segunda-feira, 15 de outubro de 2018

XG Hasoru Lu Olo, PN Konsidera Vontade Abertura Politika


DILI - Relasiona ho Xefe Negosiador Prinsipal Fronteira Maritima Xanana Gusmao (XG) hasoru malu ho Prezidente Republika (PR) Francisco Guteres Lu Olo iha semana kotuk, Parlamentu Nasional (PN) konsidera hatudu vontade abertura politika atu bele iha konsensus.

Kestaun nee hatoo husi Xefe Bankada PD Antonio da Conceicao katak, haree ba enkontu entre maun XG ho PR parte pozitivu tebes, hodi dehan katak too iha tempu neebe mak iha interese nasional.

"Haree ida nee diak katak iha ona vontade diak iha abertura politika neebe mak tenta atu buka saida mak konsensus, liu-liu estratejiku agora maun XG hasoru malu ho Prezidente Republika Francisco Guteres Lu Olo, tanba papel neebe mak maun Xanana halao iha rai liur hodi haree ba negosiasaun FM, no mos ba sosa saham Conoco Philips nian neee osan tente tama iha OJE,” hatete Antonio ba jornalista Segunda (15/10/2018) iha PN.

Nia hatete, ida nee atu bele biaviliza kontaktu PN no PR importante, para depois iha consensus politika ba nasional tanba atu dada Kadoras mai no mos ba orsamentu bele aprova ho aseitasaun, laos maioria kualidade neebe bele expresa opiniaun bele tau ambitu politika iha global no mos lokal reprezanta povu. 

NOTISIA Kompletu Lee Iha Jornal Stl Edisaun Tersa (16/10/2018)

Guilherima Franco | Suara Timor Lorosae

PN Laiha Plenaria, Antonio: “Hau Lasimu Razaun Laiha Plenaria”

DILI - Relasiona ohin Segunda Parlamentu Nasional (PN) laiha sesaun plenaria, Xefe Bankada PD  Antonio da Conceicao hatete nia laiha ka lasimu razaun  katak laiha plenaria, ida nee ladun hatene organiza ou jestaun manajemen.

Kestaun nee hatoo husi Xefe Bankada PD Antonio da Conceicao katak, nia hanoin ohin iha plenaria tanba iha Sesta sira halo komferensia lider bankada atu iha plenaria, nunee mos prepara hela ajenda ida atu lori ba plenaria.

“Hau hanoin karik ohin iha plenaria, nunee iha Kuarta-Kinta plenaria extraordianrai atu  deskute kona ba orsamentu privativa, maibe ohin hau rona dehan laiha despaisu. Ida nee ba hau dehan katak inkapasidade ba ukun nian, nunee mos lahatene organiza sasan, jestaun manezemen. Buat sira nee mai ho regras para dehan plenaria iha, dehan iha, laiha dehan laiha”, lamenta Xefe bankada PD antono ba jornalista Segunda (15/10/2018) iha PN.

Tuir nia, iha prosedemintu sira kalo iha razaun tanba nee laiha plenaria maibe tuir regras normal nee iha nee plenaria.

Hatan ba kestaun nee Primeira Vice atual Prezidente PN Interina Maria Angelina Lopes katak, ohin loron laiha plenaria sei audensia ho dekretariadu PN hodi haree kona ba orsamentu privativu, i aban lokraik mak sei plenaria hodi lee kona ba  relatoriu paraser komisaun C nian kona ba orsamentu privativu PN nian. Neebe ba Kuarta-kinta mak foin debate
NOTISIA Kompletu Lee Iha Jornal Stl Edisaun Tersa (16/10/2018). 

Guilherima Franco | Suara Timor Lorosae

Timor-Leste Presiza Hametin Soberania Ai-han


DILI, (TATOLI) – Prezidente steering committee organizasaun Hadomi Agrikultura Sustantavel Timor-Lorosa’e (HASATIL), Ego Lemos, hatete polítika husi rede HASATIL maka defende soberania ai-han, katak antes atu ko’alia kona-ba seguransa ai-han Timor-Leste presiza hametin soberania ai-han.

“Soberania ai-han katak hahán ne’ebé maka ita kuda, prodús rasik iha rai-laran, ita presiza halo diversifikasaun nomós ita tenke eduka filafali ita-nia povu atu labele depende de’it ba ai-han ida de’it no ida ne’e maka polítika ne’ebé HASATIL kontinua halo advokasia to’o ohin loron”, Ego afirma iha ámbitu selebrasaun loron mundiál ai-han (ne’ebé monu iha 16/10) ho tema promove ai-han lokál nutritivu hodi hakotu hamlaha no má nutrisaun iha tinan 2030 iha Faról, ohin.

