terça-feira, 22 de setembro de 2015

PM timorense partiu hoje de Díli para participar na Assembleia Geral da ONU


Díli, 22 set (Lusa) - O primeiro-ministro timorense, Rui Araújo, lidera a delegação de Timor-Leste que partiu hoje de Díli para participar, no final da semana, em Nova Iorque, na cimeira e na Assembleia Geral das Nações Unidas.

Rui Araújo vai acompanhado pelos ministros dos Negócios Estrangeiros e Cooperação, Hernâni Coelho, e do Planeamento e Investimento Estratégico, Xanana Gusmão, fazendo ainda parte da delegação o ex-chefe de Estado José Ramos-Horta, o governador do Banco Central, Abraão de Vasconcelos, e elementos do Gabinete das Fronteiras Marítimas e do Secretariado do g7+.

Em Nova Iorque, a delegação timorense participará na cimeira das Nações Unidas que vai aprovar a agenda de desenvolvimento pós-2015, entre 25 e 27 de setembro, e, posteriormente, na Assembleia Geral da ONU, que começa a 28 de setembro.

Rui Araújo discursará pela primeira vez em nome de Timor-Leste no dia 1 de outubro na Assembleia Geral das Nações Unidas.

Timor-Leste tornou-se na segunda-feira um dos primeiros países a subscrever os novos Objetivos Globais de Desenvolvimento Sustentável, um conjunto de 17 metas que devem ser aprovadas esta semana.

Os objetivos (GGSD, na sigla em inglês) foram negociados ao longo dos últimos anos e deverão ser aprovados pelos 193 Estados que participam na reunião desta semana em Nova Iorque.

Abrangendo diversas áreas, pretendem alcançar, nos próximos 15 anos, três grandes metas, nomeadamente, o fim da pobreza extrema, o combate à desigualdade e injustiça e o combate às alterações climáticas.

Em comunicado, o Governo timorense recorda que Timor-Leste "tem estado profundamente envolvido no processo que levará à aprovação" dos objetivos, "procurando garantir que estes respondem às necessidades dos pequenos Estados e que são sensíveis ao contexto das nações a sair de situações de conflito".

Rui Araújo sublinhou, em declarações à agência Lusa, que Timor-Leste tem já alguma experiência no que toca à implementação de objetivos de desenvolvido tendo conseguido melhorias em algumas metas, como a mortalidade materno-infantil. Medidas inseridas nos Objetivos de Desenvolvimento do Milénio que, recordou, foram aprovados ainda antes de Timor-Leste ser independente e que o país tentou integrar nas suas políticas.

"Esse esforço todo dotou de alguma experiência a parte timorense em como tentar adotar os objetivos globais tendo em conta a nossa situação real, ajustados ao nosso Plano Estratégico de Desenvolvimento e usá-los como instrumento de planeamento e orçamentação anual", afirmou.

A delegação timorense que viaja até Nova Iorque participará, ainda, em cerca de vinte outros eventos de promoção dos interesses de Timor-Leste, incluindo o lançamento de uma Iniciativa Política de apoio à Execução da Agenda de Desenvolvimento Sustentável de 2030.

Uma cimeira de diálogo sobre construção de instituições eficazes, responsáveis e inclusivas, para alcançar o desenvolvimento sustentável, a Reunião de Líderes Mundiais sobre a Igualdade de Género e o Fortalecimento das Mulheres, um evento sobre as relações de Timor-Leste com a ONU e o Fórum de Líderes Mundiais da Universidade de Columbia sobre "Desafios Globais e as pequenas nações" estão ainda na agenda da delegação.

Estão também previstos encontros de Rui Araújo com o Presidente da República portuguesa, Cavaco Silva, e com o secretário-geral da ONU, Ban Ki-moon.

Rui Araújo segue dos Estados Unidos para uma visita oficial a Cuba, onde chega a 2 de outubro, regressando a Díli a 8 de outubro.

ASP // MP

Governo timorense felicita novo primeiro-ministro australiano


Díli, 22 set (Lusa) - O primeiro-ministro timorense, Rui Maria de Araújo, felicitou, em nome do Governo o seu novo homólogo australiano, Malcolm Turnbull pela sua eleição, na semana passada, convidando-o a visitar Timor-Leste.

Em comunicado o executivo timorense explica que Rui Araújo escreveu a Turnbull para o felicitar afirmando que aguarda com expectativa a oportunidade de colaborar com o novo Chefe do Executivo.

"Estou confiante que com o seu otimismo relativamente à Austrália, com o seu potencial na nossa região, e com os nossos interesses e valores comuns, poderemos colaborar para a estabilidade e prosperidade regionais", escreveu.

"O Primeiro-Ministro, Rui Maria de Araújo, aproveitou a oportunidade para convidar Turnbull para uma visita oficial ao país", nota ainda.

ASP // JCS

Burokrasia indonéziu hadook liu enklave timoroan Oecusse


Burokrasia indonéziu nebe maka'as no kustu mínimu dolár amerikanu 100 iha vistu halo enklave timoroan Oecusse hanesan zona ida nebe izoladu iha Timor-Leste, liuliu ba sidadaun hosi nasaun ne'e rasik.

Halo viajen liuhosi rai ba enklave, lokaliza iha kosta norte hosi metade illa indonéziu nian, obriga atu selu vistu hodi tama no sai iha Indonézia (viza ida dolár amerikanu 50) no ba prosesu burokrátiku ida nebe susar no bele dura semana ida ho balun.

Situasaun ne'e sai susar liu no karun ba sé maka hakarak lori karreta hosi Timor-Leste (nia folin pelumenus dolár 130 iha dokumentasaun, bainhira halo viajen mesak) no, iha kazu kamiaun ho materiál sira, halo susar liu tentativa balun ba sé maka hakarak hetan benefísiu hosi projetu sira dezenvolvimentu nebe Governu timoroan hala'o daudaun iha enklave ne'e.

Situasaun ida ne'e fó benefísiu maka'as emprezáriu indonéziu sira, nebe bele tama no sai fásil hosi enklave neb sira domina, tanba ne'e, merkadu tomak fornesimentu ba Oecusse.

Burokrasia indonéziu hanesan kompleksu no latuir akordu bilaterál sira ho Timor-Leste nebe regula tránzitu ema sira entre nasaun rua ne'e no mós prinsípiu resiprokaridade nian, tanba sidadaun indonéziu nebe tama iha teritóriu timoroan nian selu dolár sanulu ba vistu hodi bele tama.

Prosesu hosi atribuisaun vistu sira nian mós la hanesan. Atu tama iha Indonézia, vistu sira fó iha fronteira, maibé iha kazu Oecusse nian tenki entrega surat-tahan sira hodi hetan vistu individuál iha embaixada indonéziu nian iha Díli, prosesu ida nebe iha folin dolár 50 ba ema ida, no presiza formuláriu ida, kópia pasaporte, foto ida ho fundu mean, karta iha lian inglés hodi esplika motivu deslokasaun ho loron sira, karta seluk hosi "patrosinadór" ka empreza no fotokópia sira kartaun rezidente nian ka billete aviaun nian.

Embaixada hela ho pasaporte pelumenus loron tolu no aviza de'it bainhira iha sala iha prosesu iha loron nebe ba foti.

