sexta-feira, 27 de outubro de 2017

PR Lú Olo Sei Partisipa Asembleia Jerál FONGTIL Iha Fulan Oin

DILI, (TATOLI) - Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo disponivel atu halo abertura ba asembleia jerál Organizasaun Naun Govermantais (ONG) FONGTIL iha fulan oin (Novembru) bazeia ba konvite hosi FONGTIL ne’ebé hato’o ba Xefe estadu ohin.

Diretór Ezekutivu FONGTIL, Arsénio Pereira, esplika katak, asembleia jerál FONGTIL nian, nu’udar atividade planeadu ne’ebé akontese dala ida kada tinan tolu, hodi halibur membru sosiedade sivíl ne’ebé hamahan an iha sombriña FONGTIL nian, hodi diskute mandatu foun organizasaun FONGTIL nian.

“Ami konvida ona Prezidente atu halo abertura ba ami nia asembleia jerál iha fulan Novembru,” Arsénio Pereira informa bainhira hasoru jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, Bairru Pité, Dili, Ohin.

Iha Asembleia jerál ne’ebé FONGTIL organiza ne’e mós, matéria ne’ebé sei diskute, ida mak, revizaun ba estatutu organizasaun, hili konsellu foun no aprezenta relatóriu servisu durante mandatu tinan tolu ho orsamentu.

Objetivu seluk enkontru FONGTIL ho Xefe estadu, FONGTIL relata kona-bá rezultadu servisu parseria sosiedade sivíl ho sestu governu.

Entretantu FONGTIL nu’udar organizasaun sombriña ba organizasaun sosiedade sivíl definitivu hamutuk, 349, no organizasaun hamutuk 36 mak oras ne’e konsidera hanesan kandidatu. Organizasaun sira ne’e hotu kompostu hosi nasionál tantu internasionál.

Jornalista: Agapito dos Santos | Editór: Manuel Pinto

Foto: Diretór Ezekutivu FONGTIL, Arsenio Pereira da Silva. Foto/FONGTIL.

Nurima: Politika Laos Inimigu ba Malu

THETIMOR-NEWS.com, DILI – Deputada Bankada FRETILIN Nurima Ribeiro Alkatiri hatete, politiku laos inimigu ba malu, maibe komunikasaun importante liu-liu lider partidu sira tanba intrese nasional ba povu nia moris bo’ot liu.

“Ita lalos inimigu ba malu iha politiku maibe komunikasaun entre lider masimu sira no partidus politiku sira importante tebes. lalos dehan programa sira la liu ona ne’ebe ita la koalia ba malu. Ne’e lalos. ita tenke iha komunikasaun ba mlu nafatin tanba intrese nasional ba povu bo’ot liu,” dehan deputada Nurima ba THETIMOR-NEWS iha edifisiu Parlamentu Nasional (PN), Kinta (26/10/2017).

Maski daudaun ne’e, Aliansa Maioria Palamentar (AMP) liu husi konferensia imprensa ne’ebe halao iha salaun bankada CNRT foin lalais ne’e hatete katak, Primeiru Ministro (PM) Dr. Mari Alkatiri tun ba baze atu halo referendum no kontra Konstituisaun RDTL.

Tanba ne’e, deputada Nurima esplika, “Sira kompriende sala ona, tamba FRETILIN ou Sekretariu Jeral FRETILIN tun ba baze seidauk atu halo referendum, tun agora daudaun atu halo esplikasaun no konsolidasaun ba saida mak iha programa nia laran no tanba sa mak programa ne’e la liu. Ida ne’e mak servisu ne’ebe FRETILIN hamutuk ho PD halo hela,” dehan deputada Nurima.

GMN TV | Jornal Nacional


GMN TV | direto

Labele Hamanas Situasaun Iha Facebook, Lere Kunfia Xanana Jere Krizi Lideransa

MEDIAONETIMOR - Tanba daun-daun ne’e povu Timor-Leste (TL) envrenta krizi politiku no lideransa maka husu hotu-hotu atu kontribui ba garante seguransa estabilidade iha idak-idak nia hela fatin.

“Hau hanoin situasaun ne’ebé mosu daun-daun ne’e maka krizi politiku no krizi lideransa. Nune’e, ami lakohi para povu ki’ik sira ne’e ba sunu malu hosi facebook para hamanas nafatin situasaun.”

Hateten Xefe Estadu Falintil-Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL), Major Jeneral Lere Anan Timur ba Jornalistahafoin remata enkontru ho Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo iha Palasiu Presidensiál.