Hatutan Timor-Leste ukun-an tinan 16 ona no hetan influénsia maka’as, maibé Governu foti asaun ho adota polítika oioin no ida maka Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS) ne’ebé sai hanesan pasu ida importante tebes.

“Ita-nia ajénsia sira komesa implementa programa agrikultura konservasaun, depois ita-nia organizasaun oioin komesa toka ona oinsá maka halo serbisu hanesan konservasaun bee-matan, fini lokál nomós barak komesa dezenvolve to’os eskolár ne’ebé tama iha kurríkulu nasionál no ne’e sinál di’ak ba Timór maski foin ukun-an tinan 16, maibé progresu la’o maka’as”, katak.

Tanba ne’e, buat ida ne’ebé maka movimentu presiza halo maka reforsa de’it saida maka eziste iha país ne’e no labele para no kontinua fó hanoin ba Governu, ajénsia sira ne’ebé  mai serbisu iha Timór atu kontinua respeita matenek lokál no labele estraga rekursu naturál iha rai-laran.

“Tanba ne’e maka ita selebra loron ai-han mundiál, ita labele ko’alia kona-ba ai-han ne’ebé mai de’it husi rai-li’ur, maibé tenke hanoin oinsá maka dezenvolve ai-han ne’ebé maka ita iha rasik”.

Hatutan dalabarak ko’alia kona-ba seguransa ai-han ema hanoin foos mak úniku ai-han ne’ebé asegura seguransa ai-han nia.

“Mas ida ne’e laloos, se estratéjia ida ne’e maka uza, atu tinan atus-ida mós Timór sei la ultrapasa problema seguransa ai-han iha rai-laran. Atu ultrapasa ida ne’e maka ita hotu tenke hamutuk diversifika ita-nia ai-han, ita tenke hahú eduka ita-nia povu, jerasaun foun oinsá maka bele han kahur, atu nune’e labele depende de’it ba foos, tenke aprende han batar, ai-farina, talas, hudi no han tuir tempu kolleta”.

“Se tempu kolleta hare ita han hare, batar ita han batar, ita tuir ida ne’e, se ita han tuir demanda maka produsaun rai-laran sei lato’o”.

Timor-Leste rai ki’ik, foho maka barak, populasaun kada tinan aumenta ba beibeik no rai ne’e la’ós borraxa atu dada luan, tanba ne’e hakarak ka lakohi buka estratéjia foun atubele rezolve kestaun seguransa ai-han iha rai-laran.

“HASATIL nia polítika, ita defende soberania ai-han, asegura fini lokál, bee no rai atu komponente ne’e labele privatiza, povu maka tenke sai na’in duni”.

Prezidente Sentru Lojístika Nasionál (CLN-sigla iha portugés) Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI), Agusto Junior, hatete kona-ba ai-han rai-laran ne’e importante tebes no polítika ne’ebé CLN halo maka koko atu deteta ho di’ak konsome prinsipál iha país ida ne’e.

“Mak foos ne’e ka, batar, kumbili ka saida tan? Ita-nia dadus estatístika lahatudu klaru mai ita konsome nasionál ne’e saida loos, iha rai seluk iha, ne’ebé bele hatene tinan ida bele konsome batar, foos no hahán sira seluk hira? Maibé iha Timór ita seidauk iha”.

Nia afirma tuir kálkulu tinan ida ba foos nian, tinan ida konsome pur vlota tonelada 146.000, maibé realidade produsaun rai-laran ba hare kada tinan iha de’it tonelada 30.800 tuir dadus Ministériu Agrikultura no Peska nian iha 2018 ne’e no bainhira dulas tiha hetan de’it tonelada 18.617.

