quinta-feira, 17 de novembro de 2016

DOM VIRGÍLIO: LARAN LUAK BA HANESAN AMAN IHA LALEHAN


Bispu Diocese Díli, Dom Virgílio do Carmo da Silva, SDB haklaken iha homília ba misa enseramentu tinan laran luak ka mizericórdia ne’ebé monu iha dia 13 de Novembru 2016, husu ba sarani sira hotu atu iha laran luak hanesan Aman Maromak iha lalehan ne’ebé laran luak.

“Padre, Madre no sarani doben sira, laran luak ba hanesan imi nia aman iha lelehan ne’ebé laran luak. Iha penúltimu Domingu tuir kalendáriu liturjia nian fó hanoin mai ita konaba tempu nia rohan, fins du tempu, wainhira no oinsa mak mundu ne’e atu termina sertamente ita laiha ideia konaba ida ne’e, tamba mundu ne’e iha nia hun sei iha duni nia rohan maibé ita seidauk hatene oinsa no bainhira. Importante liu mai ita ohin hakarak fó hanoin mai ita katak, ita mós tama iha kritériu ida ne’e, iha tempu ida ne’e nia laran momentu ida atu ita hanoin konaba ita nia rohan mós,”haklaken Dom Virgílio do Carmo, Domingu (13/11), iha Paróquia Imaculada da Conceição de Nossa Senhora, Catedral, Díli hodi taka tinan mizericódia.

Amu Bispu Diocese Díli ne’e haktuir, Amu Papa proklama tinan ida ne’e (2016) nu’udar tinan Santo laran luak, presizamente hakarak fó hanoin ba ema hotu katak, atu ema ho moris ne’ebé badak, ne’ebé iha hun, iha rohan no moris ne’ebé temporáriu no la’os eterna, presiza hakonu nafatin ho Na’i Maromak nia grasa.

“Ohin Kreda lokal hotu iha mundu rai klaran halibur atu taka porta Santa, odamatan Igreja lokal sira, Katedral sira ne’ebé iha tinan ida ne’e sai sinal ba Maromak nia laran luak nian. Tan ne’e momentu ida atu ita agradese ba Maromak ba tempu extraordináriu grasa nian no laran luak nian ida ne’e, extraordinária basá sarani barak ne’ebé kleur ona dook, lakon tiha ona esperansa iha moris, hetan hikas kbi’it, korajen atu sente katak Maromak mós hadomi ha’u,”Dom Virgílio esplika.

“Agradese ba domin Maromak ninian ne’ebé buka tuir sira ne’ebé lakon, simu hikas sira ne’ebé fila kotuk, kura fali kanek sira uluk nian, fó hikas moris ba sira ne’ebé mate tamba sala, loron ida ita hotu iha loron ida ne’e atu dehan ba Maromak, obrigadu Na’i,”Amu Bispu hodi sarani sira nia naran agradese ba Maromak laran luak ne’ebé haraik ona perdaun no grasa ba ema hotu.

Amu Bispu Diocese Díli ne’e hatutan katak, São Lukas iha nia evanjellu aprezenta konaba vizaun Apokaliptiku ne’ebé Jesus hahu koalia konaba templu Jerusalem, templu Herodes nian, hafutar ho buat furak oi-oin hanesan haktuir iha evanjellu. Jerusalem mak halo Judeu sira sente orgullu tamba Nia sai sentru ba Judeu sira nia moris, templu mós simboliza Maromak nia prezensa iha sira nia leet.

“Haree sira nia hanoin no arogánsia Jesus dehan ba sira katak, imi admira ho buat sira ne’e hotu, maibé tempu sei mai iha ne’ebé sei laiha fatuk ida hamrik hela, buat hotu sei rahun, sira hotu fihir Jesus ho admirasaun boot. Buat ne’ebé Jesus koalia absolutamente sai los, tinan 40 de’it depois Jesus koalia, liafuan hirak ne’e sai tuir duni hanesan ne’e,”esplika Amu Bispu.

“Wainhira mosu sinal hirak ne’e ema sei dehan Mesias besik ona, tempu to’o ona, nune’e mós karik ema haree funu, revolusaun, dezastre, hamlaha, rai nakdoko maibé buat hirak ne’e halo ema hanoin katak tempu nia rohan besik ona, ida ne’e la’os tempu ne’ebé ita hein. Nune’e mós balun fali haree ne’e hanesan Maromak nia hirus hasoru ema, maibé ita nia Maromak la’os hanesan ne’e, ida ne’e mak ita esperiénsia iha tinan laran luak ne’e. Tuir Amu Papa Maromak nia naran mak laran sadia, Maromak nia naran mak perdaun, Maromak nia laran mak ida ne’ebé la hatene hirus,”haktuir Amu Bispu Virgílio.

Dom Virgílio hatutan, ba eskolante sira Jesus dehan, molok buat hirak ne’e mosu ema sei duni no persege sira no sei saran sira ba Sinagoga, ba kadeia. Sei lori sira ba hasoru liurai no Govenador tamba Jesus nia naran. No ida ne’e nu’udar tempu no oportunidade ba sira atu fó sasin konaba Jesus.

“Momentu sira hanesan ne’e la’os konsidera hanesan fali fonte tauk no ansiedade ninian, maibé oportunidade atu fó sasin konaba Maromak nia reinu, visaun Jesus ninian konaba ita ema nia moris. Nune’e keta laran susar, keta ansi saida mak imi sei koalia no oinsa mak imi sei komporta iha tempu persegisaun nian, imi lalika prepara imi nia an atu defende, tamba ha’u mak sei tau liafuan no matenek atu o koalia hasoru sira,”esplika Amu Bispu konaba promesa ne’ebé Jesus dehan ba eskolante sira wainhira iha tempu persegisaun nian.

Tuir Bispu Diocese Díli, difikuldade boot liu ba sarani sira ohin loron mak sira nia família rasik, belun no viziñu ne’ebé la simu sira, susar duni ba sira atu defende katak, sira nia moris fundamenta iha verdade, domin no justisa.