Nia esplika, F-FDTL hamutuk ho Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) ne’ebé kaer lei no órdem nia dever no misaun maka garante seguransa estabilidade para komunidade no joven sira tu’ur hakmatek ho situasaun politika rai laran.

L7 konsidera opozisaun la iha nasionalismu “Taur bele ba PM”

Segundu Komandante FALINTIL Região III, Cornelio da C. Gama ‘L7’, konsidera deputado sira opozisaun la iha sentimentu nasionalismu, tanba deskute deit politika no la rona malu hodi deskute povu nia moris.

“Hau hare iha Parlamentu Nasional, politiku maka barak liu, nasionalismu laiha,” hateten L7 ba GMN iha Edefisiu Conselho Kombantentis Libertasaun Nasional Munisipiu Dili, Tersa (24/10/2017).

L7 reafirma katak, kuandu opozisaun sira iha nasionalismu, sira tenke tuir malu, respeita malu, obedese malu, maibe politiku deit ne’ebe sira deskute laiha hun laiha dikin no la hanoin ba povu nia diak.

L7 hateten, se opozisaun sira iha nasionalismu karik, sira fiar malu, respeita malu hodi deskute programa lori moris diak ba povu, no dezenvolve diak liu tan nasaun iha tinan lima nia laran.

Alkatiri Fihir Assanami no Agio Apresenta OJE Daruak


DILI: Primeiru Ministru, Mari Alkatiri, kontinua firme la ba Parlamentu Nasionál iha aprezentasaun daruak programa VII Governu Konstitusionál. Nune’e, fihir ona figura ne’ebé atu substitui Xefe Governu iha debate ne’e.

Tuir informasaun ne'ebé diáriu ne’e rekolla husi Palásiu Governu katak, enkontru Konsellu Ministru, foin lalais ne’e, Xefe Governu fihir ona figura rua ne'ebé iha poténsia boot atu reprezenta ninia fatin iha diskusaun ba daruak nian.

Figura na’in rua ne'ebé nakloke daudaun ona ba publika mak Ministru Estadu no Ministru Rekursu Minerais, Mariano ‘Assanami’ Sabino no Ministru Adjuntu Primeiru no Ministru ba Delimitasaun Fronteira, Hermenegildo ‘Agio’ Pereira.

Diáriu ne’e konfirma ba Ministru Assanami, maibé nia rasik mós seidauk iha informasaun klaru kona-ba asuntu ne’e, tanba reuniaun Konsellu Ministru, foin lalais ne’e, ko'alia liu ba revizaun programa tuir kestaun ne'ebé foti ona iha PN.

Nia akresenta katak, nu’udar pesoál seidauk hetan informasaun ida kona-ba kestaun ne’e. Maibé, iha posibilidade tanba PM rasik deklara sei la ba tan PN.

Ne'e duni se de’it mak PM sei hili nia mak sei prepara aprezenta programa no Orsamentu Retifikativu iha PN.

Hafoin aprezentasaun programa VII Governu nian ba dahuluk la pasa, Governu haree no hadi'a ona atu kompleta kestaun ne'ebé partidu opozisaun sira foti iha parlamentu hodi debate tan dala ida.

Entretantu, Primeiru Ministru, Mari Alkatiri hateten, programa VII Governu nian balun prontu ona, maibé sei hein dadus balun seidauk kompletu.

“Deputadu sira ezije dadus barabarak, ami tenke lori dadus kompletu dívida mak hira? Osan atu gasta ne’e hira ami tenke lori hotu. Deputadu mak ezije hakarak dadus ne’e kompletu, ami buka hela dadus ne’e. Ami sente katak kompletu ona ami lori ba”, tenik nia.

Semana Oin Governu Haruka OR ba PN

Nune’e, tuir planu, semana oin Governu sei haruka Orsamentu Retifikativu ba Parlamentu Nasionál (PN) hodi diskute ba diskusaun no aprovasaun.

Primeiru Ministru, Mari Alkatiri hateten, serbisu públiku barak agora osan laiha, tanba Orsamentu Retifikativu seidauk aprova.

Nia esplika, interpretasaun ida ke sala dehan, antes aprova Orsamentu Retifikativu tenke aprova uluk programa.

Orsamentu Retifikativu laiha ligasaun ho Programa, tanba programa ne’e ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2018 ninian “Orsamentu Retifikativu la presiza hein to’o programa Governu ninian atu hetan aprovasaun iha Parlamentu Nasionál”, dehan PM Alkatiri, iha Palásiu Prezidensiál Bairru-Pité, horisehik.

Ne’e duni, Governu prepara ona Orsamentu Retifikativu hodi aprezenta ba Parlamentu Nasionál iha semana oin. 

Tomé Amado | Independente

Grupo Rezistensia Husu Xanana-Alkatiri Cs Dialog

DILI, (TATOLI) - Reprezentante Organizasaun massa Rezisténsia, OJETIL, RENETIL, OPJELATIL, Santo António, Sagrada Família no seluk tan ne´ebé hamahon án iha grupu Junta das Organizações da Resistência Para a Defesa da Soberania Nacional preokupa ho situasaun polítika iha rai laran, tanba ne’e husu Prezidente Repúblika atu reúne dialog entre lider sira hanesan Xanana, Alkatiri, Taur, no seluk tan.

Ezijénsia hato’o liuhosi konferénsia imprensa ne´ebé hala´o iha sede Komité 12 Novembru Balide, Dili, Sesta, Ohin.

Iha konferénsia ne’e organizasaun massa rezisténsia hato’o nia ezijénsia sira hanesan tuir mai ne´e;

Husu ba Prezidente Repúblika (PR), Dr. Francisco Guterres Lú Olo atu uza nia kompeténsia tuir Konstituisaun haruka hodi konvoka lider nasionál na´in tolu hanesan Xanana Gusmão, Marí Alkatiri no Taur Matan Ruak, ulun boot partidu  PD no KHUNTO nune´e tuur hamutuk ho Prezidente Repúblika hodi buka solusaun ba situasaun polítika iha rai laran.

Igualdade Jéneru Sai Hanesan Sentru Ba Prosesu

LIKISÁ, (TATOLI) – Sekretaria Estadu Igualdade Jéneru no Inkluzaun Sosiál, Laura Menezes Lopes, husu ba liña ministerial sira atu konsidera kestaun igualdade jéneru, sai hanesan sentru ba prosesu planeamentu, define programa no orsamentu.

“Normalmente ita bolu orsamentu tenke sensivel ba jéneru hodi responde nesesidade feto sira,” , Laura Menezes Lopes  hato’o iha nia diskursu relasiona ho loron internasionál feto rural ne’ebé selebra iha Suku Watu-Vou, Postu Maubara no Munisípiu Likisá, Kinta (27/10).

Laura fó hanoin, iha tinan 2016 governu hatuur ona deklarasaun Maubesi katak, atu asegura polítika no programa iha nia implementasaun liuhosi hakabit maluk feton sira iha área rural liuhosi setór edukasaun, saúde no agrikultura.

Ho ida ne’e governu atuál husu atu servisu liña ministerial sira kontinua koopera malu nafatin hodi atu lori dezenvolvimentu ne’ebé di’ak ba sosiedade liuliu ba maluk feton sira iha área rural no urbana.

Dezenvolvimentu Sosiedade Rurál Presiza Kontribuisaun Inan Feton Sira

LIKISA, (TATOLI) – Espoza Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL), Cidalia Lopes Nobre Mouzinho Guterres, hateten valór sosiál nu’udar baze ba dezenvolvimentu ekonomia sosiedade, nune’e inan feton sira presiza partisipa no kontribui ba dezenvolvimentu sosiedade rurál.

“Ita hatene katak iha pasadu maioria komunidade sira uza de’it produtu doméstika, maibé ikus mai hahú iha valór komersiál eh merkadu, nune’e presiza tebes inan feton sira hodi kontribui ba dezenvolvimentu feto rurál”, haktuir Cidalia iha abertura selebrasaun loron internasionál ba feto rurál iha suku Watu-Vou, Postu Administrativu Maubara, Munisípiu Likisa, kinta (26/10).

Tuir nia, dala-barak feto sira hasoru difikuldade hodi hadi’a liutan produsaun no asesu merkadu nomós obstákulu ne’ebé feto frekuenta mak menus asesu ba rai hodi bele jere, menus asesu kréditu tanba rekezitu aas no todan, oportunidade asesu informasaun menus no asesu merkadu ne’ebé kompetetivu.

“Ha’u haree kondisaun infraestrutura báziku hanesan estrada, bee moos nu’udar obstákulu ida hodi dudu partisipasaun no kontribuisaun feto sira nian iha área rurál ne’ebé rai buras”, rekoñese.

Rúsia fó kilat hamutuk 5.000 ba Filipina hodi luta hasoru grupu Estadu Islámiku

Governu Rúsia, iha loron-kuarta ne'e, fó ona kilat Kalashnikov hamutuk 5.000 no kareta militar hamutuk 20 ba Filipina hodi luta hasoru grupu estremista Estadu Islámiku (EI), iha serimónia ida iha Manila ne'ebé lidera hosi Prezidente Rodrigo Duterte.

Prezidente filipinu asisti asinatura hosi kontratu entrega nian ba forsa armada sira Filipina nian hosi lote ekipamentu militar rusu nian ne'ebé inklui mós kilat-musan hamutuk millaun ida no kapasete besi-asu nian hamutuk rihun lima.

Ministru Defeza filipinu nian, Delfín Lorenzana, hatete katak hanesan "doasaun ida lahó folin" no Governu rusu "hakarak ajuda" Filipina "hodi kombate terorizmu, tanba luta mós hasoru terorizmu iha nia nasaun no ajuda iha luta global hasoru terorizmu".

Doasaun ne'e to'o liutiha loron ida hafoin akordu koperasaun tékniku militar ne'ebé asina hosi Lorenzana ho nia homólogu rusu, Sergey Shoygu, iha ámbitu hosi reuniaun ida hosi ministru sira Defeza nian hosi Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku (ASEAN) nian ne'ebé hala'o iha Clark, hosi kilómetru 100 hosi norte Manila nian.

Tuir akordu ne'ebé asina iha loron-tersa, nasaun rua kopera iha "investigasaun, apoiu ba produsaun no posibilidade interkámbiu ba espesialista sira no formasau hosi tropa sira ba programa hamutuk", haktuir hosi komunikadu ofisial.

Dezde kaer poder iha Juñu 2016, Prezidente Filipina nian hahú hadook aan hosi aliadu tradisional, Estadus Unidus, liuliu iha ámbitu militar, no hakbesik ba Xina ho Rúsia iha defeza no mós iha área sira diplomátiku no ekonómiku nian.

SAPO TL ho Lusa

Sobe para 47 número de mortos em incêndio em fábrica na Indonésia

Jacarta, 26 out (Lusa) -- As autoridades indonésias elevaram para 47 o número de mortos causados por um incêndio numa fábrica de pirotecnia nos arredores de Jacarta, que provocou ainda dezenas de feridos.

"Encontrámos oito novos corpos, perfazendo 47 mortos no total. Ainda não sabemos ao certo quantas pessoas estão desaparecidas", declarou à cadeia de televisão Kompas TV Harry Kurniawan, chefe da polícia da cidade de Tangerang, onde se localiza a fábrica.

O incêndio foi declarado cerca das 09:00 de hoje (03:00 em Lisboa) num complexo industrial em Tangerang, situado próximo de uma zona residencial, e ao início da tarde os bombeiros continuavam a combater as chamas.

Segundo as imagens da televisão indonésia, o incêndio provocou o desmoronamento parcial dos edifícios da fábrica, há viaturas calcinadas e uma densa nuvem de fumo negro sobre a fábrica.

Testemunhas contaram à televisão terem ouvido duas fortes explosões durante a manhã.

Segundo a polícia, está em curso um inquérito para apurar a causa do fogo.

JH (FPA) // FPA

TAILÂNDIA | O rei morreu há um ano. Funeral é só agora e custa 80 milhões

Um legado divino e um luto que parecia eterno. Um ano depois da morte do rei tailandês, o povo vai chorar por Bhumibol Adulyadej, num funeral avaliado em 80 milhões. O sucessor semeia reticências.

Há pouco mais de um ano morreu Bhumibol Abulyadel, o rei da Tailândia que esteve no trono durante sete décadas. As bandeiras, nas escolas e edifícios oficiais, desceram no elevador da normalidade e estacionaram a meia haste. O luto ameaçou até o stockde roupa preta, conta este artigo do El País. A história aqui é que o luto durou um ano: o rei elevado a semideus será cremado esta quinta-feira.

Bhumibol Adulyadej, que era venerado na Tailândia, onde é visto como uma figura unificadora no país marcado por rivalidades políticas, chegou ao poder a 9 de junho de 1946. A Tailândia, lembra outro artigo do El País, teve 19 Constituições e 19 golpes de Estado em 80 anos. O homem que nasceu nos Estados Unidos e estudou na Suíça, sucedeu ao irmão mais velho, Ananda, que apareceu misteriosamente baleado na cabeça no seu quarto no palácio real de Banguecoque.

No início do reinado, já depois da abolição da monarquia absoluta no país, em 1932, o papel do rei foi ensombrado por uma série de líderes militares fortes. Mas com o apoio de outros membros da família real e alguns generais, Bhumibol Adulyadej fortaleceu o papel da monarquia, com uma série de visitas às províncias mais remotas e através de numerosos projetos de desenvolvimento agrícola.