“Signifika kosumu nasionál ho produsaun rai-laran labele kona malu tanba produsaun rai-laran bele atinje de’it fulan ida ho balun ba konsumu nansionál, entaun dalan ida ne’ebé Governu liuhusi Sentru Lojístika Nasionál tenke halo lalais para prevee buat sira ne’e mak tenke hatama foos husi rai-li’ur”.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editora: Rita Almeida

Imajen: Diretór Ezekutivu Permatil, Ego Lemos, hafoin sorumutu ho Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál iha Palásiu Governu, ohin. Foto Antonio Goncalves

Kazu Laga, Xefe Suku Nunira: “Polisia Baku Ha’u ho Komunidade 7”


DILI: Kazu ne’ebé akontese iha Laga, Munisipiu Baukau sai komplikadu liu tan. Polisia Nasionál Timor Leste duun autoridade lokal Nunira lakohi koopera hodi rezolve problema ne’ebé iha, enkuantu Xefe Suku Nunira Nilton Gama rekuza no duun polisia halo agresaun hasoru nia no nia komunidade na’in 7.

Hafoin kazu ne’e akontese, Xefe Suku Nunira hamutuk ho nia komunidade na’in hitu ne’ebé hetan baku husi membru PNTL eskuadra Laga hakat mai Dili hodi hala’o tratamentu saúde iha ospital nasionál no hato’o mós keixa ba Komando Jeral PNTL.

Bainhira hasoru-malu ho jornalista Jornal INDEPENDENTE, Xefe Suku ne’e konta kona-ba akontesimentu ne’ebé akontese iha altura ne’ebá.

Tuir Xefe Suku ne’e, nia ho nia komunidade na’in hitu laiha koñesimentu ba kazu asalta ba delegasaun F-FDTL iha 5 Outubru liu ba.

Nilton konta, iha Sesta (05/10) tuku 12:00 kalan, nia rona asu hatenu no bainhira nia sai mai li’ur nia haree membru polisia hamutuk ho membru F-FDTL hakat mai iha ninia rezidensia.

Hafoin komprimenta, polisia no forsa sira informa ba nia katak sira kaptura ona komunidade na’in hitu (7) tan ne’e presiza prezensa husi Xefe Suku hodi identifika ema sira ne’e nu’udar komunidade Suku Nunira ka lae.

Ho nune’e, nia deside hodi hamutuk ho membru forsa seguransa ba Igreja oin, fatin ne’ebé ema na’in hitu ne’e iha, no forsa sira husu Xefe Suku koñese ema sira ne’e ka lae.

“Sim, ha’u hatene. Sira mesak ha’u-nia populasaun, balun ha’u-nia alin, balun ha’u-nia tiun no balun ha’u-nia maun,” Nilton hasara lia-fuan ne’ebé nia koalia iha altura ne’ebá.

Hafoin ida ne’e, polisia haruka nia sa’e karreta hodi ba eskuadra polisia Laga nian. Bainhira to’o iha ne’ebá no foin tama ba sala laran membru polisia lubuk ida iha Eskuadra laran baku, tuku no tebe ema na’in hitu to’o monu ba rai.

Baku hotu tiha, polisia sira haruka katuas na’in 3 tuur ketak no joven na’in 4 tuur ketak, hafoin sira bolu Xefe Suku tama ba laran.

“Ha’u hatama ba sira la husu tan buat ida pesoal polisia ida ho inisial ZLV tebe kedas ha’u-nia knosen sorin halo ha’u monu kedas ba rai.

Sira hada’u hotu ha’u-nia telemovel. Maibé membrus forsa ida mak kaer fali ha’u-nia liman, haruka ha’u tuur iha kadeira,” dehan Xefe Suku ne’e.

Hotu tiha ida ne’e, Xefe Suku dehan, polisia sira hatete ba komunidade na’in hitu katak sira atu lori Xefe Suku ba Polisia Militar. Molok lori sai Xefe Suku, sira haruka ema na’in hitu ne’e hasai hotu sirania roupa hafoin hatama sira ba sela laran.

“Ha’u sei asiste, sira haruka ha’u-nia populasaun na’in hitu ne’e hasai hotu roupa, depois sira hatama tiha ba sela laran,” dehan nia.

Polisia sira tula Nilton, la’os ba kuartel PM, maibé ba haree bus ida iha Laivai ne’ebé ho kondisaun vidru odamatan rahun.

Tuir Nilton, nia hakfodak bainhira haree kondisaun karreta tanba nia laiha iha koñesimentu no la simu informasaun ruma kona-ba akontesesementu asalta delegasaun F-FDTL. Sa tan distansia husi ninia uma iha Soba ba Buigira, fatin kazu ne’e akontese, kuaze kilometru neen (6).

Hatan kona-ba deklarasaun husi Komandante Polisia Eskuadra Laga, Primeiru Sarjentu Duarte Ximenes katak nia lakohi koopera, Nilton dehan nia koopera ne’e mak maske kalan boot nia ba ho polisia hodi koñese no identifika ninia komunidade sira.

