quarta-feira, 16 de março de 2016

Demokrasia Laos Koalia Arbiru


DILI - Timor Leste (TL) implementa demokrasia, laos koalia arbiru no laos atu kritika deit sein fundamentus, maibe demokrasia hodi rezolve no buka solusaun ba problema povu no nasaun nia.

Lia hirak nee hatoo husi Eis komandante Gerileiru Xanana, liu husi Konferensia nasional brigada Negra ba fornteira martima, iha Delta Nova, Dili, Kuarta (16/03/2016).

Demokrasia laos naran koalia arbiru, laos atu kritika deit sein fundamentus, demokrasia instrumentu ida buka no hetan debate klean no naruk hodi hetan solusaun ba problemas sosiadade nia, povu nia no nasaun nia.Demokrasia laos objetivu ida, laos fin ida, maibe demokrasia meu ida neebe sosiadade bele no tenki utiliza duni, atu hare ba problema neebe luan liu hodi tau inportansia ba rai, estadu no ba nasaun,” hateten Xanana.

Eis Gerileiru nee mos fo ezemplu TL bele akompania demokrasia iha Eropa, dekadensia ka karizi ba prosesu demokrasia nee rasik, iha rai balu mos depois elisaun liu tiha seidauk bele forma governu, hanesan iha Espana, Irlanda no iha nasaun seluk tan, nee dekadensia valores, dekadensia demokrasia nee rasik, ninia legistimidade nee iha neebe.

Iha fatin hanesan Veteranus Luis da Costa hateten Demokrasai iha TL, halo ema hotu koalia la tuir dalan, tamba demokrasai la iha limitasaun. Informasaun kompletu iha STL jornal no STL Web, edisaun Kinta (17/3/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Fraku Implementa Programa, Povu Kontinua Halerik Saude-Bemos


DILI - Orgaun ejekutador neebe implementa programa no Orsamentu Jeral Estadu (OJE) aprova kada tinan hodi hadia povu nia moris, maibe povu kontinua halerik ba saude, edukasaun, bee mos no infrastrutura tamba fraku iha implmentasaun programa.

Tuir Xefi Bankada PD Maria Lurdes Besa katak orsamentu ba iha Saude, edukasaun, iha tinan ida nee tun maske bankada Partidu Demoktratiku halo proposta iha debate orsamentu, hodi hasae netik osan ba Ministeriu sira maibe lakonesege aprova.

Ita nia povu kontunia halerik ba saude, Edukasaun, Bee mos nee frakeza implementasaun programa no orsamentu neebe publiku hatene ita infrenta problema tamba ita fukus liu ba iha parte neebe mak la importante ba ita nia povu,” dehan Bessa ba Jornalista Kuarta (16/03/2016) iha Parlamentu Nasional.

Nia hatete PD konsiente katak iha duni problema barak neebe akontese iha Saude, Edukasaun, Agrkultura no Infrastrutura, neebe povu infrenta tan nee seitor neebe sai save produtivu hanesan edukasaun, Agrikultura la bele hatun nia osan tenki hasae orsamentu.

Iha fatin hanesan Deputadu Bankada Fretilin Leonel Marcal hatete povu halerik ba bee mos, estrada, edukasaun, Saude nee laos problema foun ba Timor Leste maibe sai ona problema nasional. Informasaun kompletu iha STL jornal no STL Web, edisaun Kinta (17/3/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Timor-Leste ho Japaun kompromete atu hametin koperasaun durante simeira bilaterál


Primeiru ministru japonés ho Prezidente Taur Matan Ruak horisehik durante simeira ida iha Japaun haktuir hikas kompromisu hodi hametin koperasaun entre Governu rua, hodi kria “relasaun ne’ebé besik liu no orienta ba futuru hosi kresimentu no prosperiedade nian”. 

"[Shinzo Abe ho Taur Matan Ruak] haktuir mos kona-ba importánsia atu dezenvolve relasaun bilaterál ba “koperasaun rekonstrusaun pós-konflitu” hodi tama ba faze foun “koperasaun kresimentu no prosperiedade nian, tanba grau rekonstrusaun nomós dezenvolvimentu Timor-Leste sa’e maka’as”, dehan ministériu Negósiu Estranjeiru nipóniku iha komunikadu, hafoin simeira entre responsável rua iha Japaun.

Xefe ezekutivu japonés elojia “esforsu konsistente” hosi Timor-Leste hodi harii nasaun, hafoin hetan independénsia iha tinan 2012 no Taur Matan Ruak ne’ebé bá Japaun, tanba simu konvite hosi Governu nipóniku, agradese ba apoiu hosi Estadu Japonés ba iha área infraestrutura, agrikultura no manutensaun dame, inklui kontributu hosi Forsa Auto-Defeza nipóniku, polísia sivil nomós observadór eleitorál.

Responsável rua ne’e fó sai akordu hosi nasaun rua ne’ebé sei tenke trata kona-ba koperasaun maritime, tanba seguransa maritime hanesan pilár koperasaun bilaterál ne’ebé importante, no Shinze Abe hakarak atu kontinua fó nafatin apoiu ba Timor-Leste hodi hasa’e sira-ninia kapasidade atu garante seguransa marítima.

Líder rua ne’e, konkorda katak Timor-Leste, nu’udar produtór ba mina ho gás naturál, tanba ne’e maka sei ajuda seguransa enerjétika Japaun nian nomós iha potensiál bot ba iha área refere, hatutan tan fonte refere.

Xefe ezekutivu japonés haktuir mos kona-ba intensaun atu iha tinan ne’e sei fornese ienes besik rihun milloens lima mai Timor-Leste, atu nune’e bele avansa ho dezenvolvimentu ekonómika no sosiál autosustentável ba iha área hanesan infraestrutura, edukasaun, agrikultura nomós aumenta feto sira-ninia poder.

Abe mos ko’alia kona-ba Japaun ninia apoiu ba adezaun Timor-Leste iha ASEAN (Associação de Nações do Sudeste Asiático) nomós hatudu ninia intensaun hodi kontinua ajuda timor-oan ninia esforsu hodi dezenvolve rekursu umanu, hanesan asisténsia ne’ebé Prezidente Matan Ruak hato’o agradesimentu.