“Ida ne’e sei tau mós iha ita nia kabaas no neon, sei hetan desafiu barak, maibé keta haluha Jesus nia liafuan ne’ebé dehan, ida ne’ebé hakarak tuir Ha’u kaer nia krús no mai tuir Ha’u. keta laran susar hanesan balun hanoin, saida mak sei mosu wainhira ensera tiha tinan laran luak? Taka tiha odamatan mizericórdia nian ita sei esperiénsia nafatin Maromak nia laran luak? Jesus nia mensajem ne’e klaru no mós los mai ita, hamrik metin basá ikus mai imi mak sei manan, ida ne’e simplesmente la’os promesa utopia, ne’e hatudu katak ikus mai verdade, domin no justisa sei prevalese,”haktuir Dom Virgílio.

“Se mak la kuda lebele sohi, buat hirak ne’ebé foin ita dehan hela, habadak ho liafuan ne’ebé ohin ita rona husi primeira leitura, Malaquias wainhira to’o iha nia tempu, sei iha notisia sira todan no a’at ba sira ne’ebé buka moris ba nia an rasik, buka nia interese no sakrifika ema seluk ba ninia moris, sira sei harahun hotu no sei la husik buatida, sira la kari nune’e mós sei la sohi, sira rasik hun atu sira nia moris la’o ba Maromak no Maromak sei husik sira la’o hanesan ne’e. Maibé ba sira ne’ebé fundamenta sira nia moris hodi fiel ba verdade no pasa sira nia moris hodi servi nai Maromak de’it sei la kole saugati,”fundamenta Dom Virgílio.

Dom Virgílio esplika, durante tinan ida ne’e, sarani sira konsege deskobre katak Maromak ida ne’e nia naran mak Maromak laran luak, laran sadia, hasoru malu ho Maromak sai wé matan ksolok nian ba sira. Durante tinan ida ne’e nia laran sarani ida-idak deskobre fila fali duni Maromak nia diak iha sira nia moris.

“Ne’eduni, oinsa mak ita bele hadia ita nia an nafatin wainhira Maromak sei bolu ita, ita la presiza moris iha tauk no ansiedade konaba ita nia futuru, preokupa ho buat ne’ebé prezente ninian, hanesan ohin São Paulo koalia mai ita iha segunda leitura ba sarani sira iha Tesalónika, husu sira atu halo sira nia serbisu, lori sira nia kna’ar didiak no hatudu responsabilidade ba malu.

“Ita taka tinan Jubileu, maibé Maromak nia fuan la tak mai ita. São Paulo dehan, iha Jesus Kristu nia naran ami husu no bolu ema hotu atu hala’o sira nia serbisu nonok hodi manan ai-han ruma ba sira, ida ne’e konsellu ne’ebé ita mós presiza tuir, fiar nain ne’ebé los, Kristu mak nafatin sentru iha ita nia moris, ita hotu bolu atu deskobre Nia iha buat hotu, iha ema ida-idak, iha fatin hotu-hotu, liu-liu iha ita nia esperiénsia moris nian. Tinan laran luak ha’u deskobre fila fali katak, ha’u nia Maromak nia laran sadia, laran luak no ha’u deskobre katak Maromak nia laran luak mai ha’u rohan laek,”fundamenta Bispu Diocese Díli.

“Ne’eduni, saida mak sei hela mai ha’u, no saida mak ha’u sei halo los? Sai laran luak, katak hatene hatudu ezemplu ne’ebé diak, liu-liu ba sira ne’ebé kiik. La’os ho eskandálu oi-oin hodi halo ema monu ba sala, hahu husi ita nia familia daet to’o ita nia sosiedade,”haktuir Amu Bispu.

Dom Virgílio hatutan, sai laran luak katak, buka atu apresia no hadaet buat ne’ebé diak ba malu no la’os lori no bobar lia ba malu. Buka atu tulun malu wainhira iha maluk ruma la’o sala dalan no la’os trata malu no hatún malu de’it. Sai laran luak katak, hatene fó perdaun nune’e mós simu perdaun ba malu.

“Sai laran luak katak loke matan ba o nia maluk ne’ebé iha o nia sorin no la’os indeferente. Madre Teresa dehan, oinsa mak o bele dehan sai laran luak hanesan Aman ne’ebé ha’u la haree, sé ha’u taka ha’u matan ba ida ne’ebé ha’u haree? ha’u kaer no ha’u moris hamutuk lor-loron?,”esplika Amu Bispu Virgílio konaba sentidu laran luak nian ne’ebé ema presiza prátika iha moris lor-loron.

Ne’eduni, Amu Bispu Virgílio konvida sarani sira hotu atu kontinua transforma família, serbisu fatin no pais ida ne’e hanesan laboratóriu Maromak nia mizericórdia ninian. Papa Amu iha nia mensajem ikus ba sarani sira katak, Maromak nia mizericórdia la exklui ema ida katak, ema  hotu, tantu kiik, boot, katuas ka ferik, dezafia sarani sira atu laran luak no nakloke ba ema seluk nia presiza, liu-liu sira ne’ebé kiak no laiha ema atu tau matan.

“Ita ne’ebé esperiénsia ona domin, ita ida ne’ebé durante tinan ida ne’e esperiénsia Maromak nia laran sadia, hola parte ona iha Nia planu salvasaun nian, iha nia laran luak Maromak bolu ema hotu-hotu, feto no mane atu hola parte iha família ida ne’e, atu harii mundu ida ne’ebé iha justisa, solidariedade no paz, ohin Nia haruka ita hotu ba fatin hotu. Maluk doben sira, koko tiha Maromak nia laran luak mai ita ida-idak, ita mós tenki sai portador no portadora konaba mizericórdia de Deus no ida ne’ebé importante liu mai ita mak tenki sente mós katak, Maromak bolu ita ba konversaun ne’ebé kontinua, la’os dehan katak, durante tinan mizericórdia ita halo peregrinasaun, ita konfesa ona entaun hein tan tinan 50 tuir mai kuandu Amu Papa fó tan tinan laran luak dala ida mak ita aproveita tan fila fali.