Maibé, nia lamenta tanba polisia sira la buka tuir didi’ak informasaun maibé halo uluk agresaun fiziku.

Tan ne’e, autoridade lokal ne’e husu ba Komando Jeral PNTL atu loke prosesu investigasaun hasoru nia membru sira Eskuadra Laga ne’ebé halo agresaun fiziku ba sira.

Tuir nia iha agresaun fiziku ne’e ema na’in rua nia liman tohar no nia rasik hetan aleja iha nia knosen loos.

Iha fatin hanesan, vitima ida Thomas de Sousa Gama hatete, nia la hatene kazu asalta delegasaun FFDTL tanba kalan ne’e nia toba tiha ona.

“Ema tuda uma mak ha’u sai mai, ha’u haree kedas maun forsa na’in rua hamutuk ho maun polisia ida. La husu tan buat ida, maun polisia ne’e lori kedas kilat baku ha’u mak ha’u tahan kona ha’u-nia liman tohar kedas,” dehan vitima ne’e.

Molok ne’e, Komandante Eskuadra PNTL Postu Administrativu Laga, Primeiru Sarjentu Duarte Ximenes informa, iha 5 Outubru tuku 1o kalan, joven sira halo asalta bainhira ekipa F-FDTL no família sira ho karreta no motór lori mate-isin husi Dili atu ba iha Laivai, Munisipiu Lautem.

Iha akontesimentu ne’e rezulta karreta no motór balun hetan estragu hafoin hetan tuda husi joven sira.

Kona-ba joven ne’ebé mate, nia dehan, família husi vitima deskonfia iha pesoal F-FDTL mak tiru. Maibé to’o agora PNTL seidauk hetan evidensia klaru.

Hafoin akontesimentu ne’e, nia hatutan, parte PNTL no F-FDTL to’o kedan iha fatin akontesimentu hodi husu informasaun ba Xefe Suku Nunira, Laga, Nilton Gama, maibé autoridade ne’e rezeita fó informasaun ba parte seguransa.

Ba na’in hitu ne’ebé hetan kaer, nia hatete, entrega ona ba Polisia Eskuadra Laga hodi halo investigasaun.

Entretantu, polisia husu mós atu halo autopsia ba matebian Martinho, maibé família lakohi koopera.

“(familia) Sira lakohi entrega mate-isin ba ami (polisia). Maibé sira deskonfia nafatin katak matebian Martinho nia mate ne’e forsa mak oho. Oinsá ita bele dehan ne’e forsa mak oho kuandu la halo autópsia?,” Komandante ne'e kestiona.

Daudauk ne’e, nia hatutan, PNTL no autoridade sira halo aprosimasaun ho família atu bele entrega mate-isin hodi bele justifika lia loos.

Bainhira familia lakohi nafatin atu koopera, Duarte dehan, polisia labele atu lori prosesu ne’e ba oin tanba laiha faktu no evidénsia ne’ebé bele indika.

Tomé Amado | Independente

Liu Oras 72, Tribunal Liberta Arguidu 5 Kazu Hera


DILI: Tribunal Distrital Dili (TDD) la realija julgamentu ba arguidu na’in lima (5) ne’ebé deskonfia komete iha kazu omesidu agravadu iha Hera hasoru Carlos da Costa.

Ho nune’e signifika katak polisia tenke liberta suspeitu na’in lima ne’ebé sira kaer iha 10 Outubru foin lalais.

Iha Sabadu (13/10), Polisia Servisu Investigasaun Kriminal (SIK) Munisipiu Dili lori arguidu na’in 5 ba tribunal molok tuku 10:00.

Maibé Ministériu Públiku (MP) la marka prezensa atu promove arguidu sira ba Tribunal hodi submete ba interogatoriu dahuluk.

Defeza husi arguidu, Gil Amaral hatete, tuir lei, interogatoriu dahuluk labele liu oras 72, konta husi oras ne’ebé polisia kaptura suspeitu.

“Polisia kaer sira iha tuku 9:00 maibé liu tiha ona oras 72. Sira adianta tiha ona oras rua molok aprezenta ba tribunal tanba ne’e tenke liberta,” deklara defeza ne’e iha Tribunal foin lalais ne’e.

Maske tribunal liberta ona, maibé Gil dehan la signifika sira livre ona husi prosesu sira ne’e.

