quarta-feira, 27 de janeiro de 2016

Partidu Boot Balun Seidauk iha Sede Permanente Maibe Aluga De’it


Sira de’it laiha sede permanente, tansá sira halo lei hodi limita fali partidu ki’ik sira ne’ebé atu moris?

Alterasaun Lei Eleitorál ne’ebé Parlamentu aprova ona no oras ne’e trava hela iha meza Prezidente Repúblika (seidauk promulga) ke’e rai kuak ba demokrásia no hamate partidu ki’ik sira ne’ebé eziste iha Timor-Leste.

Uluk, partidu ne’ebé atu rejista iha Tribunál presiza de’it apoiantes hamutuk rihun 5 bele ona harii partidu, maibé alterasaun lei ne’e rasik ezije partidu foun sira tenke iha apoiantes rihun 20 no tenke estabelese sede iha munisípiu 13.

Diretór FONGTIL, Arsenio Pereira hateten iha Konstituisaun dehan katak ita iha multi partidaria iha rai ida ne’e, maibé kuandu kritéria ida hanesan ne’e dalaruma bele hamate partidu ki’ik sira ne’e.

“Uluk rihun 5 de’it apoiu kartaun eleitorál ne’e bele ba rejistu ona sai hanesan partidu polítiku, maibé iha mudansa to’o rihun 20 ne’e di’ak maibé iha parte seluk bele hamate demokrásia no mós bele hamate partidu ki’ik sira,” Arsenio hato’o kestaun ne’e iha nia serbisu fatin, Caicoli, Díli, foin lalais ne’e.

Nia esplika, oras ne’e daudaun prezidente seidauk promulga alterasaun lei ne’e rasik entaun ita sei uza nafatin lei tuan ne’e tanba lei foun ne’e rasik prezidente sei haruka ba Tribunál atu análiza kona-ba konstitusionalidade, maske eleisaun besik ona.

Partidu polítiku sira hanesan patrimóniu estadu tanba liu-hosi partidu sira ne’e maka povu hili reprezenta povu iha estadu, entaun partidu hotu-hotu tenke organiza-án atu oinsá bele prepara lideransa ida di’ak ba futuru nasaun.

Arsenio akresenta katak kualidade lideransa iha partidu ne’e importante liu nune’e bainhira povu hili ba Parlamentu bele produs lei ida di’ak ba povu no nasaun nia moris di’ak.

“Kuandu ema iha partidu maka kualidade ladi’ak maka ba iha Parlamentu mós kualidade ladi’ak tanba nar-naran tau ema ba depois la tuir prosesu rekrutamentu iha partidu nia laran,” Arsenio esplika.

Tuir nia katak lei tuan ne’e sufisiente ona tanba partidu idak-idak hetan subsídiu atu bele hadi’a partidu iha baze no estabelese mós edifísiu iha munisípiu sira. Nia dehan partidu boot balun de’it to’o ohin loron sei aluga nafatin sede.

“Sira de’it laiha sede permanente, tansá sira halo lei hodi limita fali partidu ki’ik sira ne’ebé atu moris?,” nia kestiona.

Hatán kona-ba ita nasaun ki’ik, lei tuan ne’e rasik sei permite ema harii partidu barak? Nia hatete ita nia nasaun uza sistema multi-partidaria tanba ne’e ema sé de’it iha direitu atu loke. Maske nune’e, Arsenio sujere atu partidu ki’ik sira ne’e tenke halo bloku nune’e labele estraga votus iha tempu eleisaun.

Deputadu Bankada CNRT no hosi Komisaun A Parlamentu Nasionál (PN) trata asuntu lei, Arão Noe esplika, tuir prosesu normál, bainhira lei ida hetan aprovasaun hosi PN sei baixa ba Prezidente Repúblika (PR) atu promulga. Maibé, Prezidente ezerse ninia funsaun nu’udar Xefi Estadu husu ba Tribunál Rekursu atu halo apresiasaun ba konstituisionalidade, ne’e PR nia poder.

