quarta-feira, 22 de agosto de 2018

Pelo menos dez ministros australianos demitiram-se


Sidney, 22 ago (Lusa) -- Pelo menos dez ministros australianos demitiram-se, avançou hoje a Agência France Presse (AFP), um novo golpe para o primeiro-ministro Malcom Turnbull, que venceu na segunda-feira uma votação interna do Partido Liberal pela liderança do Governo.

Malcolm Turnbull obteve 48 votos, contra 35 do ministro do Interior, Peter Dutton, que, entretanto, renunciou ao cargo, embora se mantenha como deputado.

A divergência surgiu na segunda-feira, quando o primeiro-ministro anunciou que ia renunciar à tentativa de promulgar a legislação de redução de emissões de gases com efeito de estufa, reconhecendo que o fazia por falta de apoio no parlamento.

Para Nick Economou, analista político da Universidade Monash, em Melbourne, os deputados do Partido Liberal estão a abandonar o primeiro-ministro com receio que Turnbull conduza o partido a uma derrota esmagadora nas eleições legislativas de maio de 2019.

Entretanto, outros nove ministros apresentaram a demissão.

De acordo com a AFP, Malcom Turnbull ainda só aceitou o pedido de dois: a de Peter Dutton e a da ministra do Desenvolvimento Internacional, Concetta Fierravanti-Wells.

Hoje, o primeiro-ministro afirmou que outros ministros "garantiram inequivocamente lealdade e apoio".

Malcolm Turnbull assumiu a chefia do Governo, em setembro de 2015, ao afastar o antecessor Tony Abbott, membro do mesmo partido.

Foi durante o executivo de Abbott que a Austrália se comprometeu a reduzir as emissões em 26% em relação ao nível de 2015 e até 2030 para lutar contra o aquecimento climático. Um objetivo considerado, na altura, insuficiente pelos opositores.

Este objetivo foi oficializado em dezembro de 2015 no âmbito do Acordo de Paris.

A Austrália atravessa um período de grande instabilidade política desde que o primeiro-ministro John Howard perdeu o poder em 2007, após mais de 11 anos no cargo.

No próximo mês, Turnbull fará mais de três anos como primeiro-ministro, tornando-se o líder com maior longevidade no cargo desde John Howard.

JRS (MIM/EJ) // SB

Ohin, Turista 1.290 Paseiu Iha Dili, Ermera no Likisá


DILI, (TATOLI) - Ró Pacific Aria ho pasajeiru pur volta 2000 resin vizita  Timor-Leste no entre vizitante sira ne’e iha 1.290 mak sei tun hodi paseiu iha sidade Dili no balun bá Ermera no Likisá.

Diretór Jerál Turizmu Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI), José Filipe Dias Quintas, informa iha 300 resin mak hola pakote halo viajen bá Ermera hodi vizita empreza Timor Global  kona-ba Kafé nian no Likisá liuliu Maubara hodi haree artezanatu no paizajen iha área refere.

“Restu sira ne’e pasiar iha Dili laran, balun bá Kristu Rei, Muzeu Rezisténsia, Palásiu Governu, merkadu Tais nó mós fatin turístiku sira ne’ebé besik iha sidade Dili”, Quitas hatete ohin, iha Portu Dili.

Nia afirma turista sira ne’e iha Timor-Leste durante oras ualu no sei kontinua sira-nia viajen iha tuku neen loraik.

Diretór Jerál hatutan maski situasaun polítika ne’ebé nasaun ne’e hasoru, maibé MTKI kontinua fasilita kruzeiru ne’e, haka’as-an nafatin, serbisu hamutuk ho ministériu relevante sira para dezenvolve tuir kbiit ne’ebé iha mezmu problema uitoan  iha orsamentu, maibé ministériu sempre responde nafatin ró ne’ebé mai.

“Ami serbisu hamutuk ho autoridade portu Dili, PNTL sira, kuarentena, imigrasaun, no parte hotu sira fó apoia másima vizita ró iha ne’e. Ekipa kuandu forsa ita-nia serbisu mós kmaan. Ne’ebé ró ida mai ne’e hotu-hotu kontribui, ita-nia setór privadu mós serbisu hamutuk ho ita para oinsá dezenvolve nafatin setór turizmu krizeiru ne’e ho di’ak”.

Antes ne’e mós ró P & O Carnival halo vizita mai Dili ho total pasajeiru hamutuk 2000. Tuir informasaun husi autoridade ró refere ne’ebé Ministériu Turizmu, Artes no Kultura (MTAK) hetan katak total 1,700 maka tuun husi ró hodi halo atividade tour iha sidade Dili no kuaze 200 turista mak halo vizita ba Dare no Maubara.

Diretór Nasionál Marketing Turizmu no Relasaun Internasionál, MTAK, José Quintas relata katak ró kruzeiru P & O Carnival hanesan ró kruzeiru ne’ebé ho kapasidade boot iha Mundu. Ró ne’e mai husi Australia ho nia route Timor-Leste, Illa Komodo (Indonesia), Bali, Singapore no sei fila hikas fali ba Australia.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editór: Manuel Pinto

Imajen: MTAK

CNRT Deside Halo Empichment Liu-Husi Kongresu


DILI: Kuadru Partidu Congresso Nacional Reconstrução Timor-Leste (CNRT) halo planu atu hamosu impeachment hasoru Prezidente Repúblika, maibé ne’e sei deside liu husi kongresu nasionál.

Antes ne’e, kuadru CNRT fó data limitasaun loron 10 ba Xefe Estadu atu fó pose kandidatura membru governu na'in sia (9) ne’ebé nia naran sei pendente, karik laiha sei halo mosaun sensura.

Tuir Prezidente Bankada CNRT, Duarte Nunes hatete, Francisco Guterres ‘Lú Olo’ eleitu sai hanesan Xefe Estadu hetan kontribuisaun husi militante CNRT, maibé kuandu impase polítika ne’e mosu, partidu CNRT maka prejudikadu fali tanba kuadru sira la asume kargu ministru.

Militante CNRT haree ba desizaun Xefe Estadu la justu ba partidu ne’ebé uluk apoiu nia, entaun iha direitu atu dada konfiansa votu ne’ebé uluk fó eleisaun prezidensiál.

“Se sira haree to’o ona loron 10 maibé laiha rezultadu, kuadru sira ne’e mai tuur hamutuk ho kuadru nasionál sira presiza konvoka konferénsia ruma atu bele hola desizaun hodi dada hikas votu konfiansa militante CNRT nian ba Prezidente Repúblika”, dehan Duarte.

Nia hatutan, iha fulan Setembru hanesan ne’e mak Xefe Estadu nafatin la fó pose ba kandidatura membru governu hirak ne’e, sei fó impaktu ba governasaun.

Kuandu programa no Orsamentu Jerál Estadu (OJE) aprovadu ona hodi aloka ba iha ministériu sira ne’e, sé mak sei jere. Entaun servisu iha ne'ebá ne’e sei bele vakum.

Tuir Duarte, kuandu governu tau ona osan ba ministériu sira hakarak ka lakohi Primeiru Ministru tenke esforsu aan atu bele halo buat ruma oinsá bele responde ba situasaun.