“Prosesu investigasaun kontinua lao. Tempu ida Tribunal sei bolu fali sira atu hala’o fali prosesu investigasaun ba oin. Laos Tribunal liberta ona sira, ne’ebé prosesu hotu, lakon ona, ne’e la loo,” dehan nia.

Molok ne’e, ofisial polisia ida ne’ebé lakohi públika ninia identidade informa, iha Tersa (09/10) Polisia Servisu Investigasaun Kriminal Munisipiu Dili simu tan mandadu detensaun husi Tribunal Munisipiu Dili (TMD) hodi halo tan kapturasaun ba joven na’in lima.

Nia dehan, TMD rasik mak indika atu polisia halo kapturasaun ba ema na’in lima seluk relasiona ho kazu omesidu agravadu hasoru Carlos da Costa ne’ebé akontese iha Hera iha 9 Setembru 2018.

“Orden (detensaun) ne’e sei ezekuta iha loron 10 Outubru dader maizumenus tuku 09:00,” informa fonte ne’e horseik.

Ho kapturasaun ba na’in lima ne’e signifika sei iha suspeitu na’in sia mak tuir prosesu justisa ba kazu oho Carlos iha Hera.

Tomé Amado | Independente

Atleta Difisiente Husu Governu Mellora Kondisaun Ba Sira


DILI, (TATOLI) – Atleta defisiente, liliu Komité Paralímpiku Nasionál Timor-Leste (CPNTL-sigla portugés) husu governu atu mellora kondisaun ba atleta defisiente sira bainhira ba kompete atividade desportiva no atletizmu iha nível nasionál nomós internasionál.

“Ami la ezije buat barak maibé mellora kondisaun, atleta defisiente iha rejiaun sira ne’e poténsia tebes só ita seidauk abranje to’o iha ne’ebá”, hatete Prezidente CPNTL, Júlio Sarmento Lopes, iha Sekretariu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), Lecidere, domingu (14/10), hafoin partisipa ASEAN Paralimpic Games 2018, iha Jakarta-Indonézia.

“Ha’u husu ba governu liuliu sekretáriu estadu haree to’ok oinsá, ami la ezije tanba situasaun governu mós, karik governu la’o, hakat pasu metin, ba oin, ami hakarak di’ak liu mellora”.

Tanba tuir prezidente CPNTL ne’e, rai seluk ema mai ho sira-nia atleta hanesan armada, lori ró no seluk tan tula sira nia atleta maibé sira ba lori ain-tanan hodi dudu no dada malu de’it.

“Maibé, ita la lakon mós ho sira, ita iha poténsia, só ita lakon ho meius no tékniku de’it. Ita la’ós fraku, ita forte”, katak tan Júlio Sarmento Lopes perante komunidade, Nélio Isaac Sarmento, Ministra Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD), Dulce de Jesus Soares no reprezentante Parlamentu Nasionál, Deputadu Komisaun F (asuntu Juventude no Desportu ho G (asuntu sidadania, kultura no igualidade).

Tanba ne’e dala ida tan, nia sujere ba SEJD nomós deputadu sira, futuru iha osan, haree mellora desportu la’ós ba de’it ema ho defisiénsia maibé mós ba ema la ho defisiénsia atu nune’e TL ba kompete, labele fila mamuk ka liman tanan.

“Maibé, mai oferese mós buat ruma tanba osan ne’e osan nasaun nian, estadu nian, ema barak mate, tanba rai ida ne’e. Ita nafatin lori nasaun ne’e ba mundu hodi hatutan, hatudu katak Timor mós bele”, insiste prezidente CPNTL.

Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), Nélio Isaac Sarmento, iha biban ne’e,  hateten defisiente sira agora sai eroi foun ba nasaun, tanba hatudu prestasaun di’ak no hamorin Timor-Leste perante komunidade internasionál liuhusi atividade desportiva.

“Eroi foun la’ós imi tenke kaer kilat ba funu. Maibé, eroi foun katak imi enxe ukun aan ne’e ho prestasaun maske imi defisiente”, hateten SEJD, Nélio Isaac Sarmento.

Nia orgullu liutan mak atleta defisiente Teofilo Freitas no Pascoela dos Santos Pereira, sai inspiradór ida ba joven atleta hotu iha Timor-Leste katak sira defisiente bele tanbasá ita normál labele.

“Ho ida ne’e mak ha’u hakarak lori governu nia naran agradese ba Komite Paraolímpiku Timor-Leste ba atleta defisiente sira, liliu Teofilo no Pascoela. Imi-nia kontribuisaun importante ba ita-nia nasaun agora hodi haree ba futuru”, agradese sekretáriu estadu ne’e.

“Ha’u dehan ba Teofilio ho Pascoela, lalika laran taridu! Ha’u, ministra ho deputadu sira hotu sei fó apoiu tomak oinsá mak atu bele ita-boot sira-nia kapasidade iha desportu. Ida ne’e hatudu katak ita sei hasoru dezafiu ne’ebé barak oinsá buka kondisaun ne’ebé espesífiku ba atleta sira ho defisiente nomós atleta sira normál”, friza SEJD hodi reforsa tan.

Sekretáriu estadu ne’e esplika atu kria kondisaun la’ós haree uluk valór saida mak ita sei simu maibé kondisaun ne’e hahú kedas husi ekipamentu, fasilidade nomós infrastrutura sira seluk ne’ebé bele uza atu hasa’e kapasidade atleta sira-nian.

“Tinan oin ita hasoru eventu internasionál ida mós boot; Sea Games, ne’ebé sei akontese iha tinan oin iha Manila, Filipina, sira sei kontinua nafatin ba partisipa. Kontinua partisipa, agora ita tenke hahú kedas investimentu ba preparasaun. Se ita la halo ida ne’e, ita lalika dehan sira ba tenke lori fila medalla, se ita la kria kondisaun”, dehan sekretáriu estadu Nélio Isaac Sarmento.

SEJD mós husu ba atleta defisiente sira, liliu atleta Teofilo Freitas ho Pascoela dos Santos Pereira treinu basá sei eventu importante seluk ne’ebé sei mai. “Lorokraik ba kampu treinu, nafatin book aan”, apela Nélio Isaac Sarmento.

Entretantu, atleta Teofilo Freitas fila ho rezultadu “medalha de ouro” ka medalla osan mean rua no atleta Pascoela dos Santos Pereira ho bronze ida.

Jornalista: Rafy Belo | Editora: Rita Almeida

Imajen: Atleta defisiente hafoin fila husi Indonézia. Foto: Agus Segoras

Projetu Relokasaun Terminal Ró Atinje Ona Porsentu 50,7


DILI, (TATOLI) - Ministru Transporte No Komunikasaun, José Agostinho da Silva relata ba Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, kona progresu projetu relokasaun terminal ró iha portu Dili, inklui servisu ministériu.

Agostinho dehan, progresu konstrusaun portu ferry Dili ho naruk metru 100 ho luan metru 20 atinje ona porsentu 50,7, terminal ne’e sei akomoda ró rua durante oras 24 nia laran, ho andár ida no bele akomoda ema na’in 300.

Aleinde ida ne’e, kompleta mós ho klase ekonomia, VIP (Very Important Person), fatin ba defisiente no labarik sira, nune’e mós prepara ba fatin estasiomentu ba karreta sira ne’ebé tula pasajeiru.

“Ha’u mai hato’o servisu ministériu nian, inklui progresu konstrusaun portu ferry Dili, ne’ebé mak orsamentu ne’e apoiu husi povu no governu Japaun. Progresu konstrusaun ne’e rasik, oras ne’e daudaun atinje ona porsentu 50,7”, tenik ba jornalista sira foin lais ne’e iha Palásiu Governu.

Projetu ne’e tau fatuk dahuluk iha loron 8 Outubru 2017 husi governu Timor-Leste no reprezentante governu Japaun, hetan tulun fundu hosi governu Japaun ho montante ¥2.197 (millaun $20) no husi Governu Timor-Leste rasik millaun $1.

Kompañia Tobishima Corporation mak ezekuta obra ho supervizaun hosi Ides Inc ho Japan Port Consultants Ltd, ne’ebé tuir planu projetu ne’e sei kompleta iha Marsu 2019.

Jornalista: Julia Chatarina | Editór: Manuel Pinto

Formasaun Sensivel Jéneru Bele Muda Publikasaun Iha Mídia


DILI, (TATOLI) – Parseiru mídia sira hosi parte governu no sosiedade sivil, espera depois fasilita formasaun sensivel jéneru ba mídia sira bele akontese mudansa iha publikasaun.