“Maibé ha’u hanoin ida ne’e oportunidade diak tinan ida ne’e nian hamanas, motiva no purifika ita hotu ninia dezeju no hakarak atu buka Maromak no kontinua koko Maromak nia diak lor-loron iha ita nia moris. Ne’eduni mensajem mai ita mak ne’e, ba no sai laran luak ba iha ita nia família, serbisu fatin no iha ita nia rain,”termina Amu Bispu Virgílio iha nia lia menon ba sarani sira atu kontinua hatudu laran ba ema hotu iha fatin hotu.

Tuir observasaun JN-Diário, misa enseramentu ba tinan laran luak ne’ebé monu iha 13 de Novembru i prezide husi Dom Virgílio do Carmo da Silva, hetan partisipasaun diak husi sarani sira iha Paróquia Díli laran no inklui mós sarani balun ne’ebé mai husi Paróquia sira iha Distritu, funsionáriu Governu balun no grupu katergória balun.ías


Lee liu iha TA

Aileu hanesan rejiaun timor-oan ne’ebé hili ho persentajen boot liu hosi feto sira ba órgaun lokál


Munisípiu Aileu hanesan  rejiaun Timor-Leste nian ne’ebé hili ho persentajen boot liu hosi feto  iha  eleisaun lokál semana ikus ne’e: 13%, tuir média nasionál ho 4,75%.

Iha  Aileu, feto sira ne’ebé hetan eleitu atu ukun  iha haat hosi suku  31 (ekivalente hanesan freguesia), média ida aas liu iha nasaun.

Ho termu absolutu, rejiaun sidade daruak timoroan nian, Baucau, hetan eleitu barak liu hosi feto sira, lima, ne’ebé reprezenta 8%  hosi suku  59.

Díli no Manatuto kada ida hetan eleitu na’in tolu hosi  31 no suku 29 hosi  rejiaun rua, besik  10%  hosi  totál.

Manufahi, ho 7% ( rua  entre suku 29), hanesan  úniku kompara ho munisípiu seluk ho  valór liuhosi 5%.

Iha rejiaun haat - Bobonaro ( suku 50), Ermera ( suku 32), Lautem ( suku 34) no Oecusse ( suku 18) – ne’ebé la eleita kualkér feto ida.

Tuir  Ministériu Administrasaun Estatál, hetan eleitu iha nasaun laran tomak  feto 21 entre  xefe suku 442, kuaze dobru hosi eleitu na’in 11 iha eleisaun uluk, passa hosi 2,49 na pursentu  4,75 hosi nia totál.

Ho suku  142, líder sira hetan  eleitu iha  primeira volta (entre sira, feto neen) no suku  300 tenki hala’o  segunda volta, iha  domingu liubá, hetan eleitu tan feto na’in 15.

Númeru ne’e seidauk hatene feto sira ne’ebé hetan eleitu hanesan xefe hosi aldeia  2.225 iha nasaun.

Ho  totál  kandidatu 2.071, inklui feto  319, aprezenta ba eleisaun autoridade lokál no tradisionál hosi  suku timoroan 442, tuir Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitoral (STAE).

Prosesu eleisaun autoridade lokál, ne’ebé bele remata iha 24 fulan- novembru, abranje ba eskolla responsável iha suku 442 (ekivalente ba freguesia), ne’ebé maka sei jere hosi estrutura haat: Konsellu Suku, xefe Suku, Assembleia Aldeia no xefe Aldeia.

Konsellu Suku, órgaun deliberativu, kompostu hosi Xefe Suku no xefe Aldeia sira, delegada ida no delegadu ida kada aldeia, reprezentante mane ida no reprezentante juventude feto ida kada aldeia no lian-na'in ida ("senhores da palavra", as autoridades tradicionais).

Xefe Suku hanesan órgaun ezekutivu, eleitu ho mandatu tinan hitu be’ebé só bele  renova dala ida.

Assembleia Aldeia forma hosi sidadaun hotu ne’ebé liu tinan  16, maka bele hili xefe Aldeia.

Prosesu eleitoral marka ho krítika oituan kona-ba irregularidade, ne’ebé  Governu rejeita, no defende  prosesu adotadu ba votu ne’e,  no afirma, hetan  aprovadu hosi partidu hotu ne’ebé iha assentu parlamentar.

SAPO TL ho Lusa

Banku Mundiál anunsia dólar millaun 21 ba dezenvolvimentu agríkola Timor-Leste


Banku Mundiál anunsia iha ohin programa apoiu ida ho dólar millaun 21 durante tinan neen ba família timoroan 16.500 hodi hadi’ak sira nia produtividade agríkola, hamenus lakon no aumenta iha  faan nian.

Akordadu ho Governu timoroan, Projetu ba hadi’ak Produtividade Agríkola Sustentável ho objetivu atu  apoiu agrikultór kiik sira iha rejiaun  Ainaro (Belulik), Bobonaro, Ermera, Lautem, Liquiçá no Oecusse.

Finansia hosi  Global Agriculture and Food Security Trust Fund destina ba, tuir  esplikasaun Banku Mundiál, fó apoiu ba formasaun agrikultór no investimentu agríkola no rurál ho eskala kiik, ajuda hadi’a nutrisaun abitante lokál no lori ba merkadu produtu barak liu tan. Hakarak moos ajuda mantein basia idrográfika sustentável no hadi’a  kapasidade planeamentu no monitorizasaun Ministériu Agrikultura no Peska nian.

"Programa ne’e sei kanaliza apoiu diretu no asesível ba komunidade sira, hadi’a produtividade no seguransa ai-han, inklui promosaun kultura nutritivu no resistente tuir klima", informa Bolormaa Amgaabazar, responsável Banku Mundiál iha Timor-Leste.

"Bele moos promove planeamentu basia idrográfika nível komunitáriu no armoniza  oportunidade ba investimentu ne’ebé  apoiu aspirasaun agrikultór kiik no joven rurál sira", nia haktuir.