Enkuantu Arão afirma, sé daudaun ne’e lei refere la promulga maka lei anterior sei válidu nafatin ho ninia artigus no mós aliña sira. No sé alterasaun ne’ebé PN halo hetan promulga hosi PR ne’e lei anteriór sofre konsekuénsia ona ho alterasaun ne’ebé iha. Tan ne’e, tuir nia, laiha problema enkuantu lei refere PR promulga no iha vigór.

Nia dehan, razaun fundamentál PN altera lei refere tanba haree ba situasaun agora nian. TL ninia populasaun iha millaun ida resin, no iha partidus polítikus 26 iha eleisaun jerál 2012, no daudaun ne’e rejistu tan to’o ona 30 partidus. Tan ne’e, kona-ba kualidade partidu sira nian komesa konfuzaun maske nu’udar nasaun demokrátiku multi partidáriu.

Kona-ba lejizlasaun ne’ebé iha, tuir nia, hakarak hasa’e kualidade partidus polítikus sira nian liu-hosi alterasaun ba lei ne’ebé iha. Ho lei refere maka atu rejistu partidu polítika foun ida tenke ho 20 mill eleitores. No ba partidu sira ne’ebé eziste ona no Tribunál fó tiha ona akreditasaun válidu nafatin. Katak, depois de lei ne’e promulga lori ba implementa.

Ba partidus foun sira ne’ebé mosu, nia dehan, hafoin de lei ne’e promulga sira tenke tuir ona kritérius 20 mill eleitores ne’ebé eziste ona. No tuir informasaun ne’ebé sira hetan laiha ona inkonstitusionalidade ba lei foun ne’e. Hein de’it PR atu promulga.

Ho lei foun ne’e bele garante kualidade partidus polítikus? Arão hateten, atu hadi’a ba sira ne’ebé sei mosu mai, no ba sira ne’ebé iha tiha ona tanba sira iha direitu adkiridu, sira adkere tiha ona sira nia direitu, ita labele hamate. Maibé, só iha artigu um (1) númeru kuatru (4) ne’ebé hateten katak, partidu polítika ida la tuir eleisaun dala rua (2) tui-tuir malu maka lakon ou mate.

“Hanesan ezemplu iha eleisaun 2012, partidu PNT la partisipa iha eleisaun, no sé 2017 mai maka nia la partisipa tan maka partidu ne’e mate ona. Tribunál bele deklara katak laiha ona partidu ida ne’e. Tanba ne’e maka ita hein katak ezijénsia sira iha lei ne’ebé ami altera ne’e sira tenke kompete, kada eleisaun atu manán ou lae, tenke partisipa iha eleisaun,” esplika deputadu ne’e iha uma fukun PN, Sesta (15/01).

Deputada Bankada FRETILIN no hosi Komisaun D trata asuntu Ekonómia ho Dezenvolvimentu, Josefa Alvares afirma katak, lei refere sira sei deskuti hela. No bainhira lei foun ne’e seidauk promulga maka lei anterior sei mantein nafatin tanba sei válidu.

Kona-ba lei anterior ne’e, tuir nia tenki halo revizaun iha parte balun tanba uluk ema loke partidu barak tebes, maibé ladun iha responsabilidade bainhira iha konta finanseira. Nia dehan, estadu fó osan ba partidus rejistadus sira ne’e atu hala’o kampaña no sira seluk tan, maibé sira uza osan ne’e maka la tuir nia dalan no laiha relatóriu.

“Ne’e ita haree katak fó todan boot ida ba estadu, gasta la tuir dalan no pior liu tan la halo relatóriu ba estadu. Ne’e buat ida ke la di’ak no la loos. Tan ne’e maka atu evita buat sira ne’e di’ak liu ita ba ho partidu oituan de’it, maibé ba ho responsabilidade duké ho partidu barak laiha responsabilidade,” dehan deputada ne’e iha PN.