“Ami fiar katak ho prosesu formasaun ne’e bele hadi’a no muda ita nia hanoin oinsá mak hakerek notísia ne’ebé mak reprezenta duni saida mak ita diskute durante loron lima nia laran atu hamenus violénsia ba feto tantu doméstika ou violénsia bazea ba jéneru”, katak Diretór Ezekutivu Programa Monitorizasaun ba Sistema Judisiál (JSMP-sigla inglés), Luis de Oliveira Sampaia, hafoin ensera formasaun iha salaun Maria Goreti Sekretariu Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) iha Kaikoli, sesta, (12/10).

Nia hatutan: “Vítima bazea ba jéneru ne’e sira vítima ona, dalaruma publikasaun ne’e reforsa tan, tanba ita kontinua reforsa ita nia perspetiva ne’ebé mak patriarkál, katak violénsia ne’e buat normál ida”.

Formasaun ba mídia sira ho tema “Prevene Violénsia Kontra Feto, Mídia Mós Bele”, hala’o durante loron lima hahú segunda, (8/10) to’o sesta, (12/10) ho formandu hosi mídia sira ne’ebé fahe ba dader partisipa hosi editór no xefe redasaun, entretantu parte loraik ba jornalista sira ho matéria ne’ebé hanesan.

Fasilitadór hosi formasaun ne’e mai hosi SEII, Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Konsellu Imprensa (KI), JSMP no Fundasaun Ázia (TAF-sigla inglés), Nabilan.

Luis de Oliveira Sampaio akresenta durante tinan naruk nia laran, JSMP la servisu mesak, tanba mídia sira mós halo kna’ar importante atu fahe informasaun ba komunidade, Estadu, autoridade kompetente sira nomós tribunál.

Tanba ne’e, nia dehan presiza servisu hamutuk atu hadi’a prestasaun servisu ne’ebé mak dalabarak hasoru dezafíu, nune’e bele hadi’a husi aspeitu jornalizmu ninian liuhosi formasaun.

Resprezentante Konsellu Imprensa, Altino Freitas, konsidera formasaun ne’e bele kapasita jornalista sira hodi kontribui halakon violénsia bazea ba jéneru iha liuhosi servisu mídia nian.

“Bainhira ita seidauk tuir formasaun ida ne’e, dalaruma ita hapar ho buat balun, maske ita hatene maibé ita haluha, ezemplu ita bele kria anglu ida impaktu ambiente ida ba feto no labarik sira oinsá?”, tenik.

Xefe Ekipa Programa Nabilan husi TAF, Ana Yan, hateten violénsia hasoru feto no labarik sira iha Timor-Leste hanesan problema boot no sira mak sempre sai vítima, tanba ne’e liafuan husi publikasaun notísia sira mós iha impaktu ba vítima no sosiedade.

“Mídia iha papel inportante duni atu muda ema nia atitude kona-ba igualdade jéneru, tanba ne’e ami espera ida ne’e la’os treinamentu ikus maibé bele kontinua servisu hamutuk atu lori mensajen importante ba komunidade no ajuda maluk feto no labarik sira atu hamenus violénsia”, katak.

Diretór Jerál SEII, Armando da Costa, espera formasaun ne’e bele akontese mudansa iha publikasaun notísia sira iha mídia nasionál.

“Ami espera bele iha mudansa ne’ebé mak bele akomoda, sensivel ba jéneru no bele konsidera labarik no feto sira, ema ho difisiénsia, nune’é mós ba ema ho orientasaun sosiál diferente”, tenik.

Ho esperansa ne’e, Armando dehan sei nafatin halo observasaun ba publikasaun mídia nasionál sira liuhosi notísia ne’ebé hatun, nune’e bele sensibiliza instituisaun sira.

Entretantu, formasaun ne’ebé realiza durante loron lima ne’e ho kolaborasaun husi SEII, SEKOMS, KI, JSMP, TAF, UN Woman, inklui Governu Austrália.

Formandu sira hanesan editór no jornalista sira ne’ebé mai husi mídia nasionál hamutuk 13, tantu emprime, televizaun no online.

Jornalista: Julia Chatarina | Editora: Rita Almeida

Imajen: Diretór Ezekutivu JSMP, Luis de Oliveira Sampaio, fahe sertifikadu ba formandu sira. Imajen Gabinete SEKOMS/Verónica

Atletas timorenses recebidos como heróis, depois de êxito nos Asian Para Games


Díli, 14 out (Lusa) - Dezenas de pessoas receberam hoje em festa os atletas timorenses Teófilo Freitas, que conquistou duas medalhas de ouro, e Pascoela dos Santos Pereira, vencedora de uma de bronze - as primeiras para Timor-Leste -, nos Asian Para Games.