Xefe Estadu Taur Matan Ruak ninia vizita bá Japaun, hahú iha 13-marsu liu ba, no ohin vizita refere, remata ona.

SAPO TL ho Lusa – Foto: Presidensia Republika Timor-Leste

KRIA INSTABILIDADE, F-FDTL-PNTL SEI KAPTURA RESPONSAVEL GAM


Falintil-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) ho Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) hahú ohin ba oin sei halo operasaun hodi buka tuir Grupu Arte Marsiais (GAM) ne’ebe hakarak kria instabilidade liu-liu iha tempu kalan.

Xefi Estadu Maior Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) Major Jeneral Lere Anan Timur husu ba dirijentes organizasaun artemarsiais hanesan Setia Hati (SH), Korka, Sete-sete (77), Kera Sakti tenki kontrola membru no impoin disiplina ba ida-idak nia organizasaun.

“Hau husu ba dirijentes organizasaun Setia Hati, Korka, 77, Kera Sakti tenki kontrola no impoin disiplina ba imi nia membru no organizasaun, wanhira arte marsiais mak mosu fila fali PNTL ho F-FDTL sei to’o imi nia uma atu mai hamutuk ho F-FDTL ho PNTL hodi responsabiliza,”dehan Xefi Estadu Maior F-FDTL Major Jeneral Lere Anan Timur ba Jornalista sira iha salaun konferensia Ministeriu Defeza Fatuhada, Tersa (15/3).

Major Jeneral Lere Anan haktuir, agora dadauk ne’e artemarsiais hahú husi Liquisa mai to’o Dili moris fila fali ona liu-liu iha area Hudilaran, Comoro no Becora.

“Agora kalan kalan iha area Hudi laran, Comoro, Becora joven komesa sona malu, tuda malu hodi kria instabilidade, nune’e halo komunidade la hakmatek no halo ita nia estranjeirus sira ne’ebe mak hakarak mai investe iha Timor Leste la sente seguru.

Tan ne’e hau apela ba organizasaun hotu hotu liu-liu ba responsavel artemarsiais ninia, wainhira F-FDTL ho PNTL mak kaptura ema baku malu no oho malu iha fatin ne’ebe de’it mak husu autor balun ne’ebe mak involve an iha organizasaun artemarsiais hirak ne’e, F-FDTL ho PNTL sei ba to’o dirijentes ka nia bo’ot nia uma, hodi responsabiliza,” afirma Major Lere.

Nia halo komparasaun, hanesan mós membru F-FDTL ho PNTL ida ne’ebe mak komete sala, sempre temi komandu PNTL ho F-FDTL.

“Ami nia Instituisaun rua mos hanesan, wanhira ami nia militar ida ou polisia ida komete sala ruma sempre temi komandu PNTL ou F-FDTL, tamba ne’e wanhira kaer   elementu organizasaun SH ida, nia responsavel tenki responsabiliza,”dehan nia.

Ba Major Jeneral Lere lakohi atu povu ne’e terus tan, fo situasaun hakmatek ba sira atu hala’o sira nia aktividade. Basa oragaun soberania ne’e hari’i ho fakar ran no ruin.

“Hahú ohin ba oin ami hein diretiva husi Governu ninia atu ami nia atividade hamutuk F-FDTL ho PNTL sai atividade rutina ida atu prevene situasaun hirak ne’e, kuandu iha krize ruma mak tenki Governu haruka diretiva mai atu forsa rua ne’e servisu hamutuk, maibe ami prevene ida ne’e hodi atu toma medida preventiva hodi evita no hamenus situasaun hirak sira ne’e,”tenik Lere.Tos

Jornal Nacional

DOM BASILIO: DEZENVOLVIMENTU ATU LA’O, JUSTISA TENKE LA’O DIAK


Prezidente Episcopal Timor-leste, atual Bispu Dioseze Baucau, Dom Basilio do Nascimento hatete, dezenvolvimentu iha nasaun ida atu la’o diak, setor justisa mos tenke la’o diak.

“Wainhira ema dehan katak justisa la la’o, ita lakon tiha ona investimentu ba ita rain, ema tauk atu mai halo investimentu tanba justisa la’o ladiak,” hatete Bispu Dom Basilio.

Bispu Dom Basilio hatutan, depois situasaun sira hanesan tenke iha orgaun ida hanesan tribunal ne’e hodi tesi lia sira ne’e.

“Hanoin dala barak imi sira juiz tesi lia ne’e mos, iha ne’e imi mos hetan ameasa hodi dehan imi tesi lia ba, imi nia uma iha ne’ebe, imi nia oan ba eskola iha ne’ebe ho seluk tan no buat sira ne’e tensaun bo’ot hanesan ema hodi hamosu buat ne’ebe ladiak. Maibe maluk sira ha’u hanoin katak buat ida servisu ne’e ita fo ita nia kapasidade tomak hodi harii bem comum, ita bo’ot sira nia kontribuisaun hodi harii bem comum maka buat ida justisa,”hatete Bispu Dom Basilio.

Bispu Dom Basilio hatutan, iha Timor hanoin sempre sai dezafiu maka kultural. Ezemplu logika ne’e 2+2=4, maibe kultura Timor nian ne’e 2+2= 4 maibe 2+2 bele sai 22 no 2+2 bele sai 4 no tenki sai 4. Ho ida ne’e mak dalabarak ho justisa nian dehan A=A B=B hodi sai konflitu bo’ot entre lei ne’e ho kultura.

“Ha’u hanoin ita bo’ot iha vida pratika ita bo’ot sira buat sira ne’e lubuk. Iha kultura dehan ita tur hamutuk depois ita haree tok se bele rezolve hanesan entaun lalika rezolve hanesan ida ne’eba. Maibe ha’u hanoin direitu la’os hanesan ne’e. Ho ne’e maka ha’u dehan ita nia kultura ne’e sai mos dezafiu bo’ot ida ba aplikasaun de direitu,”dehan Bispu Dom Basilio.

Tanba ne’e, Bispu Dom Basilio husu ba autor jusidiariu haree tok ba oinsa maka eduka ema sira hodi hatene katak buat ne’ebe lei, lei nian, no buat ne’ebe kultura ne’e kultura nian. Maibe hanoin katak neneik buat sira ne’e sei la’o ho diak. Des

Jornal Nacional

PN HASAI VICENTE TANBA DESKONFIA FUTU LIA HO PR TAUR


Parlamentu Nasionál (PN) li-liu bankada CNRT foti desizaun atu hasai Prezidenti Parlamentu Nasionál (PN), Vicente Guterres husi nia kargu, tanba deskonfia Vicente Guterres futu lia ho Prezidenti Repúblika (PR) Taur Matan Ruak kona-ba ezonerasaun ba Jeneral Lere Anan Timur.

Manuel Tilman dehan, impresoens deskonfia futu lia mosu, tanba foin lalais Parlamentu Nasionál, Governu ho Prezidenti Repúblika iha hela konflitu konaba desizaun Xefi Estadu kona-ba ezonerasaun ba Jeneral Lere Anan Timur, Vicente ba halo fali enkontru subar ho PR Taur Matan Ruak iha Maliana.

“Vicente Guterres, Parlamentu iha hela konflitu ida ho Prezidenti Repúblika, nia sai husi Parlamentu atu ba halo fali akordu ida ho Prezidenti Repúblika laiha koñesementu ba lideres bankadas parlamentares, ne’e grave,” katak Manuel Tilman.

Manuel Tilman dehan, ida ne’e deputadu sira bele halo prosesu ida, no prosesu ida ne’e tenke hetan elaborasaun, tenke iha elaborasaun, tenke iha relatóriu, no relatóriu ne’e tenke ba Parlamentu.

Maibé kuandu FRETILIN ho PD la hamutuk ho CNRT, CNRT nia votu ne’e la liu halo prosesu ida ne’e.

“Momentu Prezidenti Parlamentu ba hasoru ho Prezidenti Repúblika iha Maliana, ha’u hanoin keta nia la informa ba bankadas Parlamentares, tanba ne’e obrigasaun ida. Ha’u hanoin ida ne’e karik buat ruma sala iha komunikasaun iha Parlamentu nia laran,” afirma Manuel Tilman.

Nia esklarese, kuandu halo buat ida hanesan ne’e, Vicente Guterres la’os sidadaun ida husi Baguia, maibé nia ba hasoru Prezidenti Repúblika hanesan Prezidenti Parlamentu Nasionál (PN).

“Sé Vicente Guterres ba hanesan Prezidenti Parlamentu, entaun bankadas Parlamentares ne’ebé ke suporta nia iha Parlamentu, tenke hatene, la’os ba CNRT de’it, maibé ba bankadas parlamentares,” katak nia.

Manuel Tilman dehan, Vicente tenke konsulta ho bankadas Parlamentares, tanba disiplina Parlamentu Nasionál nian mak hanesan ne’eduni.

Jurista ne’e dehan, atu konvoka plenária extraordenaria ida mós, tenke rona bankadas Parlamentares, ba asuntu polémika bo’ot hanesan ne’e mós, Vicente Guterres tenke informa ba bankadas parlamentares.cos

Jornal Nacional

PD KONSIDERA CNRT HALO “EZONERASAUN” – DOM BASILIO: SEI LA FO PANIKU BA PUBLIKU


Prezidenti Partidu Demokratiku (PD) atual Vise Prezidenti Parlamentu Nasional (PN), Adriano do Nascimento, konsidera karta ne’ebe CNRT haruka hodi hasai PD husi Bloku Koligasaun (BK) hanesan karta ezonerasaun ne’ebe la obedese ba kompromisu BK.

“Ami simu ona karta husi ami nia amigu diak CNRT, mas hau atu hateten deit katak ami simu tiha ona surat ezonerasaun husi ami nia kompanheiru CNRT,”afirma Adriano do Nascimento ba Jornalista sira iha Parlamentu Nasional (PD), Segunda (14/03/2016).

Bainhira husu kona ba diferensia entre ezonerasaun ho dimisaun, Adriano dehan katak la maluk ona hanesan koligasaun. “Atu prontu ka laprontu, mais hau atu informa deit ba publiku katak, hau simu ona karta ofesial ne’e, ne’ebe biasa-biasa deit sa,” Adriano hateten.

Iha karta ne’ebe mak CNRT haruka ba PD, hateten katak, Prezidente PD, Adriano mak koalia la obedese ona ba iha komprimisiu Bloku Koligasaun, ho nune’e, Adriano dehan, nia koalia mos la’os ba ninia interese . “Hau lalori hau nia interese mai iha Estado nian, hau hanesan lider politiku,” Adriano esklarese.

Iha fatin hanesan, Administrador Apostoliku Dioseze Dili, atual Bispu Dioseze Baucau, Dom Basilio do Nascimento, hateten katak, nia seidauk iha dadus atu hateten lolos.

“Hau foin mak rona, ne’e duni hau la iha dadus atu hateten dehan, buat ne’e real, ne’e duni hau la bele ida ne’e, nein juizu moral no nein juizu politiku, hanesan sidadaun buat ne’ebe ita bele husu maka situasaun sira hanesan ne’e bele fo konsekuensia ba nasaun. Ba Governu la iha duvida, tanba PD hola parta iha Governu, ne’ebe ho desizaun ida ne’e fo mos konsekuensia ba Governu, mas depois buat ne’e atu solusiona depende ba Primeiru Ministru, Rui Maria de Araujo, tanba formasaun Governu depende ba Primeiru Ministru,” esplika Dom Basilio do Nascimento, hodi responde jornalista sira iha PN.

Bispo Basilio hateten, impaktu husi karta demisaun ne’ebe CNRT haruka ba PD ne’e sei la fo paniku ba publiku.

“Hau hein katak laiha paniku buat ida, tanba buat hirak ne’e funsionamentu normal, demokrasia nian, razaun saida mak atu lori partidu ida maioria koligasaun hodi hola desizaun ne’e, hau hanoin kestaun interna, buat dapur nian, ita sira ne’e hatene han deit,” hateten Bispo Basilo ho hamansa.

Bainhira husu kona ba obserbasaun Bispu Basilio nian ba politika ne’ebe akontese dadauk iha Timor, Bispu ne’e obserba katak, situasaun ida koko ka foti kestaun ida ba idade adulta nasaun ida ne’e nian.

“Hau hakarak dehan, situasaun ida agora ne’e koko foti kestaun ida ba idade adulta nasaun ida ne’e nian, ne’e duni buat sira hanesan ne’e halo ema hakfodak, bulelu no preukupa, buat ida hau hare ne’e maka divergensia nai ulun bot sira hanoin lahanesan, maibe iha populasaun ne’e maka tenke tur hakmatek ida ne’e hau hanoin buat diak ida,” dehan Don Basilio.

Entretantu, partidu CNRT ofesialmente hasai ka demite ona PD husi Bloku Koligasaun, no haruka ona karta ba iha Prezidente PD, Adriano do Nascimentu iha Sesta (11/03/2016). mia

Jornal Nacional

IGREJA HUSU POLITIKU SIRA HALO REKONSILIASAUN


Prezidenti Episkopal Timor Leste atual Administrador Apostoliku Diocese Baucau no Dili, Dom Basilio do Nascimento, husu ba politiku nain sira atu halo rekonsiliasaun ba malu iha tempu koaresma ne’e.

“Iha tempu koaresma hau husu ba sarani Katoliku iha Timor laran tomak katak, tenke konfesa, halo penitensia, sai santo buat hirak ne’ebe ladun diak no buat hira ne’ebe halo ita hirus malu ne’e, tempu atu husu perdaun, halo rekonsiliasaun ba malu iha nivel ho Maromak, maun alin sira no ita nia an rasik,” hateten Dom Basilio do Nascimento, hodi responde jornalista sira iha Parlamentu Nasional (PN), Segunda (14/3/2016).

Ho situasaun ohin loron, hateten Dom Basilio, politiku sira tenke halo rekonsiliaun iha tempu kuaresma ne’e, tanba sira hotu mesak sarani.

Iha parta seluk, bainhira husu kona ba jovens sira kontinua halo problema iha tempu kalan, Bispu ne’e dehan, susar atu kontrola mentalidade jovens sira nian.

“Hau hanoin jovens sira gosta halo problema kalan-kalan, ne’e buat hotu ne’e mak ita la gosta, tanba ita hotu hakarak rai ida ne’e tenke moris ho paz nia laran, hau husu bei-beik katak tanba sa mak violensia hirak ne’e mosu, li-liu iha sidade Dili, perguntas ne’e hau sempre husu bei-beik mais to’o agora hau seidauk hetan resposta,” dehan, Bispo Basilio.

Bispo Basilio triste tebes ho violensia ne’ebe mak mosu husi jovens sira, maibe realidade maka akontese ona.

“Violensia ne’e mosu razaun ida mak tanba jovens sira serbisu l aiha, maibe hau hanoin la’os deit ida ne’e,” tenik Dom Basilio. Mia

Jornal Nacional

IGREJA RONA RAZAUN CNRT FAHE MALU HO PD


Igreja liu husi Amo Bispo Diocese tolu, Dili, Baucau no Maliana rona esplika bankada CNRT konaba desizaun Conselho Politika Partido CNRT nian hodi divorsiu partidu PD, ne’ebé mak durante tinan hat nia laran hamutuk forma V Governu konstitusionál ne’ebé transforma ba VI Governu Konstitusionál.

“Amo Bispu sira mós ohin (horseik) husu kona-ba karta ezonerasaun ou karta divorsiu ne’ebé Partidu CNRT halo ba aliadu PD iha loron 11 Marsu ninian, tanba Amo Bispo sira mós hakarak esplikasaun kona-ba ida ne’e,” informa Segundu Vise Prezidenti Parlamentu Nasionál (PN), Aderito Hugo da Costa ba Jornalista sira iha Parlamentu Nasionál (PN), Segunda horseik.

Eis senior jornalista ne’e dehan, reprezentante bankada CNRT nian esplika tiha ona ba bispu sira kona-ba emprinsipiu formasaun Governu ida bazeia ba aliansa ida, atu garante estabilidade Governativa ninian.

“Responsabilidade CNRT nian hanesan partidu ne’ebé konvida aliadu sira mak ne’e, atu labele mandatu ne’ebé povu fó durante tinan lima ne’e, labele iha eleisaun antisipada,” katak Aderito Hugo da Costa.

Nia relata, CNRT garante katak, programa ne’ebé mak atu halo ba tinan lima ne’e bele ezekuta ho di’ak, bazeia ba planu estratéjiku ne’ebé dezeña ona iha 2007-2012.

Reprezentante povu husi bankada CNRT ne’e dehan, kona-ba ko’aligasaun ne’e, CNRT iha esperensia ba mandatu rua hanesan, iha eleisaun 2007 laiha partidu ida atu manan maioria absoluta, FRETILIN hanesan Partidu mais votadu, maibé labele forma Governu tanba nia presiza aliansa.

Entaun la konsege konvense Partidu ki’ik sira atu halo aliansa, entaun CNRT mak konsege konvense partidu ki’ik sira halo aliansa para forma Governu tuir konstituisaun ninia definisaun, hodi nune’e bele iha estabilidade Governativa ida iha tinan lima nia laran.

Aderito esklarese, ida ne’e responsabilidade bo’ot ida ne’ebé CNRT iha hodi halo jestaun ba ukun ninian, no ba Governasaun ninian.

Nia hatutan, iha eleisaun 2012, partidu CNRT mais votadu, maibé la’os maioria absoluta, ke ejiji nafatin tuir konstituisaun atu forma Governu ida, tenke iha aliansa maioria ida.

“Tanba ne’e mak CNRT konvida aliadu tradisionál PD, atu tama, i mós konvida Frenti Mudança hodi iha komprimisu ida katak, ita ukun hamutuk, priense rekejitus konstitusionál para garante estabilidade Governativa, ba mandatu tinan lima,” afirma Aderito.

Maibé Aderito dehan, kuandu halo komprimisu atu garante governativa, maibé depois aliadu ida rua komesa la’o la tuir ona kumprimisu ne’e, entaun la presiza ona.

“Komprimisu ne’e lós, ba tinan lima, maibé komprimisu ne’e, nia substânsia saida, atu garante estabilidade Governativa katak, programa Governu ou polítika Governu nian ba saida de’it, aliansa ida ne’e mak tenke garante,” katak Aderito.

Nia haktuir, kuandu akontese hanesan ne’e, normalmente iha ne’ebé de’it, bele foti desizaun hanesan ne’e.

“Ami iha tinan hat nia laran, atua atetudi aliadus ne’ebé ke ami iha katak, to’o ona tempu ami senti katak, la presiza ona para atu garante estabilidade Governativa ne’e, ami iha meius, jestaun rasik atu garante, i atraves husi oportunidade ne’e atu dehan katak, CNRT analiza hotu ona, halo ona komunikasaun polítika ho forsa polítika sira seluk ne’ebé ke eziste iha Parlamentu Nasionál, atu asegura estabilidade VI Governu konstitusionál nian ne’e to’o remata,” tenik Aderito.

Tanba ne’e mak Aderito dehan, iha koaliagasaun ne’e, CNRT husu li-liu katak, aliadu se de’it mak tama iha komprimisiu ida ne’e, tenke tuir regras ida ne’e, li-liu garante estabilidade Governativa.

Nia relata, kona-ba membru Governu PD nian, Primeiru Ministru mak sei ho nia kompeténsia tomak atu halo formasaun no kompozisaun ba membru Governu, bazeia ba konjuntura polítika foun ne’ebé ke akontese iha Parlamentu atu garante estabilidade Governativa.

Hatán kona-ba informasaun ne’ebé hateten katak, iha tempu badak CNRT sei hatudu sira nia Prezidenti Parlamentu Nasionál, hodi substitui Vicente Guterres, Aderito Hugo dehan, informasaun ne’e nia seida’uk rona klaru.

“Ha’u la rona buat ne’e, ha’u lakohi tau rumor saida mak ha’u bele ko’alia,” katak Aderito Hugo.cos

Jornal Nacional

HASAI PD HUSI BK, BELE FO IMPAKTU BA GOVERNU


Sosiedade Sivil konsidera, politika Partidu Congresso Nacional de Reconstrucção Timor-Leste (CNRT) ne’ebé deside hasai Partido Democratico (PD) husi Bloku Koligasaun (BK), bele fo impaktu ba Governu bele monu.

“Kona-ba impaktu iha nasaun balun kuandu koligasaun sobu fahe malu logika ne’e Governansaun ne’e monu. Depois tenki buka koligasaun hodi forma fila-fali Governu”esplika Diretor Luta Hamutuk, Mericio Akara ba Jornal Nacional Diário iha nia kna’ar fatin Farol Dili Segunda (14/03).

Akara dehan, hasai PD ne’e iha konsekuensia barak tanba bele mos   fo impkatu ba ezekusaun orsamentu sai problema. Lolos ne’e, nia haktuir, sira fokus ba ezekusaun Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan 2016 ho valor US$ 1.5. Maibe lae fali sira buka istoria malu atu iha tensaun politika ba malu hodi la fokus, entaun ministru maka hosi PD mos la fokus servisu, nune’e ezekusaun mos bele problema.

Akara afirma, uluk la iha kontradisaun politika ba malu mos ezekusaun sei falha to’o deit 60%, sa tan agora dadauk, ne’e ezekusaun bele negativu.

“Se husu ha’u, ha’u hanoin PD iha partidu para iha dignidade liu sira bele desidi para sira nia ministru sira rezigna a’an rame-rame hodi bele fokus kedas ba pozisaun, doque iha Governu laran sira konfuzaun. Diak liu sira rezigna a’an doque Primeiru Ministru maka hasai sira, rezign a’an para iha dignidade liu hodi fokus preparasaun sira nia partidu,”tenik Akara.

Nune’e mos Mericio Akara dehan, haree hosi aspetu politika hatudu katak, CNRTno PD ladun iha komitmentu atu kolobora hamutuk to’o mandatu tinan lima.

“Sira mos ladun iha karakter hadomi malu ne’e mos la iha, tanba la bolu malu, maibe ida foti disizaun mesak. Nomos iha parte ida ema bele hanoin ne’e hanesan sira halo traisaun ba malu, tanba uluk bainhira atu forma Governu sei susar sei bolu malu forma tiha, maibe depois hetan kolega foun ne’ebe diak liu kolega tuan sira husik, ne’e husi etika politika no moral ladun diak. Maibe haree hosi aspetu politika konstestual atual ne’e pozitivu ba PD, depois PD mos bele sai opozisaun ne’ebe forte hodi halo balansu kritika ba Governasaun CNRT,”esplika Akara.

Nia hatutan, PD atu ganha nia simpatia, bainhira programa Governu lala’o diak sira bele sai opozisaun.

“Ne’e hosi aspetu politiku aktual, ita haree ne’e Vitoria ba PD, tanba konsege sai husi tahu laran hodi prepara a’an kompete ba tinan 2017 eleisaun,”tenik Akara.

Bloku Koligasaun ne’e rasik kompostu husi Partidu CNRT, PD ho FRENTE MUDANÇA, atu nune’e bele ba forma Governu ho durasaun ne’ebé preve iha akordu tinan lima. Maibe akordu ne’e rasik Partidu hira ne’e la kumpri hodi CNRT bolu FRETILIN ba kaer Governu no ikus mai hasai PD husi BK.avi

Jornal Nacional

PM Rui Seidauk Simu Pedidu Husi PD Atu Sai Husi Governu


DILI – Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo too oras nee seidauk simu karta husi membru governu PD, atu sai husi sestu governu konstitusional nomos seidauk simu karta husi CNRT atu hasai membru governu PD.

Deklarasaun nee fo sai husi Primeiru Ministru, Rui Maria de Araujo, ba jornalista sira iha Palacio Governu, wainhira remata enkontru Konsellu Ministru, Tersa (15/03/2016).

Prosesu politiku entre CNRT ho PD lao hela no membru govenru sira kontinua halao servisu nafatin too iha desijaun politika ida mai no ida nee la fo impaktu ba Sestu Governu Konstitusional tanba sira (PD) kontinua mai servisu nafatin no too oras nee mos hau seiduak simu pedidu rejignasaun ruma husi PD nomos pedidu husi CNRT atu hasai ema ruma nee seidauk,” dehan PM Rui.

Xefi Governu nee mos hatutan prosesu formasaun governu nee liu husi prosesu politiku ida neeeb mak halao iha ambitu bloku koligasaun, tanba nee too oras nee mos husi bloku koligasaun neebe mak hari husi partidu 3 hanesan CNRT, PD no Frenti Mudansa seidauk hatoo pedidu ba PM, konaba desijaun final tanba nee tuir nia hanesan Xefi Governu seidauk bele foti desijaun wainhira laiha pedidu husi partidu 3 nee.

Iha fatin ketak tuir Vise Ministru Edukasaun asuntu Ensinu Sekundariu neebe mai husi partidu Frenti Mudansa, Abel Larisina, fiar CNRT ho PD sei rejolve problema nee ho ulun neebe malirin hodi hateke ba intrese nasional. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (16/3/2016). Thomas Sanches/Lucia Ximenes

Suara Timor Lorosae

Formasaun Sestu Governu Laiha Akordu, Dimite PD Sala Boot


DILI - Formasaun Sestu Governu Konstitusional neebe lidera husi Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo laiha akordu husi partidu politiku neebe hetan fiar husi povu, tan nee partidu CNRT hasai Karta ba PD sai husi Bloku lalos.

Tuir Sekretariu Jeral Partidu Frente Mudansa Jorge Teme katak bloku koligasaun neebe halao asina akordu hodi forma Kintu Governu Konstitusional maibe Sestu Governu Konstitusional laiha akordu husi partidu politiku sira.

Ita koalia lolos nee laiha akordu ida ba forma Sestu Governu Konstitusional, akordu neebe ami asina, no hau rasik mak asina reprezenta Frente Mudansa iha 2012 ba kintu governu laos ba sestu governu,” dehan Jorge ba Jornalista, Tersa (15/03/2016) iha PN.

Nia hatete formasaun Sestu Governu Konstitusional neebe harii iha loron 13 Fevereiru 2015, kuandu forma Sestu Governu Konstitusional laiha akortdu, tamba nee hasai PD laos ho surat nee sala boot.

Iha fatin hanesan Xefi Bankada CNRT Natalino dos Santos hatete formasaun Sestu Governu Konstitusional CNRT, PD no Frente Mudansa, nunee konvida ema matenek nain sira husi FRETILIN hola parte iha governasaun nee.

Hatan kona ba Desizaun CNRT nian atu Dimiti Membru governu husi PD iha sestu governu konstisional, Natalino hatete kompetensia atu hasai membru governu sira nee primeiru Ministru mak bele foti maibe iha Parlamentu pozisaun PD hanesan opozisaun. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (16/3/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Siguransa Laos Dalan Uniku Hakalma Situasaun


DILI - Siguransa laos dalan uniku hodi hakalma no rezolve situasaun ka problema maibe atu rezolve problema ukun nain sira tenki loke kampu servisu ba joven, liu-liu hases povu husi kiak no mukit, se lae problema nee mosu bebeik.

Lia hirak nee hatoo husi Aktivista Direitus Umanus Sisto dos Santos, ba STL iha nia knar fatin, Farol, Dili, Tersa (15/03/2016).

Siguransa laos uniku dalan ida, atu hakalma situasaun hirak nee, ita imiazina se tempu ita hamlaha, tempu difisil tebes atu hetan ita nia futuru, nee kilat sira neebe ita prepara no iha forsa saida deit maka ita prepara, ita bele tiru moho sira hotu, mas iha tempu ida neebe maka injustisa sira nee sei eziste, gep entre ema kiak no ema riku sira luan tebes no makas, komfrontasaun sira nee sei mosu no sei eziste nafatin,” hateten Sisto.

Nia hatutan sira observa problema sira nee foin akontese iha Dili, sira la bele espekta katak too iha tempu ruma problema sira nee sei alarga ba iha teritoriu tomak, tamba ema sira neebe lakon sira nia esperansa ba moris no sira nia serteza ba futuru, sira sei la hetan rezultadu.

Iha parte seluk Observador Justica Joao de Olivera hateten situsaun no kondisaun joventude sira, governu nunka responde ho diak, tamba nee konflitus sempre mosu bebeik. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (16/3/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Lere: Problema Tensaun Politika La Invove Joventude


DILI - Xefi Estadu Maior Jeneral F-FDTL Maijor Jeneral Lere Anan Timur, esklarese ba publiku katak situasaun tensaun politika neebe agora lao iha publiku nia leet, la liga ho problema joventude sira nia neebe kalan-kalan oho malu, sona malu no baku malu.

Tuir Lere Forsa rua hanesan PNTL ho F-FDTL fo hatene ba povu, joventude no naiulun sira hotu katak komandu rua nee halo reuniaun hodi hare situsaun atual neebe agora moris dadauk iha Timor.

Tamba ita hotu hatene katak tempu hirak nee ita nia povu no joventude iha Timor, moris iha tensaun politika nia laran, tensaun politika ida nee halo ita deskonfia buat hotu-hotu, ita hare kalan-kalan ita nia joven sira sona malu, oho malu no baku malu iha fatin-fatin, ita liga ba tensaun politika ida nee, maibe dalarua situasaun la hanesan, problema mosu iha estrada nee ketak, tensaun politika iha orgaun soberanu nia laran nee ketak, maibe tamba deit tensaun ida nee ita deskonfia malu,” hateten Lere, liu husi konferensia imprensa, nebe halao iha Kuartel Jeral F-FDTL, Fatuhada, Dili, Tersa (15/03/2016).

Ho razaun sira nee maka husi komandu rua hanesan F-FDTL ho PNTL konvoka reniaun, hodi fo resposta ba situasaun hirak nee, ohin sira reuniaun laos hola desizaun, maibe ho rekomendasaun sira haruka ba orgaun politiku, atu halo dirativa politika ida ba sira para sira ezekuta.

Iha konferensia imprensa nee akompania husi Komandante PNTL Julio Hornai ho Komadante Opersaun, husi parte F-FDTL Xefi Estadu Maior Jeneral F-FDTL Maijor Jeneral Lere Anan Timur ho Xefi Estadu Maior F-FDTL Falur Rate Laek, reuniaun hamutuk ho komandante komponentes inklui komandante sira seluk, hodi fo resposta ba situasaun nee.  Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (16/3/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Interese Parpol Aas, Implementasaun OJE Lao Neneik


DILI - VI Governu Kostitusional neebe kaer ukun, interese liu ba sira nia partidu politiku (PARPOL), maibe implementasaun Ezekusaun Orsamentu Jeral Estadu (OJE) ba tinan 2016 lao neneik.

Lia hirak nee hatoo husi Observador Politika Antero da Conceição Moniz, ba STL iha Hotel Timor, Tersa (15/03/2015).
Ita nia ukun nain sira agora sibuk liu ba partidu politiku, nee duni ezekusaun orsamentu ba tinan 2016, lao neneik liu, dezenvovimentu ba nasaun no povu susar atinzi, nunee mos ba Deputadu sira iha Paralmentu Nasional halo politika foer hakilar malu bebeik, maibe konaba  halo lei no aprova lei nee susar, povu barak kestiona sira nia kapasidade,” hateten Anteiro.

Nia hatutan orgaun legeslativu laos sai matan, tilun, liman no ain povu nian, maibe sai fali matan tilun ba sira nia interese pesoal, interese grupu no interese partidaria, tamba sira durante nee seidauk produs lei ruma.

Iha parte seluk Direitor Ezekutivu Luta Hamutuk Mericio Akara, hateten dezenvolvimentu iha TL sei lao neneik, tamba governu la iha kapasidade atu ezekuta orsamentu ho diak. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (16/3/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

LORON TO’O ONA, DEMOKRASIA! (PARTE DATOLUK) – PARTIDU SIRA


Carlos Filipe Ximenes Belo*, opiniaun

Ita koalia daudaun kona ba demokrasia. Iha demokrasia bainhira iha pluralizmu dieojiku, pluarizmu polítiku no pluarizmiu partidáriu. Ohin ita koalia kona ba”partidos “. Hori bainhira mak partidus sira moris? Saida mak partidu ida?

– Partidu sira hahú moris iha Estados Unidos da America (USA) iha tinan 1820 no tinan 1830 nia let. Partidu dehan katak asosiasaun (kibur) ne´ebé organizadu atu intervém iha hahalok politiku, liu hosi realizasaun programa ida nian, no programa ne’e, bazeia iha ideojia ida, no hetan lejitimasuan hosi povu (emar).

Iha mos elementu ne’ebé halo asosiasaun ida sai partidu: elementu dahaluk mak ideolojia ka baze ideolojika; daruak, programa (halo saida ?) no finalidade (ahrii ba saida?); iha ema ne’e tama iha partidu ne’e, naran “filiadus”; dahaat, iha vokasuan atu kaer ukun ka poder no intervein iha moris sosiedade nian (=vida pública); tem k iha apoiu hosi povu; tem ke iha estrutura ne’ebé edekuada.

Bainhira prtidu ida la serbiu ba interese ema tomak nian, no hanoin deit interesse líder sira nian, no fo antesaun makaas ba nia kibur ida nee, ita bele dehan partidu nee sai tiha ona faksaun dia.

Eksistensia partidu sira nian lori ba realidade oin oin:

a) bele iha rejime “partido único”, ka partidu ida mesak. Bainhira akontese nune’e, iha rejime autokratiku ka ditatorial, ne’ebé hamosu ditadura (ukun ho hanehan ema nia direitu, ukun ho korat, ukun ho mahú ka intel, uku ho kadeia no tortura). Iha ditadira laran la iha “liberdades e garanbtias individuais…).

b) rejime bipartidáriu, dehan katak partidu rua de’it, ne’ebe troka malu atu uku (iha “alternância de poder”). Banati tui riha Estados Unidos (Partido Republicano no Partido Democrático); iha Inglaterra (Partido Trabalhista no Partido Conservador).

c) Partidu “multipartidário” (dehna katak iha partidu barak) ne’ebé atu ukun tem ke halo koligasuan ho partidu seluk.

Iha mundu raiklaran iha korrente partidária barak:

– fasistas ka “fascizantes”, ne’ebé ema bolu “extrema direita” ka hatur hosi lima los ou ninin;

-konservador ka liberal, ne’ebe ema bolu “direita” ka hatur iha liman los;

– demokrata- kristaun, ne’ebé ema hatur iha klaran ka sentru;

– sosiais demokrata, ne’ebé ema bolu sentru-eskerda;

Socialista, ne’ebé em balu no hatur iha” esquerda” ka liman karuk;

Komunista, ne’e bé hatur iha “estrema esquerda”, ka iha liman karuk los ka ninin.

Maibé ohin loron denominasuan ida ne’e “arbitrária”; tanba ema iha ona sensibilidade atu kahur “valor” sira nebé partidu sira defende.

Iha Timor Loro Sa’e, ema hatene partidu sira nia programa ka lae?Partidu sira iha Timor serve duni povu tomak nia interese no diak ka lae?Ita tama partidu ida, tanba ninia program ka, ita tama tanba ema nébé kaer partidu ne’e? Partiudu sira nee korresponde duni ita nia ideal, bua ne’ebé ita hakarak ba ita rasik noa ba nasaun? Ne’e duni iha tina oin mai, 2017, povu buka hatene didiak partidu sira nia programa, atu nuen’e bele hili iha liberdade laran tuir ida-idak nia konsiensia (konsesa). Ita lçabele tam partidu ida, tanba ema fo osan, fo foz; tanba ema ne’e ita nia rian, ita nia belun, pertense ita nia klube, no ita nia suku.

(sei tutan)

*Amo Bispo Carlos Filipe Ximenes Belo

*Jornal Nacional, opiniaun

DIRETOR ME IHA MUNISIPIUS LA’OS EMA PD


Ministru Edukasaun (ME), Antonio da Conceição hateten, nomeiasaun Diretur ME iha Munisipius 13 la’os ema Partidu Demokratiku (PD).

“Iha duni rotasaun pozisaun ne’e los, iha rotasaun pozisaun ne’ebe maka distintu deputadu Natalino dos Santos reklama katak, Munisipiu Ermera ne’e pozisaun ida ne’e, pozisaun ne’ebe maka dehan ema hosi PD ne’e lalos, tanba   iha diretor da eskola ida maka nomeadu ba kargu diretor,”esplika ME Antonio da Conceição, ba jornalista iha Palasiu Governu Kuarta (09/03), hodi responde   deklarasaun Deputadu Parlamentu Nasional (PN) hosi Bankada CNRT, Natalino do Santos ne’ebe maka levanta katak kona-ba nomeiasaun diretor ME iha Munisipiu Ermera mesak ema hosi Partidu Demokrata (PD) deit.

Antonio Conceição, dehan atual diretor edukasaun ne’ebe maka tau iha V Governu Konstituisional nian muda nia pozisaun ba superintendente, la’os ema foun.

“Ha’u hanoin alegasaun ne’ebe maka distintus deputadu sira tau ona, preokupasaun ida ne’ebe maka ba ha’u prematura. prematura ida ne’ebe maka distintus deputadu sira hakarak atu julga hodi dehan katak, ema sira ne’ebe maka tama ne’e ema sira ne’ebe maka la iha kapasidade, enkuantu ita seidauk fo tempu atu ema sira ne’e bele hala’o sira nia kna’ar hodi ita bele julga,”tenik Antonio da Conceição.

Tuir lolos ne’e, nia dehan, deputadu sira preokupa no husu diretor sira ne’e hala’o sira nian atividade eskola diak ka lae? ida   ne’e maka pergunta   ne’ebe maka lolos, maibe kuandu koalia liu fali ba re-estruturasaun Ministeri nian fali.

“Ha’u lolos ne’e dehan katak, lolos ne’e husik ministru atu halo nia servisu, la’os deputadu nia servisu hodi haree ba re-estruturasaun do ministerio. ita diskuti ba ema nia kapasidade o sukat hosi ne’ebe,”tenik Antonio da Conceição.

Ministru Edukasaun Antonio da Conceição prontu ona atu ba hatan iha PN, kona ba saida maka deputadu sira alega katak nomeiasaun Direitor sira iha Munisipius mesak ema Partido Demokratiku deit.

“Prontu ka la prontu ne’e prosesu ida ne’ebe ha’u Antonio da Conceicão, atu ba deit iha PN, ha’u nia Xefi maka Primeiru Ministru, instituisionalmente ha’u responsabiliza ha’u nia servisu ba iha Primeiru Ministru, ha’u bele ba fo klarifikasaun ba iha PN deste que prosesu ida ne’e mai hosi ha’u nia Primeiru Ministru autoriza ha’u atu ba, maibe hanesan Antonio da Conceicão, independentemente atu ba diretu ha’u sei la ba. Tanba iha prioridades nasaun nian atu halo, la’os problema ne’ebe ha’u atu haree ha’u gosta se no ha’u la gosta se,”tenik Antonio da Conceição.

Kona-ba nomeiasaun Diretor ME ne’e, Antonio da Conceicão hatan, ne’e mai hosi rekursu humanus. Tanba rekursu humanus maka prepara proposta depois mai serkula proposta ne’e iha membru Governu atu diskuti halo apresiasaun depois aprezenta ba Komisaun Funsaun Publika.avi

Jornal Nacional

ABEL DA COSTA: “LAIHA NEGOSIASAUN BA PROFESORES LAHATENE PORTUGUÊS”


Segundu Vise Ministru Edukasaun (VME) ba asuntu Ensinu Sekundária no Ensinu Superior, Abel da Costa Ximes “Larisina” hateten katak, laiha ona negosiasaun ba profesores ne’ebé lahatene koalia lian Português. Tanba ne’e hakarak ou lakohi profesores hotu-hotu tenki tuir kursu lian Português.

“Sira husu apoiu husi Ministériu Edukasaun, i ami apoiu tebes sira para melhora kualidade de formasaun profesores. Profesor sira tenki hatene lian Português, laiha tan tawar menawar (negosiasaun, red) iha ne’e titik, profesor lahatene Português nia tenki aprende Português,” dehan Abel Ximenes ba jornalista sira iha INFORDEPE, Segunda (7/3) hafoin asina akordu ho Eskola Ensinu Sekundaria Jeral Privadu 7, kona ba uzu konstrusaun eskolar ba eskola privadas iha Ministériu Edukasaun.

Abel Ximenes fundamenta katak, profesores obrigatóriu tenke hatene koalia lian Português tanba polítika ME nian mak hakarak, profesores husi eskola ensinu primaria to’o ensinu superior hotu-hotu tenki hatene lian Português.

Iha okaziaun ne’e, Prezidenti Fundasaun Klibur Matadalan ne’e mós esklarese katak, iha sorumutu ne’e mós Ministériu Edukasaun ho Fundasaun Eskolas Privadu sira mós halo kedas asina akordu ida hodi implementa konaba apoiu orsamentu ne’ebé sira ME fó ba eskolas privadu sira, la inklui eskolas Katólika.

“Ne’e husi fundasaun balun ho diretores eskola balun, ami halo enkontru iha ME, asina konstrusaun eskolar ba eskolas privadas mas latama eskola Katolika. Eskolas privadas balun ne’ebé hamahon iha fundasaun nia okos i asinatura ne’e kapás i ami mos aproveita tempu ne’e para esplika ba dirijentis fundasaun, diretores eskolas katak sira tenki uza didi’ak osan ne’ebé mak sira simu tuir mata dalan manual ne’ebé aprovadu tiha ona i depois aprezenta relatório, relatóriu bele halo dala rua maibé ami fó osan ne’e dala ida deit, ne’ebé ami transfere kedas ba sira nia konta bankaria, maibé relatóriu bele halo dala rua, maibé karik balun hakarak halo dala ida deit di’ak liu tan,”Nia afirma.

Abel Ximenes esklarese katak, relatóriu kona ba uzu de konstrusaun ne’e importante atu nune’e diretores da eskola no fundasaun eskola iha sistema de kontabilidade ida ne’ebé diak tanba bainhira sistema kontabilidade diak mak sei hametin liu tan organijasaun eskola no organijasaun fundasaun nian.

Alende eskola ensinu sekundariu jeral privado tempu badak mos ME sei asina akordu ho eskola tekniku vocasional ba asuntu hanesan kona uju konstrusaun da eskolar mos.

“Eskola tekniku vocasional , semana ida ne’e mak ami sei asina loron depois mak ami sei ajusta fali tanba direktor agora foun ami tenki ajusta fali kalendariu foun,”Nia afirma.ola

Jornal Nacional