Kona-ba lei foun ne’e atu garantia kualidade partidu polítikus foun sira, nia dehan katak, ne’e depende ema ne’ebé harii partidu polítiku. Nia harii tenke iha ninia programa ne’ebé maka di’ak no mós ho ema ne’ebé hamriik iha oin ho di’ak. Demokrásia, sim señor, maibé ho responsabilidade.

Dekana Fakuldade Siensia Polítika Universidade Díli, Cesaltina Angela hateten ohin loron lei ne’ebé agora iha ne’e fó espasu mós ba partidu sira tenke iha figura matenek ne’e importante. Sé katuas veteranus sira ne’e laiha hotu entaun ita atu hili sé, ne’e hanesan dalan ida atu hakat.

Nia dehan partidu úniku iha Timor ne’e só figura la’os matenek, kestaun boot ida ba ita Timor ema hotu haree ba figura, agora matenek ne’e bele diretór, bele profesór maibé figura iha partidu laran tenke iha.

“Kestaun ba ami akadémika haree katak kualidade partidu polítiku ne’e maioria, ema barak dehan matenek barak ne’e klaru maibé seidauk tau sira nia matenek lolos iha partidu hanesan top ka bele foti desizaun tanba tuir nia,  atu harii partidu polítiku úniku iha Timor-Leste ne’e figura la’os matenek,” Cesaltina esplika.

Dekana ne’e esplika lei agora dadaun iha prezidente ne’e rigorozu atu bele fó atensaun ba partidu polítiku atu labele harii partidu. Nia aumenta, estadu direitu demokrátiku ema hotu iha direitu atu harii partidu polítiku maibé rekursu partidu polítiku ne’e saida, ita nia kontestu  Timor-Leste ne’e kómiku oituan.

Dezvantajen maka kuantidade eleitores ba partidu polítika sira tanba dezaraska buka atu kolekta votantes. Agora, vantajen ida maka tenke eduka timor-oan sira ne’ebé gosta polítika atu eduka ema atu bele serbisu maka’as.

Nia hatutan, ita ohin loron polítika ne’e fásil maibé iha rai ida no nasaun ida  ema nia kompetisaun iha partidu polítiku ne’e boot demais. Ita haree ezemplu de’it iha Austrália, ema ida ukun maibé ninia rivalidade (persaingan) ne’e maka’as tebes hanesan sira nia primeiru ministru ne’e la kleur troka.

“Agora ita haree katak partidu polítiku ne’e kompetisaun maka’as tebes. Kompetisaun ne’e atu eduka ema atu bele avansa, atu bele hanoin tiha lai maka kompetisaun, nasaun sira ne’ebé avansa ho ideolojia sosialista maka mosu kompetisaun maibé demokrásia ne’e la’os kompetisaun,” nia afirma.

Nia dehan tan, partidu barak mosu ne’e tanba ita nia lei maka fó dalan maibé ita haree ba ita nia kuantidade eleitores bele ka lae. Ida ne’e maka importante populasaun um mill itál. Partidu 30 resin oinsá, hotu-hotu hetan subsídiu ne’e labele osan iha ne’ebé.

“Investimentu laiha, osan mós laiha no mina maran ne’e oinsá? Partidu polítiku sira buka osan hosi ne’ebé tanba partidu polítiku sira ne’ebé ukun foti osan hosi ne’ebé, investimentu oituan ne’ebé iha ne’e la fó retornu,” Cesaltina haklaken. (Efrem/Jon/Ryo)

Matadalan

Medalia Grande Colar, Hametin Kooperasaun TL-RI


DILI - Medalia Kondekorasaun Grande Colar de Ordem neebe Prezidente Republika Timor Leste entrega ba Prezidente Republika Indonesia, atu hametin Kooperasaun entre Timor Leste no Republika Indonesia.

Tuir Vice Prezidente Parlamentu Nasional Adriano Nacimento katak medalia nee hanesan rekoinesementu ida neebe Prezidente Republika hodi Povu Timor Leste nia naran hatoo ba Prezidente Indonesia iha komimentu atu kooperasaun entre nasaun rua nee.

