terça-feira, 30 de maio de 2017

Laiha Tempu Atu Lakon Tempu; 2017 ba oin Tempu Atu Hisik Kosar Ba Moris Diak

Husi: Quintiliano Afonso Belo | opiniaun

Eis Presidenti da RDTL Sua Ex-sia, Taur Matan Ruak eskolha loron rua nolu resin rua (22) fulan juillu maka loron ba eleisaun parlamentar. Loron ne’e sai loron espesial ba sidadaun ho idade 17 ba leten atu afirma sira nia direitu demokratiku iha fatin votasaun konformi konstituisaun artigu 46 no artigu 47 haruka. Konstituisaun mos fo garantia ba sidadaun nia liberdade fundamental no direitu polítiku sira tuir prinsípiu nebé hakerek iha instrumentu internasionál hanesan; ICCPR, ICERD no CEDAW.

Konjuntura politika nia lalaok nebé ita hotu akompanha durante dekade ne’e partisipasaun jerasaun tuan sira sei masimu, pior liu tan jerasaun tuan mos kontinua minimiza jerasaun foun iha misaun libertasaun povu husi mukit ba fali moris diak. Sera que jerasaun foun tenki hein jerasaun tuan entrega? Lae, Lae no lamerese akontense tanba misaun liberta povu laos deit responsablidade jerasaun tuan nian maibe responsablidade jerasaun hotu-hotu nian inklui jerasaun foun.

Kolega balun hateten katak, hanesan jerasaun foun diak liu hein hodi simu oferta husi jerasaun tuan sira. Maibe, tuir hau nia hanoin idea nune’e la furak no la merese ezisti tan iha memoria jerasaun foun sira nia pensamentu, tanba hakarak ka lakoi jerasaun foun maka tenki sai front line hodi exekuta lia ordem “hisik kosar ba moris diak” hanesan uluk jerasaun foun inisia lia ordem “mate ka moris ukun rasik-an” ate hetan vitoria iha 1999. TMR mos dehan katak, diak liu kareta tuan sira labele para iha estrada klaran hodi trava kareta foun atu lao ho lais ba oin. (RTTL, 290517).

Nudar jerasaun foun, saida maka ita tenki halo hahu agora no ba oin? Atan hau nia resposta ba perguntas ne’e maka; premeiru desidi no invovelve-an iha partido nebé utiliza kapital lideransa ho maneira ukun tanba vokasaun, humilde no defende transformasaun jerasional, segundu desidi no invovelve-an iha partido nebé hakarak halakon status quo no hakarak transforma mentalidade lakeru diki diki lakeru diki, kalan mai loron mai lakeru diki ba fali mentalidade disiplina, servisu maka’as, integridade, eselenti no solieridade. (Prinsipius no Valores PLP- TMR, 2017)

PM Aseita Pedidu Kalbuady Lay La-Simu Salariu

DILI, (TATOLI) – Primeiru Ministru, Rui Maria de Araújo aseita pedidu hosi Ministru Turismu Arte no Kultura (MTAK), Francisco Kalbuadi Lay hodi husu lisensa sem vensimentu durante fulan rua, nune’e partisipa kampaña eleisaun parlamentár.

“To’o oras ne’e seidauk iha membru governu ida mak hato’o karta lisensa ba ha’u, maibé iha de’it membru Governu ida mak hatama ona nia karta lisensa mak Ministru Arte Kultura, Francisco Kalbuadi Lay”, hatete Xefe Governu ba jornalista sira iha Palásiu Governu, segunda (29/5).

Iha karta ne’e husu atu suspende mós salariu durante fulan rua. “Supensaun ne’e signifika nia para, la-halo nia servisu hanesan ministru, vensimentu mos para, depois Sekretariu Estadu Arte Kultura mak asume ninia papel”, esklarese.

Nia rekoñese membru governu maioria husi Partidu Polítiku. Pontu importante ida klaru  membru governu sira iha afiliasaun polítiku partidaria, tuir lei ne’ebé iha  bainhira  membru Governu ne’e ba kampaña tenke hato’o karta suspensaun ba funsaun ka husu ferias hodi la-afeta ba funsionamentu makina Estadu”, realsa.

Ministru Francisco Kalbuadi Lay sei hahú lisensa iha fulan-juñu to’o eleisaun remata iha fulan-jullu 2017.

Eleisaun Parlamentár sei hala’o iha loron 22 fulan-jullu, tanba ne’e kampaña ba eleisaun parlamentár sei hala’o iha loron 20 fulan-juñu no sei remata iha fulan-jullu.

Jornalista: Agapito dos Santos | Editora: Rita Almeida

Foto: GPM

Apropria Osan Estadu, Jose Hatan Tribunal

DILI – Deskonfia Jose da Costa nudar Xefi Sentru Saude Komunitariu (XSSK) Postu Administrativo Lau-lara Munisipiu Aileu apropria osan estadu U$ 1,376.00 ba nia Privadu.

Arguidu Jose da Costa iha tinan 2013, servisu nudar xefi sentru saude komunitariu postu administrative Lau-Lara iha Munispiu Aileu, iha tinan 2014 ministeiru saude inplementa programa servisu iha integradu saude komunitariu (siska) Hodi fo tratamentu ba komunidade iha timor leste, programa kominitariu nee suporta hosi promotor saude familiar (PSF).

No profosional saude hosi sentru saude komunitariu (CSK) atividade nee halao dala ida iha fulan ida, no kobre teretoriu iha TL laran tomak hosi 457 Postu SISKA inklui sentru saude komunitaria LAULARA.

Hosi sentru saude kominitaria laulara kompostu hosi suku lima, hanesan Fatisi, Madabeno, Tohometa, Talitu ho suku Kota Lau. Atividade ida nee hetan suporta hosi fundu Doadores liu hosi Programa Governu neebe temi ho naran planu estrateziku seitor Saude.

Dokumentu hatudu katak arguidu obriga Maria de Oliveira de Jesus nudar limpezador hodi tau nia asinatura iha resivu ho osan montanrte U$ 700.00 neebe tuir realidade Maria nunka partisipa iha programa SISKA. No la simu osan refere.

Audensia Julgamentu nee prezidi husi Juis koletivu, Jumiaty Freitas, Albertina Alves, Antonio do Carmo, Ministeriu Publiku Reprezenta Prokurador, Jacinto Babo, Arguidu hetan asistensia legal husi Advogado Privadu, Manuel Tilman. Domingos da Piedade Freitas

Suara Timor Lorosae

PLP Halao Konsolidasaun iha Becora, Taur: Vota PLP Vota Ba Mudansa

DILI – Partidu Libertasaun Popular (PLP) halao atividade konsolidasaun partidu nian iha baze, hodi fahe manifeto politik ba militante PLP iha Suku Becora, hodi prepara ba eleisaun parlamentar neebe mak sei akontese iha loron 22 Jullu 2017.

Iha atividade konsolidasaun nee lidera husi Prezidente Partidu Libertasaun Popular (PLP), Taur Matan Ruak neebe ba ho kareta pradu, plat 24.999 akompania ho kareta eskultu nian ho plat 06. 245 G.

Depois tun husi kareta hakat ba tara tais lori ba fatin neebe komisaun prepara. Hafoin nee reza, aprezenta relatoriu, um minutu silensiu, kanta inu patria-patria, kanta inu partidu, serimonia ritual tama ba diskursu.

Iha biban nee, Prezidente Partidu Libertasaun Popular (PLP), Taur Matan Ruak hatete, eleisaun parlamentar neebe monu iha loron 22 fulan Juli nee oportunidade ba ema hotu atu vota ba PLP vota ba mudansa.

Keta lakon imi nia tempu tan, mai vota ba PLP, vota maudansa,” dehan Prezidente Partidu Libertasaun Popular (PLP), Taur liu husi diskursu iha atividade konsolidasaun realiza iha suku Becora-Dili, Domingu (28/05/2017).

Prezidente PLP haktuir, iha eleisaun parlamentar mai nee oportunidade diak ba Timor oan sira atu deside ninia destinu rasik durante tinan lima nia laran. Taur esplika, se karik PLP manan hodi ukun Governu tuir mai mak sei defende Governasaun ida integradu, ida neebe moos, onestu no efisiente.

Entertantu, Koordenador PLP suku Becora, Pedro Antonio Andrade esplika, hanesan koordenador partidu PLP nian iha suku Becora sei servisu makas hodi PLP manan maioria iha fatin nee. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Taur Lakohi Simu Pensaun Vitalisia

DILI - Eis Prezidente Republika Timor Leste, Taur Matan Ruak komprometidu katak osan pensaun vitalisia neebe mak iha, nia sei lakohi simu pensaun ida nee.

Tuir Eis Prezidente Republika Timor Leste, Taur Matan Ruak hatete katak, pensaun vitalisia neebe mak nia hetan hanesan eis titular hodi hetan osan 10 mil kinentus nee sei fo deit bolus estudu ba Timor oan sira.

Hau nia pensaun vitalisia nee 10 mil kinentus nee, hau hatete ba hau nia kaben para, fo bolsu estudu,” dehan Eis Prezidente hanesan mos Prezidente Partidu, Taur liu husi diskursu konsolidasaun partidu nian iha suku Becora-Dili, Domingu (28/05/2017).

Taur haktuir, objetivu hodi fo bolus estudu ba Timor oan sira neebe mak hetan valor diak hodi haruka ba eskola, bele hetan matenek hodi bele dezenvolve rai no povu ida nee.

Iha fatin ketak, Observador Politika-UNTL, Camilio Ximenes Almeida dehan, hanesan akademika apresia ba hanoin Eis Prezidente Republika Timor Leste, Taur Matan Ruak nian.

Camilio esplika, ida nee mos hatudu katak Eis Prezidente Republika Timor Leste, Taur Matan Ruak iha planu ida diak tebes tanba nia bele halo maneijamentu diak. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Charles Schinner: Governu Timor-Leste tenki aposta iha agrikultura, bee, saúde ho edukasaun


Governu Timor-Leste tenki husik planu estratéjiku atual ne'ebé kalkula konstrusaun hosi projetu infraestrutura boot sira, hanesan aeroportu internasional sira, no aposta iha bee, agrkultura, edukasaun ho saúde, konsidera hosi investigador australianu Charles Schinner iha loron-segunda ne'e.

Espesialista australianu, hosi ONG timoroan La'o Hamutuk, ko'alia iha Asembleia Repúblika portugeza, iha Lisboa, iha debate ida ne'ebé selebra tinan 25 hosi Plataforma Internasional hosi Jurista sira ba Timor-Leste.

Iha deklarasaun sira ba ajénsia Lusa, Schinner hatete katak abut hosi problema ekonómiku Timor-Leste nian iha rezerva sira petróleu nasaun nian ne'ebé maka besik hotu ona.

"Timor-Leste besik lakon ona nia atual tempu petróleu nian. Simu ona 98% hosi osan sira ne'ebé simu hosi kampu petrolíferu sira ne'ebé maka halo daudaun produsaun", hatete hosi espesialista ne'ebé hatutan katak governu timoroan "halo di'ak" hodi "poupa parte barak hosi osan ne'e".

"Parte 2/3 hosi osan ne'e rai iha parte seluk no ne'e hanesan di'ak. Mabé tenki uza osan ne'e hodi prepara ba ekonomia ida ne'ebé maka la inklui rezerva sira petróleu nian: edukasaun hosi populasaun nian, monta sistema báziku sira ba abastesimentu bee nian, sistema nasional ida hosi saúde báziku", nia subliña.

Xanana aprezenta Timor-Leste hanesan "nasaun demokrátiku liu" hosi sudeste aziátiku

Iha loron-segunda, eis-Prezidente no atual ministru Xanana Gusmão aprezenta ona Timor-Leste hanesan nasaun ida frájil, ho de'it tinan 15, kiak, maibé mós "nasaun demokrátiku liu iha rejiaun" sudeste aziátiku.

"Horiseik ami mehi ho independénsia, ohin loron ami mehi ho dezenvolvimentu", afirma hosi ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku timoroan nian iha kolókiu ida kona-ba tinan 25 hosi Plataforma Internasinal hosi Jurista sira ba Timor-Leste, ne'ebé hahú iha loron-segunda iha Asembleia Repúblika portugeza nian iha Lisboa.

Xanana Gusmão, eis-líder hosi rezisténsia timoroan no mós antigu primeiru-ministru, hanoin katak Timor-Leste liu ona dezignasaun hosi "Estadu falladu" ho prosesu ida tranzisaun ho diálogu polítiku no demokrátiku.

Ministru Xanana admiti ona katak problema sira iha maibé ezekutivu ne'ebé maka nia pertense hakarak ultrapasa problema sira, husu ba povu "empeñu no lealdade" hanesan ba dezenvolvimentu ne'ebé iha ona iha luta ba independénsia.

“[Timor-Leste] hanesan nasaun ida kiak liu hosi sudeste aziátiku, ami admiti, maibé hanesan mós nasaun ida demokrátiku liu iha rejiaun", nia afirma.

Hafoin debate badak ida, ho minutu 30, ne'ebé, entre hamnasa, Xanana hakarak kontinua to'o kalan-boot, konversa hotu ho antigu líder hosi rezisténsia ne'ebé hanoin hikas istória antigu sira, ko'alia kona-ba futebol, no fó abrasu emosionadu ida ba membru na'in rua hosi Komisaun ba Direitu sira hosi Povu Maubere (CPDM), aleinde kumprimenta kuaze ema tomak ne'ebé asisti iha kolókiu.

SAPO TL ho Lusa

Charles Schinner: Fundu soberanu Timor-Leste nian sei dura tinan 10 ho ritmu atual gastu nian

Investigador australianu Charles Schinner kalkula, iha loron-segunda ne'e, katak fundu soberanu Timor-Leste nian, harii hodi poupa no rentabiliza reseita petrolíferu sira nasaun nian, sei dura de'it tinan 10 oinmai, bainhira mantén ritmu atual hosi gastu sira governu nian.

"Dolar biliaun resin hasai tinan-tinan, liuliu hodi selu ba administrasaun no buat hotu ne'ebé maka governu halo. Hosi ne'ebá maka osan sai ba projetu boot sira infraestrutura nian [ne'ebé hala'o daudaun]", konsidera hosi investigador hosi organizasaun ne'ebé la'ós governu timoroan nian La'o Hamutuk.

Espesialista australianu ko'alia iha Asembleia Repúblika portugeza nian, iha Lisboa, iha debate ne'ebé hodi hanoin tinan 25 hosi Plataforma Internasional hosi Jurista sira ba Timor-Leste.

Fundu Petrolíferu Timor-Leste nian hanesan fundu soberanu ne'ebé harii iha 2005 hodi rekolla depózitu sira ne'ebé halo hosi governu timoroan hosi reseita sira ne'ebé mai hosi petróleu ho gás ne'ebé prodús iha nasaun.

Balansu anual hosi fundu iha tinan 2014 nia rohan maka dolar biliaun 16,5.

Xefe Governu Husu Labele Fiar Informasaun Falsu

DILI, (TATOLI) – Tanba Konsellu Veteranu seidauk eziste, Primeiru Ministru husu ba populasaun atu labele fiar informasaun ne’ebé grupu balun lansa iha komunidade nia leet.

“Se karik ema sira ne’e lori Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál  nia naran atu forma buat ruma no lohi ema hodi hetan buat ruma ne’e tama iha krime ida bolu naran burla. Ema ne’ebé sente prejudikadu ho ema sira ne’e mak tenke hato’o keixa ba polisia”, Xefe Governu, Rui Maria de Araújo ba jornalista sira iha Palásiu Governu, ohin.

Nia hatutan: “Ha’u husu ba populasaun no publiku tomak labele fiar informasaun ne’ebé ema lori ba imi nia leet, hatete agora atu forma ona Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál, ida ne’e la-lood. Dala ida tan husu ba povu tomak, agora tama ona ba iha tempu kampaña ema hakarak lori kestaun ida kombatente veteranu nian ba lohi atu manan votu”.

Governu antes ne’e haruka dekretu lei atu  estabelese konsellu ne’e ba eis Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak maibé la-promulga hodi veta, tanba ne’e governu sei reve fila fali molok haruka ba prezidente atuál, Francisco Guterres Lú-Olo hodi promulga.

Jornalista Timor-Leste Husu Implementa Lei KomSos


DILI, (TATOLI) – Jornalista Timor-Leste (TL) tantu hosi mídia imprime no elektrónika husu órgaun kompetente atu implementa lei komunikasaun sosiál ba kazu Timor Post hasoru lezadu Rui Maria de Araújo.

Nu’udar nasaun demokrátiku tuir lolos jornalista labele ba tribunál tanba bele konsidera hamate liberdade imprensa. “Asaun solidariedade ne’e importante tanba ema hotu konsiénte katak servisu jornalista nu’udar kna’ar ne’ebé mak atu dudu demokrásia”, hatutan.

Tuir nia, desizaun Tribunál Distrital Dili la’os desizaun ne’ebé absoluta tanba sei iha loron 15 hodi halo rekursu ba desizaun ne’e.

“Ministériu Públiku la-respeita ba lei komunikasaun sosiál númeru 5/2014 nu’udar lei dahuluk iha Timor-Leste, livre no independente, kona-ba defesa ba liberdade imprensa. Ne’ebé merese hetan konsiderasaun bainhira halo alegasaun hasoru jornalista sira liuhosi públikasaun notísia ho títulu “Deskonfia eis asesór MF “fó projetu” ba kompañia Indonézia” iha loron, 10 novembru 2015 iha pajina 14”, haktuir nia.

IFJ Sei Kampaña, Jornalista La Merese Tama Prizaun

DILI, (TATOLI) – International Federation Jornalist (IFJ) promete sei halo kampaña makas hodi solidariza problema ne’ebé jornalista Timor-Leste enfrenta, liu-liu kazu Jornalista Raimundo Oki. IFC haree la serve jornalista atu lori ba to’o prizaun.

Advogadu hosi International Federation Jornalist (IFJ), Jim Nolan hateten ba jornalista sira, ohin halo asaun iha Palasiu Governu oin, relasiona ho arguidu Raimundo Oki. Kazu refere Tribunal sei diside iha loron 1 Juñu (julgamentu final).

“Iha 1 Juñu mak tribunál deside katak Raimundo Oki tama kadeia, entaun hosi rezultadu ne’e, ami sei halo kampaña boot hodi fo solidariedade ba jornalista Timor-Leste inklui Raimundo Oki ba nia kazu,” Advogadu IFJ, Jim Nolan promete, iha nia intervista ho Jornalista sira, bainhira partisipa asaun Nonok, ne’ebe organiza hosi Asosiasaun Jornalista ho Timor-Post, Segunda (29/05).

Jim konsidera, Jornalista Raimundo Oki ba tribunál iha 1 Juñu hanesan hamate demokrásia, tanba ne’e, bainhira nia (Oki) hetan duni pena prizaun signifika demokrásia la la’o di’ak ona, entaun hosi desizaun sira ne’e mak akontese nu’udar aktu impedimentu servisu jornalista nia.

International Federation Jornalist (IFJ) sei esforsu hodi hasoru Primeiru Ministru, Rui Maria de Araujo, Ema Partidu Polítiku sira, Sosiedade Sivíl hodi hateten katak labele hamate servisu jornalista no labele hamate liberdade imprensa iha Timor-Leste tanba hahalok ne’e sei hatudu imazen ladiak iha mundu internasionál.

Jornalista: Zezito Silva | Editór: Manuel Pinto

Foto: Jim Nolan, koalia ho Jornalista sira iha asaun Nonok, Segunda (29/05). Foto: TATOLI

Xanana apresenta Timor-Leste como "nação mais democrática" do sudeste asiático

Lisboa, 29 mai (Lusa) -- O ex-Presidente e atual ministro Xanana Gusmão apresentou hoje Timor-Leste como um país frágil, com apenas 15 anos, pobre, mas também a "nação mais democrática da região" do sudeste asiático.

"Ontem sonhámos com a independência, hoje sonhamos com o desenvolvimento", afirmou o ministro do Planeamento e Investimento Estratégico timorense num colóquio sobre os 25 anos da Plataforma Internacional de Juristas por Timor-Leste, que hoje começou na Assembleia da República, em Lisboa.

Xanana Gusmão, ex-líder da residência timorense e também antigo primeiro-ministro, acha que Timor-Leste ultrapassou o rótulo de "Estado falhado" com um processo de transição com diálogo político e democrático.

Os problemas existem, admitiu o agora ministro Xanana, mas o executivo a que pertence pretende ultrapassá-los, pedindo ao povo o mesmo "empenho e lealdade" pelo desenvolvimento que teve na luta pela independência.

"[Timor-Leste] é o país mais pobre do sudeste asiático, admitimos, mas é também a nação mais democrática da região", afirmou.

Depois de um debate curto, de meia hora, que, entre sorrisos, Xanana não se importava que continuasse até à meia noite, a conversa acabou com o antigo líder da resistência a recordar histórias antiga, a falar sobre futebol, e a dar um abraço emocionado a dois membros Comissão para os Direitos do Povo Maubere (CPDM), além de cumprimentar quase todos os que assistiram ao colóquio.

NS // EL

Fundo soberano de Timor-Leste durará 10 anos ao ritmo atual de gasto - Charles Schinner

Lisboa, 29 mai (Lusa) - O investigador australiano Charles Schinner estimou hoje que o fundo soberano de Timor-Leste, criado para poupar e rentabilizar as receitas petrolíferas do país, vai durar apenas mais 10 anos, a manter-se o atual ritmo de gastos do governo.

"Mais de mil milhões de dólares são retirados todos os anos, especialmente para pagar à administração e tudo o que faz o governo. É de lá que sai o dinheiro para os grandes projetos de infraestrutura [em curso]", considerou o investigador da organização não-governamental timorense La'o Hamutuk.

O especialista australiano falava na Assembleia da República, em Lisboa, num debate que assinala os 25 anos da Plataforma Internacional de Juristas por Timor-Leste.

O Fundo Petrolífero de Timor-Leste é um fundo soberano criado em 2005 para recolher depósitos feitos pelo governo timorense de receitas geradas pelo petróleo e gás produzidos no país.

O balanço anual do fundo em finais de 2014 era de 16,5 mil milhões de dólares.

Governo de Timor-Leste deve apostar na agricultura, água, saúde e educação - investigador


Lisboa, 29 mai (Lusa) - O Governo de Timor-Leste deveria abandonar o atual plano estratégico que prevê a construção de grandes projetos de infraestrutura, como aeroportos internacionais, e apostar em água, agricultura, educação e Saúde, considerou hoje o investigador australiano Charles Schinner.

O especialista australiano, da organização não-governamental timorense La'o Hamutuk, falava na Assembleia da República, em Lisboa, num debate que assinala os 25 anos da Plataforma Internacional de Juristas por Timor-Leste.

Em declarações à agência Lusa, Schinner disse que a raiz do problema económico de Timor-Leste reside no facto de as reservas de petróleo do país estarem perto do fim.

"Timor-Leste está muito perto do fim da sua atual era do petróleo. Já recebeu 98% do dinheiro a receber pelos campos petrolíferos que estão em produção", disse o especialista, acrescentando que o governo timorense "fez bem" em "poupar a maior parte desse dinheiro".

"Dois terços desse dinheiro está de parte e isso é bom. Mas têm de usar esse dinheiro para se prepararem para uma economia que não inclua reservas de petróleo: educação da população, montar sistemas básicos de abastecimento de água, um sistema nacional de saúde básico", sublinhou.