Maski hahú di’ak iha tinan hirak ikus ne’e setór agríkola iha Timor-Leste, Banku Mundiál rekorda katak  nasaun sei enfrenta hela"dezafiu signifikativu", ho " produsaun ba ai-han báziku ne’ebé tuun, inseguransa ai-han sazonal no taxa desnutrisaun ne’ebé aas  afeta liliu ba inan no labarik sira".

"Produtividade agríkola bele hadi’a ho prátika di’ak, liliu kona-ba  jestaun ba rai no ba bee", refere  Banku Mundiál.

SAPO TL ho Lusa

Polísia indonézia deklara governadór Jakarta nu’udar suspeitu ba kazu blasfémia


Polísia indonézia ohin deklara katak governadór Jakarta, ne’ebé pertense ba minoria kristan, hosi nasaun maioritariamente musulmanu, hanesan suspeitu ba investigasaun blasfémia nian ida. 

Problema ne’e relasiona ho vídeo ne’ebé governadór refere halo piada, durante audiénsia ida kona-ba pasajen Koraun ne’ebé bele interpreta, bandu musulmanu sira aseita la’os-musulmanu maka sai nu’udar líder.

Basuki Tjahaja Purnama, koñesidu nu’udar Ahok, husu ona deskulpa liu hosi komentáriu.

Iha inisiu fulan ne’e, Jakarta sai nu’udar fatin protestu maka’as hosi konservadór musulmanu sira hasoru governadór ne’e. Hodi hamate ema ida no na’in sanulu resin maka kanek. Konservadór sira, promete atu sei halo tan protestu, karik laka’er Ahok.

Polísia fó sai durante konferénsia imprensa ida katak governadór ne’e, labele sai hosi rai laran, bainhira investigasaun la’o.

Maski nune’e, fó sai katak laka’er Ahok tanba investigadór no espesialista relijiozu nian sira, fó hanoin oioin, karik komentáriu sira bele hetan konsiderasaun nu’udar blasfémia ka la’e.

"Hafoin diskusaun naruk, ikus mai foti desizaun ikus, hodi ba halo julgamentu iha tribunál”, dehan xefe polísia nasionál Ari Dono.

Akuzasaun blasfémia kontra Ahok, kristaun ida hosi etnia xineza hanesan aliadu hosi prezidente Joko Widodo, galvaniza opozitór polítiku Widodo nian sira, iha nasaun ho ema milloens 250 no 90% mesak musulmanu.

Frente Defensór Islámika, hanesan grupu ne’ebé hakarak determina lei islamika (sharia), hahú ezizi atu ka’er ona Ahok, hafoin vídeo refere sirkula online.

Blasfémia hanesan krimi iha Indonézia no tuir Amnistia Internasionál, kondenasaun 106 ne’ebé dokumentada ona entre tinan 2004 to’o 2014, ho ema balun simu ona kastigu to’o tinan lima.

SAPO TL ho Lusa 

Aileu é a região timorense que elegeu maior percentagem de mulheres para órgãos locais


Díli, 17 nov (Lusa) - O município de Aileu foi a região de Timor-Leste que elegeu maior percentagem de mulheres nas eleições locais das últimas semanas: 13%, face a uma média nacional de 4,75%.

Em Aileu, foram eleitas mulheres para governar em quatro dos 31 sucos (equivalentes a freguesias), a média mais elevada do país.

Em termos absolutos, a região da segunda cidade timorense, Baucau, foi a que elegeu mais mulheres, cinco, que representam 8% dos 59 sucos.

Díli e Manatuto elegeram ambas três mulheres para os 31 e 29 sucos das duas regiões, cerca de 10% do total.

Manufahi, com 7% (duas entre 29 sucos), foi o único outro município com valores acima dos 5%.

Houve quatro regiões - Bobonaro (50 sucos), Ermera (32 sucos), Lautem (34 sucos) e Oecusse (18 sucos) - em que não foi eleita qualquer mulher.

Segundo o Ministério da Administração Estatal, foram eleitas em todo o país 21 mulheres entre os 442 chefes de sucos, quase o dobro das 11 eleitas nas anteriores eleições, passando de 2,49 para 4,75 por cento do total.

Em 142 sucos, o líder foi eleito à primeira volta (entre eles, seis mulheres) e em 300 teve de haver uma segunda volta, no domingo passado, em que foram eleitas mais 15 mulheres.

Um número ainda não conhecido de mulheres foram também eleitas como chefes das 2.225 aldeias do país.

Um total de 2.071 candidatos, incluindo 319 mulheres, apresentaram-se à eleição das autoridades locais e tradicionais dos 442 sucos timorenses, segundo o Secretariado Técnico de Administração Eleitoral (STAE).

O processo de eleição das autoridades locais, que poderá terminar a 24 de novembro, abrange a escolha dos responsáveis nos 442 sucos (equivalentes a freguesias), que passam a ser geridos por quatro estruturas: Conselho de Suco, chefe de Suco, Assembleia de Aldeia e chefe de Aldeia.

O Conselho de Suco, o órgão deliberativo, é composto pelo chefe de Suco e chefes de Aldeia, uma delegada e um delegado por cada aldeia, um representante e uma representante da juventude de cada aldeia e um lian-na'in ("senhores da palavra", as autoridades tradicionais).

O chefe de Suco é o órgão executivo, eleito para mandatos de sete anos que só podem ser renovados uma vez.

A Assembleia de Aldeia é formada por todos os cidadãos com mais de 16 anos, que por sua vez elegem o chefe de Aldeia.

O processo eleitoral ficou marcado por algumas críticas sobre irregularidades, que o Governo rejeitou, defendendo o processo adotado para o voto que, sublinhou, foi aprovado por todos os partidos com assento parlamentar.

ASP // MP – Foto: GPR

Banco Mundial anuncia 21 milhões de dólares para desenvolvimento agrícola de Timor-Leste


Díli, 16 nov (Lusa) - O Banco Mundial anunciou hoje um programa de apoio de 21 milhões de dólares durante seis anos a 16.500 famílias timorenses para melhorar a sua produtividade agrícola, reduzir perdas e aumentar as vendas.

Acordado com o Governo timorense, o Projeto de Melhoria da Produtividade Agrícola Sustentável destina-se a apoiar pequenos agricultores nas regiões de Ainaro (Belulik), Bobonaro, Ermera, Lautem, Liquiçá e Oecusse.

Financiado pelo Global Agriculture and Food Security Trust Fund destina-se, segundo explica o Banco Mundial, a apoiar a formação de agricultores e a investimentos agrícolas e rurais em pequena escala, ajudando a melhorar a nutrição dos habitantes locais e o escoamento para o mercado de mais produtos. Pretende ainda ajudar a manter bacias hidrográficas sustentáveis e a melhorar a capacidade de planeamento e monitorização do Ministério da Agricultura e Pescas.

"Este programa vai canalizar apoio direto e tangível às comunidades, melhorar produtividade e segurança alimentar, incluindo a promoção de culturas nutritivas e resistentes ao clima", disse Bolormaa Amgaabazar, responsável do Banco Mundial em Timor-Leste.

"Também promoverá o planeamento de bacias hidrográficas a nível comunitário e proporcionará oportunidades para investimentos que apoiem as aspirações de pequenos agricultores e de jovens rurais", referiu ainda.

Apesar das melhorias nos últimos anos no setor agrícola em Timor-Leste, o Banco Mundial recorda que o país enfrenta ainda "desafios significativos", com "quedas na produção de alimentos básicos, insegurança alimentar sazonal e elevadas taxas de desnutrição que afetam especialmente as mães e crianças".

"A produtividade agrícola pode ser melhorada com melhores práticas, particularmente no que diz respeito à gestão do solo e da água", refere o Banco Mundial.

ASP // MP

Emilia Pires: Opera Iha Australia, Tratamentu Iha Portugal


DILI: Advogadu privadu hosi arguida Emilia Pires, José Camões hatete, ninia kliente depois halo operasaun iha Australia iha loron 05 Novembru 2016, sei kontinua halo tratamentu iha Portugal.

“Ha'u nia kliente, se desloka ba Portugal hodi kontinua halo tratamentu depois halo operasaun iha Australia,” José Camões informa kestaun ne'e ba jornalista, Kuarta (16/11) iha Tribunál Distritu Dili (TDD).

Tuir José, kondisaun arguida Emilia Pires oras ne'e seidauk rekopera ho di'ak. Tanba ne'e, presiza atu kontinua halo tratamentu iha Portugal.

“Ha'u rasik hatama ona karta ida ba TDD, para tribunál hatene katak ha'u nia kliente sei presiza kontinua halo tratamentu, ba moras ne'ebé foin lalais hetan operasi ne’e,” nia dehan.

Kona-ba dokumentus ne'ebé mak antes ne’e TDD husu ba nia atu legaliza, advogadu Emilia ne’e dehan TDD fó ona prazu. Maibé, to’o agora seidauk bele kumpri. Tanba, regras ho prosedimentu iha Australia seidauk bele legaliza dokumentus ne'e.

“Dokumentus ne’e, nia (Emilia) sei entrega ba konsuladu iha ne’eba (Australia). Hotu tiha mak haruka fila fali mai Timor. Entaun, husu tan tempu oituan ba kontiudu karta ne’e,” hatete advogadu privadu hosi arguida Emilia Pires ne’e. (*)

Aquino Campos - Editór: Alexandre Assis – Ola Timor

Foto:  Advogadu privadu hosi arguida Emilia Pires, José Camões hatete, depois hala'o operasaun iha Australia, arguida Emilia Pires sei kontinua halo tan tratamentu iha Portugal. (Olatimornews Foto/Aquino Campos)

PM Rui Gava Maturidade Kandidatu Lideransa Suku


DILI: Primeiru Ministru Rui Maria de Araújo gava maturidade kandidatu lideransa lokal no komunidade sira hodi garante prosesu eleisaun ba Lideransa Komunitaria ne'ebé hala'o dala rua, la'o ho hakmatek.

PM Rui dehan, kandidatu lider komunitaria sira ne'ebé kompete iha eleisaun suku hatudu duni sira-nia maturidade politika no eleisaun la'o ho hakmatek maske ho sistema eleisaun ne'ebé foun.

"Eleisaun Lideres Komunitaria iha Timor-Leste foin dahuluk hala'o ho prosesu ida ne'ebé foun. Suku sira mak organiza rasik prosesu ne'e," deklara  PM Rui ba jornalista sira hafoin hasoru malu ho Prezidente Republika, Taur Matan Ruak iha Plasiu Prezidente Nicolau Lobato, Kuarta (16/11).

PM Rui sente orgullu ba maturidade politika ne'ebé kandidatu sira hatudu.

"Kandidatu sira ne'ebé lakon iha primeira no segunda volta kontinua asegura situasaun ida hakmatek no fó nafatin sira-nia apoiu ba Xefe Suku eleitu. Ne'e valor boot ida ba ita tomak atu kongratula sira", deklara Xefe Governu ne'e.

Entretantu, PR Taur kongratula Ministériu Administrasaun Estatal (MAE) no PNTL tanba sira mós esforsa-an hodi lori prosesu eleisaun ne'e la'o di'ak to'o rohan. (*)

Tomé Amado - Editór: Tellukoro – Ola Timor

Foto: Primeiru Ministru Rui Maria de Araújo gava prosesu eleisaun lideransa komunitaria ne'ebé halo dala rua ho hakmatek. (Olatimornews Foto/Aquino Campos)

Estudu Diagnóstiku Foku ba Justisa Formál no Informál


DILI, (ANTIL) – Komisária Permanente ba Reforma Lejislativa (KRL) iha setór justisa, Melisa Silva Caldas hatete, estudu diagnóstiku sobre justisa iha Timor-Leste (TL) husi Komisaun Reforma Lejislativa (KLR) foku ba justisa formál no informál.

“Estudu diagnóstiku ida ne’e laharee de’it ba lejislasaun ne’ebé vigor maibé, regula kona-ba tribunál, ministériu públiku, prokuradoria jerál repúblika, defensoria públika, servisu sekretaria judisiál sira ne’ebé estudu hakarak identifika realidade sistema justisa formál iha Timor-Leste, haree saida mak hala’o ona no saida mak seidauk konsege hala’o”, Melisa informa iha nia intervensaun meza redonda, Kinta, (17/11) iha Timor-Plaza.

Kona-ba justisa fomál nia baze mak programa IV Governu Konstitusionál ne’ebé iha hanoin atu halo reforma ba setór justisa, liuliu ba independénsia tibunál, ministériu públiku, kona-ba asisténsia jusidiál ne’ebé daudaun ne’e hala’o hela ba sidadaun sira atu hetan justisa.

Estudu ne’e atu identifika nesesidade husi tribunál, instituisaun setór justisa seluk atu garante asesu ba sidadaun atu hetan justisa no direitu sira. “Atu halo estudu diagnóstiku ida ne’e, tanba komisaun iha membru na’in-3 no ladún sufisiente halo estudu ida ne’e, ami hato’o proposta ba sentru estudu sosiais (SES) husi Universidade Coimbra ne’ebé iha observatóriu permanente ba justisa, nu’udar instituisaun governu Repúblika Portugeza nian ne’ebé hala’o ona estudu barak kona-ba pluralizmu jurídiku, hala’o ona iha Makau, Mosambike no agora ita bolu sira mai hodi haree sistema iha Timor-Leste”, Melisa dehan.

Liuhusi investigadór ne’ebé halo estudu ida ne’e, KRL husu mós kolaborasaun husi Judicial System Monitoring Programme (JSMP). Ekipa téknika ne’e sei kompostu husi komisaun tékniku na’in-4, husi SES iha investigadór na’in-3  no JSMP na’in-2 ne’ebé la’ós foku ba área jurídika maibé mós sosiolojia.

“Maski ita ko’alia liu kona-ba lei maibé área sira seluk mós importante atu ita reflete iha estudu ida ne’e, aleinde sosiolojia ita sei haree ba finansa, oinsá mak jestaun finanseira iha tribunál sira”, Melisa salienta.

Estudu diagnóstiku sei fahe ba faze tolu no saida mak mak sei hetan husi estudu ida ne’e mak karateriza sistema justisa formál no daudaun ne’e funsiona. Banhira hakarak karateriza mak saida mak iha no ida ne’ebé falta atu kompleta.

“Ida ne’e importante tanba antes ita atu propoen buat ruma ba governu, talvéz iha ona proposta lei kona-ba organizasaun judisiária husi Ministériu Justisa, molok ita atu tama ba proposta lei ida ne’e, hakarak haree lai situasaun tribunál, sistema justisa formál mak ida ne’e ka la’e”, Melisa haktenik. (jornalista: Maria Auxiliadora; editora: Rita Almeida)

Foto: Komisária Permanente ba Reforma Lejislativa (KRL) iha setór justisa, Melisa Silva Caldas hamutuk ho seluk iha diskusaun ne'ebé hala'o iha Timor Plaza, Kinta, (17/11). Foto ANTIL/Egas Cristovão

JSMP no KRL Halo Akordu iha Setór Justisa


DILI, (ANTIL) – Judicial System Monitoring Programme (JSMP) no Komisaun Reforma Lejislativa (KRL) halo akordu kooperasaun iha ámbitu partisipasaun JSMP nian iha reforma lejislativa no setór justisa iha meza redonda estudu diagnóstiku sobre justisa iha Timor-Leste (TL).

Diretór Ezekutivu JSMP, Luis Oliveira Sampaio ba ANTIL iha Timor-Plaza, Kinta (17/11) hatete, kooperasaun entermus atu apoiu tékniku ba KRF hanesan onra ida ba JSMP nomós observasaun ba JSMP nia servisu durante tinan barak no haree katak iha esperiénsia tanba ne’e, sira halo konsultasaun atu apoiu ema na’in-rua hodi halo investigasaun sientífika ba setór judisiáriu.

Termu referénsia ne’ebé JSMP asina, ekipa JSMP na’in-rua ne’e submete ba komisaun Sentru Estudu Sosiál (SES), Portugál ne’ebé mak sei mai halo servisu.

“Ami apoiu de’it sira. Iha termu ne’e, durante loron 7 ka 8 nia laran ekipa mai Timór iha dia 26 no sira sei mai halo reuniaun no sei fahe servisu ba sira no servisu hotu sira filafali no relatóriu hela atu komisaun análiza”, Luis hato’o.

Komisária Permanente ba reforma lejislativa (KRL) iha setór justisa, Melisa Silva Caldas dehan, kooperasaun ho JSMP nu’udar organizasaun ne’ebé halo monitorizasaun ba sistema justisa, sira hatene uitoan kona-ba realidade ne’ebé tribunál sira enfrenta loron-loron.

“Sira konsege ka la’e asesu ba justisa no direitu tanba ne’e mak ami husu sira-nia kolaborasaun atu partisipa iha reforma jurídika liuliu ba estudu diagnóstiku”, Melisa hatete. (jornalista: Maria Auxiliadora; editora: Rita Almeida)

Foto: Diretór Ezekutivu JSMP, Luis Oliveira Sampaio hamutuk KRF asina akordu iha Timor Plaza, Kinta, (17/11). Foto ANTIL/Egas Cristovão

TINAN MISERICÓRDIA REMATA…!!!


Jornal Nacional, editorial

Igreja Katolika iha mundo tomak iha semana liu ba insera ona tinan laran luak “ano misericórdia”  nebe amo Papa Francisco haraik ba igreja katolika hotu hotu iha mundo tomak hodi fo perdaun sarani sira nebe komete sala pekadu.

Tinan misericórdia hahú 8 de Dezembro 2015 to Festa Cristo Rei tinan 2016, sei celebra tinan Misericórdia nebe fo sai iha bula MISERICORDIAE VULTUS, nebe tau matan makaas liu tan iha Nai nia misericórdia (laran luak) atu sarani katolika sira bele sai sinal nebe hatudu klaru liu, konkretu Aman Maromak nia hahalok.