Hau hanoin medalia neebe mak prezidente fo hodi hametin Kooperasaun, kondekarasaun nee hanesan responsabilidade ita fo konfiasaun ba Prezidente Jokowi no povu Indonesia nudar nasaun Vizinu,” dehan Adriano ba STL, Kuarta (27/01/2016) iha PN.

Nia hatete povu nasaun nee kulturalmente la seluk no la let tamba nee apresia no hatudu Timor Leste ninia boavontade hanesan nasaun Vizinu, hodi hametin liu tan prosesu Dezemvolvimentu iha Timor Leste.

Hatan kona ba Timor oan Barak neebe mak sei hanesan Refizuadu Iha Indonesia, Adriano hatete refiziadu neebe mak iha desizaun individu, tan nee labele obriga no sira sai sidadadaun Indonesia nee Timor Leste labele obriga tamba sira mak hili rasik.

Iha fatin hanesan deputadu Cristovao Barros hatete vizita Prezidente Republika Indonesia mai iha Timor Leste lao tuir planu no servisu neebe mak nasaun rua nee halao tiha on,a no vizita nee atu hametin relasaun entra nasuan rua. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (28/1/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Jokowi Hola Produtu Lokal TL, PN Konsidera Simples-Habesik Povu


DILI - Reprezentante Povu iha uma Fukun Parlamentu Nasional konsidera Prezidente Republika Indonesia Joko Widodo nebe iha nia visita hola mos produtu lokal Timor Leste, hatudu katak simples, hakbesik povu no fo importansia ba produtu lokal iha Timor Leste.

Tuir Deputadu Bankada CNRT Cristovao Barros katak Prezidente Republika Indonesia Jokowi neebe vizita basar lokal nee, hatudu prezidente nee mai husi ema neebe kiik simples no hakbesik povu.

Ita hare Prezidente Republika Indonesia Jokowi hola produtu lokal ita nia nee hatudu ninia ema neebe simples, besik povu no fo impartansia ba ita nia produtu lokal,” dehan Cristovao ba STL, Kuarta (27/01/2016) iha PN.

Nia hatete vizita neebe mak halo hatudu ba nai Ulun Timor oan sira katak labele taka matan ba produtu lokal iha rai laran, atu nunee fo korazen ba povu hodi faan produtu lokal atu nunee povu neebe mak faan bele hetan rendementu.

Iha fatin hanesan deputadu bankada PD Adriano Nacimento hatete hola produtu lokal iha Licidere neebe Prezidente Jokowi hatudu ninia simplesidade hodi fo importansia ba produtu lokal.

Iha fatin ketak Antonio dos Santos nudar povu senti kontante tamba prezidente Republika Indonesia vizita Timor Leste laos vizita deit ulun boot sira maibe vizita mos povu kiik hodi hola produtu neebe povu faan. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (28/1/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

TL-Indonesia Servisu Hamutuk Kontrola Peska Ilegal


DILI - Estadu Timor Leste (TL) Republika Indonesia (RI) asina ona akordu, servisu hamutuk hodi kontrola peska ilegal, hodi proteze riku soin tasi nia.

Tuir Ministru Estadu Kordenador Asuntu Ekonomia Ministru Agrikultura Peska Estanislau da Silva hateten sira asina memorandum nee konaba peska ilegal, mas agora akordu nee konba implementasaun.

Tamba nee agora ami sei kria ekipa espesifika ida, para oinsa ita kopera didiak ho Indonesia, para hare konaba aktividade peska Ilegal, nebe sirkula iha tasi laran,” hateten Estanislau, ba Jornalista sira, hafoin remata Konsellu Ministru, iha Palasiu Governu, Kuarta (27/01/2016).

Depois Indonesia tau sira iha lista negra, bainhira sira mai husu lisensa peska nia iha TL, TL tenki husu ba Indonesia katak ema sira nee halao aktividade peska iha neeba ka lae. TL presiza apoiu espesifiku ruma, halo persigisaun ba peska illegal, TL bele husu apoiu ba indonesia, relasaun ida nee diak nee bele proteze rekursu naturais iha tasi nia.