Primeiru Ministru la'ós hili direita membru governu sira, maibé husi partidu mak hili hodi nia bele indijita. Tanba ne’e, partidu rekomenda ona naran sira ne’e mai husi estrutura partidu nian.

Maibé, kuandu Xefe Estadu la nomeia no fó pose sei difikulta ba partidu. Tanba ne’e, karik Xefe Estadu iha ona prova ruma katak sira ne’e komete duni ba aktu korrupsaun bele hatudu faktu ruma, atu bele kaer hodi ko'alia ho sira.

Jacinto Xavier | Independente

Obras de Xanana Gusmão e Malangatana mostram-se em exposição em Lisboa


Trabalhos de pintura, desenho, escultura, vídeo e instalação de artistas como Malangatana, Xanana Gusmão ou o atual ministro da Cultura de Cabo Verde preenchem uma exposição sobre o mundo lusófono, que abre quarta-feira ao público, em Lisboa.

"Frente.Verso.Inverso" é o nome da mostra com arte contemporânea dos países de língua portuguesa que abre ao público, na quarta-feira à tarde, na galeria de exposições da sede da União das Cidades Capitais de Língua Portuguesa (UCCLA) e que conta com obras do antigo Presidente da República de Timor-Leste Xanana Gusmão, do atual ministro da Cultura de Cabo Verde, Abraão Vicente, e de Malangatana.

Entre os 54 artistas contemporâneos de língua portuguesa contam-se a brasileira Adriana Varejão, que já expos na Bienal de S. Paulo, na Tate Modern, em Londres, e no MoMa, em Nova Iorque, a artista plástica e performer Rita GT, a única portuguesa patente na Bienal de Lagos (Nigéria), em 2017, o escultor moçambicano Alberto Chissano, e o escultor pintor e desenhador português Ângelo de Sousa.

O pintor e professor modernista Rolando Sá Nogueira, o arquiteto e artista plástico português Manuel Botelho são outros dos artistas com obras patentes nesta mostra que reúne trabalhos de 14 coleções.

A Associação de Coleções The Berardo Collection, O Centro de Arte Manuel de Brito, a coleção de Caixa Geral de Depósitos, a Coleção Lusofonias | Casa da Liberdade - Mário Cesariny, a Coleção do Museu Nacional de Arte Contemporânea, a Coleção de Fotografia Contemporânea do Novo Banco e a Fundação Oriente contam-se entre as representadas na mostra.

A exposição "pretende dar uma visão alargada da arte desenvolvida por artistas de várias gerações do século XX que, em momentos e contextos díspares, com recurso a múltiplas linguagens da criação artística, da pintura ao desenho, da escultura ao vídeo e à instalação, nos trazem abordagens distintas sobre o mundo lusófono", lê-se na folha de sala da mostra, que tem curadoria de Adelaide Ginja, do Museu Nacional de Arte Contemporânea (MNAC).

"Nesses diferentes olhares, encontramos aquilo que podemos designar como: Frente, o rosto de algo, a expressão mais direta que permite traçar o perfil de aparência, seja num registo cru ou poético; Verso, a face posterior que tende a ser ocultada, o outro lado que passa despercebido e que importa revelar; Inverso, que alude para o contrário, mas como todos sabemos o inverso nem sempre é verdadeiro, muito menos literal", acrescenta a curadora na folha de sala.

A exposição - cuja inauguração, segundo fonte da UCCLA, está prevista para 18 de setembro - é visitável de segunda a sexta-feira, das 10:00 às 18:00, até 13 de novembro. Os artistas expostos são oriundos de Angola, Brasil, Cabo Verde, Guiné-Bissau, Moçambique, Portugal, São Tomé e Príncipe e Timor-Leste.

Lusa | em SAPO TL

Imagem: Uma das imensas obras do moçambicano Malangatana

Macau e Xangai assinam protocolo de cooperação para intensificar parcerias


Macau, China, 21 ago (Lusa) - O chefe do Executivo de Macau e o presidente do município de Xangai assinaram hoje um acordo de cooperação para intensificar parcerias em áreas como o turismo, comércio e convenções e exposições.

As duas regiões ambicionam estreitar laços "nomeadamente nos domínios do turismo e da cultura, da economia, do comércio, das convenções e exposições, da cooperação financeira (...) da formação de trabalhadores da administração pública" entre outras, disse o chefe do Executivo de Macau, Chui Sai On, durante o discurso na cerimónia de assinatura do protocolo de cooperação entre Xangai e Macau.

No seu discurso, Chui Sai On enfatizou o facto de Xangai ser a cidade chinesa com maior produto interno bruto e que está empenhada em tornar-se num centro de economia internacional, comércio, navegação e inovação tecnológica. Já o desenvolvimento de Macau, disse Chui Sai On, passa pela aposta no turismo e em ser uma plataforma de serviços para a cooperação comercial entre a China e os países de língua portuguesa.

De acordo com o chefe do Executivo, ambas as regiões podem beneficiar uma com a outra por existir complementaridade entre os projetos.

Chui Sai On lembrou também a participação de Macau na primeira Exposição Internacional de Importações da China, em novembro, em Xangai, para a qual foi já constituída uma delegação do território, com representantes de serviços públicos, de associações de chineses ultramarinos e empresários.

Em junho, Macau assinou um acordo com a Bolsa de Diamantes de Xangai, para ser um centro de comércio de diamantes, aproveitando o papel de plataforma entre a China e os países lusófonos, que têm a matéria-prima, como pedras preciosas.

O acordo de cooperação foi assinado entre o Instituto de Promoção do Comércio e do Investimento de Macau (IPIM) e a Bolsa de Diamantes de Xangai para desenvolver a indústria de diamantes e joias no território.

MIM//PVJ

Tempu besik governu inaugura Auto-Estrada Suai Beaço


DILI, (TATOLI) – Projetu Auto-estrada Suai liga Beaço ba faze dahuluk hamutuk 34 kilómetru sei inaugura iha tempu besik.

Informasaun ne’e tatoli hosi Diretór Jerál kompañia China Oversies Engineering Group Co,Ltd (COVEC-CRFG), Alex Lin ho nia ekipa, hafoin hasoru malu ho hasoru malu ho Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, iha Palásiu Governu, Segunda (20/08).

“Ami husi kompañia COVEC-CRFG join venture iha audiénsia ho Primeiru-Ministru, hodi hato’o relatóriu konaba progresu High Way (auto-estrada) Suai-Beaço ne’ebé  agora atinje ona 99%, no fulan Outubru agora husi Ministériu Petróleu, hato’o ona ba Primeiru-Ministru dehan atu inaugura,” Jerente Relasaun Públiku, Alexandra da Costa informa ba jornalista sira.

Nia mós akresenta, kompañia Xina ne’e prontu atu suporta nafatin governu da-8 iha tinan lima tuir mai.

“Primeiru-Ministru kontente ho saida mak ami nia kompañia halo durante tinan hira nia laran,” nia konta tuir tan.

Entretantu, mega projetu auto-estrada husi Suai to’o Beaço, Viqueque tuir dezeñu ninia naruk 30.355 kilómetru no luan 25 metru ho konstrusaun iha faze haat.

Faze dahuluk hosi Suai ba Fatukai, faze daruak hosi Fatukai ba Betano, faze datoluk hosi Betano ba Natarbora no faze dahikus hosi Natarbora ba Beaço.

Kustu ba konstrusaun no supervizaun auto-estrada husi tinan 2012-2017 hamutuk US$ 535 millaun, la inklui kustu sira konaba estudu viabilidade (feasibility study), estudu detalladu tékniku (detail engineering design), no indemunizasaun ba rai.

Jornalista: Julia Chatarina | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Diretór Jerál kompañia China Oversies Engineering Group Co,Ltd (COVEC-CRFG), Alex Lin ho nia ekipa, hasoru malu ho Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak. Imajen media GPM

Xanana Reprejenta TL Partisipa Serimonia Funebre Kofi Annan


DILI, (TATOLI) – Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministru (KM), Agio Pereira, haktuir reuniaun estraordináriu Konsellu Ministru halo ona rezolusaun ida hodi nomea Kay Rala Xanana Gusmão hodi reprezenta Estadu Timor-Leste (TL) ba asiste serimónia funebre Eis-Sekretáriu Jerál ONU, Kofi Annan.

“Reuniuan estraordináriu Konsellu Ministru halo ona rezolusaun ida konsidera hodi nomea Kay Rala Xanana Gusmão reprezenta ita nia nasaun ba serimónia hakoi, Eis-Sekretáriu Jerál ONU, Kofi Annan, nu’udar belun boot povu no nasaun nian”, Agio Pereira ba jornalista sira iha Palásiu Governu hafoin enkontru estraordináriu KM, ohin.

KM antesipa ona katak maun boot Xanana Gusmão mak sei reprezenta Estadu Timor-Leste ba serimónia funerál ba belun boot Kofi Annan ne’ebé mate iha sábadu foin lais ne’e iha Hospital de Berna, iha Suíça ho idade 80.

“Maun boot Xanana Gusmão kuandu aranka ona, depende ba serimónia funerál nian”, katak tan.

Eis-Sekretariu Jerál ONU, Kofi Annan, moris iha Kumasi, atuál Gana, iha 8 abril 1938. Kofi Annan sai Sekretáriu Jerál ONU hosi 1997 to’o 2006 no mate iha sábadu, 18/08, ho idade 80.

Jornalista: Zezito Silva | Editora: Rita Almeida

Imajen: Eis Sekretáriu Jerál ONU, Kofi Anan. Foto espesiál

Clayton: Livru Mak Ha’u-nia Murak


DÍLI, (TATOLI)-Clayton Manuel de Fátima Baptisa, eskritór juniór no talentozu. Ho idade tinan sia, maibé hakerek istória fiksaun mesak furak ho figura umana no fabula (personajen animál) hodi hetan publikasaun iha media imprensa no revista Lafaek.

Eskritór Clayton informa katak nia gosta hakerek no lee tanba ne’e livru sempre sai-nia belun di’ak iha tempu livre, tantu loron nomós kalan molok atu toba.

“Livru, livru, livru…! Livru halo ha’u hatene buat barak. Livru mak ha’u-nia murak,” versu ida husi obra hotu ne’ebé Clayton hakerek no inspira hodi lee no kontinua hakerek, haktuir ba Ajénsia TATOLI, iha avenida Avó Xavier do Amaral, Peace Coffee, Díli, ohin.

“Ha’u gosta rona istória iha tempu kalan no hakerek,” informa Clayton, ne’ebé moris iha Díli, maiu 2009 ne’e hodi hatutan.

Oan úniku husi fuan domin Agusto Baptista no Marliya Celina Amaral ne’e haktuir katak bainhira hahú hakerek sente ta’uk no labele maibé tanba gosta nia koko hakerek no hakerek bebeik to’o konsege. “Ha’u kontente tebes,” expresa eskritór ki’ik, Clayton.

Clayton, isin-morena no kuriozu ne’e haktuir loroloron nia hakerek nia diáriu mesak kona-ba halo saida, halimar iha ne’ebé, ho se, saida mak nia haree no rona hafoin rai di’ak hodi dezenvolve para publika. Inisiativa ida ne’e mosu tanba gosta rona ema konta istória.

“Ha’u kontente tebes bainhira ema lee ha’u-nia istória sira,” dehan Clayton ho zódiaku Taurus ne’e hodi konta nia esperiénsia no inisiativa hakerek.


Nia iha eskola gosta matéria kona-ba hakerek kompozisaun, poema, proza no seluk tan ho inspirasaun mós husi nia profesór sira. “Ha’u iha livru barak iha uma lee mós,” akresenta eskritór junior, Clayton, ne’e.

Estudante ne’e fó mensajen mós ba labarik sira seluk iha tempu halimar, buka aprende no aprende nafatin hodi prepara aan ba futuru. “Kolega sira ita tenke estuda,” sujere Clayton ne’ebé iha mehi hakarak sai mós pilotu ne’e.

Esteviana Amaral, eskritora seniór ida konta katak bainhira kalan Clayton gost rona istória sira molok atu toba. Bainhira la konta istória, eskritór juniór Clayton tanis no ejize bebeik, mezmu istória fiksaun sira.

“Entaun hahú husi ida ne’e, nia iha jeitu atu konta istória. Babain nia konta istória ba nia prima sira, oral de’it, maibé depois nia mós komesa hakerek ona,” informa eskritora Esteviana Amaral.

Nia haktuir katak Clayton iha tempu livre asesu mós rede sosiál liliu facebook hodi halo publikasaun ba nia istória sira ho apoiu husi nia família. Bainhira publikadu Clayton konfirma ema ne’ebé asesu nia hakerek ne’e.

“Bainhira haree ema ‘like’ barak halo nia gosta hakerek liutan,” informa Esteviana Amaral, nia tian, ne’ebé tempu barak halo akompañamentu ba Clayton nia istória eskrita sira.

Nia haktuir mós katak antes ne’e família obriga atu Clayton kontinua hakerek hodi promove nia talenta iha literatura, liuhusi promote atu fó prezente oioin, maibé depois nia toman komesa hakerek bebeik rasik ona.

Kona-ba dezafiu durante halo akompañamentu, eskritora seniór ne’e dehan katak Clayton nu’udar labarik ki’ik entaun nia konseitu ba hanoin ne’e diferente ho ema adultu sira. “Tanba ida ne’e mak ita atu nia forma nia karakter ne’e susar oituan,” subliña eskritora Esteviana Amaral.

Ho situasaun ida ne’e, eskritora ne’ebé dedika nia tempu ho pasiénsia ajuda forma eskritor ki’ik ne’e nia karakter katak presiza halo akompañamentu bebeik, buka referénsia barak, hodi asesu barak atu buka nia karakter. “Atu hatene loloos nia karakter ne’e oinsá? Ida ne’e mak sei dezafiu,” realsa eskritora Esteviana Amaral.

Maske seidauk hetan karakter loloos maibé  Clayton konsege ona hakerek istória, tantu reál eh fiksaun rasik, nu’udar akompañadora no eskritora seniór, Esteviana Amaral demonstra nia sentimentu orgullu no kontente.

