sexta-feira, 7 de agosto de 2015

ADN MAK FUKUN ATRAZA PAGAMENTU PROJETUS

Jornal Nacional, editorial

Agênsia Dezenvolvimento Nacional (ADN), instituisaun ida nebe Primeiru Ministru Kuatru no Kintu Governu konstitusional kria hodi halo kontrola projetus Fiziku sira governu nian nebe ezekuta husi Kompanhia nasional no internasional sira.

ADN asumi papel importante atu bele kontrola projetu sira governu nian atu nunee kompanhia sira ezekuta projetu sira nee tuir Bill of Quantity (BOQ) no mos asegura kualidade projetu antes haruka governu selu projetu sira nee.

Durante esistensia ADN konsege hatama fila fali osan estadu nian ba kofre Estadu tamba kompanhia barak mak ezekuta projetu laiha kualidade, projetu sira la atinji 100 porcento, no mos sobu projetu barak nebe la tuir BOQ.

Maske nunee ADN mos sae obstaklu ba kompanhia sira, alem de kontrola kompanhia sira ho rigoruzu maibe mos sai fukun ba atrazu pagamentu ba projetu sira nebe kompanhia sira finaliza ona ho kualidade.

Emprezario sira lamenta ba prosesu sira iha ADN tamba pagamentu nebe tarde teb-tebes halo kompanhia sira ohin loron moris ho tuasan eh pior liu tan katak pagamentu nebe tarde nee halo kompanhia sira laos finaliza lalais projetu maibe abandona projetu.

Laos deit tusan barak, karik koko vizita ba fatin empinha ‘ Pegadaian’ sira iha Dili laran nee kuaze kareta empresario sira nian mak empinha barak liu fatin empinha sasan sira nee, se husu razaun laos buat seluk, osan laiha atu selu funsionariu no uza ba halo servisu projetu nian.

“Ami nia kolega balun ne’ebe manan projetu Estadu nian seidauk hetan pagamentu to’o kedas fulan 8 ona no balun tinan tan ona, ami iha dokumentus atu komprova situasaun ne’e”.Oscar Lima.

Los duni senhor, nudar aman ba emprezario sira tenki koalia makaas, lori aspirasaun empresario sira nee ba Xefi Governu atu bele konsidera eh situasaun sira hanesan nee la bele esiste, se lae governu laos fasilita seitor privadu maibe kehe rai kuak hodi hakoi moris empresario nasional sira nee.

Governu dala barak ejiji kompanhia sira atu finaliza projetu tuir kaldenariu maibe kompanhia sira obriga an finaliza tiha projetu sira nee ikus mai Obras Publikas ho ADN la prosesa lalais pagamentu, nee mos injustisa boot ida.

Karik publiku sei lembra, iha tinan kotuk Obras Publika lansa prakualifikasaun ba kompanhia sira nebe iha kapasidade rekursu humanus ( teknikus) ekipamentus no finansial hetan kualifikasaun A, B, C etc. Lansamentu ba prakualifikasaun nee kompanhia sira nebe priense rekezitus hodi hetan kategora melhor kualifikasaun, espera katak governu iha hanoin diak atu hadia maibe se insituisaun sira ADN, parte governu – Obras Publika no Ministeriu Finansas laiha vontade diak oinsa bele fasilita seitor privadu sira nee mak susar atu bele hetan metas ba apoiu dezenvolve seitor privado sira iha Timor Leste.

Dadaun nee esiste mos CNA, instituisaun nasional ida nebe toma konaba ba aprovisionamentu iha mos Agensia Dezenvolvimentu Nasional, instituisaun rua nebe kuaze halao knar ida nebe hanesan, karik nee mak fator ida impendementu, diak liu taka ida, ADN ou CNA atu nunee bele hafasil prosesu pagamentu ba komapnhia sira.*

ENKONTRU ARF, HERNANI APREZENTA KESTAUN TASI TIMOR


Enkontru Fórum Rejional ASEAN (ARF) ba dala XXII, ne’ebé hala’o ona husi loron 4 to’o 6, Ministru Negosius Estranjeirus i Koperasaun, Hernani Coelho foti kestaun kona-ba tasi Timor nian, hodi informa ba nasaun sira husi ASEAN.

ASEAN Regional Forum (ARF) ne’e, sai hanesan reuniaun regular ne’ebé involve Ministru Negósiu Estranjeiru sira husi ASEAN, nomos nasaun membru ARF ninian hamutuk 27, hodi diskute konabá kestaun politika no seguransa iha rejiaun Asia Pasifiku no mos global. Timor-Leste rasik hola parte hanesan membru organizasaun nian, hahu kedas iha tinan 2005.

Reuniaun refere Abertura hahu iha loron 04 Agostu 2015, ho reuniaun Ministru Negósiu Estranjeiru ASEAN sira nian ba dala-48, hodi diskute konabá assuntu sira ne’ebé mak relasiona ho atividades politikas, ekonomikas no sosiais iha rejiaun nomos iha mundu tomak.

“Ami konkorda malu katak, iha tinan ida ne’e nian laran, sira konvida hau atu bele ba vizita Filipinas ofisialmente nu’udar Ministru Negósiu Estranjeiru, no ita mos aproveita oportunidade ne’e konvida fila fali Ministru Negósiu Estranjeiru Filipinas nian atu vizita Timor-Leste iha tempu badak. Ami mos koalia kona-bá kestaun ne’ebé pratiku liu, kona-bá dialogu politiku ne’ebé mak Filipinas ho Timor-Leste bele halao. Relasiona ho kestaun ASEAN, Filipinas mantein nafatin sira nian pozisaun kona-bá apoiu total ba Timor-Leste atu bele sai membru ASEAN iha tempu badak. Alende ne’e, ami mos koalia kona-bá kestaun Sul Mar Xina ka South China Sea no koalia mos kona-bá kestaun Tasi Timor ninian,” dehan Hernani Coelho, Kinta (06/8).

Reuniaun Ministru Negósiu Estranjeiru husi nasaun 10 membru ASEAN ninian ne’e, Timor-Leste hamutuk ho Papua Nova Guiné sai nu’udar konvidadu espesial hodi tuir iha sesaun abertura ne’e.

Hernani hatutan, abertura ne’e, hanesan sesaun normal ida kona-bá serimonial ho intervensaun ne’ebé halo husi Ministru Negósiu Estranjeiru no Primeiru Ministru Malaysia nian.

Iha okaziaun ne’e, Hernani Coelho mós iha oportunide hasoru malu ho Primeiru Ministru Malaysia. Iha sorumutu kortezia ne’e, Hernani hato’o ba Primeiru Ministru Malaysia kona-bá koperasaun ne’ebé mak durante ne’e Governu Malaysia ho Timor-Leste halao ona kona-ba, situasaun politika iha rai laran, planu dezenvolvimentu Timor-Leste nian tuir vizaun 2030, no interese Timor-Leste nian relasiona ho kestaun ASEAN.

Iha okaziaun ne’e mós, Hernani atualiza kona-bá Timor-Leste nian involvimentu iha atividade sira seluk iha rejiaun no mundu, nomos preparasaun Timor-Leste nian ba reuniaun Assembleia Jeral Nasõens Unidas iha fulan Setembru, iha Nova Iorke.

Hernani Coelho haktuir katak, Malaysia interesadu tebes iha Timor-Leste nian dezenvolvimentu, liu-liu konabá koperasaun iha nivel emprezariu sira nian iha investimentu esternu ne’ebé maka la’o iha Timor-Leste, no sira ne’ebé maka posivelmente bele loke dalan foun ba koperasaun entre seitor privadu Timor-Leste ho Malaysia nian, iha área ne’ebé mak konsidera hanesan área estratejika no interese rai rua nian, iha futuru.

Hafoin sorumutu ho Primeiru Ministru Malaysia, Hernani Coelho hala’o mos sorumutu ho Ministru Negósiu Estranjeiru Filipinas, Albert F. Del Rosario, hodi fahe informasaun ba malu konabá situasaun polítika rai ida-idak nian, nomos diskute kona-bá assuntu koperasaun ne’ebé Filipina ho Timor-Leste iha. Iha okaziaun ne’e, parte rua mos konkorda malu katak, iha tinan ida ne’e nian laran sei iha troka vizita nivel Ministru Negósiu Estranjeiru nian.

Entertantu, Hernani Coelho hasoru malu mos ho Embaixador Ukraina naun rezidente, ne’ebé kobre mos Timor-Leste, ho rezidente iha Malaysia, hodi koalia kona-bá kestõens koperasaun entre Timor-Leste ho Ukraina.

“Ho Ukraina, konsentra ba área possibilidade ka potensialidade ba formasaun rekursu humanu, liu-liu área enerjia, tanba Ukraina mos iha esperiensia bo’ot hanesan pontu pasazen ba industria bo’ot barak iha area gas ninian. Ita hatene katak situasaun agora iha Ukraina laos fasil, sira liu husi periodu ida hafoin tinan kotuk mosu diferensa opiniaun entre partidu opozisaun ho Governu,”

Iha sorumutu ne’e, Hernani aprezenta Timor Leste nia solidariedade no hanoin kona-bá rezolusaun ba problema sira ne’ebé mak akontese liu husi Timor Leste nia esperiensia rasik durante tinan 24.

“Ita hato’o mos esperansa katak, sira bele hetan solusaun ne’ebé sustentavel, atu nune’e bele retoma fila fali sira nian prosesu dezenvolvimentu ba moris diak. Kestaun seluk mak koalia konabá sira nian kandidatura ba Konselhu Seguransa ba membru naun permanente. Ita mos esplika kona-bá prinsipiu sira ne’ebé Timor-Leste advoka, relasaun kona-bá reforma Konselhu Seguransa no ita nian pozisaun kona-bá situasaun pas, estabilidade no operasaun pas iha mundu tomak,” informa Hernani Coelho.

Tuir programa, iha loron 05 Agostu, Hernani Coelho sei partisipa mos iha reuniaun Southwest Pacific Dialogue no sei kontinua mos ho reuniaun bilateral ho Reprezentante rai balun, ne’ebé hola parte mos iha fórum ne’e.cos

Jornal Nacional

NAKTUKA SEI IHA NEGOSIASAUN TL-RI


Negosiasaun linha fronteira iha rai ketan Naktuka entre Governu Timor Leste ho Repulbika Indonesia (RI) sei iha hela prosesu kontinuasaun.

Lia hirak ne’e hato’o husi Vise Ministru Negosios Estranzeiru Koperasaun (MNEK), Roberto Soares, iha Edefisiu MNEK, Kinta (8/6/2015), hodi responde jornalista kona-ba linha fronteira Naktuka.

“Ita nia tekniku sira hao hela konsultasaun intensivu teb-tebes,   iha semana ida ne’e , ita nia tekniku senior ofisial halo hela enkontru iha Bali-Indonesia hodi halo avaliasaun kona-ba progresu koperasaun Timor Leste nian ho Indonesia ne’ebe mak ita iha kobre area hot-hotu husi politika, seguransa, edukasaun sosial no kultura inklui mos ba iha ita nia fronteira trestre ninian,” hateten Roberto Soares.

Ho senior ofisial Timor nian ne’ebe mak halao enkontru iha Bali Indonesia, Roberto Soares fiar metin katak, parte tekniku Timor Leste nian sei kontinua nafatin no defende kona-ba baze legal fundamental ba prosesu negosiasaun konaba rai maran nian.

“Ita sei kontinua nafatin akordu 1904 hanesan baze fundamental hodi halo negosiasaun ida ne’e, ba   ita Timor Leste hanesan hau dehan bebeik ona katak, ita la iha ona difikuldades intermus haree ba linha fronteiras ita ho Indonesia liga Citrana ba Naktuka ho mos Bisau Sunan ka Oben   ne’ebe iha Pasabe,” esplika Roberto Soares.

Roberto Soares dehan, agora problema ne’ebe mak sei mosu iha iha fronteira maka maluk sira husi Indonesia sei hamosu prekupasoens ne’ebe iha ligasaun ba asuntus sosial no kultura. Tanba ne’e, TL husu ba Indonesia para bele aprezenta mai TL kona-ba problema sosial no kultura maka ida ne’ebe para TL buka solusaun inovativu hodi salva guarda demarkasaun linha fronteira TL-RI. avi  

Jornal Nacional

Na’in ida mate no rua kanek durante konfrontu entre forsa seguransa ho grupu ilegál


Ema na’in ida mate, no membru polísia ho militár nian ida maka kanek Durante konfrontu entre forsa seguransa halo patrullamentu ho elementu grupu ilegál ne’ebé buka desde marsu iha rejiaun sul Baucau. 

Tuir fonte Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) esplika ba Lusa katak konfrontu ne’e akontese horisehik iha aldeia Osowake, rejiaun Fatolia, Veniale, parte sul Baucau.

“Besik iha tuku 12h00, patrulla konjunta hosi PNTL no F-FDTL (forsa armada) hetan element grupu Mauk Moruk nian no kontaktu malu”, esplika fonte.

Tuir informasaun ne’ebé iha, fó sai katak elementu ida hosi grupu refere maka mate – “maibé sei hein konfirmasaun definitiva” – no seguransa efetivu rua maka kanek.

“Sira ne’ebé kanek, tula kedas iha helikópetru hodi lori mai iha Ospitál Nasionál Guido Valadares”, dehan fonte refere.

Patrulla konjunta ne’e hanesan parte hosi operasaun ho naran kódigu Hanita, ho objetivu atu deteta Mauk Moruk, no bainhira hetan maka sei atu ka’er nia (Mauk Moruk) ho ninia elementu hosi grupu Konsellu Revolusaun Maubere (CRM).

Operasaun ne’e hala’o desde marsu no envolve efetivu hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) ho Forsa Defeza Timor-Leste (FDTL), no durante operasaun membru lima hosi forsa seguransa maka kanek.

Durante operasaun elementu hosi grupu Mauk Moruk, eis-líder rezisténsia nian hamutuk 468 maka rende ka hetan ona kapturasaun, maski nune’e konsidera Mauk Moruk hanesan traidór rezisténsia timor-oan nian, tanba hamutuk ho indonézia hodi luta kontra gerilla sira.

SAPO TL ho Lusa 

Labarik 93% maka hetan benefísiu hosi kampaña vasinasaun iha Timor-Leste


Labarik liu 93% maka tuir kampaña nasionál imunizasaun kontra sarampo, rubéola ho poliomielite iha Timor-Leste, ne’ebé maka termina iha 1-agostu liu ba, tuir Governu fó sai. 

Kampaña nasionál ne’e hakarak atu alkansa númeru ne’ebe barak hosi labarik ho menus tinan 15, ne’ebé konta ho apoiu hosi aurotidade timor-oan, inklui primeiru ministru Rui Maria de Araújo, ho médiku sira.

Rui Araújo ne’ebé aproveita durante lansamentu kampaña iha 13-jullu liu ba halo vanisanasaun ba labarik balun, ko’alia kona-ba envolvimentu hosi asaun nasionál Ministériu Saúde, Edukasaun nomós Administrasaun Estatál.

Hosi parseiru seluk, hanesan Governu fó sai iha komunikadu, kampaña ne’e mós konta ho apoiu hosi Organizasaun Mundiál Saúde, ba Inisiativa Sarampo ho Rubéola nomós UNICEF.

“Timor-Leste halo ona progresu bot iha domíniu saúde infantile durante tinan sanulu ikus ne’e, rejista 23% hosi númeru mortalidade infantil, desde 2003 to’o 2010”, hatutan Governu.

“Kobertura vasinasaun labarik ho idade entre fulan 12 to’o 23, kuaze triplika iha duni períudu hanesan”, tuir esplikasaun ne’ebé iha, tanba ne’e maka hadook ona labarik iha Timor-Leste hosi varíola, poliomielite ho tétanu maternu no neonatál.

Governu fó sai kona-ba impaktu vasinasaun iha saúde populasaun lokál nomós esforsu hodi hadiak asaun preventiva, liu hosi formasaun adisionál, hadia meiu refrijerasaun vasina nomós kampaña sensibilizasaun.

“Kampaña ka programa regulár imunizasaun nian ne’ebé hala’o fó kontribuisaun ba mudansa saúde hosi ita-ninia oan sira nomós ba futuru nasaun nian”, dehan Agio Pereira, ministru Estadu nomós portavós Governu.

SAPO TL ho Lusa 

Profesór timor-oan ida manan prémiu iha sudeste aziátika ho prémiu tailandés


Profesór Júlio Ximenes Madeira, kordenadór hosi eskola bázika, Hatolia, Ermera hanesan dosente aziátika ne’ebé simu prémiu iha Tailándia, tanba ninia papel edukasaun iha área edukasaun labarik no ba foin-sa’e sira. 

Hanesan Prémiu Princesa Maha Chakri ne’ebé foin maka lansa tinan ne’e ba nasaun sudeste aziátika nian hothotu, no prémiu refere fó ona ba profesór hosi nasaun 11, inklui Timor-Leste.

“Fatór importante rua ba nomeasaun ne’e maka papel profesór nian hodi transforma estudante sira-ninia moris sai di’ak liu tan, nomós fó inspirasaun ba profesór seluk hodi tuir prátika ka hahalok di’ak ne’e”, dehan Kritsanapong Kriratikorn, prezidente hosi Komité prémiu ne’ebé atribui hosi Princess Maha Chakri Foundation.

Prémiu ne’e nia naran hosi princeza Maha Chakri Sirindhorn, ne’ebé tinan ne’e sei kompleta idade 60 no nia dedika-aan tomak hodi serbi setór edukativu.

"Ha’u haksolok tebes. Nu’udar rekoñesimentu di’ak ida tanba hanesan rezultadu hosi avaliasaun ne’ebé halo ba ha’u iha ami-ninia eskola", dehan profesór Júlio Ximenes Madeira, tinan 47 ne’ebé hanorin ona iha eskola timor-oan nian ida desde 1993, ba Lusa.

Tuir esplikasaun, prémiu ne’e rekoñese ba “ensinu kriativu nomós métodu didátika” ne’ebé fó hodi apoia alunu 342 hosi Eskola Bázika Filiál Hatolia Vila.

Halo komparasaun ho tempu okupasaun indonézia, “ezisti mudansa bot” ba iha forma hanorin nian, liu-liu “ba implementasaun modelu hosi eskola ne’ebé sentra liu ba iha alunu”.

Domingos Lopes Lemos, responsável edukativu iha Ermera mós ko’alia kona-ba importánsia atu hatene modelu ne’ebé sei atu implementa, atu nune’e “bele organiza meiu ho didi’ak”, no efikas, hanesan saida maka Júlio Ximenes Madeira halo iha ninia eskola.

Sira ne’ebé mós simu prémiu maka hanesan Hajah Ratnawati Binti Haji Mohammad (Brunei), Tauch Bundaul (Kambodja), Herwin Hamid (Indonézia), Vongsamphanh Khamsoy (Laos), Zainuddin Zakaria (Malázia), Yee Mon Soe (Birmánia), William Moraca (Filipina), Wang-Lim Ai Lian (Singapura), Tran Thi Thuy Dung (Vietname) ho Chalermporn Phongtheerawan (Tailándia).

SAPO TL ho Lusa 

Frente Libertasaun Estadu Cabinda husu adezaun teritóriu nian ba CPLP


Frente Libertasaun Estadu Cabinda (FLEC) husu adezaun teritóriou nian ba Komunidade País Lia Portugés (CPLP) "hanesan país Observadór-Asosiadu", movimentu fó sai horisehik.

Pedidu ne’ebé halo hosi komandante António Luís Lopes, prezidente FLEC no "governu cabindês iha exílio", iha karta ne’ebé diriji ba sekretáriu ezekutivu CPLP, Murade Isaac Murargy,  halo ona loron 03 agostu.

"Ami, lejítimu reprezentante povu Cabinda nian no hosi luta ne’ebé justu, ami hakarak halo parte CPLP hanesan país Observadór-Asosiadu hein katak bele alkansa plenamente ami-nia independénsia kompleta", haktuir karta.

FLEC hanesan movimentu polítiku ne’ebé luta ba independénsia Cabinda, iha enklave no protetoradu portugés ne’ebé sai hanesan provínsia ida hosi Angola iha tinan 1975, bainhira país hetan ukun aan.

"Istória ne’e hatudu katak ami-nia teritóriu, oras ne’e daudaun okupadu, ami sei iha estadu ida ne’ebé ho maioria katólika romana no uza lia Portugés" no "tratadu sira hotu ne’ebé iha halo ho monarkia portugeza no korrespondénsia trokada hakerek ho lia-Portugés", komandante António Luís Lopes haktuir.

"Ami hakarak kontribui hodi halo promosaun hodi lia furak ida ne’e no orijinál katak ami adota no privilejia iha ami-nia luta kontra injustisa no falsifikasaun hosi ami nia Istória país Cabinda", argumenta iha pedidu adezaun nian ba CPLP.

Kria ona iha 1996, CPLP sai hanesan Estadu membru sira Angola, Brazíl, Kabuverde, Guiné-Bisau, Guiné Ekuatoriál, Mosambike, Portugál, São Tomé no Prínsipe no Timor-Leste.

Sai hanesan observadór ne’ebé asosia hosi organizasaun Geórgia, as Maurícias, Japaun, Namíbia, Senegal no Turkia.

Tuir informasaun ne’ebé fó sai iha 'site' CPLP, estatutu Observadór Asosiadu permite "eventuál ingresu hosi Estadu ka rejiaun lusófonu sira ne’ebé pertense ba Estadus datoluk sira, konforme akordu ho Estadu-membrou sira".

SAPO TL ho Lusa

RESPEITA BANDEIRA NASIONAL


Jornal Nacional, editorial

Bandeira nudar simbolu Nasional kada nasaun nian. Nasaun ida idak ho ninia bandeira rasik ho kores oi-oin nebe representa prinsipiu politiku, sofrementus povu nian, rikusoin no beleza rai ida idak nian. Bandeira mos laos hena bai-bain, bandeira nee iha nasaun balu konkista ho sofrementus, sosa ho ran no mate.

Bandeira reprezenta nasaun, tan nee nasaun ida idak tane as no respeita tebes sira nia bandeira no defende sira nia bandeira too mate wainhira nasaun seluk la respeita sira nia bandeira.

Koalia ba bandeira nasional, la presiza buka ezemplu husi nasaun seluk nian, Timor Leste rasik iha esperensia konaba bandeira nasional, Bandeira nebe ho naran nasaun nian, bandeira Republika Demokratika Timor Leste ‘ Bandeira RDTL’.

Bandeira RDTL bandeira nebe povu Timor Leste sosa ho sofrementu sira. Sosa ho ran no mate tamba povu tomak luta defende bandeira nebe hasae 28 Novembro iha 1975 hodi proklama independensia Timor Leste.

Hasae Bandeira Nasional iha rai ida nia laran, mundo tomak rekuinese nasaun nee, nasaun independente, nasaun ninia soberania maibe Timor Leste pelo kontrariu depois de povu Timor hasae bandeira RDTL nee iha 1975, Indonesia halo invazaun mai rai ida nee.

Atu defende independensia Timor Leste nian, defende bandeira nebe hasae ona nee, povu tenki luta hodi defende ninia bandeira, ninia nasaun nebe proklama ona independensia nee. Ikus mai mundo tomak tenki rekuinese duni Timor Leste pais ida independente no soberano hanesan mos nasaun sira seluk iha planeta mundo ida nee.

Agora, se bandeira nee bandeira nasaun nian, bandeira nasional no bandeira nebe ema hotu fo an ba terus no mate hodi defende bandeira nee, mak laiha ezeptu atu la respeita, tantu ema kiik ka boot, ukun nain ka povu simplis, tenki haruk ba bandeira tamba sosa ho ema kuaze 300.000 nia mate hodi defende bandeira nee.

La respeita bandeira nee hanesan mos la respita heroi sira nia sakrifisu, la respeita funu nain sira nebe mate ona. Ema nebe la respeita bandeira ema nee konsidera traidor ida ba nasaun tan nee estadu presiza tau matan ba ema sira nee.

Agora oinsa sidadaun hotu respeita ninia bandeira nee responsabilidade estadu via governu nudar ezekutivu tenki halo edukasaun sivika barak liu konaba simbolu nasional sira hanesan bandeira nasional no Ino nasional‘ patria a patria’.

Ministeriu Edukasaun no Instituisaun Estadu tomak tenki iha obrigasaun hasae bandeira iha loron propriu iha eskola sira no instituisaun estadu nian atu bele abitua no kunda sentidu estadista, sentidu nasionalizmu iha sidadaun tomak nia funa laran.*

SERVE REJISTA KOMPAÑIA LOKAL HO ESTRANJEIRU RIHUN 10


Diretur Servisu de Rezistu e Verifikasaun Empresarial (SERVE), Florêncio Sanches informa, hahu fulan Juñu 2013 to’o fulan Julhu 2015 SERVE rezista kompañia lokal no estranjeiru hamutuk rihun 10 resin.

“Iha tinan rua ikus SERVE rezista kompañia hamutuk 2 mill ital ema estanjeiru no Timor-oan, depois ita foin fahe ba tipu 6,” dehan Diretur SERVE Florêncio Sanches ba JN-Diario iha edifisiu SERVE Obrigadu Baracks Dili, Tersa (4/8).

Diretur ne’e deklara, primeiru negosiu ho naran Enin hamutuk empresarial 3541, kompania ho tipu Unipesoal hamutuk empresariu 4708, kompañia ho tipu Lda, hamutuk empresariu 1819 sosiedade anonimu iha 26 deit, empresa públiku iha ida ne’e Governu parseiru entre privadu ho públiku,kompañia internasional iha tinan rua nia laran foin rezista 40.

Timor-Leste la bele jeneraliza kompañia internasional sira sei ema sira lokal ne’ebe mak fa’an no ema estranjeiru ne’ebe maka tama mai hari kompañia mós ema internasional lae, tuir lei se hanesan ne’e entaun ema estranjeiru ne’ebe mak mai estabelese ona kompañia iha TL hamutuk 1567.

“Que dizer ida ne’e pursentu 15 ho total Timor-oan n’ebe ke iha, Timor ema Rihun sanulu maibe, estranjeiru ema foin rihun ida, agora fila-fali ba ema estranjeiru hanesan Cinezas ou Europa ka ema husi indonesia hanesan ne’e, tuir ita nia lei sosiedade Komersiais Nu.4/2004 regula sai hatete, katak nia regula ema ne’ebe mak na’in ba kompañia la hare husi nia sidadun, la hare husi sira nia sidadania,” tenik nia.

Nune’e nia haktuir, ema estranjeiru kuandu tama mai ho nia osan uitoan ka barak, nia kumpri lei sosiedade komersial governu no nasaun ida ne’e ho lei ne’e, komesa sira nudar emprejas nasional, entaun sira nia ema maka ema estranjeiru sira nia kompania nasional tanba lei maka fó dalan, nune’e lei ne’e rasik la hatete nia sidadania, e lei husu deit ninia sosiu signifika katak, ema ho ema, no individu ho individu, no mós kompañia ho kompañia.

“Sekarik ita nia públiku sente katak, emprejariu laos Cinezas deit, estranjeiu sira ne’ebe mak nai halo ona sira nia negosiu iha rai laran ladun fó ona valor ba ita rai laran, ita bele tu’ur hamutuk hatete fali katak, tenke ser reve lalais lei ida, tanba lei ne’e inpaktu negativu ona ba ita, maibe ita hamutuk la bele dehan Ministeiru ida deit ita hotu, intedades tomak kontribuisaun hamutuk atu troka,” nia haktuir.

Tuir nia katak, ema barak hatete verbal katak, Cinezas agora dadaun domina, tuir sistema ne’ebe maka SERVE rejista la hanesan ho ida ne’e, 15 pursentu ema estranjeiru maibe husi 15 pursntu husi emprejas nasional ne’ebe SERVE rezista to’o ohin loron, sira to’o iha 15 pursentu deit maibe, 85 pursentu mesak Timor-oan deit.

“Problema ne’ebe ita hotu hasoru maka ne’e, ita kuandu ba iha Colomera ka Munisipiu no ita hetan ema Cinezas nain lima maka tu’ur hela hamutuk ho ita Timor-oan nune’e ita hili mak se’e, entaun ita la sura ona Timor-oan, maibe dala ida tan, ema estranjeiru klaru ema estranjeiru maka hari mós kompañia iha Timor-Leste sira kumpri pelu-menus lei tolu (3), Primeiru lei sosiedade Komersiais Nu.4/2004, lei ida ne’e maka regula kualker ema,” nia tenik.

Nia sublina katak, ema estranjeiru sira mós kumpri lei tolu hanesan lei sosiedade komersiais N.4/2004 lei ne’e mak sei regula kualker ema la hare husi sidadaun katat, ema hakarak hari kompania iha Timor-Leste kumpri lei ida ne’e maibe sira kumpri, tuir nia katak, dekretu lei Nu.35/2012 ida nee sira kumpri mós, no mos dekretu lei Nu.7/2006 ne’e atu hatudu ba sira katak, dekretu lei ne’ebe temi maka halai liu ba kódigu komersia.

“Ema barak hatete fali ne’e laos investementu klaru katak laos investementu maibe tanba sa, investementu nia lei ne’e ketak, agora bele ou labele sira ne’e ba investe ita la hatene tanba sa hau kumpri ita boot nia lei katak hau lakohi investe e hau hakarak halo negósiu buat rua ne’e la hanesan, ema tenke mai halo negósiu maka hau temi dadaun ne’e, ida mai investe seluk investe kona fali lei investementu ninian,” tenik nia. car  

Jornal Nacional

Deskonfia Involve Atividade Ilegal, UPF Ho PM Kaptura Xefe Seksaun Alfandega


Tempo Timor: Ministeriu Finansa (MF) liu husi Direto Jeral Dirasaun geral Alfandega, Jose Antonio Fatima dehan, foin daudauk ne’e polisia Unidade Polisia Fronteira (UPF) ho Polisia Militar (PM) ezekuta mandatu husi Prokurador Jeral Suai hodi kaptura Xefe seksaun Alfandega Batugede. 

“Diskonfia involve iha fasilita komersiu illegal tan ne’e maka ho bazeia ba mandatu ne’ebe, polisia kaptura (suspeitu) EP ne’ebe maka hanesan xefe seksaun alfandega Batu-Gede no lori kedas ba iha tribunal distrital suai hodi halo premeiru intregatoriu,” dehan Jose Fatima ba jornalista sira iha edifisiu Alfandega, Tersa Feira (04/08). 

Direktor Jeral ne’e esplika, agora daudauk suspeitu EP fila –fali ba ona hala’o ninia servisu iha postu intregradu Batugede hanesan funsionariu public hodi hein desizaun husi Tribunal wainhira bolu fila-fali ba hatan iha Tribunal kona ba informasaun ruma. 

Aliende ne’e, disizaun final husi tribunal seidauk iha, ida ne’e mak parte alfandegan seidauk konspdera supeitu E hanesan salah nain, tanba seidauk iha evidensia ruma mak hatudu katak nia salah, ne’ebe hanesan funsionari alfandega sei kontunua halao ninia kna’ar tuir lei Jose hatete.

Husi parte polisia nian mos halo chek poin hetan evidensia balu, maibe husi parte alfandega mos iha evidensia, ne’ebe aprezenta iha jurgamentu nune’e mos tribunal seidauk hamonu sentensa ida to agora. 

“Ita hotu-hotu tenke kompri ba lei ne’ebe mak vigora iha nasaun Timor-Leste, bainhira iha ona evedensia forte no disizaun husi tribunal ita tenke respeita,” haktuir Jose 

Tuir nia, dalan ida mak sira foti keisa ne’e ba to iha prokurador Jeral suai, realidade senor E ba duni tuir jurgamentu iha ne’eba, husi ida ne’e seidauk iha desizaun final.tanba husi ne’e ami konseidera katak Alfandega halao nia kna’ar ho responsabidade ho profisional, iha parte balu dehan alfandega fasilita buat sira ne’e hotu. 

Tuir lolos ita tenke servisu hamutuk iha ne’eba hodi hatene, polisia kuandu halo chek poin hetan problema ruma hanesan instituisaun ne’ebe mak iha hotu fronteira tur hamutuk buka solusaun ba problema refere. Mas Ita ida-idak hakarak lori prosesu ne’e afrente, dala ruma ita sai ona husi funsaun ida-idak nian, tanba hanesan alfandega la bele interven funsaun servisu polisia nian, polisia mos la bele interven fali alfandega nian”m dehan diretor ne’e.

Tanba durante ne’e Alfandega mos tuir dikretu lei fo poder ba nia para atu halo atuasaun iha area radius 10 Km ne’e alfandega bele halo kontrplu, maibe husi parte seluk polisia mos hanesan liman kroat atu bele fo protesaun iha ne’eba.  (**)

Tempo Timor

Grupu Mauk Tiru Malu Ho F-FDTL No PNTL Iha Osowake


Tempo Timor BREAKING NEWS: Tuir informasaun husi autoridade Nasaun Republika Demokratika de Timor-Leste (RDTL) informa katak antes tama ba oras meudia ninian mosu tiru malu ne’ebe deskonfia involvidu husi grupu Mauk Moruk ho F-FDTL no PNTL ne’ebe hamosu tan vitima balun.

“Akontesimentu ohin ne’e, tuir informasaun ne’ebe ha’u hetan tiru malu duni ho grupu Mauk Moruk ninian ne’e,” dehan Ministru da Defesa, Cirilio Cristovao wainhira dada lia eskluxivu ho Tempo Timor.

Liu tan Ministru defesa ne’e relata, “tuir informasaun preliminaria ne’ebe ha’u hetan husi terenu dehan to’o agora ne’e ita nia forca ida ho polisia ida maka hetan tiru. Kona baa takes sira ne’ebe halo ne’e kontra Mauk Moruk de’it”. 

Iha parte seluk konfirmasaun husi fontes Tempo Timor iha terenu informa katak, “Irmaun Gauturus maka hateke malu kedan ho Mauk Moruk depois sira rua hakilar malu maka tiru malu I Gauterus kanek no membru Polisia ida ne’ebe ninia naran bainbain ema bolu Nelson Amaral ne’e maka hetan kanek iha ninia kakorok mas dehan Mauk Moruk mos hetan kanek no ninia membru ida mos todan”.

Fontes ne’e haktuir katak Mauk Moruk ho ninia grupu halai fali ba diresaun Osowala iha area Venilale ninian. 

Tempo Timor

Empresáriu timor-oan sira halo keixa kona-ba atrazu pagamentu hosi Estadu ne’ebé repete tan


Setór emprezariál timor-oan nian horisehik lamenta tebtebes ho atrazu ba iha pagamentu Estadu, tanba ne’e maka halo empreza barak moris ho situasaun “komplikadu” no ekonomia nasionál sente hikas katak laiha pagamentu. 

Tuir informasaun ne’ebé Lusa hetan asesu, emprezáriu barak maka halo keixa kona-ba pagamentu ba projetu ne’ebé hala’o tarde to’o tinan ida, hodi haktuir katak ida ne’e “halo buat hotu lala’o” tanba subkontratu sira mós lasimu.

Jorge Serrano, prezidente onra hosi Konfederasaun Emprezariál hosi Komunidade Nasaun Lian Portugés (CPLP) nomós prezidente hosi Konsellu Administrasaun grupu GMN-H dehan ba Lusa katak problema ne’e jerál no atrazu ne’ebé akontese iha tempu uluk agora hahú selu ona balun.

“Iha atrazu bot, lahanesan uluk. Ami presija osan, hosi kustu operasionál ne’ebé ami tenke kumpri no ho atrazu ba iha pagamentu ne’e, la uza emprezáriu sira”, dehan ba Lusa.

“Dezenvolvimentu iha rai laran sofre, loja sira mamuk, komérsiu laiha, inklui otel no restaurant. Ida ne’e normalmente akontese iha trimester dahuluk. Maibé ita tama ona ba trimester daruak tinan ne’e nian no problema kontinua nune’e nafatin”, dehan.

Lakohi fó sai kona-ba númeru, maibé emprezáriu ne’e dehan katak “osan barak”, ne’ebé ba ema barak, reprezenta kustu bot ho juru bankáriu nomós despeza seluk.

“Ida ne’e prejudika tebes negósiu hanesan ekonomia nasionál Timor-Leste nian. Governu dehan katak, iha ona prosesu ninia laran, falta de’it pareser jurídika. Pareser barak. Maibé iha dimensaun ne’e foin maka akontese. Uluk, ladun iha atrazu barak”, dehan.

Opiniaun ne’e hato’o hosi Óscar Lima, prezidente Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste (ne’ebé oras ne’e daudaun ho ona membru rihun ida resin iha teritóriu laran) no na’in ba empreza Monte Veado Lda, hodi halo konstrusaun nomós obras públikas.

“Ami lasimu durante fulan neen resin ona. Tanba ne’e maka ami atrapalla. Empreza sei ladezenvolve bainhira laiha pagamentu. Pagamentu baa mi barak maka sei atrazu. Tinan ida ne’e ami seidauk simu osan hosi Estadu”, dehan ba Lusa hodi hatutan katak saláriu de’it maka iha despeza mensál liu dolár rihun 40.

Halo ona reuniaun no kontaktu ho Governu, inklui primeiru ministru nomós ministru sira, maibé lakonsege rezolve problema ne’e, dehan hodi hatutan tan katak pagamentu ne’ebé atrazu hamutuk dolár milloens rua resin.

Julio Alfaro, hanesan mós emprezáriu bot timoa-oan nian, dehan katak tinan ne’e ladauk aprezenta fatura ba Estadu, maski projetu la’o hela, tanba oras ne’e daudaun lasente “problema barak hanesan sira seluk”.

Lino Lopes, diretór EDS (Express Distribution Services) fó konfirmasaun ba Lusa katak, atrazu ne’e fó impaktu bot tebes ba nia, tanba bainhira nia halo parte iha projetu ida hodi halo estrada foun, no projetu ne’e remata ona iha 2013, maibé to’o agora ladauk halo pagamentu.

“Laiha ema ida maka selu malu no balde mós maran. Folin mina tuun, osan ladun tama no ida ne’e maka afeta kontas. Pior liu maka sira-ninia osan iha Estadu”, dehan Lopes.

Tanba konsidera kulpa ne’e “fahe ba parte idaidak” hosi ministériu hirak ne’ebé sai hanesan responsável ba projetu ho Finansas, maka Lino Lopes dehan katak manten gastu mensal hosi empregadu 150 ho atrazu ne’e maka “hamonu/hamate” empreza hothotu.

Situasaun ne’ebé ladun di’ak hosi setór bankáriu iha Timor-Leste maka ladun fó garantia, tanba ne’e maka lakonsege halo empréstimu hodi fó likides ba empreza sira.

Haktuir katak atrazu ba iha pagamentu ne’e la’os akontese de’it ba projetu ka fornesedór sasan no serbisu Estadu nian, maibé mós ba iha setór balun hanesan ba iha saláriu nomós komplementu salariál.

Atrazu ne’e bele to’o fulan tolu ka fulan neen liu, no ida ne’e maka fó impaktu maka’as ba funsionáriu sira.

Iha universidade públika UNTL, traballadór barak seidauk simu buat ida iha tinan ne’e, maski reitór promete ona katak sei atu rezolve problema refere iha fulan ne’e.

SAPO TL ho Lusa 

Mosambike no Índia hakarak serbisu hamutuk iha área defeza


Prezidente mosambikanu, Filipe Nyusi, no primeiru-ministru Índia, Narendra Modi, horisehik deklara intensaun hosi país rua atu serbisu hamutuk iha área defeza, liuliu iha protesaun marítima, fó sai  Ajénsia Informasaun Mosambike (AIM).

"Ita iha rekursu boot iha ita-nia tasi territoriál sira iha Oseanu Índiku, ne’ebé presiza fó protesaun, atu ita bele diskuti atu serbisu hamutuk iha seguransa marítima", afirma Nyusi, ko’alia iha konferénsia imprensa hafoin dada liu tiha ho delegasaun sira hosi país rua ninian, iha ámbitu vizita traballu ne’ebé xefe Estadu mosambikanu hala’o ba Índia, dezde loron-Tersa.

Tuir Nyusi, sita hosi AIM katak, ekipa tékniku sira hosi setór defeza Índia no Mosambike sei halo sorumutu ida iha loron tuir mai, hodi diskuti future kolaborasaun bilaterál iha area refere.

Prezidente mosambikanu afirma ona katak país rua ne’e aproveita relasaun polítika ho di’ak no diplomátika no sira sente katak agora iha kondisaun atu habelar no hakle’an kooperasaun bilaterál.

"Esperiénsia Índia nian iha dalan barak hosi agrikultura, agrikultura familiár pratika hosi kamponese to’o ba agrikultura komersiál, liuhosi teknolojia sai hanesan fini di’ak ida hodi hadi’ak to’o fertilizante sira, iha área sira ne’ebé Mosambike hakarak", realsa Filipe Nyusi.

Hosi ninia komprensaun, primeiru-ministru indianu salienta mós vontade hosi nasaun rua nian hodi koopera iha setór defeza, hodi fó sai katak grupu serbisu nian hosi Mosambike no Índia sei halibur hamutuk iha tempu badak hodi elabora kona-ba parte ki’ik-oan sira ne’ebé suporta kolaborasaun iha área defeza.

"Ami halo ona akordu katak enkontru ekipa ami nian ne’ebé sei halo hamutu kona-ba serbisu iha área defeza sei halo iha tempu badak", afirma Rahendra Modi.

Modi subliña katak hosi ninia nia país iha kooperasaun ho Mosambike, destaka katak besik 25% hosi investimentu indianu iha Áfrika hodi konsentra iha Mosambike, liuliu iha idrokarbonetu, rekursu minerál no infraestrutura sira.

Iha ámbitu vizita hosi Filipe Nyusi, delegasaun ofisiál sira hosi nasaun rua ne’e horisehik asina memorandu entendimentu rua ba kooperasaun iha área refere hodi kombate ba mudansa klimátika.


SAPO TL ho Lusa

Ramos-Horta konsidera laiha razaun atu hatuun PM Guiné-Bissau


Eis-Prezidente Repúblika José Ramos Horta ohin konsidera katak “laiha razaun ida” atu hatuun primeiru ministru Guiné-Bissau nian, tanba ne’e maka apela ba xefe Estadu guinense atu sai hanesan forsa “dame nomós estabilidade” ba iha rai-laran. 

“Hosi informasaun ne’ebé ha’u simu no ha’u hatene intimamente situasaun iha Guiné-Bissau, maka laiha razaun ruma atu troka primeiru ministru Domingos Simões Pereira”, dehan ba Lusa, enviadu espesiál hosi prezidente repúblika Timor-Leste ba Guiné-Bissaun nomós Guiné Ekuatoriál.

Tuir informasaun ne’ebé fó sai hosi fonte partidária nomós diplomátika ba Lusa katak posibilidade hosi xefe Estadu sai hosi Governu, tanba relasaun entre Prezidente José Mário Vaz ho primeiru ministru ladun di’ak.

Tuir Konstituisaun, hahú horisehik xefe Estadu hala’o ona audisaun oioin no sei kontinua to’o ohin molok fó sai ba nasaun.

Ramos-Horta konsidera “naturál” bainhira primeiru ministru hakarak halo remodelasaun ba iha elenku governativu nian, “tanba ne’e ninia kompeténsia konstitusionál”, maibé la’os ida ne’ebé “mai la’os hosi PR, bainhira laiha razaun kiik ruma kona-ba ne’e”.

Tuir Nobel da Paz, papel hosi xefe Estadu nian maka promove diálogu no estabilidade, “la’os halo fali interferénsia ba iha governasaun”.

“Afinál, maski ha’u apela ona, bainhira ko’alia ho prezidente, diálogu nomós solidariedade institusionál lasai realidade no lahalo durante fulan 12 ne’e, desde hahú forma Governu dahuluk, hafoin mosu golpe 2012”, esplika.

Líder timor-oan ne’e dehan hodi hein katak Prezidente Guiné, José Mário Vaz, halo tuir konsellu ne’ebé nia fó, maski molok nian simu pose, bainhira sira hasoru malu iha Nasoens Unidas.

“Ha’u ko’alia ba kona-ba Guiné-Bissau, hanesan uluk ha’u-rain no bainhira ha’u sei hanesan prezidente, ha’u hanesan Prezidente Repúblika konsiliadór, rekonsiliadór, ema ne’ebé buka atu kura moras, kria kondisaun estabilidade, dame atu nune’e Governu bele ukun”, dehan.

"Ida ne’e maka ha’u halo iha Timór, hosi 2007 to’o 2012 no hein katak iha Guiné-Bissaun, prezidente eleitu halo tuir ida ne’e. Iha fin hosi ninia mandatu tinan lima, bele husik ida ne’e hanesan eransa ba nasaun hodi konsidera nu’udar aman hosi diálogu, rekonsiliasaun, nomós halibur família Guiné nian hothotu", dehan.

Ramos-Horta ko’alia kona-ba indikadór ekonómika bobot, kondisaun moris hosi populasaun guinense, fornesimentu ba ahi-aletrika no bee ne’ebé la’o di’ak ona, liu-liu iha Bissau.

“Ema hahú mai hela barak iha sidade, mos. Lalais de’it. Iha ha’u-nia rain, Timor-Leste ne’ebé ho rekursu barak ami konsege halo ida ne’e”, dehan, hodi fó parabéns ba xefe Governu ho ninia ezekutivu, bazeia ba progresu ne’ebé akontese.

"Tanba ne’e maka bainhira mai rona informasaun ne’e, no ami hakfodak bainhira Governu ne’ebé lidera hosi PM Domingos Simões Pereira, bele monu", dehan.

Situasaun ne’ebé halo atuál xefe Estadu Taur Matan Ruak preokupa, Ramos Horta haktuir hikas kona-ba apoiu ne’ebé Timor-Leste nomós komunidade internasionál sira fó, hodi hateten katak alterasaun ba iha Governu ne’ebé akontese derepente, sei fó impaktu ba iha relasaun.

“Laiha hanoin ba Guiné-Bissau ne’ebé hafoin halo tiha alterasaun derepente hosi Governu demokratikamente konstituida, hosi primeiru ministru eleitu ho mandatu populár no depois situasaun kontinua hanesan. Sei iha revizaun ba ami-ninia estratéjia hothotu, ba iha ami-ninia relasaun ho Guiné-Bissau”, haktuir.

Ramos-Horta haktuir hikas katak Timor-Leste fó ona dolár milloens 10 hodi apoia Guiné-Bissau, aumenta tan ho dolár milloens hodi apoia prosesu eleitorál, liu-liu hosi Komunidade Estadus Áfrika Osidentál (CEDEAO), Uniaun Europeia (UE), Xina ho Portugal.

“Hafoin Timor-Leste halo tiha investimentu, inklui komunidade internasionál (…) hodi insentiva mós estabilidade iha nasaun refere (…) no bazeia ba sakrifisiu hirak ne’ebé ha’u-nia rain halo, nomós ba esforsu hosi nasaun seluk, maka agora ita husik buat hirak ne’e hotu monu rai”, kestiona.


SAPO TL ho Lusa 

PROBLEMA MAUK MORUK, L-7 ENTREGA BA ESTADU


Cornelio Gama ‘L-7’ entrega Problema Mauk Moruk ba Estadu atu buka meius oinsa maka bele hetan solusaun.

Dalabarak Nia hatete ona katak, primeiru Govenu maun bo’ot Xanana iha komflitus ida, segundu governu maun Nobel da paz nian mos iha komflito, terseiru governu maun Taur mos iha komflito tanba ne’e maka lideransa nasaun sira ne’e hodi buka solusaun.

“Hau laiha kontaktu ho Mauk Moruk maibe prezidente kontaktu ona Mauk Moruk ne’e sorti ona, Sorti ona ba ita hotu, Mais Mauk Moruk nia hanoin oinsa ,prezidente republika nia hanoin oinsa ne’e entre sira nain rua tanba ida prezidente republika ida bolu veteranus funu nian tanba ne’e sira iha ona idea konjuntu ita hotu basa liman ,em relasaun ho hau maun hau laiha kntaktu to’o ohin loron,” Afirma L-7 Ba jornalista sira iha nia hela fatin Bidau mota Klaran, Segunda (03/08/2015).

“Momentu ne’e hau, Prezidente Republika, eis Prezidente Ramos Horta ho Angela Freitas ami nain hat maka tur hamutuk dehan hanesan ne’e,hau komu moras hau delega Angela ba ne’eba ,tanba hau ba ne’eba lahatene ingles ,portugues entaun hau delega hau nia subrina Angela maka ba para bele ema balun koalia ingles portugues karik nia bele traduz, maibe ikus mai sira lakohi, entaun pronto ita entrega ba Governu atu koalia” hatan L-7 ba jornalista sira konaba Prezidenti rezeita haruka karta ba Familia Mauk Moruk.

Relasiona ho dialogu, nia parte entrega ba nai ulun sira tanba sira maka hanesan lideransa nasaun maka bele koalia,Mesmu L-7 rasik rekonese Mauk Moruk hanesan Nia alin maibe laiha kbit atu enkontru ho Mauk Moruk tanba Nia parte espera katak nudar maun bele koalia to’o dala rihun ida mos Mauk Moruk sei larona i prezidente republika sei la rona. eus

Jornal Nacional

SINGLE SOURCE BA EDIFÍSIU MF, PROVOKA KORUPSAUN


Organizasaun Noun Governamental Luta Hamutuk (LH), preokupa ho konkurso single source ba edifisiu foun Ministériu Finansas (MF) hodi halo instalasaun ekipamentus mobiliariu no dezain interior tamba bele provoka mal gastus no korupsaun.

Peskijador Luta Hamutuk, Elio Guimarães dehan, loloos ne’e, tender ba edifísiu foun Ministériu Finansas la merese deside ho Single Source.

Elio esklarese, ezekusaun kada fulan bo’ot liu iha fulan ikus nian, nune’e halai liu ba mal gastus no korrupsaun, ne’ebé refere liu ba judikasaun direita sira (single source).

“Osan ne’ebé sira atu implementa, entaun osan ne’e sira tenke uza sistema ida ne’ebé lalais liu, hili ida ne’e, hili ida ne’ebá para implementa projetu, para osan ne’e tama iha kategoria ezekusaun. Ida ne’e kazu hosi falta disiplina fiskal, ne’ebé mak la tuir kalendariu orsamentu nian,”dehan Elio Guimarães ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin Farol Dili, Kuarta (05/8).

Nia dehan, Governu aplika single source ne’e, nune’e hasa’e lalais prosesu ezekusaun orsamentu.

Elio esklarese, iha pratika aprovijionamentu iha sistema rua, ida kona-ba konkursu públiku ne’ebé involve nivel nasionál no nivel internasionál.

Elio Guimarães haktuir, sistema single source ne’ebé durante ne’e Governu aplika la tuir dalan, tanba ajudikasaun direita balu ho projetu normal deit, maibé aplika single source.

Nune’e mós projetu infraestrutura sira hanesan PDD II la tuir rejime juridiku lei aprovijionamentu nian.

Nia esplika, loloos ne’e Governu atu ajudika kompañia ida ho sistema single source tenke iha kondisaun.

“Situasaun emerjensia mak foin aplika sistema Single Source, maibé ba pratika bai-bain sira hanesan edifísiu foun Ministériu Finansas ne’e, la merese aplika sistema single source, tanba projetu ne’e kleur tiha ona,”katak Elio Guimarães.

Nia afirma, durante Luta Hamutuk halo monitorizasaun, identifika projetu sira hanesan ponte, irrigasaun, estrada maioria Single Source.

“Ami nia observasaun iha portal tranparensia kuaze 50 e tal pursentu projetu ne’e kada tinan ba iha single Source hotu, estrada sira iha Dili laran Single Source hotu. Ida ne’e laiha razaun ida sira esplika ida ne’e single source tanba situasaun hanesan ne’e, ne’e laiha,”tenik Elio.

Nia hatutan, loloos orsamentu Parlamentu Nasionál aprova iha fulan Desembru, no ninia ezekusaun tenke hahú husi fulan Janeiru.

Nia dehan, situasaun ne’e mosu, tanba monitorizasaun husi deputadu sira iha Parlamentu Nasionál fraku tebes.

“Sira iha Parlamentu preokupa liu ba asuntu partidu nian duke intrese nasionál hanesan ne’e,”relata Elio. Nia hatutan, loloos ne’e sistema aprovijionamentu garante kualidade, maibé CNA rasik mak deside fali tenderizasaun hatama mobiliariu ba MF ne’e ho single source.

“Edifísiu Minstériu Finansas ne’e kleur tiha ona, ha’u hanoin laiha ejizensia ida husi povu katak ita tenke iha lalais gedung foun ida. Ita tenke iha duni, maibé la’os ho urjensia, sé bele kompetitif, loke ba públiku involve hotu internasionál, para asegura ninia kualidade,” lamenta Elio.

Nia afirma, edifisiu MF foun ne’e, laiha situasaun ida ne’ebé mak hatudu katak, tenke aplika duni single Source. Single source ne’e só akontese kuandu emerjensia. Maibé Elio dehan, emerjensia ne’e apakah gedung ne’e laiha, dezastre bo’ot atu akontese iha Timor.

Nia esklarese, Tribunál das Kontas iha papel bo’ot aseita orsamentu ho montante millaun & 7,5 ne’e, no bele kansela bainhira hala’o auditoria ba edifisiu foun ne’ebé lokaliza iha Aitarak-Laran ne’e.cos

Jornal Nacional

GOVERNU ALOKA MILAUN 1 USD, BA KOMEMORASAUN LORON FALINTIL


Governu aloka orsamentu milaun 1 USD hodi komemora tinan 40 ejistensia FALINTIL iha 20 Agusto mai ne’e.

Ministru Defeza, Cirilio Cristovão, Kuarta (5/8/2015), informa katak, komemorasaun loron FALINTIL ba tinan ne’e sei konsentra iha fatin rua, ida maka iha Aiserimu-Aileu no ida tan iha Tasi Tolu, Dili.

“Ita sei konvida Veteranus sira mai husi Australia, mai husi Indonesia, ho Portugal,” informa Cirilio Cristovão ba Jornalista, hafoin hasoru malu ho Prezidenti Republika (PR), Taur Matan Ruak, iha Palacio Presidensia.

Biban ne’e, Xefi Estado Maior F-FDTL, Maijor Jeneral Lere Anan Timur hateten, membru F-FDTL nain 27 sei reforma iha komemorasaun loron FALINTIL ne’e.

“Hau hanoin reforma ne’e nomal, primeiru reforma ne’ebe mak ita sei halo katuas sira ne’ebe mak uluk hahu funu, hakotu funu, agora mai hahu tan instituisaun legal instituisaun F-FDTL, sira kauze tinan 60 no balun tinan 70 ona,” hateten Lere Anan Timur.

Relasiona   komemorasaun ne’e, Lere Anan Timur dehan, F-FDTL mak sai hanesan komisaun organizadora, ne’ebe mak lidera husi nia Vise ho Xefi Estado Maior.   Ne’e duni agora dadauk sira komesa hahu no rona mos informasaun   husi komunidade balun ne’ebe mak hakarak partisipa iha festa FALINTIL nian ne’e.

“Ami hakarak aviza ba komunidade tomak ba ita nia populasaun se’e mak hakarak partisipa ho eventu ruma mai aprezenta a’an ba Komisaun Organizadroa para bele hatene, labele to momentu ida ne’ebe ke ita atu halo seremonia ita tama sai, ne’ konplikadu, ita tenki organizadu,” hateten Lere Anan Timur.

Komisaun Organizadrora konvida bainaka husi nasaun Australia, Indonesia, Filipina, Malaysia no Nova Zelandia. “Ita fo imajen diak liu atu ita nia ukun a’an ne’e iha duni folin,” dehan Lere Anan Timur. avi

Jornal Nacional

La Iha Ona Dialogu Ho Mauk Moruk – Lere: Diak Liu Angela Lao Lakon Tiha Deit


Estadu ho Governu hola ona pozisaun firme atu la halo dialogu ho Prezidenti Konselhu Revolusaun Maubere (KRM), Paulino Gama “Mauk Moruk”.

Lia hirak ne’e hato’o husi Ministru Defeza, Cirilio Cristovão, Kuarta (5/8/2015), hodi responde ba esforsu Sekretariu Jeral KRM, Angela Freitas, ne’ebe maka hasoru ona Prezidenti Republika (PR), Taur Matan Ruak hodi husu apoiu ba dialogu Estadu ho Mauk Moruk.

Hafoin inkontru ho Prezidenti Republika (PR) Taur Matan Ruak, Ministru Cirilio lia tun ba jornalista sira iha Palacio Presidensia, katak, PR Taur Matan Ruak mos hateten ona la iha dalan dialogu ho Mauk Moruk.

PR Taur husu atu Mauk Moruk mai aprezenta an perante justisa hodi responsabiliza nia aktu durante ne’e. Estadu ho Governu nia pozisaun mak ida ne’e, la iha ona dalan ba dialogu,” afirma Ministru Cirilio Cristovão.

Iha parte seluk Xefi Estado Maior F-FDTL, Maijor Jeneral Lere Anan Timur afirma katak, Angela Freitas la serve hela iha Timor Leste, diak liu nia la’o lakon tiha deit ou ba tiha rai seluk.

“Hau baruk ona kualia Angela Freitas nia naran. Desde 2006 to’o agora, Angela Freitas-Angela Freitas, hau hanoin katak nia la serve hela iha Timor, diak liu ba ona rai seluk karik, nia iha  ne’e ko’opera para ita dezenvolve Timor, lor-loron Angela, uluk nia halo Polisia atu kaer tan hau nia maun L-7, tanba Angela nia hahalok,” hateten Lere Anan Timur.

Lere hatutan, Angela ne’e matenek to’o iha ne’ebe mak, kuandu problema nia tama hela deit depois nunka iha rezultadu diak.

Bainhira jornalista sira husu konfirmasaun ba Angela Freitas, kona ba pozisaun Governu ho Estadu nian la iha ona dialogu ho Mauk Moruk, Angela Freitas, lakohi fo komentariu.

“Hau labele komentariu ba ida ne’e, tanba hau hatene katak, hau hasoru PR Taur hanesan aman ba nasaun ne’ebe ke Xefi do Estado nia hanesan numeru um iha nasaun ida ne’e, klaru ke hau hanoin nia iha boa vontade oinsa mak atu rezolve problema ne’e pasifiku,” hateten Angela Freitas.

Angela Freitas dehan, nia respeita tebes ba Xefi Estadu Taur Matan Ruak no tempu ona atu nia dedika possivelmente ajuda PR Taur oinsa bele resolve problema ne’e ho pasifiku.

Kona-ba deklarasaun Masijor Jeneral Lere nian ne’ebe husu atu nia diak liu ba hela dok tiha, Angela hateten, Jeneral Lere tenki tau nia posisaun hanesan ema militar laos hanesan ema politik ida.

Angela Freitas husu ba intidade hot-hotu atu bele kontrola nia a’an. La bele fo deklarasaun politika ne’ebe bele provoka situasaun.

“Nasaun ne’e ita hotu nian, nasaun ne’e laos pertensia ba ema ida nia kompanhia pesoal,” hateten Angela Freitas.

Lere Responde Kona-ba EOK Komete VS

Iha biban ne’e, Xefi Estado Maior F-FDTL, Maijor Jeneral Lere Anan Timur, husu ba Prevedoria dos Dereitus Humanus no Justisa (PDHJ) atu hato keisa eskrita ruma kona-ba involvimentu forsa Epenhamentu Operasaun Konjunta (EOK) ne’ebe halo violasuan seksual (VS) durante operasaun.

“Hau hakarak PDHJ hato keisa pur eskrita ba hau para bele hatene, hanesan ohin hau dehan, se’e mak halo iha ne’ebe, ba se’e para hau hatene para la bele akuza deit,” afirima Lere Anan Timur.

Bainhira kuandu   iha provas ruma, Lere dehan, Instituisaun F-FDTL iha ninia regulamentu para bele aplika ba ninia membru sira ne’ebe mak komete irigularidade, maibe PDHJ tenki hatudu prova eskrita ruma.

“Hau repete tan sira haruka mai sira labele kualia arbiru deit iha media, porque hanesan hau dehan, ita nia linguazen ne’e mos tenke kuidadu, se ita Timor oan,” afirma Lere Anan Timur.

Kombate Korupsaun Ho Injustisa

Husi sorin seluk, Andre da Costa Belo ‘’L4’’ nudar veteranus, hateten katak, Paulino Gama ‘’Mauk Moruk” hola desizaun halai ba ai-laran atu bele iha ekelibriu hodi defende lia los no kontra kurrupsaun ho injustisa sosial.

“Lolos ne’e Mauk Moruk tenki mai ona iha sidade para defende ba justise tanba ema barak maka ohin loron ne’e hakarak buka justisa lakohi atu korrupsaun moris iha ita nia rai laran,” hateten L4 iuha Kampus UNDIL.

Nia informa katka, familia sira husu ona ba Mauk Moruk atu tun mai sidade koopera ho justisa hodi defende nafatin nia prinsipiu no idealismu kontra korupsaun no injustisa.

Nia dehan, familia sira nia hanoin no hakarak lakohi atu halo povu terus liu tan, maibe Mauk Moruk hanesan ema politiku no uluk nia mos hanesan komandante gerileiru iha tempu rezistensia, tanba ne’e nia mai   iha sidade para hamrik metin oinsa maka atu defende nafatin prinsipiu ne’ebe iha.

Tuir L4 katak, hanesan familia Laga oan, familia labele hatete dehan loron hanesan ne’e Mauk Moruk mai entrega-an, tanba asuntu ne’e Governu maka toma responsabilidade. avi/nia

Jornal Nacional

Aeroportu Suai Dezenho Ho BOQ Aprovadu


DILI - Vise Ministru Telekomunikasaun e Transporte Inacio Moreira hatete, konaba Aeroportu Suai, dezenu ho BOQ aprovadu antes sai hanesan Vice Ministru neebe tutela ba area neebe refere.

Nia hatete, sira kontinua deit halo programa neebe halo hela ona, I sira labele inventa fali, tamba orsida fo impaktu ba iha orsamentu neebe alokadu ona.

Konaba Aero Portu Suai, dezenu ho BOQ aprovadu antes de hau mai sai hanesan Vice Ministru tutela ba area neebe refere, se ikus mai hau iha nee mak se karik iha ita nia maun alin ruma mai hatete fali dehan, tamba saida mak halo ba aviaun kiik deit, hau informa hela ba publiku katak, ita nia dezenhu ho BOQ  aprovadu I kontratu nee asinadu nee deit mak hau bele komenta, hau labele komenta liu ida nee, tamba desijaun nee halo tia ona,” dehan Vise Ministru Telekomunikasaun Inacio ba jornalista sira iha Hotel Timor, Dili, Tersa (05/08/2015).

Iha parte seluk Vise Prezidente Parlamentu Nasional (PN) Adriano do Nascimento rona informasaun kontratu no BOQ laiha, nuneee governu atu ba halo inspeksaun laiha. Vise Presidente PN Adriano mos husu ba Ministeriu Obras Publiku (MOP), oinsa atu hatoo lista kontratu no BOQ, tanba governu selu tiha ona U$D 1 juta resin ba Kompania.

Nunee mos membru PN husi Bankada FRETILIN Antoninho Bianco, hateten projetu Suai la hatene Ministeriu ida neebe mak sala. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (7/8/2015). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

ISC Apoiu Antonio Conceição Troka Saudozu La Sama


DILI – Institutu Superior Cristal (ISC) fo sira nia apoiu tomak ba Antonio da Conceição atual Ministru Comerçio Industria I Ambiente (MCIA), hodi troka saudozu Fernando La Sama sai hanesan Minstru Edukasaun.

Tuir Diretor Ezekutivu Fundasaun Cristal, Agustino dos Santos Gonçalves, ba STL iha nia servisu fatin Cristal-Balide Kinta (6/08) hatete ISC fo apoiu tomak no husu ba Ministru Edukasuan foun atu tau matan no rejolve problema eduksaun iha rai laran.

Ami kontente tanba PM hili ona Antonio da Concecao hodi troka saudozu La Sama tanba nia figura ida neebe mak iha kapasidade diak no ami husu ba Ministru Edukasuan foun atu kontinua programa neebe mak saudozu husik hela ona hodi hamutuk ho eskola privadu no publiku atu rejolve problema edukasuan iha rai laran tanba edukasuan nee importante tebes,” hatete Agostino.

Nia husu ba Ministru Edukasuan foun atu iha tinan oin bele hasae tan orsamentu eduaksuan atu nunee bele investe makas ba area edukasuan, tanba edukasaun importante tebes hodi produs ema neebe mak iha kualdiade, atu nunee labele deit servisu iha rai laran maibe servisu mos iha rai liur.

Iha fatin hanesan Reitor Institutu Superior Cristal, Sebastiao Pereira, mos hatete Antonio da Conceção iha esprensia neebe boot no iha kapasidade neebe maka diak, tanba nee sira fiar Antonio sei hadia edukasuan iha rai laran. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (7/8/2015). Thomas Sanches

Suara Timor Lorosae