Iha fatin nee mos Vice Ministru Obras Publika e Trasporte e Komunikasoes Inacio Moreira deklara konaba asina akordu ho Indonesia hodi aprezenta kontiudu tomak akordu ninia, hodi halo kooperasaun ho estadu Indonesia, ba metrolozia estadu Indonesia ho TL nia.

Nia hatutan agora halao formaliza, nunee hametin liutan TL nia koopersaun diak liu tan e modalidade kopersaun maka importante liu kapasitasaun depois apoiu ekipamentus neebe diak para monta, tamba agora dadauk husi dirasaun nasional metrolozia nia prepara hela sistema TL.

Nunee mos Observador Politika Jose da Silva hateten metodolozia iha TL seidauk asesu, tamba nee presiza servisu hamutuk ho nasaun sira neebe ahli ba metodolozia para TL ba futuru bele asesu. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (28/1/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Povu Nia Votus Fo Parpol Laos ba Igreja no ONG


DILI – Presidente Partidu Demokratiku (PD) Adriano do Nascimento hatete, kada tinan 5 povu fo nia votus ba partidu politik sira, laos votus nee fo ba igreja no ONG.

Nia hatete, povu nee la beik, neebe politik sira ba bosok deit, politik sira hatoo ninia program diak bele vota, ladiak la bele vota.

Ami prepara atu tun fo hatene inan aman sira, PD mak nee, se laran kman bele vota, se lavota nee mos sira nia desijaun, tamba ita hakarak ka lakoi tinan 5 povu fo nia votus, povu fo nia votus nee fo se fo partidu politika, laos fo igreja ka ONG atu mai tur laiha,” dehan Adriano ba STL, iha PN, Dili, Kuarta (27/01/2016).

Ukun nee tuir PR Partidu Demokratik Adriano katak, iha nasaun neebe deit tenke liu husi partidu politik, tamba nee politik tempu ida tenke tun ba baze hodi hatoo nia programa.

Nunee mos Prezidente bankada PD iha Uma Fukun PN, deputada Maria Lurdes Bessa hatete, militante ho simpatizante partidu Demokratiku hahu husi Nasional too baze prontu atu servisu makas, hodi lori Partidu Demkratiku hasoru elisaun 2017. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (28/1/2016). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Relatoriu Konta Zeral 2014, Hetan Rekomenda 24 Husi Tribunal


DILI - Relatoriu Tribunal kontas konsege hetan rekomendasaun 24 ba governu, nunee Parlamentu Nasional halao Audensia publika ho Ministeriu neebe mak konsege hetan rekomendasaun.

Tuir Prezidente Komisaun C Asuntu Finansas Publika Virgilio Marcal katak Komisaun C halo audensia Publika ho Ministeriu Finansas, konaba konta Jeral Estadu 2014 neebe hetan rekomendasaun husi Tribunal Kontas.

Rekomendasaun husi Tribunal Kontas nee barak total 24 ba institisaun sira neebe mak ami bolu hodi halo audensia atu kompleta ami nia relatoriu, atu diskuti iha planaria kona ba konta Zeral Estadu 2014 nian,” dehan Virgilio ba Jornalista (27/01/2016) Iha PN.

Nia hatete tuir lolos konta Zeral Estadu halo diskusaun antes proposta Jeral estadu, maibe tamba konta zeral nee tribunal Rekursu haruka relatoriu iha debate orsamentu, tamba nee foin halo audensia publika ho ministeriu sira neebe mak hetan rekomendasaun.

Virgilio esplika katak Minsteriu finansas halo Audensia tamba nee finansas tama konta Zeral Estadu kona ba finansas nian nune parlamantu  husu sira nia hanoin kona ba kontra Zeral neebe tribunal de kontas halo rekomendasaun.

Iha fatin hanesan Vice Ministru Finansas Helder Lopes hatete Ministeriu Finansas hetan konvite atu halo audensia ho komisaun C hodi hare kona ba relatoriu tribunal de kontas nian ba orsamentu jeral estadu 2014 ninian. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (28/1/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae