quinta-feira, 24 de março de 2016

MANDATU MKOTT BA GOVERNU TIMOR-LESTE


Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor (MKOTT) nudár movimentu sosiál ida hosi ativista, estudante, eis rezisténsia no indivíduu sira ne’ebé halo advokasia ba prosesu legal, judisiál no diplomátika entre Governu Australia no Timor-Leste atu hetan solusaun ida ne’e justu kona-ba fronteira maritima entre rai rua nian.

Nudár movimentu sidadania ida, naun partisan, MKOTT iha responsabilidade mós atu defende povu Timor-Leste nia direitu atu iha asesu ba distribuisaun rekursu estadu nian ne’ebé justu, no mós defende direitu povu atu hatene transparénsia no kontabilidade hosi nia ukun na’in sira. MKOTT fiar katak povu Timor-Leste mak tenke sai benefisiariu loloos no autór ida ne’ebé determina nia ukun na’in sira nia desizaun.

Istória hatudu ona katak, dezde hosi UNTAET nia administrasaun to ohin loron, ukun na’in Timor-Leste nian prefere de’it oinsá atu fahe osan ho Governu Australia ne’ebé kompañia petróleu sira selu hosi esploita ita nia mina-rai no gas iha Tasi Timor, duke hili ita nia soberania.

MKOTT rekoñese katak situasaun ekonomia ne’ebé fraku dezde restorasaun independénsia iha tempu ne’ebá obriga Timor-Leste hodi rende ba presaun Australia hodi asina tratadu no akordu sira ne’ebé la justu mai Timor-Leste, tanba ita foin sai hosi konflitu ida ne’ebé maka’as, ne’ebé liu 80% ita nia infrastrutura sira ne’e hetan estragu. Estadu nia finansa sai maka’as iha tinan balu hafoin ne’e, no MKOTT la konkorda bainhira Timor-Leste no Australia asina no ratifika Tratadu CMATS iha 2006 no 2007.

Dezde 1999 to ohin loron, Australia goza ona besik biliaun $5 hosi reseita petrolíferu no gas hosi kampu mina-rai sira iha Tasi Timor ne’ebé loloos pertense mai Timor-Leste. Sira hetan osan hirak ne’e hosi kampu sira Elang Kakatua, Bayu-Undan, Laminaria-Corallina no Buffalo no Kitan, ne’ebé maioria kampu sira ne’e maran ona. Maizumenus restu 7% hosi rezerva kampu Bayu-Undan ne’e sei maran la kleur tan.

Iha rai laran, Governu Timor-Leste mós gasta ona liu biliaun $7 hosi ita nia rekursu naturais ne’e, no ohin ita sei iha biliaun $16 iha ita nia Fundu Petrolíferu. MKOTT hare katak riku-soin úniku ida ne’e tenke jere ho di’ak atu benefisia jerasaun ohin no futuru. Bainhira ita nia ekonomia sai forte, ne’ebé la depende ba mina-rai, la depende ba importasaun, povu sei iha kampu servisu, ekonomia uma kain sei hadi’ak no mós sei ajuda Governu hodi benefisia nia feto ho mane, labarik, no mós ema vulneravel sira hotu. MKOTT fiar katak, ekonomia ida ne’ebé forte sei halo pozisaun Timor-Leste nian sai maka’as liu tan bainhira halo negosiasaun ho Australia kona-ba fronteira maritima.

Tanba ne’e, ohin, iha povu barak nia oin, MKOTT fó mandatu ba Governu Timor-Leste:

Atu defende soberania uluk liu duke osan, projetu ka benefísiu doadór nian hosi Australia
Atu uza rekursu povu nian ne’e ba povu hotu nia bens star, garantia moris ne’ebé ekilíbriu ba ema hotu

Atu kontrola nia polítika finansa públiku nian atu la fakar osan arbiru, ne’ebé benefisia ema uitoan

Atu promove transparénsia no kontabilidade kona ba desizaun públiku nian tomak ba povu Timor-Leste nudár na’in ba rai ida ne’e.

Nudár movimentu sosiál, MKOTT promete sei tau matan ba mandatu ida ne’e, nudár parte ida hosi ami nia obrigasaun sidadania atu defende interese povu Timor-Leste nian tuir Konstituisaun RDTL nian

Reprezentante Movimentu,

MKOTT - DEKLARASAUN BA GOVERNU AUSTRALIA


Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor (MKOTT) nudár movimentu sosiál ida hosi ativista, estudante, eis rezisténsia no indivíduu sira ne’ebé halo advokasia ba prosesu legal, judisiál no diplomátika entre Governu Australia no Timor-Leste atu hetan solusaun ida ne’e justu kona-ba fronteira maritima entre rai rua nian.

MKOTT hare katak Timor-Leste mak nudár viziñu ida ne’ebé besik liu ho Australia. Durante dékada sira iha pasadu, povu hosi rai rua ne’e iha ona relasaun ida ne’e di’ak.  Iha Segundu Guerra Mundial, Timor oan barak mak fó apoiu ba Australia no sakrifiika Timor oan sira nia vida liu 40,000 ne’ebé mak mate tanba Australia mai hodi uza illa Timor nudár baze defeza hodi kontra Japaun. Nune’e mós, iha 1999 Australia fó suporta hodi ajuda hakotu brutalidade militár Indonézia sira.

Infelizmente, istória hosi relasaun di’ak sira iha pasadu ne’e sai fitar tiha tanba polítika Governu Australia ne’ebé halo okupasaun ilegál ba territóriu maritima Timor-Leste nian tanba interese atu hetan riku soin hosi nasaun ki’ik ida ne’e. Tanba ne’e, ohin loron, MKOTT mai fali hodi manifesta espresaun justisa ba delimitasaun fronteira maritima ida ne’ebé justu ba povu Timor-Leste.

MKOTT nia espresaun ba ezisténsia sira mak hanesan tuir mai:

Australia tenke fila fali ba mekanizmu rezolve disputa fronteira maritima tuir Tribunal Justisa Internasionál no Tribunal Internasionál ba Lei Tasi nian.

Governu Australia tenke respeita direitu povu Timor-Leste nian iha Tasi Timor tuir lei internasionál ba tasi nian (UNCLOS)

Governu Australia tenke halo negosiasaun ida ne’ebé onestu no nakloke kona-ba fronteira maritima, no la'os de’it atu ko’alia de’it asuntu relasaun bilateral enjeral.

Governu Australia tenke hapara ona nauk rekursu povu Timor-Leste, ne’ebé halakon tiha oportunidade moris di’ak ba feto, labarik no mós ema vulneravel sira iha Timor-Leste.

Aleinde ezisténsia sira iha leten, iha biban ida ne’e, MKOTT mós husu ba povu Australia, nudár povu ida ne’ebé iha ona maturidade no sivismu ida ne’ebé maka’as ona atu:

Ezije hodi hamriik iha povu Timor-Leste nia sorin ba luta libertasaun soberania nian, ne’ebé ita-boot sira hatudu ona durante okupasaun Indonézia nian.

Tulun ita-boot sira nia Governu atu respeita povu Timor-Leste nia direitu, liu hosi deside fronteira maritima ida ne’ebé justu tuir prinsipiu direitu internasionál nian.

Ajuda ita-boot sira nia polítika rai laran, atu sai demokrátiku liu, respeita lei no direitus umanus, hodi halo Australia sai ezemplu nasaun ho sistema demokratizasaun iha rejional ne’ebé nasaun seluk bele banati tuir.

VIVA TIMOR-LESTE
VIVA POVU MAUBERE
VIVA MOVIMENTU KONTRA OKUPASAUN TASI TIMOR

Reprezentante,

Dewan Solidaritas Apoiu Pozisaun hosi Governu no MKOTT atu Defende Soberania Nasionál ihaTasi Timor


Dili, Radio Liberdade online - Dewan Solidaritas Mahasiswa Pemuda Pelajar Timor-Timur (DSMPPTT) hato’o katak organizasaun rezisténsia ne’e apoia esforsu oioin ne’ebé Governu no/ka Estadu Timor-Leste halo, inklui asaun pasífika loron rua ne’ebé Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor (MKOTT) organiza hodi defende soberania nasionál Timor-Leste nian ba Tasi Timor no ninian rikusoin sira iha tasi laran.

Tuir komprensia Imprensa ne’ebe radio Liberdade simu husi Portavóz Dewan Solidaritas José de Araújo Chang no Francisco da Costa Soares Borlaco haktuir, “DSMPPTT apoia no apresia esforsu hosi Governu no/kaEstadu Timor-Leste ne’ebé forma ona ekipa negosiadór bakazuTasi Timor nian no depozita nafatin ami-niakonfiansa iha eis Comandante em Chefe das Falintil Kayrala Xanana Gusmão nu’udar negosiadór prinsipál”.

Dewan mós husu atu povuAustralianu, hamutuk ho no apoia Timor Sea Justice Campaign,fó presaunbasira nia Governu hodi respeita Timoroan sira nia soberania baTasi Timor hodi nune’e bele halo negosiasaun ho Timor-Leste iha ambiente ida ne’ebé livre, justu, respeitu mútuu, kumpri Lei Tasinian (UNCLOS), no liuliu nu’udar país viziñu ne’ebé iha lasu istóriku; DSMPPTT mós hato’o ninia pozisaun hodi totálmente apoiu asaun ne’ebé Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor (MKOTT) organiza no ezije ba Governu Austrália atu respeita soberania Timor-Leste hodi determina lailais fronteira maritima entre rai rua ne’e.

“Dewan Solidaritas fó apoiu moral ba asaun pasífika no pozisaun hosi Movimentu Kontra OkupasaunTasi Timor (MKOTT) nian ne’ebé ezije Governu Canberra atu respeita soberania Timor-Leste liuhosi negosiasaun bilateral hodi determina lailais fronteira marítima entre Timor-Leste no Austrália tuir prinsípiu median line,” Borlaco no Chang dehan sai.

Porta voz  rua ne’e mós husu ba antigu movimentu solidariedade ba Timor-Leste ihaPortugál, Indonézia, EstadusUnidus, Filipinas, no fatin sira seluk tan atu dala ida tan lutahamutuk ho emaTimoroan sira ba sira-nia soberania baTasi Timor ne’ebé daudaun ne’e Governu Austrália ilegálmente okupa.

Borlaco no Chang mós hato’o katak iha momentu importante ida hanesan ne’e Dewan Solidaritas apela ba ninian membru no militante sira atu hamutuk nafatin ho povu Timor-Leste no ninian líder polítiku sira hotu hodi defende nafatin Timor-Leste ida ne’ebé independente, soberanu, unitáriu, demokrátiku no solidáriu.

 Dewan Solidaritas mak organizasaun massa universitáriu, estudantíl no juventude ne’ebé públikamente harii iha Kampus Universitas Timor Timuri ha Kaikoli, Díli, iha 8 Juñu 1998, nu’udar meius ida atuhatutan hakarak lulik hosi povu Timor-Leste liuhosi meius demokrátiku baukun-rasik-an. 

Durante 1998-1999, DewanSolidaritas, depois hala’o diálogu abertu no loke palku libertasaun nianiha UNTIM no edifísiu sira seluk ne’ebé estratéjiku iha Díli, deside atuhala’o mós atividade hanesan ihadistritu no sub-distritusiraiha Timor-Leste, hodi promove espíritu solidariedadeTimorense, rekonsiliasaun no unidade nasionál nu’udar pre-kondisaun ba prosesu demokrátiku ne’ebé internasionálmente aseitável.

Ativista Dewan balu tenke lakon vida no balu fali hetan tortura tan ninian aktu polítiku hirak ne’e molok, durante no depois konsulta populár. Depois referendu, tuir kompromisu polítiku, ativista Dewan Solidaritas fila ba universidade hodi kontinua sira-nia estudu no envolve an iha setór edukasaun, hahú hosi ensinu primáriu, sekundáriu to’o ensinu superiór, depois liu 80% edukadór Indonézia fila basira-nia rai iha 1999. To’o ohin-loron, kuaze 90% hosi edukadór sira iha Timor-Leste mai hosi Dewan Solidaritas.

Rádio Liberdade Dili

Hapara Rezistensia ba Antibiótiku Agora


Dili, Radio Liberdade Online_Ministeriu Saude hamutuk ho Organjasaun Mundial Saude halao midia workshop loron balun, kona ba resistensia ba antmikrobiu AMR no planu asaun Ministeriu Saude hodi kombate resistensia ba antmikrobiu AMR iha Timor Leste, iha salaun konferensia Hotel Timor, Dili, iha loron Quarta, 23/3/2016.

Reprezentante OMS nian ba Timor-Leste, Rajesh Pandav iha nia deskursu dehan katak resistensia ba antmikrobiu sai amiasa bo’ot ba iha evetividade prevensaun iha mundu global.

Iha fatin hanesan, Direitora Nasional Farmacia e Medicamentu, Jonia da Cruz, hateten resistensia ba antmikrobiu hanesan fenomena natural maibe iha fatores barak mak kontribui ba resistensia ba antimikrobiu nia dejenvolvimentu no aspira nia prosesu

“Fatores sira ne’e mak hanesan uja aimoruk antimikrobiu lalos ou la rasional, ita nia programa prevensaun ou kontrolu ba efeksaun sira la adekuadu ou karik mos la ejisti iha nasaun ida, ita nia aimoruk antimikrobiu kualidade ladiak, kapasidade laboratoriu sei fraku, vijilansia ladun adekuadu no regulamentu ba uja aimoruk antimikrobiu la sufsiente.

“Fila fali ba nakukun, saúde públika hasoru fali situasaun hanesan wainhira seidauk iha antibiótiku.  Mai ita luta hasoru situasaun ne’e,” Op-ed  ne’e mai husi Poonam Khetrapal Singh, Diretor Rejional, OMS Sudeste Aziátiku.

Iha Op-ed ne’e dehan, Iha ona realidade mikrobiu agresivu ne’ebé iha forsa atu oho.  Utilizasaun antibiótiku ne’ebé la apropriadu hamosu ona evolusaun moras ne’ebé mosu husi mikrobiu, ne’ebé hamate ona ema mazumenus na’in 700 000 kada tinan husi kondisaun ne’ebé mak mate ona kada tinan husi kondisaun ne’ebé uluk simples tebes atu maneija.  Kondisaun ne’e mosu husi kanek ki’ik id aba diareia no moras iha kulit.  Wainhira atu tama ba tinan 2050, se karateristika oras ne’e nian kontinua nafatin, figura ne’e sei aumenta tan ba miliaun 10.Efetividade antibiótiku ne’ebé kontinua menus, rezultadu ida husi Rezistensia Antimikrobial, hanesan realidade ne’ebé ita hasoru, no konstitui ameasa mate ba siguransa saúde.Ita tenki hapara situasaun ne’e.

Nasaun hirak iha OMS nia Rejiaun Sudeste Aziátiku sai ona hanesan nasaun hirak ne’ebé vulneravel liu.  Hamutuk ho lakuna iha asistensia kuidadu saúde, densidade populasaun ho kondisaun saneamentu ne’ebé dalabarak ladiak, sai ona kontribuisaun ba mikrobiu ne’ebé bele oho ho impunidade, la haree ba klase, relijiaun ka rasa. Iha Jaipur, India, iha tinan 2011, nasaun hirak iha Rejiaun ne’e nia laran rekuñese ona medida prioritizasaun imperativu ida hodi prevene no kotrola tiha problema ne’e, no rekuñese katak fator kauza prinsipal ida ba problema ne’e mak utilizasaun antibiótiku ne’ebé la loos ne’ebé laiha reseita husi médiku no mos pasa reseita médiku ne’ebé barak liu tiha.Sira mos rekuñese katak alein de  problema ne’e bele hamosu epidémiku ida, problema ne’e halakon mos ema nia vida, hamosu sofrimentu iha tempu naruk, kondisaun defisiensia, no hamenus produtividade no rendimentu. Maske foti ona medida konkretu balun, presiza halo buat barak tan.  While some concrete measures have been taken, more must be done.Ho kondisaun limitasaun antibiótiku ne’ebé mosu dadaun, ita tenki asegura didiak efikasia aimoruk antibiótiku ne’ebé ita iha ona. Oras ne’e to’o ona tempu atu muda promesa ba asaun. 

Iha medida hirak ne’ebé simples no efetivu ne’ebé governu presiza foti.  Sira tenki garante lejitimidade antibiótiku katak aimoruk ne’e so bele hetan liu husi reseita doutor nian, la’os hetan ho maneira ilegal deit, no tenki haforsa no reinforsa fali lejislasaun hodi bele prevene fábrika, venda no distribuisaun antibiótiku ne’ebé kualidade ladiak.  Asaun ne’e sei hapara tiha ita nia tendensia atu fo aimoruk amoksisilin hanesan asaun dahuluk wainhira ema ida hahuu me’ar ka isin moras, no sei garante katak antibiótiku ita konsumu iha kualidade ne’ebé diak. Governu mos tenki promove mudansa iha doutor sira nia ábitu wainhira pasa reseita médiku hodi fo émfaze kona-ba kondisaun aimoruk antibiótiku ne’ebé menus ba dadaun.Asaun ne’e sei tulun profesionais médiku sira atu senti iha konfiansa wainhira oferese tratamentu ne’ebé sira rekomenda no sei hametin liu tan sira nia abilidade atu rezisti presaun ruma – husi industria ka husi pasienti sira – atu pasa reseita ba aimoruk antibiótiku ne’ebé forte hanesan hadiak ka kura fasil ida.Governu mos tenki foti asaun urjenti hodi regula utilizasaun antibiótiku ba utilizasaun ne’ebé laiha relasaun ho kondisaun saúde. Iha Rejiaun Sudeste Aziátiku, ida ne’e signifika garante katak industria animal no peska nian sei dezisti tiha husi utilizasaun antibiótiku hodi kura ema nia ba ‘promosaun kresimentu’ iha animal.  Wainhira la foti asaun hirak ne’e no asaun seluk tan, ita sei hasoru kondisaun fila fali ba nakukun, iha tempu wainhira seidauk iha antibiótiku iha saúde públika.

Iha ona evidensia avansu diak iha kualidade kuidadu saúde iha Rejiaun laran tomak hanesan la’o fali ba kotuk (revertida). Rezistensia ba antibiótiku signifika katak tratamentu ba moras hirak ne’ebé simples sai susar tebes, karun no presiza tempu barak.  Iha nasaun ho kondisaun rekursu limitadu, problema ne’e signifikadu tebes.  La’os deit agrikultor ida iha Nepal, peskador ida iha Sri Lanka, ka traballador fábrika ida iha Indonezia mak hasoru perigozu biolojiku ba Rezistensia Antimikrobiana, hanesan mos ita hotu, maibe ba sira, iha tan todan kustu boot ne’ebé sira presiza selu nune’e mos tenki falta serbisu hodi bele hetan saúde diak fali.Implikasaun ekonómiku husi situasaun ne’e signifikadu tebes.  Se karateristika oras ne’e nian kontinua nafatin, iha ona kalkulasaun katak to’o tinan 2050, Rezistensia Antimikrobiana sei hamosu redusaun iha Produtu Domestika Brutu hamutuk 52 to’o %3.5, ne’ebé reprezenta oportunidade kustu ne’ebé signifikante ba Rejiaun ne’e nia dezenvolvimentu ekonómiku. 

Novidade diak mak iha kompromisu diak atu bele maneija problema ne’e.  Governu, kompañia farmaseutika no organizasaun multilateral hirak rekuñese ona katak sira presiza halo asaun hamutuk, no halo tuir Planu Asaun Global OMS nian kona-ba Rezistensia Antimikrobiana mak hanesan dalan diak ida hodi bele kontra kondisaun ne’e. Iha sorumutuk ida ba Membru Nasaun sira husi Rejiaun SEA iha New Delhi semana ne’e, governu hirak ne’e serbisu hamutuk hodi dezenvolve mapa asaun ida hodi bele atinzi alvu hirak iha Planu Asaun Global, inklui preparasaun no implementasaun planu asaun nasional ho protokolu rezultadu ne’ebé klaru atu sukat, dokumenta no relata ninia progresu.Saida mak ita labele sukat, ita labele atinzi.  OMS sei serbisu besik ho Membru Estadu hirak hodi bele monitoriza ninia progresu no tulun sira atu atinzi objetivu hirak ne’e, no halo Rejiaun ne’e bele sai lideransa ida iha luta global hasoru Rezistensia Antimikrobiana.

Hanesan mos ho intervensaun saúde públika hotu, ezizensia atu hakfilak Reziztensia Antimikrobiana no perigozu ne’ebé kondisaun ne’e reprezenta ba siguransa saúde, presiza desizaun polítika ne’ebé intelejenti no aplikasaun ne’ebé diak no efetivu.  Asaun ne’e ezizi ba sosiedade tomak ninia partisipasaun la’os aprosimasaun tradisional ne’ebé depende deit ba parte ida.  Se ita la transforma ita nia liafuan ba asaun ne’ebé signifikante no multi setoral, konsekuensia husi Rezistensia Antimikrobiana iha futuru sei aat liu tan ho kondisaun oras ne’e nian.

Rádio Liberdade Dili

HAK: Gov. Labele Fase Liman Ba Pekadu Militar Japaun Nian


Koordenador Asosiasaun Direitus Humanus (HAK) Timor-Leste, Xisto do Santos, husu ba governu Timor –Leste ho Japaun atu labele fase liman ba pekadu (violasaun seksual) ne’ebe military Japaun halo ba feto Timor  iha II guera mundial.

Nia hateten lia hirak ne’e iha selebrasaun tinan 74 invazaun militar Japaun mai Timor –Leste, hodi ejiji rekonesementu governu Japaun nian ba vitima sira ne’ebe sei moris inklui ho sira nia familia. 

“Husu ba governu Timor-Leste atu halo diplomasia mutual ho governu Japaun hodi buka solusaun ba  vitima no familia vitima sira ne’ebe hela iha situasaun vulneravel,” Koordenador Santos sujere, iha konferensia imprensa, iha salaun Asosiasaun HAK Farol, Dili.

Nia hateten, ulun bo’ot balun lakohi koalia kona ba kazu violasaun seksual (jugun Ianfu) iha Timor –Leste, tanba konsidera aktu immoral ne’e moe bo’ot. 

“Ami ho familia vitima sira nafatin ejiji atu dignifika vitima sira no luta ba lia los no justisa atu labele repete tan iha tempu oin mai,” nia hateten. 

Nia hatutan, HAK submete ona dokumentus balun ba iha governu Korea no organizasaun internasional UNESCO, komite CEDAW no rede internasional sira halo advokasia iha internasional ba asuntu ida ne’e, tanba vitima iha Korea hetan ona kompensasaun husi governu Japaun. 

Nia informa, sira konsege identifika vitima jugun ianfu nain 15, maibe nain lima mate ona no nain 10 sei moris hela ne’ebe presiza tulun, tanba sira moris vulneravel tebes. 

Entretantu foinsa’e Inocencio Xavier, husu ba estado atu fo sai istoria ne’ebe lolos ba jerasaun foun sira, tanba foinsa’e sira presiza hatene istoria ne’ebe lolos husi segundu guera mundial to’o mai iha 1999. 

“Agora krime bar-barak iha ita nia rain, tanba ita la brani atu hatete istoria lolos ba iha jerasaun foun sira,” nia hateten. 

Nia hatutan, bainhira estado subar istoria lolos ba iha jerasuan foun sira, sei hamosu impunidade iha prosesu justisa iha Timor –Leste. 

Nia mos, husu ba Ministerio Edukasaun atu introdus mos istoria Timor –Leste nian ne’ebe lolos ba iha ensino sira atu jerasaun foun sira bele iha konesementu.

The Dili Weekly

Kazu Soe Bebe no Divorsio Buras, Ferreira: Timor Krize Moral


Primeira Dama Timor –Leste, Isabel da Costa Ferreira, hateten Timor –Leste agora dadaun hasoru hela problema bo’ot mak krize moral, tanba kazu divorsio, abandona no atividades prostituisaun buras loos iha rai laran.

Nia preokupa, tanba ema barak mak uza dalan fasil (pratika prostituisaun) hodi hetan moris diak, tanba sira hakarak estilus moris ne’ebe luxu liu sira nia posibilidade. 

“Agora dadaun ita iha krize valores moral iha ita nia rain,” primeira dama Ferreira hateten, bainhira koalia iha konferensia dezenvolvimentu feto iha ekonomia, iha Hotel Timor, Dili. 

Tuir nia, jovens ohin loron nia komportamentu ba negative maka’as hodi tau sira nia aan iha perigu no risku nia laran, realidade hanesan kazu moras HIV/SIDA, droga no prostituisaun nafatin buras. 

“Labele uza dalan fasil atu moris diak hodi estraga ita nia dignidade, tanba familia riku maibe laiha dignidade, ne’e sei la kontente,”nia hateten. 

Tanba ne’e, nia husu ba ema hotu atu kontribui ba dezenvolvementu nasaun nian ho matenek, responsabilidade no dignidade atu bele fo onra ba iha heroi sira ne’ebe luta ba ukun rasik aan ida ne’e. 

Entretantu ativista direitu feto, Isabella Galhos, hateten edukasaun sivika importante tebes ba foinsa’e sira, tanba foinsa’e sira ohin loron laiha ona respeitu malu. 

“Ita la’o rona ita nia oan sira tolok sira nia inan aman lor-loron iha dalan, ne’e realidade ne’ebe akontese,” Galhos fo ezemplu. 

Nia hateten, ema ida-idak iha nia presepsaun la hanesan ba problem sosial sira hanesan divorsio, maibe presiza haree ba situasaun ne’ebe iha, divorsio balun akontese tanba feto terus demais no lakon sira nia liberdade.

The Dili Weekly

MP Husu MSS Fasilita Pagamentu Ba Idozus


Membru Parlamentu (MP), Deputada Ilda Maria da Conçeicão, husu ba Ministerio Solidariedade Sosial (MSS) atu hadia sistema pagamentu ba benefisiario terseiru idade sira, tanba maioria la’o labele ona.

Nia dehan, pagamentu ne’ebe durante ne’e sira hala’o konsentra deit iha postu adminsitrativu, tanba ne’e benefisiario sira ne’ebe hela do’ok husi fatin konsentrasaun labele simu sira nia direitu.

“Iha suku Afoloicai, postu administrative Uato Carbau, benefisiarios nain 30 seidauk simu sira nia direitu hahu tinan kotuk 2015, tanba sira labele lao ona,” Deputada Ilda fo ezemplu, iha Parlamentu Nasional. 

Nia hateten, benefisiario sira husi suku ne’e tenke la’o ain 24 kilomentru mai iha postu administrativu hodi simu sira nia osan. 

Nia mos konkorda, bainhira benefisiario mak sei simu sira nia osan, labele reprezenta maibe tenke kria mos sistema ida ne’ebe bele fasilita benefisiario sira, tanba maioria la’o labele ona. 

“Ekipa pagamentu mak tenke ba tuir benefisiariu sira nian uma, tanba sira labele la’o ona,” nia sujere. 

Iha parte seluk, Diretor Regime Non Kontribuitivu MSS, Leoneto Vicente Faria Pereira, hateten sira sei halo verifikasaun ho pesoal tekniku sira iha baze, tanba ekipa banku sempre lori tuir osan ba iha benefisiario ne’ebe kondisaun moras. 

Atu labele akontese situasaun sira ne’e, nia husu, ba lideransa local sira atu identifika benefisiarios ne’ebe ho kondisaun moras, nune’e ekipa bele tun ba uma ida-idak, tanba ekipa sei la selu ba iha reprezentante. 

“Ekipa banku sempre husu ba lideransa local sira atu indentifika benefisiario sira ne’ebe moras no labele lao ekipa sei ba halo pagmentu iha sira nia uma,”  Diretor Pereira hateten. 

Nia hatutan, benefisiario sira ne’ebe naran aprovadu ona maibe la simu subsidio iha tinan anterior (2015), sira nia osan tama iha sira nia konta bankaria (la lakon), tanba governu loke ona konta bankaria ba benefisiarios ne’ebe naran iha lista aprovadu.

The Dili Weekly

PN Aprova Lei Resensiamentu, Fo Dalan Ba Timor Oan Iha Estrangeiru Tuir Elisaun


Membru Parlamentu Nasional, Deputadu Francisco da Costa, hateten Parlamentu Nasional (PN) aprova ona lei resensiamentu hodi fo dalan ba timor oan sira ne’ebe hela iha estrangeirus bele partisipa iha eleisaun 2017 tuir mai.

Nia hateten, iha konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste (RDTL), artigu 3 mensiona kona ba estadu Timor-Leste rekonese nia sidadaun iha Timor laran no iha rai liur, tanba ne’e parlamentu presiza halo lei resensiamentu hodi fasilita timor oan iha estrangeirus tuir eleisaun.

“Lei ne’e parlamentu aprova hodi fo mos oportunidade ba ema sira ne’ebe mak hela iha estrangeirus atu tuir eleisaun iha 2017 mai,” Deputadu Costa hateten.

Tanba ne’e, nia husu, ba governu liu husi Sekretariadu Tekniku Administrasaun Eleitoral (STAE) atu organiza ho rigorozu prosesu implementasaun lei ne’e iha baze.

“Governu tenke prepara orsamentu ne’ebe mais sufsiente atu kobre hotu sidadaun iha rai liur, no kria sistema ne’ebe diak ba implementasaun lei ne’e rasik,” nia sujere.

Iha parte seluk Vise Ministru Administrasaun Estatal , Thomas do Rosario Cabral, hateten hafoin Prezidente da Republika promulga sei divulga iha rai laran hodi halo ajustamentu, no STAE sei kolabora ho Ministeriu Negosiu Estrangeirus e Kooperasaun hodi identifika nasaun ne’ebe mak presiza halo resensiamentu.

Nia dehan, ba timor oan ne’ebe hela iha estrangeirus tenke ba halo inskrisaun iha embaixada no konsuladu ne’ebe kolokadu ona, tanba prosesu resensiamentu bazea mos ba dadus husi embaixada no konsular ne’ebe iha.

“Timor oan ne’ebe la ba halo inskrisaun iha embaixada, nia la hetan nia direitu ba resensiamentu, tenke ba halo inskrisaun iha embazada no konsuladu ne’ebe iha ona,” Cabral hateten.

Ba timor oan ne’ebe hela iha Indonezia no sai ona sidadania Indonezia, maibe hakarak halo resensiamentu iha Timor, nia dehan, STAE sei haruka nia dokumentus kompleto ba iha embaixada Indonezia hodi hasai tiha nia sidadania Indonezia, e sir abele tuir eleisaun, tanba Indonezia la dupla sidadania.

“Ne’e prosesu ne’ebe mak ita atu halo,” Cabral hateten.

The Dili Weekly

TIMOR OAN RIHUN BA RIHUN KONTRA GOVERNU AUSTRALIA


Mgr. Hilton Diken: Povu TL tenke hetan nia soberania

Povu Timor Leste (TL) iha Dili laran, Tersa (22/03/2016),  tun nakonu iha dalan sidade Dili  halo asaun demonstrasaun iha embaixada Australia oin hodi kontra Governu Australia atu deside lolos fronteira maritima (median line) entre Timor Leste ho Australia.

Hahú tuku 07:00 Otl, estudante sira ensinu  secundaria to’o ensinu  superior, sosiadade sivil sira, funsionario publiku, veteranus no membru Parlamentu Nasional balun la’o nadodon konsentra hotu iha Jardim Bebora hodi la’o ba Embaixada Australia nia oin.

Iha jornada manifestasaun ne’e, ema rihun ba rihun haklalak, viva Timor Leste, viva povu Maubere, abaixo Governu Australia hodi lori mos espanduk kores no medida oi-oin hakerek dehan, STOP AUSTRALIA BULLYING MORE TEFHT , AUSTRALIA HANDS OFF TIMORS OIL,  MEDIAN LINE NOW, DON’T PLAY GAME AGAINST OUR RIGTH OF MARITIME ZONE, AUSTRALIA DON’T KILL MY LIFE PLEACE no seluk-seluk tan.

Manifestante sira to’o iha Embaixada Australia nia oin tuku 09:30 OTL, hodi rakalele no hakilar abaixo Australia, a luta continua ho kanta hino nasional PATRIA-PATRIA.

Iha manifestasaun ne’e, manifestante sira hakilar, “Australia naok ten, Australia ekspansionista (pencaplok), Australia tenke respeita soberania tasi Timor nian hodi rezolve liu husi liña klaran (Median Line), Australia tenke moe ho problema ne’e, Australia tenke disponibel tur halo negosiasaun ho TL ba Fornteira Maritima ne’e, Viva Timor-Leste.”

Juvinal Diaz, komisaun organizadora manifestasaun kontra Governu Australia husi Movimento Kontra Okupasaun Tasi Timor (MKOTT)  alerta katak,  povu Timor tomak  hamrik hamutuk  atu defende nia soberania, Timor Leste kuando indenpendensia total bainhira Timor iha soberania lalehan, rai ho tasi.

‘’Tinan barak nia laran Governu Australia uza nia politika hodi hadau okupa tasi Timor ne’ebe lolos sai pertensia povu Timor Leste nian. Ita mai hamutuk iha ne’e laos tanba ita rai kik ka rai kiak, maibe tanba ita rai ne’ebe iha direitu hanesan ho nasaun Australia,’’ Juvinal hateten.

Juvinal afirma katak,  tinan barak nia laran povu Timor hamrik fakar ran tan deit atu defende nia identitidade nudar povu maubere no nudar jerasaun foun  la bele husik askrifissiu ne’ebe mak heroi sira husik hela ba jersaun foun.

Nia hateten, povu maubere tenki hamrik hamutuk partisipa soberania nasional hodi salva guarda nia soberania. Basa, Governu Australia inklui media Australia sira halo propaganda katak, povu Timor Leste mak hetan benifisiu husi sira nia ajudu, maibe la hatene fo obrigado.

Juvinal sublina katak, povu Timor la haluha  Australia nia apoiu iha tinan 1999 ne’ebe forsa Australia mak tun primeiru mai Timor hodi salva povu Timor husi Indonesia, maibe hanesan povu maubere Timor mos la satisfas ho hahalok Australia ne’ebe mak durante Timor ukun an to agora foti bilhoens 5 USD husi tasi Timor.

Iha fatin hanesan Bispu Australia nian, Mgr. Hilton Diken hatete, maske bispu, maibe nia mai lo’as lori igreja Australia nia naran, maibe nia mai lori povu Australia feto ka mane ne’ebe fiar povu Timor sira ne’ebe mak presiza hetan justisa ba fronteira maritima.

‘’Ita boot sira iha idenpendensia tenki total, tan ne’e tenki iha indenpendensia soberania total husi lalehan, rai ho tasi i agora  iha Australia povu sira iha neba mos halo hela demonstrasaun solidariza povu Timor hodi hetan justisa ba soberania tasi nian,’’ afirma  Mgr. Hilton.

Mgr. Hilton fo sasin katak, Australia mak nasaun ne’ebe mak ignora tiha direitu Timor nian ba soberania tasi Timor,  tan ne’e Australia to’o agora manipula povu Timor, tanba hakarak povu Timor nia mina ho gas, entaun agora tempu ona atu hapara situasaun ne’e, tan ne’e lori povu Australia nia naran hakarak hatete povu Australia sempre hamutuk ho povu Timor hodi ejije no hakilar Timor nia direitu hodi hetan justisa ba tasi Timor.

Wilson hanesan aktivista husi Indonesia hateten, nia lori maluk Indonesia sira ne’ebe mak solidariza povu Timor hakarak deklara katak, saida mak Governu Australia halo ne’e hanesan hahalok okupasaun ho kolonialismu, povu Timor Leste mak manan iha istoria kontra kolonialismu.

‘’Iha tempu okupasaun Portugues mos povu Timor hamrik hamutuk hakilar a luta continua hodi duni sai Portugues sira no iha akupasaun Indonesia mos povu Timor sira hamutuk hakilar a luta continua duni sai tan Indonesia sira agora mos tenke hakilar bei-beik para defende Timor nia soberania,’’ afirma Wilson.

Wilson hateten, povu Timor sira tenki hamutuk hodi ejije ba Australia tenki halo negosiasaun no ejije Australia tenki fo fila Timor nia direitu ba soberania tasi Timor.

Kinta (24/03/2916), aktivista Indonesia sira hamutuk ho povu Indonesia mos sei halo demostrasaun ida iha Jogjakarta no mos iha Jakarta  iha Embaixada Australia hodi ejije ba Australia atu respeita soberania tasi Timor.

Alende diskursu husi Juvinal, Bispu Hilton no Wilson, reprezentante feto, Organizasaun Juventude Rezistensia Timor Leste (OJETIL), Komite 12 de Novembru, reitor UNTL, UNITAL no mos veteranus sira.

Hafoin ida-ida hato nia lia fuan badak kona ba fronteira martitima, to oras 11:30 meudia manifestante balun hahu fila ona hodi buka be ka hahan ruma atu han, tanba loro mos komesa manas no oras mos lao dadaun ba meudia, nune’e to oras 12:00 manifestante sira ne’ebe kompostu husi estudante, funsionario publiku inklui populasaun bain-bain  sira fila hotu ona, hela deit mak sosiadade sivil sira ho komisaun organizadora no mos komunidade balun ne’ebe mak hela besik ne’e mak sei iha fatin demostrasaun.

Defende soberania

Husi sorin seluk, timor oan  Luciano Romano  hateten, ohin loron povu hamrik, hanoin hikas fila fali ba tinan 42 liu ba enkuantu jovens dirijenti politiku Timor Leste ida ho naran Jose Ramos Horta hasoru malu ho Ministru Negosio Estranjeirus Indonesia Adam Malik

“Ita hamrik iha ne’e hanoin hikas fila fali ba tinan 42 liu ba enkuantu joven dirijenti politiku Timor Leste ida ho naran Jose Ramos Horta hasoru malu ho Ministru Negosio Estranjeirus Indonesia Adam Malik, iha enkontru ne’e Adam Malik hatete Indonesia sei respeita, Indonesia sei apoiu independensia povu Maubere nian, fulan 3 depois enkontru iha Jakarta Primeiru Australiano mosu iha Jakarta hasoru malu ho ditadura Jeneral Suharto iha Jawa Tengah,” hateten Luciano Romano.

 “Ba ita Timor Leste, ba ita povu Maubere ita nia integridade tenki loyal, ita nia dignidade povu no soberania estadu, la iha tawar menawar, ita nia soberania estadu, intregadu teritorial ne’e harga mati laiha negosiasaun,”  hateten Luciano.

Nia esplika liu tan katak, iha enkontru ne’e motiva Jeneral Soeharto, fo koragen ba Soeharto atu mai invade rai ida ne’e, iha 1975 Primeiru Ministru Australia halo aliadu permanente ho Republika Indonesia ho regime Soeharto oinsa bele invade no oinsa bele oho povu maubere.

Nia subliña tan katak iha nivel politika hotu hotu, iha prosesu hotu, lider politiku Australia hatete ba Timor oan sira se mak hakarak ukun an, sira hatete independensia imposivel, independensia la logika, independensia ragional miabe ohin loron sai logika, ohin loron sai logika, ohin loron sai logika tamba ida ne’e mak hotu hotu mai hamrik iha embaxaida Australia nia oin. Dehan Luciano

“Australia nia konspirasaun to’o unidade nasional laos maibe invade ita nia rai ou mai okupa ita nia nasaun maibe iha nivel internasional Australia i nome Indonesia lobi oinsa mobiliza komunidade internasional vota kontra independensia iha nasoens unidas,”  afirma Luciano.

“Funu nain sira, asuwain sira iha tempo difisil, iha situasaun saida deit povu maubere nunka hakruk ba ema ida, nunka hakruk ba nasaun ida, nen hakruk ba Republika Indonesia, nen hakruk ba Australia, ita sempre kontra” dehan Luciano.

Nia hatutan uluk Australia apoiu Indonesia atu hadau Timor nia rikusoin iha tasi laran gas ho mina rai, enkuantu politika global muda, Governo Australia lidera husi Primeiru Ministru John Howard komesa apoiu independensia Timor Leste nian.

Australia tenke respeita

Iha fatin hanesan Mariano Asanami Sabino hatete iha fatin ida ne’e atu konsilida unidade nasional, luta fronteira maritima apoiu maun bo’ot Xanana Gusmão.

Nia hatutan luta ba fronteira maritima laos foin mak hahu desde 1989 kuandu Ali Alatas asina ho Ministru Negosio Estranjeirus Australia nian maibe joventude sira husi estudante renetil, empetu hotu hotu la aseita.

“Ita afirma dala ida tan katak determinasaun ba fronteira maritima nia jerasaun ba jerasaun, desde uluk ita dehan ami nia luta ne’e laos ona objektivu, luta ne’e fiar ida, luta ne’e jerasaun ba jerasaun, mate ba ukun rasik an, moris ba ukun rasik an, isin maubere klamar mos maubere,” hateten Mariano Sabino.

“Ita hakarak avisu husi sentral nebe movimentu estudante universidade lubuk ida mak iha ne’e, ami imi nia maun sira nebe que uluk hamutuk ho imi nia maun sira seluk hatudu ona dalan luta nebe que firmeza ohin ran ne’e turuk ba imi, sei turuk ba ita nia oan sira bei oan sira tamba ne’e mak ami husu ba Australia respeitu, labele husik povu rua ne’e odio malu, respeitu tamba uluk ami fo ami nia avo sira kuase 40 mil pesoas mate satan funu ida para labele ba Australia.”

Nia hatutan uniku Australia mak Timor Leste fo nia uma lisan ba hela, uma adat hira mak fo ba Australia.

“Ami husu ba imi uniku imi mak ami fo ami nia uma lisan imi hela, uma adat hira mak ita fo ba sira, ami lafo ba embaxada seluk, ami la fo ba povu seluk, ami fo ba povu Australia, ami fo ba Governu Australia ne’e dignidade povu maubere nian, povu nebe hatene respeitu, ohin ami husu imi respeitu ami nia fronteira maritima, respeitu justisa, se ita la respeitu justisa, ita la honestu, ita la defende fronteira maritima ne’e povu tradisional pove ida que lahatene hakerek povu nebe la respeitu ba lei, ami husu senadu sira nebe Parlamentu nia oan, Governu Australia nebe povu nia oan fo fila fali ami nia direitu, ami nia moris diak” dehan Asanami.

PNTL fo seguransa maxima

Polisia  Nasional  Timor  Leste  (PNTL) tuku 7:00 dadersan deit taka ona estrada protokolu skerda no direita husi Fatuhada ba Mandarin. Nune’e halo engrafamentu bo’o iha area Bairo Pite no tasi ibun Praia dos Coqueiros.

Ekipa seguransa ne’ebe hala’o  kna’ar iha embaixada Australia nia oin mak polisia unidade Batalaun  Orden  Publiku  (BOP) no Taks  Force no polisia especial, tantu ba area sira seluk polisia unidade transzitu mak fo seguransa.

Iha demostrasaun dahuluk ne’e partisipa husi estudante sekundaria, universidade, veteranus, organizasaun joventude, sosiadade sivil, membru Parlamentu Nasional, funsionariu publiku inklui ema estranjeiru.

Governu apresia manifestantes

Nune’e mos, Governu apresia maka’as ba Timor oan sira  ne’ebe halo manifestasaun pasífika kontra Governu Australia kona-ba disputa fronteira marítima.

“Ita apresia ita  nia populasaun halo asaun ida ne’e,”esplika Ministru Peroleu Rekursu Naturais (MPRN) Alfredo Pires iha Palasiu Governu, Tersa (22/03).

Iha manifestasaun ne’e, povu Timor-Leste husu ba Australia kuandu define fronteira marítima tenke obedese ba liña klaran (Median Line), hanesan Governu Australia apoia fo solusaun ba problema Tasi China Sul (Laut China Selatan) iha mos liña klaran.

Manifestasaun  ne’e husi Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor (MKOTT), Assosiasaun Combatentes da Brigada Nasional(ACBN), Sosedade Sivil, Veteranus, Labarik, Estudante Secundarias nomos Universitariu sira  iha  Timor Leste. manifestasaun ne’e rasik sei termina iha ohin Kuarta (23/03).

“Asuntu  ne’e importante ba  ita nia nasaun, ne’e duni komponente hotu hatudu sentimentu ba area ida ne’e, entaun  ita tenki suporta maka’as ba prosesu  ne’e hotu, depois  Governu sei halo saida maka Governu nian parte atende ba aspirasaun povu nian,”hateten tan Alfredo Pires.

Nune’e mos   Indonesia,  Filipina  ho Australia  fo mos solidaridade ba  hodi hala’o asaun kontra Governu Australia kona-ba disputa fronteira maritima entre nasaun rua ne’e, diak tebes.

“Ita bo’ot sira hatene la’os akontese iha nasional deit, maibe a nivel  internasional, la’os preokupasuan deit, maibe preokupasuan mai mos hosi ema liur hotu ba asuntu ida ne’e,”tenik  Alfredo Pires.nia/nes/tos/avi

Jornal Nacional

BISPU HILTON KONTRA GOVERNU AUSTRALIA


DILI - Bispu Hilton Deakin hosi Melbourne-Austrália kontra nia governu rasik kona-ba liña fronteira marítima hodi ezije atu governu Austrália respeita Timor nia soberania.

“Ha’u la ko’alia en-nome Igreja Austrália, tanba ha’u labele maibé ha’u ko’alia lori naran povu Austrália ne’ebé fiar ita boot sira. Ha’u fiar no povu Austrália fiar ita boot sira buka justisa ne’ebé maka loos ba fronteira marítima nian,” dehan Bispu Hilton bainhira hato’o nia lia menon ba demonstrante sira iha Embaixada Austrália nia oin, Fatuhada, Tersa (22/3).

Nia hatutan, ko’alia lori naran povu Austrália ne’ebé maka fiar ba Justisa sosiál povu Timor sei determina fronteira marítima ne’e, maibé ema balun de’it iha Austrália maka la fó fiar ba ita boot sira (TL) nia direitu.

“Ha’u fiar katak ita boot sira nasaun ne’ebé maka independénsia ho soberania maibé ita boot sira seidauk hatene fronteira marítima ne’e to’o iha ne’ebé. Nasaun ne’ebe maka viola maka Austrália. Ami mós kompriende ita boot sira nia luta ba independénsia, ita boot sira nia luta hodi desidi ita boot sira nia istória no istória ne’e komplikadu tebes. Maibé, Austrália ha’u nia nasaun hatudu buat ne’ebé bosok ba imi,” dehan Bispu ne’e.

Nia esplika liu-tan, Austrália nia hahalok maka kontinua manipula nasaun Timor-Leste nia rikusoin.


“Ema Austrália sira ne’e iha interese maka’as ba imi nia mina ho gas. Ne’e maka ita hotu hamutuk hapara buat ne’e. Atu dehan ba ita boot sira katak povu Austrália barak maka hakarak apoia ita boot sira iha Austrália. Povu Timor ho Austrália la’o hamutuk no luta hamutuk hodi desidi futuru Timor-Leste,” dehan Bispu ne’e.

Nia hatutan, iha Austrália mós halo hela demonstrasaun kontra sira nia governu ba povu Timor nia mina ho gas maibé ladún barak. Demonstrasaun iha Timor barak liu sira iha Austrália.

Timor Post

HANDS OFF TIMOR'S OIL & GAS NOW!





MASSIV PROTEST IN DILI


Timfo.org - March 22, 2016

Today there has been a massive protest in Dili outside the Australian Embassy. Many thousands were present.

Australian media have reported the events here:




The organizers issued the following statement:

Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor
Movement Against the Occupation of the Timor Sea
Rua dos Martires da Patria, Bebora, Dili, Timor-Leste
Tel: +670-7734-8703 email: zebdiaz@gmail.com

Dili, 22 March 2016

Declaration to the Government of Australia

The Movement Against the Occupation of the Timor Sea (Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor - MKOTT) is a social movement composed of activists, students, former resistance fighters and individuals which advocates for legal, judicial and diplomatic processes between the Australian and Timor-Leste governments to find a fair solution to the maritime boundary between these two nations.

MKOTT sees that Timor-Leste is the closest neighbour to Australia. During the past few decades, people from these two countries have had good relations. In World War II, many Timorese people supported Australia, and more than 40,000 Timorese lives were sacrificed because Australia came to use Timor Island as a base to defend against Japan. In addition, in 1999 Australia supported Timor-Leste to end Indonesia’s military brutality.

Unfortunately, the history of past good relations has been scarred by Australian government policy to illegally occupy Timor-Leste’s maritime territory, because Australia is interested to take resources from this small nation. Therefore, today, MKOTT returns to call for justice in settling a maritime boundary which is fair to Timor-Leste’s people.

MKOTT comes to ask the following demands:

Australia should return to the mechanisms for resolving maritime boundary disputes under the International Court of Justice and the International Tribunal for the Law of the Sea.

The Government of Australia should respect the rights of Timor-Leste’s people in the Timor Sea according to international law (UNCLOS).

The Government of Australia should engage in honest and open negotiations about maritime boundaries, not only to talk about bilateral relations in general.

The Government of Australia should stop stealing Timor-Leste’s people’s resources, which reduces opportunities for good lives for women, children, and vulnerable people in Timor-Leste.

In addition to the above demands, through this request, MKOTT also asks the Australian people, as a people who have shown their maturity and strong civic spirit, to:

Stand alongside the people of Timor-Leste to fight for sovereignty, as you did during the Indonesian occupation.

Encourage your Government to respect Timor-Leste’s people’s rights, through deciding a fair maritime boundary according to international legal principles.

Help your domestic politics to become more democratic, respecting law and human rights, to make Australia an exemplary nation with a democratic system that other countries in this region can follow.

LONG LIVE TIMOR-LESTE
LONG LIVE THE MAUBERE PEOPLE
LONG LIVE THE MOVEMENT AGAINST OCCUPATION OF THE TIMOR SEA