Ba karreta, nebe "vistu" iha folin dolár 20, tenki iha formuláriu ida, kópia pasaporte no karta kondusaun motorista nian, kópia rejistu hosi Ministériu Transporte nian no karta ida ho lian inglés nebe esplika motivu sira viajen nian no durasaun viajen nian.

Maibé antes tenki ba Ministériu Transporte hodi entrega kópia ida pasaporte nian, kópia karta kondusaun, rejistu ba inspesaun no livrete no dolár sanulu.

Dokumentu orijinál sira karreta nian tenki hela iha Díli no karreta halo de'it viajen ho kópia sira dokumentu nian nune'e bele halo susar atu karreta nia na'in bele fa'an iha enklave ka iha rejiaun seluk iha nasaun nian.

Ne'e ba de'it vistu hodi tama iha Indonézia (hodi ba Oecusse) tanba iha enklave presiza prenxe fali surat-tahan sira, entrega dokumentu sira (no pasaporte) iha konsuladu indonéziu nian iha enklave.

Iha ne'e, prosesu nia folin liu dolár 50 no tenki entrega dokumentu sira to'o loron-kinta, tanba prosesu sira tenki lori to'o embaixada indonéziu nian iha Díli, iha loron-sesta, hodi fila ba enklave pasaporte ho vistu no nune'e hodi bele fila ba Timor-Leste iha loron-segunda ka loron-tersa oinmai.

Iha rai laran iha sistema burokrátiku hanesan, ho pasajen haat iha fronteira hodi obriga vizita estrasaun tolu, nebe tenki prenxe surat-tahan sira: dahuluk hosi alfándega, nebe hein kleur, halo inspesiona ba buat hotu hafoin ne'e ba iha setór vistu nian no depois maka ba iha setór militár.

Alternativu sira hosi tasi ka ho aviaun ladún gasta barak, liuliu ba sé maka hakarak lori buat ruma hosi Díli.

Liuhosi tasi iha opsaun rua: Liberty (nebe agora substitui Nakroma nebe hadi'a hela) nebe billete ba ema ida hodi halo viajen liu oras ualu kusta dolár ualu maibé lori karreta ida nia folin maka 180 no iha serbisu foun seluk ho folin billete ida de'it entre dolár 35 to'o 55 ba ema ida.

Selu aviaun ho fatin ualu nebe halo ligasaun Dílu ho enklave iha folin dolár 1.540 ba mai (dolár 50 ba oras ida hein nian).

SAPO TL ho Lusa

Foto: Feto na'in rua la'o iha tasi-ibun iha Oecusse, TImor-Leste (Setembru 2014). EPA@ António Amaral

Hatun Diretór Polísia Sientífika nian tanba"insubordinasaun" - PM


Primeiru-ministru hatete horisehik katak "insubordinasaun" mak hamosu desizaun hodi hatun Diretór Nasionál Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál nian (PCIC), ho nune’e bele evita atu estraga instituisaun.

"Ne’e kestaun insubordinasaun. Konsellu Koordenadór (PCIC nian) virifika faktu sira, prodús relatóriu ida no tuir estatutu orgániku no ho liuhosi relatóriu ne’e deside hatun diretór ne’e no nomeia fali ida", tenik Rui Maria de Araújo iha deklarasaun ba Lusa.

Kestiona hosi Lusa kona-ba desizaun ne’e, fó sai ba publika iha finál semana kotuk ho publikasaun despaxu iha Jornál Repúblika, Rui Araújo fó sai detalle kona-ba Hermenegildo Gonçalves da Cruz nia hahalok.

Maski admite katak hatun diretór, menus hosi fulan ualu hafoin sai hanesan primeiru responsável instituisaun nian, "estraga"  PCIC, Rui Araújo subliña katak "importante atua kedas bainhira buat ruma funsiona la loos".

"Ida ne’e mak ami halo", nia hatete.

Rekorda katak despaxu exonerasaun ne’e, ne’ebé publika iha loron-sesta kotuk, esplika katak diretór PCIC nian hetan exonerasaun tanba "eventuál irregularidade grave".

Iha testu ne’e , primeiru-ministru esplika katak nia foti desizaun hafoin rona "opiniaun hosi Konsellu Superiór PCIC nian ne’ebé hala’o reuniun iha loron 09 setembru" no tetu " ezisténsia eventuál irregularidade grave ne’ebé husu kona-ba dezempeñu hosi atuál Diretór Nasionál nian, no afeta normál funsionamentu PCIC nian".

Iha despaxu ne’e mós, Rui Araújo nomeia majistradu timoroan Vicente Fernandes e Brites hanesan diretór nasionál foun PCIC nian, ho mandatu tnan rua.

Formalmente kria iha fulan maiu tinan kotuk ho apoiu koperasaun portugeza, PCIC moris hanesan korpu superior polísia kriminál ho rejime karreira espesiál ho dependénsia orgánika ba Ministériu Justisa.

Tomada de posse primeiru ajente sira-nian marka ho rohan hosi prosesu ne’ebé komesa iha tinan 2009 iha ámbitu akordu koperasaun bilaterál entre Ministériu Justisa nasaun rua ne’e nian.

Programa ne’ebé finansia hosi Uniaun Europeia iha ámbitu Programa Apoiu ba Governasaun impleme ho apoiu Camões - Instituto da Cooperação e da Língua nian, no Polísia Judisiária Portugál nian no Ministériu Justisa Timor-Leste mak sai hanesan parseiru.

SAPO TL ho Lusa - Foto: Samuel Soares @SAPO TL

Timor-Leste hanesan nasaun dahuluk nebe aprova Objetivu Global Dezenvolvimentu foun sira


Iha loron-segunda ne'e Timor-Leste sai hanesan nasaun dahuluk ida iha mundu nebe maka aprova Objetivu Globál ba Dezenvolvimentu Sustentável foun sira, hamutuk objetivu 17 nebe maka tenki aprova iha semana ne'e iha Asembleia Jerál ONU nian.

Rui Maria de Araújo, primeiru-ministru timoroan, hatete katak Governu aprova ona ohin iha Konsellu Ministru sira nian rezolusaun ida hodi "rekoñese formalmente objetivu sira ne'e" nune'e mós harii mekanizmu ida hodi implementa iha nível nasionál.

"Hanesan momentu orgullu ida ba ami, nebe lidera mundu iha hanoin ba kuadru foun ida dezenvolvimentu ho objetivu sira iha tinan 15 oinmai", primeiru-ministru hatete iha Díli iha loron-segunda ne'e.

Objettivu sira (GGSD iha nia sigla inglés) negosia tiha ona durante tinan hirak ikus ne'e no karik sei aprova hosi Estadu 193 nebe partisipa iha reuniaun iha semana ne'e iha Nova Iorke.

Halibur área oioin, hakarak hetan, iha tinan 15 oinmai, objetivu boot tolu, liuliu hapara kiak maka'as, kombate hasoru dezigualdade no injustisa no kombate hasoru alterasaun klimátiku.

Rui Araújo ko'alia iha konferénsia ida kona-bá perspetivu hosi G7 kona-bá ajenda hosi dezenvolvimentu pós-2015, nebe hala'o iha loron-seguna ne'e iha Díli no organiza hosi Ministériu Finansa timoroan nian hamutuk ho Foreign Policy Forum.

G7, nebe nia sede iha Díli, hanesan organizasaun intergovernamentál ida nebe halibur nasaun sira nebe konsidera hanesan fraku no liu hosi konflitu no ohin loron fahe esperiénsia sira iha prosesu dezenvolvimentu nian.

Hanesan organizasaun ida nebe estimula ona hodi hatama, entre GGSD, objetivu 16 nebe defende promosaun ba "sosiedade pasífiku no inkluzivu sira ba dezenvolvimentu sustentável ida", hodi fó ba ema hotu asesu ba justisa no konstrusaun hosi "instituisaun inkluzivu no responsável sira iha nível hotu".

Rui Araújo destaka ona istória hosi Timor-Leste nebe hatudu importánsia hosi "reforsu institusionál hodi promove dezenvolvimentu", ho esperiénsia nasaun nian hodi hatudu katak "labele iha dame lahó dezenvolvimentu no labele iha dezenvolvimentu lahó dame".

"Bainhira ita la promove sosiedade pasífiku no inkluzivu, bainhira ita la fó asesu ba justisa ba ema hotu no bainhira ita la harii instituisaun efetivu no responsável sira iha nível tomak, labele hakotu kiak maka'as, dezigualdade no injustisa sei mosu nafatin no alterasaun klimátiku sira iha nia rezultadu nebe aat tebes", nia hatete.

Xefe Governu timoroan destaka ona nesesidade hodi hametin parseria hodi bele hetan objetivu sira, hodi fó hanoin esforsu sira Timor-Leste nian hahú hosi independénsia no kolaborasaun nebe nasaun fó ba Estadu sira seluk nebe fraku.

Nia fó hanoin mós katak Timor-Leste apoia ona prosesu eleitorál iha Guiné-Bissaun, fó ona dolár millaun rua hodi kombate Ébola no fó apoiu ba esforsu dame nian iha Repúblika Sentru Afrikanu.

Hélder Lopes, visi-ministru Finansa nian, destaka ona progresu sira nebe organizasaun hetan nafatin iha tinan hirak ikus ne'e no kontributu hosi Serra Leoa, maski iha dezafiu sira nebe epidemia Ébola halo iha nasaun ne'e.

"La'ós fásil haree ba dezafiu globál sira nebe ita hotu hasoru, bainhira ita iha dezafiu hanesan ne'e iha uma laran. Maibé ne'e hanesan solidariedade nebe maka hanesan abut hosi G7+, nebe halibur ita, maski iha ita nia diferensa", nia afirma.

"Hanesan ho korajen tebes haree katak membru sira hosi g7+fahe daudaun esperiénsia ho tulun malu maka'as iha área sira hanesan dame no rekonsiliasaun, jestaun rekursu naturál sira no jestaun fiskál", nia afirma ona.

Agora daudaun g7+ iha membru 20 hosi Áfrika no Ázia: Afeganistaun, Burundi, Xade, Komoro, Kosta Marfin, Guiné, Guiné-Bissau, Haiti, Illa sira Salomaun, Libéria, Papua Nova Guiné, Repúblika Sentru Afrikanu, Repúblika Demokrátiku Kongo, S. Tomé & Prínsipe, Serra Leoa, Somália, Sudaun-Súl, Timor-Leste, Togo ho Iémen.

To'o fulan-Maiu 2014 prezidénsia hosi organizmu ne'e sai hanesan responsabilidade hosi eis-ministra finansa timoroan nian, Emília Pires, nebe hetan ona substituisaun iha kargu ne'e hosi Kaifala Marah.

SAPO TL ho Lusa - Foto EPA@ António Amaral

Redus Transaksaun Droga, Depende Konsiensia Sidadaun


DILI - Atu redus Transaksaun Droga nebe oras nee lao iha Rai laran, depende konsiensia sidadaun, tamba kria lei nebe forte maibe sidadaun laiha konsiensia atu hadook Aan husi droga lei mos laiha funsaun.

Tuir deputadu Bankada CNRT Cristovao Barros hatete oras nee drogadu balun komesa kaptura ona, tan nee atu kria lei nebe mak forte maibe komonidade laiha konsiensia atu hadook Aan husi droga lei mos laiha funsaun.

ita bele kria lei forte mos kuandu sidadaun laiha konseinsia atu hadook Aan husi droga ita sei labele halo buat ida tan nee atu kombate droga depende konsiensia sidadaun sira nian,” dehan Cristovao ba STL, Segunda (21/09/2015) iha Parlamentu Nasional.

Nia hatete kuandu sidadaun sira iha konsiensia, lei laiha mos droga sei latama tamba droga ladiak ba future no estraga vida, tan nee lalika involve iha droga tamba droga nee ladiak no estraga futuru.

Nune mos Deputadu Bankada PD Paulino Monteiro hatete oras nee koalia hela kona ba lei droga nian, kuandu detekta ema nebe mak konsumu droga tenki fo pena nebe mak barak maibe problema ida mak iha Timor labele implementa pena de morte. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (22/9/2015). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Buka atleta ho prestasaun diak liu husi desportu eskolar


DÍLI - Federasaun Desportu Akademiku Timor-Leste (FDATL) tinan ida ne’e hetan fiar husi SEJD, hodi realiza eventu desportu eskolar ba eskola ensinu baziku no sekundaria, hodi hahu  prepara buka prestasaun atleta liu husi jogu eskolar, ne’ebe hahu iha dia (19-31/09).

“Hau hanoin  orientasaun Primeiru Ministru katak desportu eskolar ne’e importante tebes, tanba esperensia iha mundu barak mak atu hetan fini ho talentu no prestasaun diak ne’e, tenki hahu kedan husi desportu eskolar, ne’e dunik desportu eskolar ne’e inisiu ida ke diak para bele kuidadu jogador sira hodi prepara ba futuru, tanba ne’e tenki hahu husi ida ne’e”hatete Leovigildo da Costa Hornai sabdu (19/09).

Foin lalais ne’e bainriha halo abertura ba desportu eskolar iha GMT. Nia hatutan, liu husi eventu ne’e bele fo komfiansa diak liutan ba munisipiu sira para bele prepara aan hodi kompete ho diak. Iha fatin hanesan prezidente Komisaun Organijadora, Ricardo da Costa Riveiro hatete, eventu eskolar ne’e sira fahe ba rua kompostu husi eskola ensinu baziku ho sekundaria, ne’ebe lolos ensinu sekundaria  mai husi 12 munisipiu inklui Regiaun Oecusse, maibe tanba munisipiu Manatutu la partisipa ne’e dunik 11 munisipiu deit mak partisipa iha eventu ne’e no ensinu baziku husi eskola Dili laran ho total 18 eskola.

Nia sublinha, iha eskola ensinu sekundaria sei kompete iha modalidade tolu kompostu husi Basketbal, Volibal no Futsal feto/mane no ensinu baziku sei kompete iha modalidade rua mak hanesan, Jinastika fet/ mane inklui Futsal mane. Orsamentu ba eventu ne’e hetan apoiu husi SEJD ho montante $315,000.00, ne’ebe komisaun organijadora fahe ba rua husi $30,000.00 ba ensinu baziku no $2,085.00 ba eskola sekundaria.

Ricardo esklarese, eventu eskolar ida ne’e foin primeiru ves SEJD fo komfiansa ba FDATL hodi organiza, ne’eduni sei la hare’e no prepara premiu ba jogador ne’ebe diak  ho sira seluk, maibe jogador ne’ebe  iha prestasaun  diak sira sei tau iha fatin ida hodi prepara ho diak liutan  hodi ba kompete iha eventu internasional Asia Fura Games Singapura 2016.(BT)

Business Timor

REHABILITA MEDICAL RECORD HNGV


DILI - Atu konserva didiak dokumentu pasiente sira ne’ebé mak durante ne’e ba hala’o tratamentu iha Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) presija konstrui ka rehabilita Medical Record hodi rai dokumentu.

Tuir informasaun ne’ebé mak fó hosi Diretor Apoiu Diagnostika HNGV, Mendes Pinto rekuñese fátin medical record, ne’e problema ida kronika ona komesa kedan óspital ne’e hari to’o agora, fátin ne’e importante tebes átu rezerva dokumentus pasiente sira nian.

Tuir nia kátak, map ida átu tau dokumentus pasiente sira nian dalaruma lakon, tanba fátin átu rai dokumentu iha de’it rai.

“Ne’ebé dokumentus pasiente sira nian maioria rai de’it iha rai, ita iha de’it armariu hira oan, mas óspital halo esforsu hela átu hadi’a medical record, ne’e orsamentu ida bo’ot, tanba uluk ami propoin osan besik $260 mil, maibé tempu besik Ajensia Desenvolvimentu Nasiona (ADN) mak átu hadi’a” Mendes hatete ba jornalista iha nia kna’ar fátin HNGV, Bidau Sexta (18/9).

Planu atu rehabilita fatin ne’e, atu nune’e bele sosa armariu hosi rai dokumentu no sosa komputador no map hosi rai dokumentu pasiente sira nian.

Tuir Mendes katak, iha prosesu rehabilitasaun ne’e presija duni atu kompleta estrutura fatin medical record nian, tanba iha fatin barak mak sei minus hela.

Mendes dehan, planu no levantamentu inklui orsamentu preve hotu ona, tuir planu antes tinan ne’e to’o nia rohan, governu liu hosi nia ajensia ADN sei hadi’a.  

“Sé fátin ne’e mak la asegura, entaun susar atu hadi’a pasiente sira nia dokumentus, entaun dokumentus kuandu lakon atu halo fali trátamentu nia tenke halo foun fali, sé halo foun entaun ema la hatene ona ema ne’e uluk fou-foun nia moras saida no nia hemu aimoruk saida, ne’e la hatene tuir ona” Mendes esplika. 

Tuir planu ba oin sei hadi’a mós fatin lubuk ida iha óspital hanesan poli klinika, hadi’a laborátorium no buát seluk tan.

Liga ba enfra-estrutura Banku de Sangue Nasionál (BSN) tuir diretor ne’e kátak, levantamentu halo hotu ona, mas labele átu bo’ok dala ida, tanba óspital hetan apoiu osan hosi ADN.

Mas BSN, ne’e seidauk tama prioridade ba óspital átu bo’ok agora ho medical record, konaba BSN nian, presija hadi;a estatutu atu bele konsidera haensan unidade ida ketak.(gus)

Timor Post

LEALDADE MEMBRU GOVERNU…?

Jornal Nacional, editorial

Publiku, li-liu sosiedade sivil akompaña governasaun, Primeiru Ministru, Rui Maria de Araújo nian atu konfirma programa, li-liu gebrakan nebe nia atu halo durante asumi pasta nudar Xefi governu.

Diskursu xefi governu jerasaun foun nee nian nebe hatoo iha tomada de posse iha dia 16 de Fevereiru liu ba mak kontinua ho programa V Governu konstitusional nian, no programa gebraka foun mak kombate estruktura birokratizasaun iha administrasaun publika, birokrasia nebe profesional no ladun politizadu.

Karik publiku akompanha, VI governu konstitusional nee foin halo servisu iha fulan 7 nia laran ( 16 Feveriru – 20 Setembro) maibe avaliasaun sosiedade sivil nia konsidera PM Rui ladun iha kompetensia naton hodi foti dezisaun politika, enkuantu Xanana ho Mari Alkatiri kontinua iha sikulu governasaun.

Avaliasaun konsiderasaun nee bele los, kualker politika, kualker dezisaun, hakarak ka lakohi tenki konsulta ho maun boot rua nee, Xanana no Mari, tamba figura jerasaun tuan nebe akompanha nafatin governasaun jerasaun foun nian nee.

“Ami nia prioridade maka, konbate estrutura birokratizasaun iha administrasaun publika, ne’ebé sai todan nafatin hanesan elefante ida ho ain halo ho taho. Sestu governu sei hakas-an atu hafilak elefante ai tahu ne’e, sai birokrasia ida kaman no professional liu, tekniku liu no ladun politizadu,”hatete Rui Araujo iha nia diskursu simu tomada de posse.

Fulan hitu ona iha governu, kombate duni ona estruktura birokrasia nee ka lae? Too ona iha nebe mudansa iha birokrasia? Kuaze prioridade nee lalao, birokrasia todan liu tan.

Liu tiha loron ida ka rua hanesan nee, Xefi Governu nee halo visita supreza ba repatrisaun estadu nian, atu bele hatene fukun atrazu dezenvolvimentu nee ninia lalaok.

Agora kesatun mak depois de visita insituisaun governu nian, nebe kompremete an atu halo mudansa iha birokrasia maibe problema iha ministeriu sira la kumpri apelo mudansa husi xefi governu.

Nudar xefi governu nebe fo orientasaun hodi hadia problema nebe ministeriu sira infrenta maibe membru governu sira rona husi tilun los sai fali tilun karuk nee hatudu katak membru governu sira laiha lealdade ba lideransa ka lealdade ba ninia superior, Xefi governu.

Falta lealdade membru governu ba xefi governu mak keta mehi, VI Governu konstituisional nee atu atinji objetivu dezenvolvimentu nebe governu bloku Koligasaun hakarak, inklui Partido Fretilin nebe injeta ninia ema pioneru sira ba governu nee.

Ne’ebe atu dezenvolvimentu nee lao, labele iha intrese partidaria influensia iha governu, se lae, membru governu ida idak hakarak sai heroi ba dezenvolvimentu, membru governu ida idak buka naran diak hodi hetan fiar nafatin husi partido, no membru governu implementa programa buka fihir deit kor partido. Intrese nasaiona lakon atensaun, domina intrese politika partido nian tamba tarjetu preparasaun ba eleisaun 2017.*

LONGUINHOS LA’OS ONA INTERPOL


Ministru Interior (MI), Longuinhos Monteiro, la’os ona membru International Police (INTERPOL) maibe instituisaun ne’e submete ona ba Policia Centifica Investigação Criminal (PCIC) nia okos.

“Ministru Interior la iha responsabilidade kona-ba INTERPOL. PCIC maka agora responsabilidade ba INTERPOL,” informa Direktur Nacional PCIC, Hermengildo da Crus ba Jornalista iha Palacio Nobre, Lahane, Dili, Sesta (18/9/2015).

Hahuu kedas iha loron 1 Fevereiru 2015, PCIC maka kaer responsavilidade INTERPOL, ne’ebe hahuu ho kapasitasaun ba   Xefi Departementu ho ninia   investigador sira.

Maske PCIC toma konta ba INTERPOL, hateten Hermenegildo, oras ne’e PCIC nia edefisiu proprio seidauk iha hodi utiliza hela hela edefisiu INTERPOL iha Ministerio Interior.

Tuir lei PCIC dekretu lei numeru 15, 14 Maiu 2014, iha artigu 7 koalia kona-ba kompetensia Departementu INTERPOL ne’ebe mak husi parte integral ida husi PCIC, entaun   Departementu INTERPOL ne’e mak iha kompetensia hodi halo kordenasaun Polisia Internacional.

Kordenasaun ne’ebe mak hahu iha 1/2/2015   hodi to mai agora INTERPOL hetan ona sukssu lubuk ida ne’ebe mak iha PCIC ho ko’operasaun INTERPOL ho nasaun hot-hotu, iha Asean ho Eropa ho Afrika.

“Ita nia INTERPOL ho PCIC detekta   ona katak, iha kazu hat ne’ebe involve Timor oan sai vitima I mos Timor oan ne’ebe mos sai sai suspeitu ba transfere osan Internasional, transfere osan husi fatin hat ne’e hamutuk besik miloens 2 USD ba nasaun ketak,” afirma Hermenegildo da Cruz.

Timor oan mos sai suspeitu hodi lohi emprezariu bo’ot sira Korea nian, nune’e emprezario ne’e haruka osan mai iha nia konta bankaria iha Timor. Signifika komete kazu kazu frauda.

Kazu ida mos Timor oan ida lakon nia osan kinentus mil ba ema ne’ebe mak mai servisu iha Timor depois lori halai lakon tiha, entaun INTERPOL iha faze ida ba halo hela investigasaun.

Husi kazu sira ne’e hato ona ba iha Ministeriu Publiku (MP) iha Julhu 2015 , ho nune’e, PCIC hein hela delega kompetensia husi MP para nune’e bele iha mandatu kapturasaun ba ema.

“Bainhira Mandatu ona husi MP fo mai, ita haruka ba INTERPOL sira I bele kopera ho ita iha nasaun ne’ebe membru ba INTERPOL bele ajuda Timor kaptura ema sira ne’e,” tenik Hermenegildo.

Husi sorin seluk, Ministru Justisa Ivo Valente liu husi reniaun Konselhu Suprior iha loron 9/ Setembru 2015, esklui tiha Direktur PCIC Hermenegildo da Cruz, bainhira atu disidi futuru PCIC.

“Reniaun Konselhu Suprior ida, Konselhu PCIC nian ne’ebe nia konvida Ministru Interior Longuinhos Monteiro, Ministru Defesa Cirilio Cristovão ho Prokurador Geral Jose Ximenes, depois esklui tiha Direktur Nacional hanesan Xefi ba Instituisaun ba Polisia ne’e depois la iha partisipasaun husi Xefi Departementu sira kona-ba Konselhu Suprior ne’e,” afirma Hermenegildo da Cruz.

Iha artigu 28 lei organiku PCIC nian dehan katak, Ministru Justisa mak prizidi Konselhu Suprior ne’e, maibe ba Ministru Defesa no Seguransa bele prezidi Konselhu Suprior wainhira aujensia Ministru Justisa nian. Signifika Ministru Justisa Ivo Valente nia viola artigu 28 husi lei organiku husi PCIC nian esklui Direktur Nacional husi Konselhu Suprior ne’e, entaun ida ne’e iha ona intervensaun politika ne’ebe ho intensaun politika ne’ebe la diak hodi intervein iha PCIC ninia autonomo administrativa patrimonial.

‘ Hermenegildo da Cruz hatutan, Ministru nia intervensaun ne’e, primeiru nia hahu lei organika MJ nian ne’ebe hato ba iha Konselhu ministru iha aritgu 6 ne’e la kondis ho lei organika PCIC   nian ne’ebe sai dia 14/5/2014.

‘ Hermenegildo da Cruz akresenta, lei organika MJ nian ne’ebe mak foin lalais sai iha fulan Agostu ne’e, lei jeral. Agora, iha arigu 6 kodiku sivil dehan katak, lei espesial hanesan PCIC nian ne’e prevelezia ba lei jeral ne’e la bele revoka.

Nia konsidera Ministu   iha intensaun, tanba iha artigu 6 lei organika MJ nian ne’e hakarak haklo’ot lei PCIC nian iha artigu 2 dehan katak, PCIC ne’e korpu superior Polisia Kriminal defendente ba Ministru da Justisa laos Ministerio da Justisa.     Signifika PCIC nia servisu kordenasaun ho Ministru Justisa I autonomo administrative finanseiro patrimonial.

Agora Ministru halo fali lei organika Ministerio Justisa nian ne’ebe trata fali PCIC ne’e dehan katak, organismu ida hanesan centru formasaun judisiario ne’ebe iha deit iha deit autonomo administrativu teknika, entaun Ministru iha poder para intervein.

JNDiario tenta halo konfirmasaun ho Ministru Interior (MI), Longuinhos Monteiro, iha nia servisu faitn kona-ba asuntus ne’e, maibe seidauk bele hetan klairfikasuan tanba Ministru okupadu ho servisu Estadu nian. avi

Jornal Nacional

HARE TONELADAS 300 AT IHA ARMAJEN


Hare toneladas 300 resin ne’ebé mak Governu sosa husi povu iha tinan 2009, to’o agora sei rai nafatin iha aramjen Bebora, no hare sira ladi’ak ona.

Primeiru Ministru (PM) Rui Maria de Araújo deskobre failansu ida ne’e, bainhira halo inspesaun ba armazen Bebora hodi haree produtus ne’ebé durante ne’e Governu gasta osan hodi sosa husi povu.

“Ita ohin haree tiha ona armazen ida iha Bebora, armazen ne’e, tau produtu lokal sira iha ne’eba, hanesan hare, maibé iha haree balu ke sosa ona husi 2009, se tau iha ne’eba hela, depois ita ba haree tiha ona mós armazen ka fatin ida ne’ebé dulas haree, dulas hare ne’e setór privadu sira nian, maibé oinsa servisu hamutuk ho Estadu atu dulas hare sira ne’e,” dehan PM Rui Araújo ba jornalista sira hafoin halo tiha inspesaun ba aramazen refere, Sesta (18/9).

Xefi Governu ne’e dehan, hare ne’ebé mak Governu sosa ona iha tinan 2009 ne’e, 300 etal toneladas, maibé haree sira ne’e atu sai at hotu ona.

Tanba ne’e, Rui Araújo husu ba Ministru Komersiu Industria atu halo jestaun di’ak liu tan ba produtu sira ne’ebé Governu sosa ona husi povu, tanba hahú kedas iha tinan 2008, kada tinan Estadu gasta osan barak para sosa produtu lokal sira ne’e.

Rui Araújo dehan,nia sei lembra iha IV Governu konstitusional, hamosu programa ida ne’ebé hanaran, povu kuda Governu sosa, maibé iha tinan 2009 Governu sosa tiha hare toneladas lubuk boot ida, to’o agora sei tau nafatin iha armazen.

“Ida ne’e persija dinamija jestaun ida ne’e, halo efisiente liu tan, sela’e ita estraga hela de’it,”afirma Rui Araújo.

Nia dehan, vizita surpreza ne’e, ne’ebé nia halo ba Ministériu do Komersiu Industria i Ambiente ninia áreas traballu balu, ida mak inspesaun ekonomíka alimentar, ne’ebé iha relasaun ho konsumedores sira ninia direitus.

Nia afirma, vizita ida ne’e, atu haree oinsa Estadu kria kondisoens atu proteje consumedor sira nia direitu.

Xefi Governu ne’e haktuir, inspesaun ne’e li-liu atu haree, oinsa inspetores sira halo inspesaun ba dasin ne’e lolos kona-ba bomba gazolina sira, atu hatene lolos katak, litru ne’e los duni ka la’e.

“Depois oinsa halo inspesaun ba loja sira ne’ebé fa an sasan, atu haree sasan sira nia kualidade ne’e halo nusa, ninia prazu se di’ak ka la’e, tanba kuadru legal ka leis ne’e, iha hotu ona para, komersiante sira ne’ebé la kumpri kritéria sira ne’e, inspetores sira bele liu husi prosesu ida, foti desizaun atu sira tenke selu multa ka labele selu,”katak Rui Araújo.

Nia haktuir, área seluk ne’ebé persija Ministériu Komersiu Industria persija halo servisu maka’as, mak oinsa sosa tiha produtu sira ne’e, lori mai tau iha armazen no distribui fali hanesan foos.

Nia dehan, hare sira ne’ebé mak dulas tiha ona, Governu foti hodi ba tau hamutuk iha aramzen, tanba haree ne’ebé mak Governu sosa tiha ona husi populasaun, labele husik de’it iha aramazen.

“Ita buka intende oitoan, husi hare sira ne’ebé ita hola ne’e, dulas tiha ba foos, foos ne’e ita halo saida ho ida ne’e. ita dulas tiha ba foos, depois ita faan ba merkadu, iha situasaun ne’ebé foos nia presu sa’e maka’as,”relata Rui Araújo.

Nia haktuir, Governu iha aspeitu rua, ida mak, Governu sosa foos husi estranjeiru, ida sosa husi povu rasik, aspeitu rua ne’e, hanesan lalehan no rai.cos

Jornal Nacional

PR TAUR HUSU TIMOR OAN KONTRIBUI BA PAZ


Prezidente Republika (PR) Taur Matan Ruak husu Timor oan atu hado’ok an husi violensia nune’e kontribui ba paz.

“Hanesan   ita nia nasaun   Timor   ita nia problema barak los, ne’ebe ita halai tuir problema ita sei lakon, maibe ita halai tuir mak oportunidade, atu bele aporveita moris diak,” esplika PR Taur husi diskursu wainhira partisipa iha seminar loron ida ho nia tema pas para vida iha salaun Nobre, Lahane, Dili, Sesta (18/9/2015).

Xefi Estado Taur agradese Primeira Dama Isabel Ferreira, tanba bele lori Embaisador ba Pas Prem Rawat mai loke seminar ba pas nian   iha Dili Timor Leste.

“Hau lori povu tomak nia naran agradese Embaisador tanba pela primeira ves mai vizita ita nia rai I partilha nia esperensia no ideas simples maske signifikadu tebes ba   ita ida-idak nia vida,” dehan PR Taur.

Iha parte seluk Embaisador ba Pas Prem Rawat hateten, pas ne’e sai hanesan   centru iha rai barak ne’ebe mak moris iha prosperiodade, bainhira la iha pas maka sei la iha hakmatek ida ne’e mak objektivu.

“Haree ba ita nia nasaun ne’ebe mak foun foin hakat liu husi difikuldade,” dehan Prem Rawat.

Nia espera bele hare pas ne’e akontese duni iha Timor, mai husi ambiente sa ida deit. “Mai ita hamutuk fo liman ba malu iha ambiente ida ne’ebe mak bele kria prosperiade ba ita, liu husi oportunidade   ne’ebe mak   ita iha,” haklaken Prem Rawat.

Hola parte iha seminar ne’e Xefi Estadu Taur Matan Ruak ho Primeira Dama, estudante ho membru Govenru balun. Durante seminar ne’e halao hetan seguransa husi Polisia Nacional Timor Leste (PNTL), Seguransa Sivil. avi

Jornal Nacional

SEAPSEF ENKORAZA FETO F-FDTL IHA NIVEL FOTI DESIZAUN


Sekretariu Estado Ba Apoiu No Promosaun Sosiu Ekonomika Ba Feto (SEAPSEF),enkoraja feto Falintil Forsa Defesa Timor Leste (F-FDTL) hodi koalia implementasaun politika abordajen integradu jéneru no partisipasaun feto F-FDTL iha nivel foti desizaun iha forsa nia laran.

Vise Chefe Estado Maior F-FDTL Brigadeiru Filomeno Paixão, husu ba mane sira ne’ebe mak hola feto Falintil Forsa Defesa Timor Leste (F-FDTL) katak, tenki fo apoiu ba sira nia servisu sai diak liutan, tamba iha instituisaun F-FDTL nia laran kuaze feto no mane hanesan tamba haruka ba fatin ruma bele la’o ohin kedas.

Vise Chefe Estado Maior F-FDTL Brigadeiru   Filomeno Paixão,hatete bebeik ba F-FDTL sira katak, hahú husi Brigadeiru sira nain rua hola fen rua de’it hanesan ida F-FDTL,no ida seluk mak original ne’e.Tamba nia   Brigadeiru (Filomeno Paixão red) lakohi simu karta ida iha nia meza   husi nia kargu durante ne’e.

Nia promete katak,wanhira nia simu karta kazu konaba mane   F-FDTL ida mak halo problema konaba hola feto 2 no 3 sei duni sai husi F-FDTL, tamba oinsa feto sira mos sai lider ida ne’ebe sa’e   to’o ba iha hola desizasaun, wanhira hetan mal tratadu.

“Hau hatete bebeik ba feto no mane   ne’ebe   mak   hala’o kna’ar iha instituisaun F-FDTL katak hau sei iha Vise Chefe Estado Maior F-FDTL Brigadeiru hau lakohi simu kazu problema ema hola feto 2 no 3 mak akontese ema ruma hodi karta mai iha hau nia maze hau sei la tolera no atitude   mal tratadu ne’e” hatete   Vise Chefe Estado Maior F-FDTL Brigadeiru   Filomeno Paixão,ba Jornalista sira iha edifisiu Ministeriu Defeza Fatuhada, Sesta (18/9). Vise Chefe Estado Maior F-FDTL Brigadeiru   Filomeno Paixão, dehan wanhira laen la fo atensaun defisil feto nunka atu sai ba lideransa, tamba tuir Brigadeiru ne’e nia hakarak feto F-FDTL mos sei lidera hodi fo importansia nu’udar ema umana.

Tuir   Vise Chefe Estado Maior F-FDTL Brigadeiru   Filomeno Paixão,nia hare ba F-FDTL sira ne’ebe ho pankat   soldadu barak mak iha feto rua no tolu,maibe nia dehan kedas ferik keta lori surat mai iha ninia meza ,wanhira tama ba ninia meza F-FDTl ne’ebe mak hola feto 2 to’o 3 tama kedas alkatraun.

“Iha solsadu barak mak hola feto 2 to’o 3 maibe hau dehan mak ne’e ferik keta lori surat mai iha hau nia meza mak ferik lori surat lori mai iha hau nia meza mak o tama kedas alkatraun ba halimar nune’e ita la’o la los” Vise Chefe Estado Maior F-FDTL Brigadeiru   Filomeno Paixão,dehan kedas ba F-FDTL sira iha salaun Ministeriu Defeza Fatuhada.

Iha fatin hanesan Sekretariu Estado Ba Apoiu No Promosaun Sosiu Ekonomika Ba Feto (SEAPSEF) Venderanda Lemos, husu ba feto F-FDTL sira atu labele tauk forsa mane sira ,maibe husu tenki kompete ho sira ,tamba F-FDTL feto sira nia prezensa iha Instituisaun F-FDTL importante tebes.Tamba instituisaun la’o mai husi imi hotu nia kontribuisaun.

Sekretariu Estado Ba Apoiu No Promosaun Sosiu Ekonomika Ba Feto (SEAPSEF) Venderanda Lemos, husu ba Ministeriu ida ne’ebe relevante atu bele hare baze importante ba feto no mos deviza ba atu ba halo promosaun atu nune’e bele sai hanesan mos ho mane sira.tos

Jornal Nacional

FETO 102 SERVISU IHA KOREA NO 28 IHA AUSTRALIA


Igualidade jeneru entre feto ho mane nia direitu hanesan. Tamba ne’e feto mos hakarak   ho esforsu hodi ba buka servisu   iha rai liur   hodi sustenta nia familia ida idak ,nune’e   oras ne’e dadauk   feto nain 102 mak servisu iha Korea do Sul, no nain   28 servisu   iha Australia .

Trabalhadores feto Timor oan sira ne’ebe mak agora dadauk servisu iha nasaun   Korea do Sul ho Australia ne’e liu husi   prosesu ida naruk tebe tebes,tamba   nu’udar feto,maibe luta no esforsu   a’an hanesan mane hodi   ba kompete hala’o   servisu iha rai liur. Hodi buka osan atu sustenta sira nia familia,no maun alin nia eskola.

Chefe Departamento Emprego Rai Liur iha Sekretariu Estado Formasaun Profesional   no Emprego (SEFOPE) Valencio Anes de Jesus, hatete totalidade feto Timor oan sira ne’ebe mak   servisu iha Korea do Sul nain 102 no iha Australia   nain 28 husi numeru   hirak   ne’e no husi   nasaun Rua ne’e   liu husi teste ida ne’ebe ho kompetisaun maka’as   inkluindu ho mane sira.

Tamba agora dadauk feto sira ne’ebe mak servisu iha nasaun rua ne’e   liu husi prosesu teste hakerek, entrevista, teste saude, wanhira sira liu hotu ona husi teste hirak ne’e bele hatama ona dokumentus hodi banda ba kompanhia sira ne’ebe mak presiza trabalhadores atu ba servisu iha ne’eba.

Alénde ne’e iha parte Sekretariu   Estado   Formasaun Profesional   no Emprego hafoin manda trabalhadores   sira nia dokumentus   hodi fo informasaun atu nune’e hein kontratu husi kompanhia   hirak ne’ebe atu hili   trabalhadores   Timor oan sira.

“Ita nia feton sira ne’ebe mak ba servisu iha Korea do Sul ne’e servisu iha area Fabrika,no Agrikultura tamba ne’e servisu ladun todan”hatete Chefe Departamento Emprego Rai Liur iha Sekretariu Estado Formasaun Profesional   no Emprego (SEPFOPE) Valencio Anes de Jesus, ba JN-Diário iha edifisiu SEPFOPE Caicoli Eis UNDP Dili, Kinta (17/9).

Nune’e mos ba trabalhadores feto sira ne’ebe mak servisu iha Australia ho total 28 ,nune’e husi numeru hirak ne’e servisu iha area Hospitalidade,no Hortikultura ne’ebe mai husi servisu hirak ne’e hotu ladun todan, wanhira hala’o servisu iha kampu.

Chefe Departamento Emprego Rai Liur iha Sekretariu Estado Formasaun Profesional   no Emprego (SEPFOPE) Valencio Anes de Jesus,esplika trabalhadores   sira ne’ebe mak   servisu iha Korea do Sul ho Australia la hanesan, tamba iha Korea kontratu to’o tinan 5 bele to’o 10,wanhira ho atitude   diak.

Aliende iha   nasaun Australia ho kontratu servisu fulan 6 to’o tinan Ida,tamba bazeia ba inklima musim de’it hanesan tempu ku’u aifuan mak foin hala’o rekrutamentu trabalhadores Timor oan atu ba servisu iha ne’eba.

Hahú iha tinan 2014 mai to’o fulan Agusto 2015, transferensia osan ne’ebe mak liu husi Banku Nasional Ultramarino (BNU),no Wester Union husi trabalhadores   feto no mane mak servisu iha Korea do Sul mai Timor Leste hodi ba familia ho total montante $ 2,357,029.42.

Nune’e mos hahú iha tinan 2014 mai to’o fulan Agusto 2015, transferensia osan ne’ebe mak liu husi Banku Nasional Ultramarino (BNU),no Wester Union husi trabalhadores   feto no mane mak servisu iha Australia ho totalidade orasamento montante $ 1,355,401.00.tos

Jornal Nacional

DEPUTADU MANUEL CASTRO: “EMPREZÁRIUS LABELE INVENTA BOQ”


Membru Komisaun E Parlamentu Nasionál (PN), ne’ebé trata ba asuntu Infra-Estrutura Transportes no Komunikasaun, deputadu Manuel Castro husu ba emprezáriu sira ne’ebé manan tender hodi halo Estrada, labele inventa BOQ arviru, tanba bele fó impaktu ba dezpezas orsamentu ne’ebé boot.

“Ezemplu dirasaun parte Delta ninia. Manila bo’ot sira ne’e serve atu ba bee dalan, la’os atu ba harii fali iha ne’ebá, ita haree oin seluk teb-tebes. Ne’e tanba saida? La’os katak ekipamentus ruma atu tau iha ne’ebé laiha ne’eduni aumenta sasan sira ne’e para depois hodi bele hetan ou aumenta osan. Ha’u hanoin buat ne’e ladun di’ak”, hateten deputadu Manuel Castro iha Parlamentu Nasionál foin lalais ne’e.

Reprezentante povu ne’e husu ba Sekretaria Estadu Asuntu Parlamentar, atu hato’o ba Ministru Óbras Públika (MOP) para bele haree didi’ak, liu-liu ba emprezáriu sira ne’ebé mak halo estradas, labele inventa BOQ nar-naran deit, hodi hamosu tan orsamentu bo-bo’ot.

Manuel Castro hatutan katak, kompañia sira sé bele karik servisu tuir dezeñu BOQ ne’ebé maka iha, tanba tau ekipamentu sira iha ne’ebá haree katak la merese duni tau iha ne’ebá.

Iha okaziaun ne’e Deputadu Manuel Castro mós kestiona konaba estrada ba parte Venilale ninia. Tanba tuir Manuel Castro, kompania ne’ebé maka uluk kaer projetu estrada ne’e promote ona atu fui alktraun, maibé iha realidade to’o oras ne’e kompañia husik abandona estrada ne’e noa lakontinua.

“Ha’u rona katak kompañia ne’e bangkrut tiha ona, maibé Governu hasai osan lubuk ida ba iha ne’ebá. Besik 10 milloenes de dolares amerikanus. Ne’ebé presiza relatóriu ida mai iha ne’e para ami hakarak atu hatene kona ba ida ne’e,”dehan nia.

Deputadu bankada FRETILIN ne’e akresenta mós katak, iha parte Vemase, kompañia sira kee fali ona alkatraun sira uluk taka ne’e, maibé lahatene bainhira maka atu bele hadia fila fali.

“Ne’ebé husu ba VI Governu konstitusionál ne’e, ita hakarak haree ninia rezultadu labele ita troka Governu tun sa’e deit, maibé nia implementasaun ne’e la la’o ba oin,”tenik nia.

Iha fatin hanesan Sekretariu Komisaun E PN ne’ebé trata asuntu Infra-Estrutura Transporte Komunikasaun deputadu Paulino Monteiro Soares Babo hateten katak, kompañia sira ne’ebé maka hakarak kaer projetu ba estrada tenki kumpri rekezitus ne’ebé maka iha.

“Projetu ida ne’ebé maka ita hakarak haree ba nia kualidade, rekezitus barak teb-tebes, kritérias barak maka ita tenki kumpri, ne’e kompañia tenki esperénsia, kompañia tenki iha osan, kompañia ne’e tenki administrativamente nia tenki di’ak, nia mentalidade tenki di’ak para hala’o buat ne’e ho di’ak,” nia esplika.

Hatán ba preokupasaun deputadu sira nian ne’e, Sekretaria Estadu Asuntu Parlamentar Maria Teresinha Viegas hateten katak, nia parte sei hato’o problema ne’e ba Governu liu husi Ministériu ne’ebé kompetente atu tau iha konsiderasaun.eni

Jornal Nacional

REVIZAUN LEI VITALÍSIA, ESBOSU CNRT IHA PROSESU ELABORASAUN


Deputadu bankada CNT, Cesar Valente ‘Pilotu’ hatete bankada CNRT iha ona prosesu elaborasaun ba esbosu lei pensaun vitalisia nebe atu halo revizasaun.

Nia hatutan esbosu bankada CNRT nian nee iha ona Sekretario Jeral Partido CNRT nian hodi entrega ba meza parlamento Nasional.

Polítika bankada parlamentar sira nian ne’ebé maka hakarak atu halo revizaun ba lei pensaun vitalísia maioria iha ona vontade diak, tantu partidu bloku koligasaun (CNRT, PD no Frente Mudansa) inklui bankada opozisaun FRETILIN rasik.

Deputadu Pilotu pessoalmente konkorda duni atu halo revizaun ba lei pensaun vitalísia ne’ebé maka oras ne’e sai diskusaun bo’ot iha públiku. Maibe nia fiar katak lei refere sei halo revizaun, tanba polítika konsensu nasionál entre bankada parlamentar sira iha ona.

“Agora hela deit ajusta entre CNRT aprezenta nia lei para ho FRETILIN, PD no Frente-Mudansa hanoin lisuk oinsa maka bele ajusta sira nia proposta ne’ebé maka sira hato’o tiha ona. Sekretariu Jerál partidu CNRT nian kontaktu ona ami deputadu sira husu opiniaun no ami CNRT tenke konsistente ho ninia programa iha kampaña liu ba katak tenke revee duni pensaun vitalísia ne’e, bele redus hodi fó justisa social ba sidadaun hotu,”deklara deputadu Pilotu ba Jornalistas sira semana kotuk ne’e iha PN.

Pilotu hatutan, durante ne’e husi bankada PD aprezenta ona sira nia proposta no propriu bankada FRETILIN iha II Lejislatura hato’o ona sira nia proposta no FRETILIN husu atu review fila fali proposta lei ne’e.

“No agora dadauk bankada sira hotu hein deit proposta hosi bankada CNRT nian hatama para hodi haree. No ha’u fiar katak Sekretariu Jerál CNRT nian elabora hela esbosu ida kona-ba revizaun lei ne’e,”afirma nia.

Nune’e, deputadu Pilotu mós husu ba Prezidente Parlamentu Nasionál, Vicente Guterres atu hola parte maka’as mós iha desizaun sira ne’e para hodi deskute.

“Ami sei ezijé nafatin para bankada bele haree husi partidu ninia proposta ne’e hodi bele aprezenta no molok tama ba kampaña eleitoral iha tinan 2017 pelu menus lei pensaun vitalísia ne’e iha ona revizaun,”dehan Pilotu. bal

Jornal Nacional

CHINA APOIA MILLAUN US$ 13 BA TIMOR LESTE


Governu China liu husi koperasaun bilateral apoia orsamentu millaun US$ 13 ba Governu Timor Leste hodi uza atu dezenvolve komersiu industria Timor Leste nian.

Ministru Negosius Estranjeirus no Kooperasaun (MNEK), Hernani Coelho informa katak, nia hasoru malu ho Ministru Negosius Estrnjeirus China ninian, hodi ko’alia kona-ba asuntus kooperasaun bilateral entre rai rua ne’e ninian.

Iha sorumutu ne’e, Hernani Coelho ho Ministru Negosius Estranjeirus China ko’alia liu kona-ba pasu konkretu ba kooperasaun rai rua ne’e nia ba futuru.

“Iha tempu badak, ita se iha enkontru nivel teknika ninian, entre China ho Timor Leste, atu estabelese ita nia mekanismus de kooperasaun, husi 2016 ba oin ninian. Iha biban ida ne’eba mós, China anunsia ninia apoiu foun id aba Timor Leste, atu bele apoiu ekonomika ida spontan ba Timor, purvolta de US$ 13 Miloens, para ita bele uza ba dezenvolvimentu área komersiu industria sira ne’e,”dehan Hernani Coelho ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin MNEK Dili, Sesta (18/9).

Nia hatutan, China mós pronto atu ajuda joven sira husi Timor Leste, li-liu atu fó formasaun kona-ba, área saida mak Timor Leste persija. “Ita konvida sira, karik iha tinan oin, sira bele mai vizita Timor Leste, hodi haree ita nia sistema sira iha ne’e, para haree área saida mak sira bele koopera ho ita kona-ba buat sira ne’e,”relata Hernani.

Nia haktuir, China mós pronto atu simu joven sira husi Timor Leste, ne’ebé mak hakarak atu ba simu formasaun iha China.

Alende ne’e, Hernani mós informa katak, iha okaziaun ne’e mós, nia halo enkontru ho Ministru reprezentante Ministru Negosius Estranjeirus Japaun ninian, hodi ko’alia mós kona-ba asuntu kooperasaun.

“Ita konsentra liu kona-ba áreas navegasaun marítima ninian, infraestruturas, rodobiariu nomós infraestruturas produsaun,”informa Hernani.

Nasaun China la’os foin mak apoia Timor-Leste maibe nasaun ne’e apoia ona Timor-Leste iha parte politika nian ne’ebé momentu neba ulun bo’ot Timor-Leste nian halo deklarasaun independensia unilateral iha tinan 1975. China mos iha tempu restaurasaun independensia nia laran apoia ona TL maka’as tebes hanesan halo gratuita edifisiu Palasiu Prezidensial Aitarak Laran Dili, Ministerio Negosius Estranjeirus iha Praia dos Coqueiros no apoia seluk ba dezenvolvimentu rai ida nian.cos

Jornal Nacional