“Nu’udar mós tian, ha’u sente kontente. Sente kontente tanba nia gosta hakerek, mai husi ha’u. Bainhira ha’u atu hakerek, nia sempre tuur iha ha’u-nia sorin, dalaruma lee hotu. Ha’u sente katak buat ne’ebé iha ha’u-nia aan ha’u bele transforma ba nia,” dehan eskritora seniór Esteviana Amaral.

Eskritora ne’e dehan, nia iha mehi, bainhira labele eskritora di’ak ida, pelumenus bele prepara labarik ida, hahú husi ki’ik to’o boot hodi sai eskritór/a di’ak liu ida.

“Nia ki’ikoan, entaun tempu aprende ne’e sei naruk. Entaun, kuda kedas nia vontade atu aprende ne’e husi ki’ik, nune’e bainhira to’o boot nia forma karakter rasik,” hateten eskritora seniór Esteviana Amaral.

Esteviana mós demostra katak nia sente kontente tebes bainhira ema kontaktu nia tanba lee eskritór junior Clayton nia obra eskrita sira, ne’ebé publika husi imprensa, iha rede sosiál no iha revista.

“Ida ne’e hanesan orgullu ida ba ha’u. Durante ne’e, la’ós iha uma laran de’it maibé iha li’ur ema hatene mós saida mak nia (Clayton) halo,” komenta eskritora Esteviana Amaral.
Eskritora feto timoron ne’e esplika, bainhira labarik ruma iha talentu, ita hanesan ema-boot (adultu) tenke kontente no apresia ho sira. Enkoraja sira atu bele kontinua, fó apoiu sira, labele hamate sira-nia vontade atu aprende.

Eskritora Esteviana Amaral mós fó korajen katak bainhira ita-nia oan, membru família ne’ebé iha ona talentu, ita tenke fó apoiu nia, dudu nia ba oin, ita-tenke fó korajen nia.

“Bainhira sira komesa boot ona, sira buka sira-nia karakter. Nu’udar família, ita ne’ebé besik sira, bainhira ita haree katak sira ki’ik iha talent, iha bakat (abilidade), entaun ita koko atu arahkan (orienta) sira katak bakat iha ne’e, entaun ita koko lori nia dezenvolve aan. Se lae, susar oituan,” eskritora seniór, Esteviana Amaral enkoraja.

Jornalista: Rafy Belo | Editór: Manuel Pinto

Imajem: 1 - Eskritór Clayton bainhira entrevista ho ajénsia TATOLI; 2 - Clayton Manuel de Fátima Baptisa, eskritór juniór

Brigadeiru Falur lansa livru “O Voo do Pombo” ho matabeen


DÍLI, (TATOLI) - Brigadeiru Jenerál Domingos Raul “Falur Rate Laek” lansa livru “o voo do pombo” ka Falur Nia Semo, ho matabeen tanba konsidera katak durante tempu ba libertasaun, família liuliu espoza komprende no pasiénsia tebes kona-ba saida mak nia hala’o.

Iha Fundasaun Falur Rate Laek, segunda ne’e, iha Mandarin, Díli. Bainhira lansa livru Falur Nia Semo (versaun tetun no portugés), liuhosi diskursu, Brigadeiru Jenerál Domingos Raul “Falur Rate Laek” hateten katak lansamentu ne’e nu’udar aktu ne’ebé materializa nia relasaun ho Timor-Leste.

“Materializasaun husi ideia ida, ha’u-nia kontribuisaun hodi mantein memória moris kona-ba faktu pasada ne’ebé mak importante ba ita-nia povu; inísiu husi asaun ne’ebé mak ha’u apoiu ba dezenvolvimentu juventude no Timor-Leste,” dehan eskritór livru o voo do pombo”, Falur Rate Laek.

“No fundo, razaun tomak no motivasaun ne’ebé mak akompaña durante ha’u-nia vida tomak; ita-nia povu, ita-nia país, ninia liberdade, independénsia no dezenvolvimentu,”  Falur Rate Laek fó razaun.

Xefe Estadu Maiór Armada Portugal, António Silva Ribeiro, dehan livru “O voo do pombo” importante mós ba konstrusaun estadu Timor-Leste nian.

“Livru ida ne’e konstitui importante ineditu kontributu istóriku no polítiku ba komprensaun kona-ba konstrusaun estadu Timor-Leste iha finál sékulu 20,” dehan Xefe Estadu Maiór, António Silva Ribeiro, iha nia diskursu.

Xefe Estadu Maiór ne’e akresenta mós katak livru ne’e nu’udar testemuñu primeiru, memória Falur Rate Laek; obra ne’ebé relevante no indispensavel ba istória resente Timor-Leste nian, atu nune’e istória Timor-Leste bele fó koñese ba mundu.

“Nu’udar obra ne’ebé rezulta ona, la’ós de’it esperiénsia autór nian, maibé reflesaun kle’an estratéjika kona-ba vizaun futuru ne’ebé pragmátika liu país ida nian embora jeografikamente ki’ik; aprezenta ona istória grande (boot) respeitu no vitória, hahú kedas luta ba independénsia,” refere Xefe Estadu Maiór Portugés, António Silva Ribeiro.

Autoridade militár portugés ne’e hateten tan katak Livru ne’e mós valorizadu liu, hodi sai nu’udar leitura fasil, maibé iha tempu hanesan asertiva no kontein pensamentu polítiku estratéjiku luan kona-ba realidade Timor-Leste.

“Obra ida ne’e justifika plenamente ba dezenvolvimentu ne’ebé mak la’o daudaun hahú independénsia Timor-Leste. Tanba ida ne’e konstitui traballu referénsia ba leitór sira oioin hanesan akadémiku, estudante, polítiku no jornalista sira,” akresenta Xefe Estadu Maiór Armada Portugal, António Silva Ribeiro.

Entretantu, partisipa iha lansamentu livru ne’e akadémiku, Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, Teofilio Caldas, Ministra Edukasaun no Juventude, Dulce de Jesus Soares, korpu diplomátiku, veteranu, sosiedade sivíl nó mós autoridade importante seluk tan.

Iha biban hanesan, alende lansamentu livru, halo mós lansamentu ba Fundasaun Falur Rate Laek ho tiru ahi artifisiál, nu’udar sinál abertura ofisiál.

Jornalista: Rafy Belo | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Lansamentu Livru no Fundasaun Rate Laek. Foto: Egas Cristovão.

Submisaun ba Parlamentu husi La’o Hamutuk kona-ba proposta Orsamentu Jerál Estadu 2018


Submisaun ba
Komisaun C
Parlamentu Nasionál Timor-Leste
Husi
La’o Hamutuk
Kona-ba
Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu 2018
20 Agostu 2018

Konteúdu

Introdusaun no kontestu

La’o Hamutuk apresia ba oportunidade ida-ne’e atu hato’o ami-nia paresér kona-ba proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2018, hanesan ami halo ona iha tinan barak. Ami espera katak informasaun iha submisaun ne’e nia laran bele ajuda Distintu Deputadu/a sira atu halo desizaun bazeia ba evidénsia no interese povu Timor-Leste. Ami espera katak debate ‘urjente’ kona-ba proposta OJE 2018 bele kria kondisaun atu bele iha diskusaun kle’an liu bainhira proposta OJE 2019 sai iha fulan hirak tuirmai.

Molok konsidera konteúdu husi proposta orsamentu 2018 nian, ami hakarak fó atensaun ba pontu importante balu kona-ba kondisaun ekonómiku, sosiál no ambientál iha Timor-Leste.  

Liu husi 40% povu Timoroan sei moris iha liña kiak nia okos no uma-kain barak, liuliu iha area rurál, sei falta direitu umanu báziku sira hanesan bee moos no sanitasaun.  Bainhira populasaun la iha asesu ba bee moos ka iha fo’er barak iha ambiente, povu sai moras, no aumenta limitasaun ba kapasidade labarik nian atu aprende. problema sira-ne’e iha impaktu negativu boot liu ba feto no labarik sira, hanesan sira mak baibain kuru bee no labarik sira bele vulneravel liu bainhira kona moras.

Labarik barak iha Timor-Leste sei la simu ai-han ho nutrisaun natoon. Tuir Governu nia relatóriu DHS (Demographic and Health Survey) 2016 nian, labarik nia isin-krekas (child wasting) kontinua aumenta no isin-ki’ik (stunting) sei nafatin aas. Malnutrisaun ba labarik bele kontribui ba problema barak durante moris tomak, ho impaktu negativu hanesan ba saúde no aprendizajen.

Iha progresu ona iha rezultadu edukasaun sira no rata literasia, maibé Net Attendance Ratio iha eskola báziku sira sei ki’ik liu iha rejiaun: 80.8%. Eskola sira barak, liuliu iha area rurál, falta materiál didátika, livru ba mestre no infrastrutura ne’ebé sufisiente. Eskola barak iha kakuluk ho kuak, infrastrutura la seguru no falta aula ka espasu ba númeru estudante ne’ebé aumenta beibeik.

Infelizmente, Timor-Leste seidauk aloka osan natoon ba fornese bee moos, saúde no edukasaun. Iha tinan 2017, setór tolu ne’e simu de’it 20% husi totál OJE. La’o Hamutuk preokupa ba kuantidade no mós kualidade investimentu iha setór sira-ne’e; ita presiza asegura katak bainhira aumenta alokasaun, tenke ho planu klaru ne’ebé hetan jestaun di’ak no transparente. Setór tolu ne’e la’ós de’it nu’udar direitu báziku, maibé investimentu iha setór tolu ne’e bele hasa’e povu nia kapasidade no koñesimentu hodi dezenvolve ita-nia nasaun. 

Timor-Leste simu ona 98% husi totál reseita kampu mina no gás sira ne’ebé dezenvolve ona. Ita-nia rai no tasi hetan peskiza buka mina no gas dezde maizumenus tinan 1970 no la iha probabilidade boot ona atu hetan kampu mina no gas foun ho boot hanesan kampu Bayu-Undan. Maski la iha ema ne’ebé bele hatene ho serteza valór husi kampu Greater Sunrise, La’o Hamutuk estimatiza katak kampu ne’e sei bele fornese reseita biliaun $8 - $20 ba Timor-Leste durante tinan ruanulu, menus husi buat ne’ebé ita simu ona husi kampu Elang-Kakatua, kampu Bayu-Undan no kampu Kitan. Ita-nia populasaun aumenta kada tinan, no estadu nia planu atu fornese servisu sira ho kualidade aas liu, halo manutensaun ba nia infrastrutura hodi di’ak ba oin. Husi tinan 2008-2017, reseita husi mina no gas kontribui 91.9% ba despeza estadu nian, maibé reseita husi produsaun Greater Sunrise karik bele finansia metade de’it husi orsamentu estadu durante dékada rua tuir mai.

Durante fulan rua liubá, públiku no ukun-na’in sira kuaze pániku ba nesesidade atu foti osan husi Fundu Petrolíferu, tanba reseita doméstika la to’o atu kobre despeza Governu atuál nian, alende ho gastus ne’ebé limitadu liuhosi rejime duodésimu. Parlamentu interven ho karákter “urjénsia” hodi autoriza transferénsia, no Prezidente preokupa karik ne’e la Konstitusionál. Maibé ema hotu hatene katak ita iha osan ne’ebé rai hela iha Fundu Petrolíferu ne’ebé bele ajuda mákina estadu atu kontinua opera. Iha dékada ida tan karik, bainhira Fundu Petrolíferu mamuk ona, Timor-Leste sei hetan osan husi fonte rendimentu ida-ne’ebé atu kontinua selu mestre no polísia sira hala’o sira nia servisu, fasilidade klínika no saúde sira, fornese pensaun, harii estrada, fó subsídiu ba eletrisidade no selu ba servisu esensiál sira seluk ne’ebé ita hotu depende?

Reseita husi mina no gas besik hotu ona; urjente tebes atu diversifika ita nia ekonomia ho lalais.

Durante tinan sanulu resin ona La’o Hamutuk husu beibeik ba entidade sira ne’ebé iha podér halo desizaun atu diversifika ita nia ekonomia. Ami apresia katak Espozisaun kona-ba Motivu Proposta Orsamentu 2018 nian “subliña katak ba oin tenke fó importánsia ba hasa’e rendimentu doméstiku,” no ami espera atu haree kometimentu ida ne’e implementa duni iha projetu no programa sira ne'ebé sei mai. Maibé diversifikasaun la’ós de’it nesesáriu atu fornese rendimentu atu selu funsionáriu no servisu públiku sira, maibé atu mós kria ekonomia ida ne'ebé sustentável no ekitavel, ne'ebé bele oferese moris di’ak ba povu Timor-Leste tomak.

Diversifikasaun ekonomia urjente tebetebes tanba Bayu Undan atu maran ona, laiha serteza kona-ba rendimentu husi Greater Sunrise no rendimentu husi ne’e sei la mai iha tinan badak nia laran, no rezerva petroleum uitoan de’it mak hetan ona iha ita nia rai no tasi durante peskiza tinan lima nulu halo esplorasaun. Esplorasaun ba minerais no mina-rai iha rai maran karik la hetan rikusoin barak, maibé ne’e sei fó risku sosiál no ambientál ne'ebé sériu no sei haboot tan de’it ita nia dependénsia ba riku soin minerais no haburas tan malisan rekursu. Setór petróleu mós fó servisu ba ita-nia traballadór uitoan de’it (menus husi 1%) husi populasaun no la’ós fonte signifikante atu oferese kampu servisu (empregu) iha mundu tomak. Kada tinan ita nia populasaun ne'ebé tama ba idade servisu aumenta 20,000 resin, no ita presiza foka ba kriasaun kampu servisu ne'ebé dura ba tempu naruk no sustentável ba sira. Investimentu hanesan Heineken ka Projetu Tasi Mane sei kria servisu atus resin ba Timoroan, maibé so atividade ekonomia ne'ebé la-sentralizadu hanesan agrikultura, prosesamentu ai-han, indústria ki’ik no eko-turizmu mak bele oferese servisu rihun barak ne'ebé Timoroan sira presiza.

Ita tenke tau esforsu boot liu atu dezenvolve fonte rendimentu alternativa no sustentável liu atu suporta estadu ne’e bainhira ita-nia osan husi mina laiha ona. Tanba ne’e ita tenke diversifika ita nia ekonomia liu husi investe maka’as iha setór produtivu sira ne'ebé oferese oportunidade empregu barak liu, hanesan agrikultura, indústria ki’ik, no eko-turizmu. Setór sira ne’e bele oferese kampu servisu, nutrisaun no seguransa ai-han, no mós hamenus ita nia dependénsia ba importasaun. Hanoin kle’an liu kona ba setór sira ne’e mak hanesan haktuir tuir mai ne’e.

Setór alternativa: Agrikultura, Indústria ki’ik no Eko-turizmu

Oras ne’e ita nia produsaun agríkola rai laran sai hanesan preokupasaun boot. Ita nia area kultivasaun kontinua tun no foin-sa’e sira ladún interese atu sai agrikultór. Produsaun foos tun ba beibeik dezde 2012 to agora maski sub-setór ida ne'e mak hetan atensaun maka’as liu husi governu no doadór sira (liu husi konstrusaun irrigasaun boboot, fahe tratór rihun haat resin, introdús fini foun husi rai li’ur, no seluk tan. Iha tinan 2012 Timor-Leste prodús hare maizumenus 139,000 tonelada, maibé hafoin ida ne’e produsaun tun ba beibeik, too iha 2017 tun ba 37,000 tonelada no Ministériu Agrikultura no Peska nia projeksaun katak produsaun Hare sei tun tan ba 30,000 iha tinan 2018.

Orsamentu ba Ministériu Agrikultura no Peska kontinua tun iha tinan hirak ikus ne’e, ne'ebé kombina tan ho hanoin ne'ebé la loos katak agrikultura ne’e ba de’it ema sira ne'ebé labele hetan servisu seluk ne'ebé di’ak liu no importasaun produtu ai-han baratu no laiha nutrisaun ne'ebé sa’e ba beibeik halo ita nia setór agrikultura difisil liu atu sai produtivu liu no hamosu kampu servisu barak liu.

Ami fiar katak Timor-Leste presiza muda ninia modelu dezenvolvimentu agrikultura atu bele korresponde liu ba problema sira ne'ebé urjente liu ba populasaun sira hanesan hamlaha, malnutrisaun, no rendimentu uma kain ki’ik. Maizumenus 66% husi totál uma-kain ita nian hetan moris husi agrikultura, nune’e investimentu iha setór ne’e sei impaktu ne'ebé boot liu ba povu nia moris. Ita tenke hadi’ak liután agrikultór sira nia kapasidade atu jere di’ak sira nia toos, natar no animal ne'ebé sira hakiak maibé iha tempu hanesan tenke mantein sistema orgániku ne'ebé oras ne’e domina, no enkoraja kreximentu indústria ki’ik sira hodi halo prosesamentu ba ita nia produtu agríkola sira. Sistema orgániku la’ós de’it di’ak ba ita nia saúde no ambiente, maibé mós hasai valor produtu sira nian bainhira ita hakarak kompete iha merkadu global. Hanesan nasaun ki’ik, karik ita sei labele kompete iha presu ka kuantidade produsaun boot nian, maibé ita bele kompete iha parte kualidade.

Agrikultura orgániku mós sei halo ita nia setór turizmu atrativu liu bainhira ita dezenvolve eko-turizmu, agro-turizmu no modelu turizmu seluk ne'ebé bazeia ba ita nia riku soin kulturál no natural. Se ita muda ba sistema konvensionál ne'ebé uza ai-moruk kímiku no mákina boot oioin atu obriga hasa’e ita nia produsaun, ita sei estraga ita nia rai, hasa’e poluisaun no estraga ita nia natureza. Ne’e sei indiretamente hamate ita nia setór turizmu. Ita sei labele kompete ho nasaun sira ne'ebé sira nia turizmu la’o ona iha dékada barak nia laran liu husi harii hotel luxu sira no sentru rekreiu boboot sira; maibé, ita bele atrai turista sira ne'ebé buka hakmatek ne'ebé natural, livre husi sidade ho populasaun barak, no buka atu hetan anin fresku.  

Despeza Governu nian presiza foka ba asesu servisu báziku.  

Governu Konstitusionál daualuk (VIII) deklara ona ninia prioridade atu haforsa liu tan sistema saúde, edukasaun no asegura povu Timoroan asesu ba bee moos, maibé alokasaun orsamentu 2018 ba setór tolu ne’e sei menus liu tinan 2017 no tinan hirak antes. Alokasaun ba iha setór edukasaun tun 16% husi tinan uluk, no mós hatún alokasaun ba saúde no bee moos.

Saúde

Tuir La’o Hamutuk nia analiza, alokasaun orsamentu 2018, aloka de’it 6% husi total orsamentu estadu ba iha setór saúde, maizumenus metade husi media globál, 11.7%.  Proposta OJE 2018 hamenus alokasaun orsamentu ba saúde kompara ho tinan 2017, inklui hamenus alokasaun iha orsamentu ba Ministériu Saúde ho total $ tokon ida. Trend (observasaun haree ba dadus istóriku) ida ne’e perigozu tebes ba nasaun ida ne’ebé sei sofre husi servisu sira la nato’on, malnutrisaun, mortalidade inan ne’ebé aas, sasán hodi fasilita saúde no ofisiál tékniku saúde ne’ebé mak sei falta.

Orsamentu ba Ministériu Saúde liu husi Fundu Infrastrutura tun rihun $100 no orsamentu liuhosi Fundu Dezenvolvimentu Kapital Umanu tun tokon $1.5. Ida ne’e signifika katak osan Ministériu hodi halo despeza hadi’a infrastrutura, sosa material no ofisiál treinamentu Saúde sei menus liu kompara ho nia orsamentu iha tinan 2017.

Edukasaun

ONU rekomenda nudár prátika internasionál di’ak atu aloka mínimu 15% husi OJE nia totál ba setór edukasaun. Orsamentu estadu tinan 2017 aloka tokon $128 ba setór edukasaun, 8% de’it husi OJE nia totál. Husi tinan 2017 to’o tinan 2018, Governu hatún 16% alokasaun ba setór edukasaun. Lao Hamutuk preokupa kona-ba finansiamentu ne’ebé tun maka’as iha setór edukasaun, ne’ebé dezde uluk la iha fundus natoon. 

Maski nune’e, ita presiza konsidera kuantidade no mós kualidade ba investimentu. Ami apresia katak kurríkulu 2015 (pre-eskolár no ensinu báziku) hetan reforsa fali maski Governu dahituk (VII) koko atu halo mudansa boot ba ida ne’e, no ami espera Governu daualuk (VIII) sei gasta natoon atu implementa kurríkulu ho efetivu, inklui investimentu iha materiál sira ba estudante no mestre, formasaun ba sira, infrastrutura no sistema jestaun nian.

Buat seluk ne’ebé importante mak habelar investimentu ho justu ba nivel edukasaun hotu. Edukasaun báziku, sekundária no superior hotu-hotu importante tebes ba dezenvolvimentu sustentável iha ita nia nasaun no hodi hadi’a ita-nia povu nia moris. Edukasaun báziku no sekundária nudár xave atu hanorin abilidade no komprensaun bázika, no ensinu superior importante hodi hanorin abilidade no espesializasaun tékniku aas liu. Investimentu labele foka liu ba ensinu superior de’it (Nudár ezemplu; fó bolsa estudu ba rai li’ur, maibé sakrifika edukasaun báziku no sekundária, ne’ebé iha estudante barak liu. Povu Timor-Leste mak ita-nia rikusoin ne’ebé boot liu. Metade husi ita-nia populasaun iha idade tinan 19 mai kraik. Tanba ne’e, edukasaun báziku no sekundária mak importante tebes hodi hanorin abilidade no koñesimentu ne’ebé sira presiza hodi prepara an ba sira nia futuru.

Bee Moos

Iha tinan 2017, taxa ezekusaun ba despeza iha bee moos mak 21.7% de’it, ne’ebé signifika katak maioria osan ne’ebé aloka hodi hadi’a ema nia asesu ba bee moos la uza. Karik taxa ezekusaun ki’ik tanba impasse no inserteza polítiku iha tinan 2017; ami espera Governu daualuk (VIII) sei implementa no ezekuta ho di’ak programa sira-ne’ebé sei hadi’a asesu ba bee moos.

Tuir Relatóriu DHS 2016, uma-kain 36% de’it mak hetan asesu bee ne’ebé seguru iha sira nia uma, kintál ou kintál viziñu nian. Tanba ne’e, maioria uma-kain presiza la’o distánsia balu hodi bele asesu bee moos no dala barak, feto no labarik sira mak simu todan ne’e. Aleinde ne’e, 21% uma-kain iha Timor-Leste uza fonte bee ne’ebé la serve atu hemu ka te’in tanba posibilidade boot nia hetan kontaminasaun. Ami rekomenda katak Governu presiza fó prioridade aas ba investimentu iha bee moos, liu-liu ba komunidade sira iha area rurál, tuir kometimentu ne’ebé sira halo iha inísiu governasaun. Kualidade investimentu iha setór ida ne’e sei fó benefísiu ba saúde no edukasaun, no mós sei hadi’ak moris, liuliu ba feto no labarik sira.

Despeza ne’ebé la sustentável sei estraga futuru ba jerasaun aban bainrua.

Fundu Petrolíferu estabelese iha tinan 2005 atu asegura sustentabilidade finansas Timor-Leste iha tempu naruk ba jerasaun ohin no aban bainrua. Rendimentu Sustentável Estimativa (RSE) mak sasukat ida atu garante Fundu Petrolíferu ba tempu naruk, maibé tinan ba tinan Governu halo levantamentu sira aas liu RSE. Iha proposta Orsamentu Estadu 2018 nian, Governu planu atu foti husi Fundu Petrolíferu tokon $985 husi Fundu Petrolíferu. RSE 2018 nian mak tokon $550, signifika katak sei foti tokon $435 boot liu kuantidade RSE nian. Nune’e governu hanaruk prátika levantamentu ne’ebé la sustentável.

La’o Hamutuk halo projesaun katak se Governu nia despeza aas nafatin no se projetu boot sira ne’ebé planu tiha ona sei implementa, Fundu Petrolíferu bele mamuk iha tinan 2027, maski Greater Sunrise sei hetan esploitasaun. Ida ne’e signifika katak iha tinan sanulu tan Timor-Leste sei hasoru situasaun finansas estadu ne’ebé difisil tebes no Governu tenke ko’a 75% husi despeza nia totál. Hahú iha tinan 2014, gastu rekorente bo’ot liu husi reseita domestika; nune’e, bainhira ita laiha ona Fundu Petróleu atu ajuda selu gastu hirak ne’e, ita labele ona atu selu ita nia despeza rekorente (hanesan saláriu, pensaun, bens no servisu, transferensia, nst.) iha tinan ba tinan.
  
Karik jerasaun aban bain-rua sei laiha ona osan mina atu suporta polítika “front-loading” ne’ebé lasustentavél.  (Front-loading mak polítika ne’ebé promove teoria katak se gasta osan barak agora ba projetu infrastrutura bo’ot sira, sei hetan retornu boot aban bainrua.) Kada tinan dezde tinan 2009 to’o agora, levantamentu osan husi Fundu Petrolíferu mak aas liu Rendimentu Sustentável Estimativa (RSE). (Só exesaun iha tinan 2013 tanba Governu halo levantamentu barak liu iha 2012 no osan restu ne’e pasa ba tinan 2013.)  Atu asegura seguransa finansial ba jerasaun sira tuir mai, ita tenke hapara ona halo levantamentu ho montante aas liu RSE. Ita bele hamenus ita nia dependensia ba Fundu Petrolíferu, nune’e bele hanaruk ninia sustentabilidade, liuhosi investe iha setór ekonomia produtivu  no haboot ita nia reseita doméstiku non-petróleu.

Ami apresia Governu nia mudansa kona-ba emprestimu ne’ebé sei bele hamosu risku ba futuru finansas estadu nian.

Proposta OJE 2018 autoriza atu gasta tokon $61.6 iha osan ne’ebé empresta hodi konstrui estrada sira, no mós fó limitasaun tokon $44 ba empréstimu foun. Hodi kompara, iha tinan 2017, OJE loke dalan ba gasta tokon $101.8 husi empréstimu no autoriza limitasaun tokon$500 ba empréstimu foun. La’o Hamutuk apresia Governu nia inisiativu hatún empréstimu hodi hamenus jerasaun aban bainrua nia todan husi empréstimu sira.

Durante tinan hirak ona, La’o Hamutuk bolu atensaun kontra perspektiva Governu nian katak bele empresta agora hodi selu fali iha aban bain-rua. Ami nia perspetiva liga liuliu ba inserteza ba receitas petrolíferu iha futuru. Ami ezije ona atu Governu nia gastus tenke responsavel no sustentavel no ami halo advokasia kontra foti empréstimu boot ne’ebé fó todan ba jerasaun aban bain-rua nian. Ami kontente haree katak proposta OJE 2018 refleta ami nia rekomendasaun.  

Diferensa sira iha projesaun ba osan ne’ebé sei simu husi empréstimu husi OJE 2017 kompara ho OJE 2018 mak:

OJE 2017 (iha $ tokon)

Totál
2017
2018
2019
2020
2021
Empréstimu sira
1409.4
101.8
310.7
460.8
317.8
218.2

OJE 2018 (iha $ tokon)

Totál
2018
2019
2020
2021
2022
Empréstimu sira
211.8
61.6
87.0
40.0
13.5
9.7

Projetu Tasi Mane labele kontinua se laiha estudu independente ne’ebé kle’an kona-ba kustu-benefísiu no risku.

La’o Hamutuk preokupa katak Projetu Tasi Mane sei la fó vantajen boot ba Timor-Leste. Aleinde presiza foti tan dolar biliaun barak ba investimentu, projetu ne’e depende ba fornesedór no merkadu ba ninia feedstocks no rezultadu sira. Projetu ne’e sei okupa rai ho valór boot, fó perigu ba ita nia ambiente no interrompe povu barak nia moris, maibé benefísiu sira hanesan reseita, kampu servisu no sub-kontratu sira ne’ebé durante ne’e entidade balu promesa, sei hamosu dúvida mai ita hotu.  Ukun-na’in Timor-Leste nian presiza fó ba ita-nia povu analiza ne’ebé independente, komprensivu no loos subjetivu kona-ba kustu totál projetu sira no kalendáriu ba síkulu moris projetu sira nian, hodi bele halo desizaun atu kontinua ba oin ka lae bazeia ba evidénsia. Ita la bele depende ka fiar de’it promesa no deklarasaun sira husi ema ho interese pesoál ka institutional hodi promove projetu ne’e, maibé presiza komprende didi’ak realidade projetu nian. Nasaun barak loos ona mak la kontente tanba realiza katak promesa sira husi proponente petroleum sira la bele sai realidade. Ami presiza atu antesipa problema sira ho analiza loloos, la’ós ikus mak arrepende bainhira gasta ona osan no estraga ona buat barak.

Parlamentu Nasionál, Governu no sosiedade sivíl presiza no merese atu hetan analiza kustu-benefísiu-risku-alternativu ba Projetu Tasi Mane tomak, ho konsiderasaun ba senáriu sira hotu. Ita gasta ona povu nia osan tokon $450 ba komponente inísiu husi projetu ida ne’e. Maski ida ne’e hanesan parte ki’ik husi totál investimentu ne’ebé sei presiza, posibilidade sei liu biliaun $15. Molok asina kontratu foun seluk no aloka osan tan, povu Timor-Leste no polítiku na’in sira presiza hetan analiza ne’ebé detalladu, no públiku bele asesu, avaliasaun kona-ba posibilidade no poténsia orsamentu ne’ebé liga ho kustu ekonómiku, sosiál no ambientál no nia benefísiu ba ita nia povu. Analiza ida ne’e tenke halo ho projeksaun ne’ebé realístiku, kona ba benefísiu indiretu hanesan servisu no kontratu sira; nune’e mós rai ne’ebé lakon no oportunidade ekonómiku seluk ne’ebé rezulta husi projetu ida ne’e. Tenke inklui mós risku sira husi liña fornesimentu, oportunidade merkadu, kondisaun ekonomia globál, kompetisaun, kompañia mina no investor sira nia hakarak no asaun, no fatór sira seluk ne’ebé ita labele kontrola maibé iha efeitu boot ba projetu nia rezultadu. Ita labele hein atu hetan buat ruma no konsidera de’it senáriu ne’ebé di’ak liu; Parlamentu presiza dadus ne’ebé realístiku no forte molok kontinua halo aprovasaun ba orsamentu estadu ba Projetu Tasi Mane.

Iha OJE 2018 aloka tokon $100 ba Projetu Tasi Mane ba iha Komponente tolu: (1) Dezeñu, konstrusaun no supervizaun Baze Lojistiku Suai (SSB- Suai Supply Base): (2) Auto-estrada ne’ebé liga Suai-Fatukai, no (3) Fornesimentu bee iha Dato Rua to Tolu.  Alokasaun ida ne’e 55% boot liu orsamentu ne’ebé aloka ba Projetu Tasi Mane iha tinan 2017 (ho montante tokon $35), no halo projektasaun iha orsamentu katak alokasaun inísiu sei liu dobra ka dala rua iha tinan haat tuir mai (bele haree iha tabela okos).

2018
2019
2020
2021
2022
$100,533
$108,081
$196,189
$185,329
$221,245

Kustu iha futuru sei aumenta boot liu tan duke númeru sira-ne’e tanba iha OJE 2018 Livru 3A hasai tiha despeza hotu ba refinaria iha Betano, parte boot husi auto estrada, kadoras gás no portu Beacu, planta LNG no portu Suai. Tanba ne’e, kustu loloos ba projetu ne’e sei entre dala 10 ka dala 20 boot liu kompara ho aprezentasaun iha livru orsamentu sira. Di’ak liu, Timor-Leste lalika kontinua gasta tan povu Timoroan nia osan ba Projetu Tasi Mane hodi justifika persentajen ki’ik husi kustu totál ne’ebé ita selu ona.

Tuir ami nia hatene, la iha investor ida lejítimu husi li’ur ne’ebé hatudu ninia vontade atu investe ba projetu sira-ne’e. Karik Governu kontinua ho Projetu Tasi Mane, maibé laiha investor eternal sira, entaun ita sei gasta kuaze ita nia nasaun nia rikusoin tomak ba projetu ne’e, ka foti empréstimu non-concessional (ho funan aas liu) barak, nune’e hatún posibilidade atu iha viabilidade finansiál projetu nian.  

Konkluzaun no rekomendasaun sira

Atu remata, dala ida tan ami hato’o obrigadu wain ba Distintu Deputadu/a sira ne’ebé konsidera atu rona ami nia hanoin no preokupasaun sira kona-ba proposta Orsamentu Jerál Estadu 2018. La’o Hamutuk enkoraja Deputadu/a sira atu husik interese polítika partidáriu no foka ba nesesidade povu durante halo desizaun. Iha Timor-Leste, ita nia povu mak rikusoin boot liu ba nasaun; hodi asegura ita nia povu bele realiza sira nia potensiál sira, ita presiza investe maka’as iha edukasaun, saúde no bee moos hodi fornese fundasaun natoon ba sira nia susesu.

Ami nia rekomendasaun espesífiku sira ba Parlamentu Nasionál mak hanesan tuir mai:

Aloka Orsamentu Estadu barak liu ba servisu báziku sira hanesan bee moos, edukasaun no saúde. Setór sira ne’e tenke hetan prioridade boot liu duke alokasaun ba projetu infrastrutura boot sira ne’ebé domina ona iha Orsamentu Estadu durante tinan balu.

Prioritiza setór ekonomia produtivu sira hodi troka reseita mina no gas no nia retornu investimentu. Nune’e bele estimula ita nia ekonomia no fornese reseita estadu nian iha futuru. Agrikultura, indústria ki’ik no turizmu nudár setór sira ne’ebé sei fornese oportunidade servisu barak ba ema, no sei hadi’ak ita nia povu nia moris no tempu hanesan, hamenus risku estraga ambiente.

Hapara gasta povu Timor-Leste nia osan ba Projetu Tasi Mane, to’o tempu ne’ebé iha ona analiza kustu-benefísiu-risku ne’ebé komprehensivu no independente ne’ebé fó-sai ba públiku ho detallu sira kona-ba impaktu ekonómiku, sosiál no ambientál husi projetu ne’e.

Ami hein katak sei kontinua komunikasaun di’ak ho Distintu Deputadu/a sira iha Parlamentu Nasionál durante prosesu debate orsamentál sira ba oin. Ami sei kontinua fornese ami nia analiza, peskiza no dadus sira ne’ebé espera sei ajuda Ita-Boot sira atu halo polítika no lei ne’ebé realístiku bazeia ba faktu no bazeia kontestu no realidade povu nia moris.

Obrigadu wain.

Ami saran lia,

Berta Antonieta; Celestino Gusmão; Marta Da Silva; Charles Scheiner; Carly Munnelly

Lee kompletu iha La'o Hamutuk - tetun - inglez