administrativu Bobonaro, Munisipiu Bobonaro,  Rui Beremau Barros nian ne’ebe maka hato’o kona-ba iha Postu Administrativu Bobonaro,  iha Aldeia 21 maka to’o agora seidauk asesu ba eletrisidade, tanba deskonfia impede husi Veteranus sira iha Postu Administrativu Bobonaro.

“Ita labele  hanoin katak, fin de mundu tiha ona, prosesu lao hela,”dehan  Januario Pereira.

Antes ne’e mos Vise Ministru Finansas Helder Lopes hateten, Orsamentu Ratifikativu (OR)   uza ba projetu bo’ot no estratejiku sira  hanesan Portu Tibar,  drainazen Dili, Suai Supply base ne’e hamutuk  U$197.7 milloens  ka ida kuaze  50,6% husi total OR, signifika OR  ne’e 50,6% maka  aloka ba projetu estratejiku sira ne’e.

“Agora  ba selu divida ne’e hamutuk.   Primeiru ba projetu emerjensia  ne’ebe maka uluk  ita implementa  maibe  ita seidauk selu ne’e  hamutuk  U$51,4 milhoens  ka 13,1% deit.  Depois ba  projetu eletrisidade   ne’ebeke  lao ona depois berefikadu ona  ita seidauk selu  ne’e valor ne’ebeke  ita  tau iha proposta OR ne’e U$29,7 milloens ou  7,6% deit,”dehan Helder Lopes.

Ne’ebe atu hateten deit  OR maioria para selu projetu sira tolu  ne’ebe maka temi ona, 50,6%  selu projetu bo’ot  tolu ne’e.

Depois U$111,7 ne’e milloens  ne’e   ba projetu ne’ebe maka la’o ne’e presiza tan  osan hodi selu,  divida ne’e tau hamutuk selu  menus husi 20% husi total OR.avi

Jornal Nacional

PR APRESIA KONTRIBUISAUN SAUDOZU LEKI SERRA


Prezidenti Repúblika (PR), Taur Matan Ruak apresia tebes saudozu Germenino A. dos Reis alias Leki Serra, nia kontribuisaun ba Timor Leste, husi tempu funu mai to’o tempu independensia.

“Ita lakon ema di’ak ida, i ha’u pesoalmente apresia ninia servisu no ninia kontribuisaun, li-liu iha momentu ne’ebé nia kandidatu ha’u nia an ba Prezidenti Repúblika, ami nain rua fó volta Timor laran ne’e tomak, para bele ko’alia ba sidada’un sira kona-ba ami nia mehi, ami nia hanoin ba Timor,” dehan Taur Matan Ruak iha nia diskursu, hafoin misa solene saudozu Leki Serra nian, ne’ebé hala’o iha Kapela Nosa Senhora da Grasa Gleno Ermera Dili, Sesta (15/07).

Xefi Estadu ne’e dehan, sira nain rua saudozu Leki Serra nia mehi ida de’it, Timor-oan sira tenki kontribui, labele ema ida mesak mak fó nia kontribuisaun, husi beik to’o matenek, husi ki’ak to’o riku, husi ferik to’o foin sa’e, hot-hotu tenki fó nia kontribuisaun mak nasaun ne’e bele ba oin.

“Iha momentu ne’ebé ita nia nasaun persija nia, nia nunka nega ninia partisipasaun, la’os de’it iha tempu ita halo funu, mas iha tempu ukun an, nia fó ninia kontribuisaun tuir ninia posibilidade,” relata Taur Matan Ruak.

Xefi Estadu ne’e dehan, durante saudozu Leki Serra nia moris, nia sempre fó nia kontribuisaun ba dezenvolvimentu nasaun Timor Leste nian.

“Nia isin lolon mak mate, maibé nia klamar lamate, i nia memoria la mate, buat di’ak ne’ebé nia halo no fó, ida ne’e mak halo ita hanoin nia, ita hotu iha ne’e ita deve ninia kontribuisaun,” katak Taur Matan Ruak.

Xefi Estadu ne’e mós husu ba oan ki’ak sira atu labele triste, tanba sira la mesak, Estadu Timor Leste sei nafatin ho sira. Xefi Estadu ne’e mós husu ba familia matebian nian atu kontinua nafatin banati tuir saida mak Leki Serra ho nia kaben hanorin tiha ona ba sira.

“Ha’u lori ha’u nia familia nia naran agradese ba familia Leki Serra, i hanesan Prezidenti Repúblika, lori nasaun no povu tomak nia naran, agradese imi, tanba imi bele hetan aman ida di’ak, generozu tebes para bele fó ninia vida no partilla nia moris ba ita nia nasaun no povu,” relata Taur Matan Ruak.cos

Jornal Nacional

KOLHETA IKAN IHA DOLOK OAN, PR TAUR: TIMOR-OAN ISIN BO’OT KAKUTAK KI’IK


Prezidenti Repúblika (PR), Taur Matan Ruak, Sabadu (16/07), kolheta ikan iha Dolok Oan, ne’ebé hakiak husi Kompañia Baniuaga Marikultura.

Hafoin koeleta tiha ikan, PR Taur Matan Ruak hatete katak, ema husi nasaun seluk hatete katak, Timor-oan sira isin bo’ot maibé kakutak ki’ik, tanba ladun konsumu ikan.

“Ita Timor  han ikan ladun, tanba ne’e mak malae sira dehan, isin mak bo’ot, kakutak ki’ik, entaun ita tenki han ikan maka’as para, kakutak mak bo’ot, isin ki’ik,” dehan Taur Matan Ruak ba jornalista sira, hafoin koeleta ikan.

PR Taur Matan Ruak hatutan, nia kontenti tebes, tanba bele iha Timor-oan ida ne’ebé iha inisiativa di’ak ba nia nasaun rasik.

“Iha ema nia rain, nia ikan tau hela iha vidru laran, ita ba haree sira foti sai mai mak tein. Ita nian iha ne’e mate tiha mak ita han, entaun ohin ha’u haree ita nia ikan moris hela, ha’u kontenti los, afinal ita nia labarik sira mós bele halo,” katak Xefi Estadu ne’e.

Taur Matan Ruak espera katak, aban bain rua iha restorante sira, la’os ona ikan mate tiha ona mak tein hodi fó ema han, maibé moris hela ema ba hatudu mak foin hasai hodi tein fó ba ema han.

Xefi Estadu ne’e dehan, atividade ne’e la fasil, maibé nia espera katak, emprezariu Timor-oan sira seluk bele halo tuir atividade ne’e, hanesan mós Timor-oan ida ne’ebé hala’o atividade ne’e iha Metinaro.

Alende ne’e, eis Prezidenti Repúblika, José Ramos Horta mós hatete katak, tuir nia haree, kompañia Baniuaga Marikultura komesa bo’ot ba bebeik, no f’o ona servisu ba Timor-oan ema rihun tolu.

“Projetu hakiak ikan ne’e, di’ak tebes, ne-neik sei sai bo’ot liu tan, primeiru ba merkadu internu, depois husi liur mós bele hetan. Atividade ida ne’e di’ak, tanba la estraga ita nia ikan, iha rai barak roo ahi bot sira mai foti tiha ikan hotu, ikan laiha,” katak Ramos Horta.

Iha fatin hanesan, Diretur ezekutivu kompañia Baniuaga Marikultura, Eduardo Soares Belo ‘Gatot’  mós hatete katak, eventu koeleta ikan ne’e, hanesan motivasaun ida, atu fó korazen ba maluk sira seluk, se karik hakarak bok an iha área negosiu peska ninian.

Nia hatutan, projetu hakiak ikan ne’e, sira foin hahú ho projetu pilotu ne’ebé hahú iha fulan hira liu ba.

“Ikan ne’ebé mak ami haki’ak agora dada’uk ne’e, iha 9000 etal peses, ida ne’e sura ho ita nia ema iha Dili laran ne’e, barak liu tiha 9000 ne’e, agora halo nusa mak, ita nia ema sira ne’e, lor-loron bele han nafatin ikan fresku,” relata Gatot.

Tanba ne’e, Gatot dehan, agora dada’uk sira tenta hela atu aumenta diveirus, para komunidade sira iha Dili laran bele han ikan fresku lor-loron.

“Prosesu hakiak ne’e, ikan oan ita importa husi Indonesia mak mai, nia hahan mós ita importa husi Indonesia,” tenik nia.

Ikan ne’ebé mak kompañia Baniuaga Marikultura hakiak iha Dolok Oan ne’e mak hanesan, goropa ka garapu Tikus no ikan batik. Ikan ne’e, tinan ida sira bele koeleta fulan-fulan, depende ba sosa nain sira.cos

Jornal Nacional

Ciclista Anche Cabral fará a estreia timorense no 'cross country' olímpico


Díli, 18 jul (Lusa) -- A ciclista Anche Cabral, de 31 anos, teve recentemente duas grandes surpresas, ao ser convidada para fazer a estreia de Timor-Leste no 'cross country' olímpico e depois, em 24 horas, ao conseguir apoio financeiro para ir aos Jogos Rio2016.

Foi feito um apelo nas redes sociais para que a atleta recebesse apoio financeiro para poder deixar o seu trabalho um mês e, ainda assim, ajudar a família - que depende do seu rendimento - e ainda estar no Rio de Janeiro.

"Fiquei muito surpreendida e muito contente. Para os timorenses é a primeira vez que vamos competir nesta modalidade do 'mountain bike'. Não vai ser fácil para mim, não sou tão competitiva como outros atletas, mas é uma honra representar o meu país", disse à agência Lusa.

Além de Anche Cabral, a delegação timorense que vai estar no Rio de Janeiro inclui dois outros atletas, Augusto Ramos e Nélias Martins, que vão ambos competir nos 1.500 metros, sendo que todos são 'wild cards'.

O sistema de convites está desenhado para promover e encorajar o desporto em várias modalidades em países onde o acesso à competição e a recursos nem sempre permite aos atletas ter acesso aos 'palcos' internacionais.

No caso de Timor-Leste as participações nas edições têm sido sempre por convites, com a delegação histórica - a primeira - a competir em 2000 nos Jogos Olímpicos de Sydney, onde se destacou a maratonista Águeda Amaral que conseguiu acabar a prova.

Desta vez, o destaque vai para o ciclismo no qual Timor-Leste se estreia, marcando os esforços que o país tem vindo a desenvolver para promover esta modalidade, nomeadamente através do anual Tour de Timor que, este ano, se realiza em setembro.

Para Anche Cabral à surpresa do convite para participar seguiu-se a surpresa da resposta de cidadãos anónimos, nacionais e estrangeiros, que através de uma plataforma de angariação de fundos lhe deram mais de 5.000 dólares.

O apoio foi tanto que a atleta até vai conseguir ir mais além do que pensava, estando já próxima de conseguir suficiente dinheiro para comprar uma bicicleta sua, deixando de ter que usar a do amigo e treinador, Nelson Santos, em que treina diariamente entre 30 e 50 quilómetros.

Funcionária da Air Timor, a companhia aérea timorense, há quatro anos, Anche Cabral já competiu em várias provas na Ásia e em Timor-Leste, acumulando 84 pontos.

"Vou fazer o melhor que puder. Não sei o que vai acontecer, as provas são difíceis mas vou tentar o meu melhor", garantiu.

A atleta timorense vai competir no Centro de Mountain Bike, um percurso de 5.400 metros inserido no Parte Radical e que aproveita a topografia da região para desafiar os participantes, com o calendário a prever como dias de competição 20 e 21 de agosto.

Segundo a página oficial do Rio2016, a edição deste ano conta com a participação de 80 atletas (50 homens e 30 mulheres).

O 'cross-country' fez sua estreia olímpica em Atlanta96 e esteve presente em todas as edições dos Jogos desde então, sendo hoje uma das quatro disciplinas de ciclismo em prova.

ASP // NFO

Ausência da Guiné-Bissau dos jogos da CPLP prejudica desporto do país -- dirigente


Bissau, 18 jul (Lusa) - A ausência da Guiné-Bissau dos Jogos da Comunidade de Países de Língua Portuguesa (CPLP) prejudica o desporto do país, disse hoje à Lusa o secretário-geral do ministério da Juventude, Cultura e Desporto, José da Cunha.

"A ausência nos jogos da CPLP tem sempre custos enormes para o nosso desporto", referiu.

Mesmo reduzindo de 94 para 40 o número de pessoas que integrariam a delegação guineense, não foi possível encontrar fundos no Ministério das Finanças, disse o secretário-geral, que lamenta a situação.

Os jogos que arrancaram no domingo e decorrem até dia 24 em Cabo Verde constituem a terceira edição consecutiva em que a Guiné-Bissau não toma parte: o país não participou nos jogos de Moçambique, em 2012, nem de Angola, em 2014.

Além dos jogos em si, o secretário-geral do Ministério do Desporto guineense lembrou que, à margem dos eventos desportivos, os países lusófonos aproveitam para "afinar estratégias em termos de cooperação" ao abrigo da conferência dos ministros.

O encontro de governantes teve lugar entre sábado e domingo na ilha do Sal e é um momento de assinatura de protocolos multilaterais entre os titulares das pastas do desporto do espaço lusófono, lembrou José da Cunha.

MB // NFO

Pequim envia aviões de combate para vigiar ilhas do mar do Sul da China


Pequim, 18 jul (Lusa) -- O governo chinês anunciou hoje que aviões de combate da força aérea nacional realizaram patrulhas nas ilhas do mar do Sul da China, e avisou que estas ações serão "regulares".

"A força aérea defenderá convictamente a soberania nacional, a segurança e os interesses marítimos, salvaguardará também a paz, a estabilidade regional e irá abordar os vários desafios e ameaças", disse o porta-voz daquele ramo das forças armadas chinesas.

Shen Jinke disse, em declarações à agência noticiosa Xinhua, que a força aérea procura melhorar as suas capacidades de combate face às "ameaças de segurança" que o país enfrenta, quase uma semana depois do Tribunal Permanente de Arbitragem de Haia negar a Pequim as suas reclamações marítimas.

Shen explicou que foram enviados recentemente bombardeiros H-6K, e outros aviões de combate para vigiar as ilhas e recifes do mar do Sul da China, entre eles está o atol de Scarborough ("Huangyan Dao" para os chineses), que é disputado pela China e as Filipinas, tendo sido ocupado por Pequim em 2012.

Paralelamente a estas patrulhas, a Administração de Segurança Marítima da China anunciou hoje novas manobras navais militares na região, pelas quais irá fechar o acesso a estas águas entre terça-feira e quinta-feira.

A China já proibiu o acesso às águas à volta das ilhas Paracel, controladas por Pequim e também reivindicadas pelo Vietname e Taiwan, entre os dias 05 e 11 de julho para a realização de exercícios militares.

Todos estes movimentos produzem-se quando ainda não passou uma semana de que o Tribunal Permanente de Arbitragem da Haia se pronunciou a favor das reivindicações das Filipinas na disputa contra a China pela soberania do atol Scarborough e o arquipélago Spratly.

Pequim considera que o tribunal de Haia não tinha competência para julgar o caso.

IZB/EL // EL

CPLP/Tinan 20: Aposta iha ekonomia la'ós hanesan "moda pasajeiru"


Sekretáriu-ezekutivu hosi Komunidade Nasaun sira Lian Portugés nian (CPLP) defende ona iha loron-segunda katak organizasaun "labele hanesan refén ba nostaljia" hosi portugés no katak aposta iha área ekonómiku "la'ós hanesan kestaun ida merkadu nian ka moda pasajeiru".

"Bainhira konsagra ba área ekonómiku no emprezarial iha projetu deklarasaun nian kona-ba vizaun estratéjiku foun la'ós hanesan kestaun ida merkadu nian ka moda pasajeiru nian", hatete hosi responsável CPLP nian, Murade Murargy, hodi refere ba proposta kona-ba futuru organizasaun nian ne'ebé sei aprova iha simeiru tuirmai, ne'ebé previstu ba fulan-Novembru, iha Brazil.

Diplomata mosambikanu, ne'ebé ko'alia iha sesaun solene ba komemorasaun tinan 20 hosi komunidade nian, iha sede iha Lisboa, subliña katak CPLP "labele lakon interese ba tendénsia estratéjiku mundial sira, rejional sira no sub-rejional sira ne'ebé la'o ba integrasaun polítiku no ekonómiku aseleradu sira".

"CPLP labele sai hanesan refén ba nostaljia lian portugés nian no la aproveita oportunidade sira ne'ebé mundu multipolar kontemporáneu oferese mai ita, iha koneksaun sira no mós iha oportunidade sira hodi harii kadeia sira folin nian", Murargy hatutan.

Antes, sekretáriu-ezekutivu refere ona katak lian portugeza, "pilar boot hosi uniaun no patrimóniu komun", iha projesaun kresente ida, iha Estadu-membru sira, ne'ebé halibur falante hamutuk millaun 260 resin, iha diáspora sira no iha Estadu sira seluk, liuhosi observadór asosiadu sira (illa Maurísia, Senegal, Namíbia, Japaun ho Turkia).

"Lian portugeza hanesan transversal ba iha ita nia domíniu tomak koperasaun nian: implementasaun hosi projetu sira iha área atividade oioin, ho de'it ita nia lian komun, sei kontribui ba afirmasaun lian nian, iha termu prátiku sira, hamutuk ho ita nia povu sira no hosi populasaun sira hosi Estadu sira seluk", nia hatete.

Nia hatutan katak ohin loron lian portugeza "atravesa ona fronteira sira, atravesa ona foho sira hanesan mota naruk ida hodi transforma iha patrimóniu universal ida" no mós sidadaun sira CPLP nian tenki "sai hanesan mota ne'e, atravesa fronteira sira lahó susar ba nia sirkulasaun".

Murade Murargy hatutan katak "aproximasaun maka'as hosi CPLP ba sidadaun sira liuhosi mós modalidade no sirkulasaun ema sira nian, sasán sira no koñesimentu, hametin kresimentu ekonómiku, insentiva diálogu no interasaun entre povu sira".

Iha pilar koperasaun nian, sekretáriu-ezekutivu rekoñese mós katak "sei fraku interasaun" ho organizmu sira hanesan Asembleia Parlamentu CPLP nian, Konfederasaun Emprezarial ka observadór konsultivu sira hamutuk 50 resin, hodi defende katak presiza "arkitektura institusional ida ne'ebé hatán ba ezijénsia sira hosi prezente no futuru".

Iha nível koperasaun polítiku-diplomátiku, pilar datoluk hosi organizasaun, Murargy salienta katak "Loos duni" nia afirmasaun iha senáriu internasional.

Ba futuru, responsável subliña ona nesesidade hodi koñese importánsia hosi juventude: "Ita tenki harii ba ita nia joven sira oportunidade sira formasaun eskola nian, tékniku no síviku, hodi kontribui ho forma ímpar no ativu ba konstrusaun hosi nia destinu rasik no ba futuru nasaun nian".

SAPO TL ho Lusa

Eis-PM Austrália husu apoiu ba Governu hodi konkorre ba sekretáriu-jerál ONU


Antigu primeiru-ministru australianu Kevin Rudd anunsia iha ohin  ninia dezeju atu konkorre ba susesaun sekretáriu-jerál ONU nian, husu ba Camberra atu fó apoiu ba ninia kandidatura. 

Rudd, ne’ebé  koa’lia mandarim, dirije iha Nova Iorque  Asia Society Policy Institute.

Sai ona hanesan xefe Governu trabalhista australianu entre 2007 no 2010  no foin lalais iha 2013, durante fulan balun.

Lista kandidatu ba susesaun Ban Ki-moon sei haluan-tan.

Entre naran ne’ebé konkorre  iha  figura sira hanesan ministra dos Negócios Estrangeiros Argentina, Susana Malcorra, antiga primeira-ministra Nova Zelândia Helen Clark no António Guterres, eis-primeiru-ministru Portugál no antigu altu komissáriu ONU ba  Refujiadu (ACNUR).

Kandidatu sira tenki hetan  apoiu hosi nia governu rasik.

Ministra Negócios Estrangeiros australiana, Julie Bishop, informa iha ohin katak Rudd rekere ho formal  apoiu Governu nian, ne’ebé  konsidera ninia pedidu.

Konsellu Seguransa ONU iha  21 fulan jullu hahú ona votasaun liuhosi  votu sekretu hodi  selesiona sekretáriu-jerál foun.

Membru na’in  15 hosi  Konsellu  tenki iha ona  akordu fulan outubru kona-ba kandidatu ida ,ne’ebé maka sei aprezenta ba iha Assembleia hodi konfirma eskolla ne’e.

Susessór Ban Ki-moon nian tenki assume ona funsaun iha 01 janeiru.

SAPO TL ho Lusa

Prezidente turku hanoin estabelese fali kastigu mate nian hafoin tentativa golpe


Prezidente turku, Recep Erdogan, hatete iha loron-domingu katak hanoin hela atu estabelese fali kastigu mate nian hafoin tentativa golpe Estadu nian ne'ebé falla.

"Bainhira hanesan governu, hanesan Estadu, ami hatete no rona asaun ne'e", prezidente hatán ba multidaun partidáriu sira ne'ebé husu kastigu mate ba ema sira ne'ebé envolve iha tentativa golpe Estadu ne'ebé akontese iha loron-sesta liubá, 15 Jullu, no hanaruk to'o loron-sábadu madrugada.

"Iha demokrasia sira, desizaun bazeia iha povu nia liafuan. Ha'u fiar katak ita nia governu sei ko'alia ho opozisaun no sei hetan desizaun ida", Erdogan hatete. "Ita labele atraza desizaun ne'e, tanba iha nasaun ne'e sei ne'ebé hakarak halo golpe ida iha Estadu tenki iha obrigasaun hodi selu", nia hatutan.

Bainhira estabelese kastigu mate nian iha Turkia sei kontra kritériu sira hosi adezaun Ankara nian ba Uniaun Europeia (UE). Diskusaun sira ho Bruxelas paradu iha tinan barak nia laran.

Iha loron-sesta kalan Turkia sai hetan tentativa ida golpe Estadu nian maibé primeiru-ministru turku, Binali Yildirim, afirma ona katak situasaun iha nasaun "iha ona kontrolu nia laran".

Balansu ikus aponta ba na'in 161 mate entre ema sivil no forsa leal sira ba prezidente turku, Recep Erdogan, na'in 1.440 kanek no kaer ona militar revoltozu sira hamutuk na'in 2.839.

Yildirim adianta ona katak militar revoltozu na'in 20 mate ona bainhira akontese tentativa golpe Estadu nian, númeru ne'ebé la hanesan ho balansu dahuluk ne'ebé avansa hosi Forsa Armada sira, ne'ebé aponta ba militar revoltozu ne'ebé hamutuk na'in 104 maka mate iha forsa leal sira ba prezidente Erdogan nia liman laran.

Iha Turkia hala'o daudaun limpeza ida. Tuir ministru justisa turku nian, Bekir Bozdag, kaer ona ema rihun neen hafoin golpe. Iha tempu hanesan, demiti ona juís hamutuk rihun rua resin.

SAPO TL ho SAPO24