terça-feira, 18 de outubro de 2016

Vise MOPTK Presta Deklarasaun Iha CAC Ho Kareta Governu


DILI – Vice Ministru Obras Publika no Transporte Telekomunikasaun (MOPTK), Januario da Costa Pereira presta deklarasaun iha Komisaun Anti Korupsaun (KAK) ho kareta Governu numeru matrikula 00.027 G.

Vice Ministru Obras Publika no Transporte Telekomunikasaun (MOPTK) nee too iha edifisiu CAC tuku 9:00 dader oras Timor Leste ho kareta koor mutin vidru reven ho metan.

Vice MOPTK nee tama iha edifisiu CACA laran husi tuku 9:00 dader no remata iha tuku 10:30, depois remata presta deklarasaun iha CAC nee akompania husi nia kondutor.

Iha biban nee, jornalista sira tenta halo intervista ho Vice Ministru Obras Publika no Transporte Telekomunikasaun (MOPTK), Januario da Costa Pereirra hatete, nia lakoi fo komentariu tanba segredu justisa.

Nee segredu justisa, labele fo komentariu, obrigadu,” dehan Vice Ministru Obras Publika no Transporte Telekomunikasaun (MOPTK), Januario da Costa Pereirra.

Iha biban nee, jornalista mos tenta atu halo entrevista ho Ekipa investigasaun husi CAC, maibe sira lakoi fo nia komentariu ba Vice Ministru Obras Publika no Transporte Telekomunikasaun (MOPTK), Januario da Costa Pereirra nia prezensa iha edifisiu CAC. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (19/10/2016). Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Atu Atinji Libertasaun Povu Laos Fahe Osan


DILI – Sosiedade sivil sira iha Timor Leste konsidera katak atu atinji libertasaun povu maubere ida nee laos fahe osan, maibe importante mak povu asesu bee moos ho diak, estrada diak, asesu edukasaun no saude diak.

Tuir Reprezentante Programa Oficer AJAR, Inocencio Xavier dehan, povu Timor Leste seidauk benefisia husi estadu Timor Leste konaba distribuisaun politikas publika.

Ezemplu se ita liberta povu lasignifika fo osan fulan-fulan ba sira pelumenus ita liberta sira labele susar ba bee moos nee konseitu libertasaun popular,” dehan Inocencio ba jornalista iha nia knar fatin, Farol-Dili, Tersa (18/10/2016).

Inocencio haktuir, liberta povu husi estrada neebe ladiak ba diak hodi sira bele tula sira nia produtu lokal ba merkadu nee konseitu libertasaun ida. Sira mos bele asesu edukasaun no saude ho diak.

Iha fatin ketak, Staf Advokasia Direitus Umanus HAK, Sisto dos Santos dehan, durante ukun-an nia laran ajenda neebe mak prinsipal tebes mak liberta povu nee sei iha dezafiu nia laran, tanba nee ajenda ida neebe mak lafasil ita bele hakonu iha tempu badak nia laran. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (19/10/2016). Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Parlamentu Nasionál aprova ho unanimidade lei seguransa sosiál nian


Parlamentu Nasionál ohin aprova ho unanimidade rejime kontributivu ida hosi Seguransa Nasionál, hafoin halo alterasaun balun ba espesialidade hirak ne’ebé iha ligasaun ho finansiamentu no fundu rezerva tuir mai. 

Versaun ikus hosi diploma ne’ebé aprova ba jeneralidade iha 21-setembru, konta ho votu a favor 47, hosi deputadu hirak ne’ebé halo parte iha sesaun refere, bainhira hetan mos prezensa hosi ministra Solidariedade Sosiál, Isabel Amaral Guterres.

Diploma ne’e, hanesan “istóriku”, avansa ba serbisu ne’ebé hala’o iha Timor-Leste to’o oras ne’e, ba iha nivel medida no programa asisténsia nomós asaun sosiál ho nivel seguransa sosiál, ba kazu rua ne’e, lakontributiva.

Timor-Leste kada tinan gasta dolár milloens 150 ba prestasaun sosiál la’os-kontributivu: rejime tranzitóriu ba funsionáriu públiku (milloens 1,32), asisténsia sosiál, inklui pensaun veteranu (milloens 106), apoiu ba idozu nomós invalid (milloens 30,9) no bolsa da maen (milloens 8,5), hodi atividade ne’ebé iha.

Haree no reflete liu ba iha preokupasaun hosi deputadu balun, maka halo mos alterasaun barak ba diploma ne;e, liu-liu ba iha finansiamentu no fundu rezerva nian. Muda mos preámbulu, hodi reflete “espíritu” hosi debate iha komisaun.

“Haklean liu tan mekanismu fiskalizasaun no kontrolu finanseira nian, hametin separasaun entre kustu ne’ebé hetan suporta hosi Estadu ba iha organizasaun nomós halo promosaun ba iha sistema no kustu hirak ne’ebé suporta hosi kontribuisaun traballadór sira nian, atu satisfas ba eventualidade koberta hosi rejime ne’ebé aprova ona iha ne’e”, tuir alterasaun preámbulu.

Orsamentu hosi Seguransa Sosiál nian ne’ebé “hatuur ona, sai nu’udar instrumentu kontrolu sentrál no halo akompañamentu ba evolusaun no planeamentu hosi sistema ba órgaun soberania sira, iha ninia mekanismu kontrolu no aprovasaun hanesan apoiu ba iha Orsamentu Jerál Estadu, nomós hetan apresiasaun no aprovasaun ketaketak iha duni siklu anuál”.

Deputadu sira hakarak hatutan tan iha komisaun katak “nasaun ne’ebé dezenvolvida la’os aumenta de’it índise ekonómika, maibé mos rekoñese kompromisu hosi ninia sidadaun sira, atu nune’e ble fó moris di’ak no satisfasaun pesoál ba ninia família no ba mos komunidade hothotu”.

Hosi ne’e maka, konsidera katak rejime seguransa sosiál nian hanesan “eventu importante ida ba istória Timor-Leste nian, nu’udar indikativu hosi evolusaun ninia Estadu Sosiál no haktuir hikas kona-ba prinsípiu solidariedade, igualidade no buka atu hadia bem-estar hosi ninia sidadaun sira nian”.

SAPO TL ho Lusa - Foto: António Amaral / Lusa

Hahú obra foun ba ponte iha Mota Comoro, Dili ne’ebé hetan apoiu hosi Governu japonés


Konstrusaun ba “ponte datolu” hosi mota Comoro, zona osidentál kapitál Dili nian, hahú ona ho lansamentu primeira pedra semana ne’e no projetu refere avalia ho dolár milloens 26 no sei remata iha 2018. 

Obra ne’ebé sei luan metro 249 no sei liga parte sorin-sorin ho totál kilómetru liu 3,2, sei fó serbisu ba traballadór timor-oan besik 400.

Rute hosi ponte ne’e, sei ho metro 800 hosi ponte ne’ebé iha ona, no defini ona iha tinan kotuk ninia rohan, nomós sei halo ligasaun ba kruzamentu hosi edifisiu Timor Block ba to’o iha estrada nasionál A3.

Lansamentu ba primeira pedra hala’o horisehik, ne’ebé konta ho partisipasaun hosi primeiru ministr, Rui Maria de Araújo, ministru Obras Públikas, Transporte no Telekomunikasaun, Gastão de Sousa ho embaixadór Japaun iha Dili, Eiji Yamamoto.

"Ha’u hein katak ponte ne’e, la’os halo de’it ligasaun ba estrada, maibé mos liga povu Timor-Leste ho Japaun, hanesan símbolu amizade no parseria”, tenik Eiji Yamamoto.

Projetu ne’e finansia ho apoiu besik dolár milloens 26 hosi Governu japonés no sei halo ligasaun entre mota sorin ba mota sorin, ne’ebé fahe zona osidentál kapitál nian.

Espansaun hosi kapitál Dili, ne’ebé ema barak maka hela, hanesan iha zona osidentál, maka kria tránzitu maka’as.

Ponte ne’e mos sei hamenus tránzitu adisionál ne’ebé sei akontese, molok hakotu konstrusaun ba Portu Foun Tibar, hanesan pontu importante atu hatama sasan/merkadoria mai Timor-Leste.

Hein katak ho projetu ne’e, bele hamenus tránzitu iha ponte CPLP, hanesan ponte ne’ebé halo ligasaun, hosi mota ida ba ida seluk.

Haktuir hikas katak faze daruak hosi ponte CPLP – Avenida Prezidente Nicolau Lobato – inaugural iha 22-jullu-2014, bainhira realiza Simeira hosi Xefe Estadu no Governu Komunidade Nasaun Lian Portugés (CPLP) nian.

SAPO TL ho Lusa – Foto: SAPO TL

Deputadu timor-oan hakarak medida atu kontrola "moras" internet nian iha nasaun


Deputadu timoroan ida  iha ohin apela ba Governu atu foti medida lalais  hodi  kontrola pájina hosi internet ne’ebé sai hanesan" moras ida  ne’ebé maka laiha ai-moruk " no afeta dadaun "mentalidade sosiedade nian".

"Ita presiza  foti  medida lalais atu trava buat hirak ne’e bé  bele prejudika mentalidade iha ita nia sosiedade", afirma deputadu Jorge Teme, hosi  Frente Mudança, iha sesaun plenáriu ohin nian.

Teme, ne’ebé sai hanesan ministru Administrasaun  Estatal iha Governu uluk, konsidera katak  di’ak liu  "kontrola" fatin internet  nian"ne’ebé laiha filtru", no defende  aprovasaun ba  "regulamentu ida ne’ebé regulariza konteúdu  internet nian".

"Ne’e hanesan moras ida  ne’ebé  dala ruma laiha ai-moruk ", nia afirma.

"Ha’u husu ba Governu, liuhosi  Ministériu Komunikasaun, atu halo  raskuñu ida hodi submete ba Parlamentu Nasionál atu ita bele regulariza konteúdu informasaun sira iha internet", nia haktuir, no konsidera katak" ho avansu teknolojia ne’e", "hahú ona oho karater sosiedade nian".

Ho asesu ba internet iha Timor-Leste ne’ebé komesa maka’as, uzu ba rede sosiál kontinua dezenvolve no ohin loron  plataforma hirak ne’e balun sai meiu prinsipál atu fahe informasaun no debate, ho komentáriu dala barak krítiku ba Governu no ba líder polítiku sira.

Ne’e hamosu komentáriu krítiku hosi  líder polítiku balun, hodi husu ba polísia atu investiga portál informativu online sira.

Iha  setembru tinan kotuk, diretór nasional Polísia Científica de Investigação Criminal (PCIC) timoroan  haktuir katak  instituisaun  halo ona investigasaun ida kona-ba  pájina ida iha internet ne’ebé  krítiku liu ba lideransa polítika nasaun nian.

Hermenegildo da Cruz – ne’ebé hetan ezonera foin lalais ne’e hafoin  insubordinasaun – informa katak, nia rasik, autoriza ninia investigadór sira realiza "investigasaun ida profundu kona-ba 'website' Timor Au Nian Doben", pájina ida ne’ebé eziste dezde 2010 no iha tinan hirak ikus ne’e sai hanesan espasu krítiku maka’as ba Governu.

Iha tempu ne’ebá, primeiru-ministru, Rui Maria de Araújo, garante katak Governu laestuda kualkér regulasaun 'media' online nian no lamenta katak  iha internet kontinua mosu akuzasaun sein faktu hasoru  membru Governu sira.

Rui Araújo afirma difikuldade  atu  halo regulamentu ne’e no insiste katak  laiha  projetu ruma iha meza.

SAPO TL ho Lusa

Díli sei hala’o konferénsia kona-ba destinu emerjente iha turizmu


Dezenvolvimentu Timor-Leste hanesan destinu emerjente ida  iha turizmu  sai tema sentrál iha konferénsia internasionál ne’ebé  reune espesialista hosi nasaun oioin iha kapitál timoroan nian semana oin mai.

Organiza hosi  Instituto de Tecnologia de Díli (DIT) no Faculdade de Economia da Universidade do Algarve, enkontru ne’e hakarak analiza dezafiu no oportunidade balun ne’ebé  koloka ba destinu turístiku emerjente.

Fahe  prátika ne’ebé di’ak,  estimula diálogu no promove reflesaun  kona-ba estratéjia dezenvolvimentu ba  tipu ho destinu iha mundu globál  hanesan  tema atu halo  análiza durante loron tolu konferénsia nian, ne’ebé sei hala’o  entre segunda no kuarta-feira oin mai.

Setór turizmu, foin hahú iha Timor-Leste, konsidera hanesan setór ida potensiál liu iha dezenvolvimentu nasionál, ho operadór sira aponta oportunidade barak  maibé moos dezafiu signifikativu ba  investimentu ba domíniu ne’e.

Projetu oioin ho dimensaun kiik, iha  área otelaria, restaurasaun no nani, implementa ona iha  Timor-Leste ho seluk ho dimensau boot lasai hosi nia papel durante tinan barak  nia laran.

Konferénsia ne’e konta ho espesialista turizmu iha  setór  ne’ebé  analiza aspetu hanesan "turizmu sustentável", turizmu komunitáriu, eransa kulturál intanjível no seluk tan, ho ezemplu hosi nasaun barak, inklui Butaun, Indonézia no Giné-Bisau.

SAPO TL ho Lusa

Singapura alerta ba risku boot atentadu nian iha sudeste Ázia


Akontesimentu sira ne’ebé dala barak halo kombatente grupu estremista Estadu Izlámiku fila ba sira nia nasaun orijen (EI) koloka nível alerta kona-ba  atentadu terrorista iha sudeste aziátiku maka’as tebes iha tinan hirak ikus ne’e, afirma ohin  vise-primeiru-ministru Singapura.

Iha  inísiu ba loron rua ezersísiu antiterrorista  iha sidade-estadu, Teo Chee Hean konsidera agravamentu ba ameasa hanesan  konsekuénsia ida hosi avansu ba luta hasoru EI iha  Médiu Oriente.

"Ne’e  signifika katak  terrorista ne’ebé inklui ba [kombate fileira EI nian] bele fila ba sira nia nasaun. Iha posibilidade  aumenta ameasa iha ita nia rejiaun", nia afirma, iha deklarasaun ba Channel News Asia.

"Tanba ne’e, tenki konsidera sériu ba ameasa ne’e",nia afirma.

EI, ne’ebé  deklara ninia  intensaun atu kria kalifadu rejionál ida iha sudeste aziátiku, prepara iha  Médiu Oriente brigada Katibah Nusantara nian, forma hosi militante Malázia, Indonézia no Filipina.

Autoridade sira fiar katak besik indonéziu 500  no  malaiu  130  halo viajen ba Médiu Oriente hodi ba hamutuk  ho  EI ne’ebé  indonéziu atus resin  fila ona ba sira nia nasaun.

Iha  agostu, koordenadór kontraterrorizmu  hosi Departamentu Estadu Estadus Unidus, Justin Siberell, nota katak movimentu Estadu Izlámiku  tenta hela atu loke-liras ba  sudeste Ázia nian liuhosi  aliansa ho estremista rejiaun.

SAPO TL ho Lusa

Nova Zelándia foin maka autoriza ró EUA tama ba sira rain liu tiha dékada tolu


Nova Zelándia, hafoin dékada tolu resin, foin maka fó autorizasaun bar ó Mariña Estadus Unidus nian tama ba sira rain, tanba lalori kilat nukle’ar, tuir primeiru ministru John Key haktuir ohin. 
jcoelho

Iha 1985, Nova Zelándia aprova ona lei ida ne’ebé deklara katak nasaun ne’e hanesan zona ne’ebé livre nukleár, tanba ne’e bandu ró hirak ne’ebé deskunfia tula kilat nukle’ar ka enerjia atómika, tama.

John Key dehan katak ró Sampson, hanesan kontratorpedeiru norte-amerikanu nian ida ho klase Arleigh Burke, sei halo parte iha serimónia aniversáriu Armada Real Neozelandesa ba 75.º, ne’ebé sei hala’o iha loron 17 to’o 22-novembru.

"Ha’u fó autorizasaun ne’e, hafoin tetu didi’ak ho konsellu Ministériu Negósiu Estranjeiru no Komérsiu”, tenik primeiru ministru ne’e, iha komunikadu.

Estadus ne’e laharuka ona ró ruma bá iha Nova Zelándia desde 1983 tanba iha tempu ne’ebá, lakohi deklara katak tula kilat nukleár ka enerjia atómika, no hahalok ne’e kontra ona lei ne’ebé governu traballista neozelandés hatuur.

Desizaun ne’e maka halo Nova Zelándia sai hosi aliansa ANZUS, ne’ebé Austrália ho Estadu Unidus halo iha tinan 50 antes no fó sai katak atake ida hasoru signatáriu sese de’it, hanesan agresaun kontra parte hothotu.

SAPO TL ho Lusa – Foto: J. Coelho