Os dois atletas, e a restante delegação timorense, chegaram hoje a Díli depois de participarem na terceira edição dos Jogos, que decorreram nas últimas semanas na capital indonésia e onde a dupla fez história.

Teófilo Freitas, que tem dificuldades motoras, fez história com a conquista do primeiro ouro para Timor-Leste em qualquer competição internacional, com vitórias nos 400 metros, onde obteve um recorde asiático, e nos 1.500 metros, com registo máximo da competição.

No último dia da prova, nos 1.500 metros, Freitas obteve o tempo de 4.32,74 minutos, ficando à frente do tailandês Surasaj Damchoom e do iraquiano Ali Rsaitmawi.

O atleta já tinha conseguido, dias antes, o feito de conquistar o primeiro ouro, estabelecendo um recorde asiático nos 400 metros na final da prova.

Vídeo da cerimónia de medalhas e do hino timorense, em português, a ser tocado no estádio em Jakarta, foi partilhado dezenas de milhares de vezes nas redes sociais.

Nos dois casos, Teófilo Freitas competiu na classe T37, que abrange todas as provas de pista para atletas com deficiências de coordenação (hipertonia, ataxia e atetose).

A primeira atleta a escrever história - dando a primeira medalha de sempre a Timor-Leste -, foi Pascoela dos Santos Pereira, que conquistou bronze em ténis de mesa.

Vários dos atletas timorenses da delegação, incluindo Pascoela dos Santos Pereira, foram treinados em Timor-Leste pelo português Helder do Carmo, que ajudou a criar a primeira federação, para atletas portadores de deficiência.

Treinou igualmente a equipa de natação, que competiu na prova em Jakarta.

A terceira edição dos Asian Para Games que decorreu na Indonésia, reuniu mais de 2.800 atletas de 43 nações (incluindo uma delegação unificada da Coreia), que, entre 06 e 13 de outubro, competiram em 512 eventos, distribuídos por 18 modalidades.

Em Timor-Leste desde 2014, Hélder do Carmo criou vários projetos para apoiar deficientes em Timor-Leste, conseguindo no ano passado que a universidade nacional timorense, a UNTL, incluísse uma disciplina obrigatória sobre pedagogia e didática da educação inclusiva, no âmbito de um projeto mais amplo para apoiar alunos com necessidades especiais educativas.

Em 2014, organizou o primeiro campeonato nacional de basquetebol em cadeia de rodas - oito equipas reunidas pelas associações timorenses - e iniciou um programa de natação adaptada.

ASP // PFO

Mais de 500 milhões de dólares de danos por sismo na Indonésia - Banco Mundial


Jacarta, 14 out (Lusa) -- O recente sismo de magnitude 7,5 e posterior tsunami, que causaram pelo menos 2.010 mortos na ilha indonésia de Celebes, provocaram danos de pelo menos 531 milhões de dólares, divulgou hoje o Banco Mundial.

O valor, que equivale a 458 milhões de euros, consta de um relatório preliminar daquela instituição sobre os danos em infraestruturas, residências e propriedades não residenciais afetadas pelo sismo e tsunami do passado dia 28 de setembro.

Em comunicado, o Banco Mundial, cuja reunião anual conjunta com o Fundo Monetário Internacional (FMI) terminou hoje em Bali, na Indonésia, refere que este valor não inclui os danos económicos devido às mortes, destruição e terras ou perdas de emprego.

A instituição já havia anunciado um pacote de ajuda de mil milhões de dólares (863 milhões de euros) para assistência e reconstrução em Celebes e na ilha indonésia de Lombok, também afetada por vários terramotos em agosto.

O empréstimo será disponibilizado de acordo com as necessidades e pedidos nesse sentido do Governo indonésio.

O pacote de ajuda destina-se à construção de hospitais, escolas, estradas e abastecimento de água, bem como para reforçar os sistemas de alerta de catástrofes.

Pouco depois do sismo de Celebes, o porta-voz da Agência Nacional de Gestão de Desastres, Sutopo Purwo Nugroho, reconheceu que o sistema de boias instalado após o tsunami de 2004, que provocou 226.000 mortos em mais de uma dezena de países, não funcionava desde 2012.

VM // VM

Foto: Reuters | Jorge Silva