Maske tinan Misericórdia taka ona sarani sira balu karik sei duvida saida maka Misericórdia? “Misericórdia liafuan nebe hatudu mistério santíssima Trindade nian mai ita; hahalok ikus no aas liu nebe Nai Maromak lori mai hasoru malu ho ita; lei inan nebe horik iha ema ida-idak nia fuan..,” Bispo Basilio, 5 de Dezembro 2015.

Misericórdia, maka Evangelho nia fuan, Igreja tama iha ema ida-idak nia fuan liu husi dalan domin no misericórdia. Iha tempo nebe ita ema moris liu ba individualismo, la iha tempo atu hasoru malu, rona malu, koalia ba malu, simu malu, mundo nebe moris liu ho egoísmo, Igreja tenki fo sasin kona ba domin nebe horik iha ema ida-idak nia fuan atu bele ba hasoru malu ho ema seluk.

Tinan misericórdia nudar uportunidade ba sarani sira nebe komete sala pekadu sira, li-liu sala oho ema no abortu hodi hetan perdaun nunee sai fila fali hanesan sarani bai-bain nebe bele simu fila fali Kristu ninia futar isin ‘komunga’.

“…., dalabarak ita haree labarik moris soe iha luron, lixu fatin, ne’e ha’u fó mensajem ida ne’e atu imi jovem sir abele hatene, se akontese karik, imi lalori ba iha Congregasaun ALMA maibé imi bele lori mai iha maternidade Diocese ninian mós bele simu, iha fatin rua I depois ha’u sei buka nafatin iha fatin ne’ebé iha atu imi mós bele hatene,” Amo Bispo Diocese Dili.

Amo Papa deside durante tinan 2016, tinan laran luak ‘misericórdia’ nunee sarani sira uza uportunidade nee hodi konfesa sira nia salan nebe durante nee sira komete, sala kontra mandamentu 10 Nai Maromak nian.

Hakarak ka lakohi tempo nebe amo Papa fo remata ona, nee la signifika laiha ona perdaun ba sala pekadu sira, lae. Igreja iha kbiit tomak no iha pratika kazu abortu, amo lulik sira refere ba amo Bispo hodi fo perdaun.

Agora duvida mak durante tinan  ‘misericórdia’ 2016 nee sarani sira, li-liu joven sira halao misericórdia nee iha sira nia moris loron –loron? Sarani nain hira mak hetan ona perdaun? Klaru barak maibe nee segredu sarani ida idak no segredu amo lulik sira nian atu divulga ba publiku.

Importante mak desizaun amo Papa nian hodi hili tinan 2016 nudar  tinan  ‘misericórdia’ iha aproveitamentu barak, sarani sira barak teb-tebes mak hetan  perdaun ba sala nebe sira komete, sala kontra Nai Maromak nian no sala kontra Nai Maromak nia ukun fuan 10.

Los duni tinan Misericórdia remata ona tuir determinasaun nebe Amo Papa fo sai maibe igreja Katolika kontinua misaun nee, igreja kontinua loke odamatan ba sala nain pekadu sira atu fila fali hakbesik an ba Nai Maromak.

Perdaun ba sala pekadu sira nudar maneira ida amo Papa nian atu oinsa dada fila fali sarani sira fila ba uma kreda, sai sarani lolos, laos sarani ida nebe iha deit Billete Identidade ( KTP), nuka mosu iha misa kada Domingo. *

OGE 2017, INFORMASAUN LA’O HAMUTUK


Caro kolega sira, 

Hanesan ita hotu hatene fulan kotuk hahú prosesu debate OGE ba tinan 2017, (http://www.laohamutuk.org/econ/OGE17/CalendarioPNOGE2017.pdf) Iha Parlamentu Nasionál fokus boot ba asuntu ne’e, iha audiénsia lubuk ho instituisaun estadu, ajénsia internasionál, parseiru internasionál no Sosiedade sivíl sira. 

La’o Hamutuk mós hetan fatin iha audiénsia no aprezentasaun hira ne’e, hodi fahe idea no perspetiva husi analiza ne’ebé LH iha (http://www.laohamutuk.org/econ/OGE17/16OGE17.htm#sib) kona-ba buat hotu ne’ebé ligasaun ho OGE 2017. Se kolega sira hakarak hetan informasaun kle’an bele haree iha link ida ne’e; http.

Espera katak matan hotu husi ita tenke tau ba Polítika sira husi PN no Governu nune’e bele hetan desizaun Polítika ida refleta ita hotu nia interese no direitu, liu-liu sira ne’ebé vulneravel no merese liu atu hetan tulun husi estadu. 

A Luta Kontinua
Celestino Gusmão Pereira
La'o Hamutuk (The Timor-Leste Institute for Development Monitoring and Analysis)
P.O. Box 340, Dili, Timor-Leste (East Timor)
Aliansa Nasionál Timor-Leste ba Tribunal Internasionál (ANTI) 
Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor (MKOTT), 
Telephone:   +670-332-1040 or +670-77432621
Email: atino@laohamutuk.org website:

Juiz-Prokuradores-Defensor Publik Konkorda Lei Rejimi Tranjitoriu


DILI – Membru Parlamentu Nasional husi bankada CNRT Arao Noe hateten, Iha audensia ho Juiz, Prokuradores, no Defensores Publiku, kuandu projetu lei no 10/III (4a), konaba rejimi trajitoriu rekrutamentu ba Majistrador no Defensor Publik laos Timor oan nee sira hotu konkorda, tanba rekoinese katak iha frakeza.

Iha Juiz ekspetor ita nia juis sira neebe maka iha agora seidauk iha, ita nia juis neebe iha Timor agora dadaun nee segunda klase nain lima deit, restu rua nuluh resin walu mesak terseira klase, I sira neebe foin sai husi sentru formasaun juridika, ita tenke hateten katak ita kapasidade limitadu,” dehan deputadu Arao ba jornalista sira, iha PN, Dili, Kinta (17/11/2016).

Reprezentante povu nee afirma tan katak, rejimi trajitoriu nee atu rekruta, buat tolu, primeiru juiz investigadores, para halo avaliasaun ba juis sira neebe iha para hasae sira nia kareira. Segundu mentores no asesores ba juiz sira, Prokradores no Defensores Publika, sira rekoinese katak liu liu ba lian Portugues.

Deputadu Arao mos hanoin se maka atu lamenta nee juis sira, Prokuradore no Defensor Publik sira, laos publiku sira, tanba senti nee sira. Neebe husi deklarasaun audensia ho sira hotu rekoinese katak presiza duni para atu reforsa, laos mai para atu kaer kazu.

Iha fatin hanesan membru PN husi bankada PD Virgilio Hornai hateten, desizaun politika neebe uluk Estadu Timor Leste hola atraves husi resolusaun Parlamentar haruka Juis, Defensoria no mos Prokurador Internasional sai husi Timor, tanba kazu ida ba desizaun ida sira hola ba desputa konaba kompania sira halo eplorasaun mina laselu tasa ba Estadu.

Entretantu xefi bankada Frente Mudansa Jose Luis Guterres hateten foin lalais aprova lei rejimi tranjitoriu temporariu, rekruta Juiz sira nee ho esperensia, para mai ajuda Tribunais, Juiz, no Prokurador sira iha TL. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (18/11/2016). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Emilia Lamai Hatan Iha Tribunal, Desrespeita Juiz Sira


DILI – Eis Ministra Finansas Emilia Pires desrespeita juiz sira neebe maka iha Tribunal, tanba lamai hatan ba nia kazu, konaba partisipasaun ekonomia iha neegosiu neebe arguida komete.

Xefi bankada Frente Mudansa Jose Luis Guterres hateten, Se arguida Emilia Pires lamai nee problema boot, tanba nia desrespeita juiz sira neebe maka servisu iha Tribunal.

Hau senti arguida Emilia Pires nia advogadu sira sei lahusik Emilia atu lamai, tanba bainhira nia lamai nee problema ida ke ladiak ba ita nia Estadu,” dehan deputadu Lugu ba jornalista sira iha PN, Dili, Kinta (17/11/2016).

Reprezentante povu nee afirma tan katak, arguida Emilia lamai, bele lori tan pena todan, tanba nee advogadu sira tenke hare didiak asuntu nee para bele prosesu. Maske nunee deputadu Lugu fiar katak, arguida Emilia Pires sei mai ba hatan nia kazu iha Tribunal, atu nunee hatudu ba ema hotu katak, lei nee vale ba ema hotu, laos ba ema kiik deit.

Iha fatin hanesan membru PN husi bankada CNRT Cesar Valente hateten Emilia halai ses husi Justisa, husu ba INTERPOL sira para bele servisu, tanba durante nee koalia konaba Polisia Internasional nee funsiona ka lae. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (18/11/2016). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

L4: “Ema Balun Inkosta No Aproveita Maun Xanana”


DILI – Veteranu Andre da Costa alias L4 katak durante nee ema balun inkosta an no aproveita deit lider historiku nasional Xanana Gusmão, hodi halo hahalok korupsaun no estraga figura Xanana.

Tuir nia organizasaun politika nuudar nasaun demokratika eziste no diak, maibe ema neebe mak involve an iha organizasaun politika dalaruma la konsensia hodi halo hahalok korupsaun. Tamba nee, ema balun mai involve no enkosta an ba iha organizasaun iha partidu CNRT atu nauk no hakarak interese pribadu mak barak liu hodi halo hahalok korupsaun.

Sira koalia ho maun Xanana oinseluk ba halo buat seluk no koalia mid-midar atu nunee aproveita maun Xanana ida nee mak ohin loron estraga maun Xanana ninia figura no tenke buka tuir atu labele estraga maun Xanana ninia figura,” dehan L4 ba STL, iha kampus UNDIL hafoin partisipa seminariu negosiu sosial, Kinta (17/11/2016).

Tuir L4, Xanana esperitu neebe mak mos tamba ema veteranu ida no nia rasik serbisu hamutuk ho Xanana kleur, ema neebe mak iha esperitu mos, la bele kondena Xanana, maibe ema neebe mak inkosta ho nia, aproveita hodi halo korupsaun tamba hamutuk ho Xanana halo tuir sira nia hakarak.

Hatan ba kestaun nee, Deputadu Arao Noe husi bankada CNRT katak relasiona ho ida nee ema hirak neebe mak komete kaju korupsaun, oras nee lao hela iha prosesu judisial nian.  Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (18/11/2016). Domingos Piedade Freitas

Suara Timor Lorosae

Sidadaun Hotu Iha Obrigasaun Kritika Reprezentante Povu


DILI – Deputadu bankada Fretilin Joaquim dos Santos hateten, Sidadaun hotu hotu iha obrigasaun kritika reprezentante povu, mais tenke halo kritika dentru as regras, labele halo kritika tanba sentimentu negativu.

Kestaun nee deputadu Joaquim hatoo hodi responde, ba asuntu neebe maka Direitor Ezekutivu JSMP Jose Luis de Oliveira Sampaio hateten, deputadu tama servisu latuir oras, kontribui ba lei barak maka pendente.

Iha ema matenek filozofu balu koalia dehan ema sira neebe halo kritika sira hanesan nee bolu dehan sofista, kuandu ita halo kritika iha kondisaun rua primeiru kritika dentru tuir regras, segundu kritika atu halo mudansa, terseiru kritika ho alternativu, mais Sr Jose Luis ninia kritika nee latama kategoria tolu nee,” dehan deputadu Joaquim, ba STL Kinta (17/11/2016), iha PN.

Reprezentante povu nee haktuir tan katak, kuandu atu halo kritika nee atu konstroi, laos kritika negativu deit, diak ka aat mos deputadu sira halo tiha buat ruma ba Timor.

Iha fatin hanesan membru PN husi bankada CNRT Cesar Valente hateten, Sosiadade Sivil liu liu JSMP neebe maka hare liu konaba justisa durante nee lei barak presiza duni revizaun, balu tenke halo harmoniza lei sira nee. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (18/11/2016). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae