domingo, 8 de maio de 2016

Ukun-Nain Sira! Jornalizmu Laos Krime Ida


Alberico da Costa Junior, opiniaun*

(Reflesaun Ida ba Komemorasaun Loron Liberdade Imprensa Internasionál)

Fraze tópiku husi artigu ne’e loloos mai husi lian Inglés,  “journalism is not a crime”. Ida-ne’e nu’udar slogan kampaña internasionál nian hasoru aktu legál sira ne’ebé kriminaliza rezultadu públikasaun mídia nian.  Tuir politíku ka ukun-nain sira, produtu jornalistíku ne’ebé lafó benefisiu ba sira ka notisia ne’ebé iha tendensia atu hafoer sira ninia imajen nu’udar susuk ne’ebé bainhira deit bele book sira nia tilun. Ho públikasaun ne’e, sira buka dalan oioin hodi lori jornalista ka kanál mídia ne’e ba prosesu legál. Maske dalaruma sira rasik ko’alia barak kona-ba papel mídia nian iha prosesu harii Estadu no prosesu harii demokrasia. Ida-ne’e fakta empiris ne’ebé mosu iha nasaun foun ne’e. Ukun-nain ka entidade balu alérjiku tebes ho públikasaun mídia ne’ebé temi sira ninia partisiapasaun iha kazu ruma. Ema sira ne’ebé iha podér ka iha autoridade tauk tamba lakohi sira nia naran foer no hakarak sai inosente deit. Loloos ne’e, sira apresia no respeitu rezultadu jornalizmu ne’ebé jornalista sira produs tamba ajuda ona Estadu hodi hametin prosesu demokratizasaun no boa governasaun iha railaran. 

Konsekuensia husi sistema politíka demokrasia mak tenke diferente iha opiniaun kona-ba buat hothotu iha prosesu buka dalan atu rezolve problema ruma. Diskusaun, protestu, manifestasaun, dialogu no kontrolu nu’udar mekanizmu husi demokrasia ne’e rasik. Tan-ne’e buat ida diferente iha hanoin ka opiniaun iha organizasaun kiik até organizasaun iha nivel Estadu konsidera nu’udar buat baibain. Ida-ne’e lakonsidera nu’udar bareira. Timor-Leste nu’udar nasaun foun ne’ebé iha prosesu harii Estadu, opta sistema politíka demokrasia no ratifika konvensaun internasionál lubuk ida, nune’e iha prosesu harii demokrasia [democracy building] too agora sei iha prosesu tranzitóriu ba demokrasia ida-ne’e maduru. Ezatamente, ne’e sei depende loos oinsa elementu hothotu iha nasaun ne’e maduru iha iha demokrasia, nune’e bele garante kualidade demokrasia iha rai laran. 

Atu proteje kualidade demokrasia ne’e no halo povu Timor-Leste sai maduru iha demokrasia, papel mídia iha momentu ne’e necesáriu tebes. Mídia iha duni papel importante relasióna ho formasaun opiniaun públiku nian. Kualidade demokrasia ne’e garantidu bainhira iha komunikasaun di’ak entre povu no sira ne’ebé ukun liu-husi mídia nu’udar instrumentu demokrasia. Karik laiha mídia, oinsa politíku sira bele komunika ho sira nia povu iha area rurál sira. Mídia sei hala’o ninia funsaun sosiál ho di’ak baihira liberdade imprensa garantidu. Tamba imprensa ne’ebé livre akontese deit iha nasaun demokratiku sira laos nasaun sira autoritarian ne’ebé iha tendensia militeristiku. Só demokrasia deit mak bele proteje liberdade imprensa no só midia deit mak bele garante komunidade ida demokratiku liu-husi ninia públikasaun, nune’e públiku nia direitu atu hatene ne’e bele realize . Demokrasia lahó liberdade imprensa ne’e laos demokrasia, maibé ne’e autoritarian.  

Konstituisaun República Democratica de Timor-Leste (RDTL) nu’udar konstituisaun ida husi konstituisaun sira-ne’ebé di’ak-liu iha mundu tamba hatu’ur momos kedas liberdade espresaun no liberdade imprensa. Iha parte seluk, báze legál aas-liu ne’ebé Timor-Leste ratifika mak Deklarasaun Universal internasionál kona-ba direitu sivil politíka 1945, Artigu 19: Direitu ba opiniaun no espresaun, inkui mós direitu liberdade atu buka, simu no hato’o informasaun no ideia liu-husi mídia. Tuir hakerek-nain, ida-ne’e nu’udar razaun nato’on ba mídia atu hala’o ninia serbisu ba interese públiku tamba hato’o informasaun ba públiku nu’udar dever konstitusionál mídia nian hodi hatan direitu públiku nian atu hetan informasaun. Enkuadramentu legál sira temi iha leten nu’udar razaun prinsipál katak jornalizmu laos aktu krime ida, maibé lei sira ne’ebé produs dalaruma kontra fali konstituisaun no deklarasaun internasionál sira tamba lei ne’e nu’udar produtu politíka. Maske, iha konsultasaun barak iha prosesu halo lei ne’e, maibé ikus mai politíku sira mak diskute no aprova. Entau ninia rezultadu sai mai tenke tuir politíku sira nia interese. Atu defende sira nia interese, sira ne’ebé halo no hala’o lei produs lei sira ne’ebé latuir prinsípiu demokrasia. 

Direitu ba onra no privasidade, espesialmente ba naran di’ak no reputasaun mós garante iha Konstituisan RDTL, Artigu 36. Maibé mídia iha papel importante ida mak atu defende sidadaun nia direitu atu hetan informasaun tamba meta [goal] husi serbisu mídia nian mak interese publiku. Kódigu Étika jornalista no Lei Komunikasaun Sosiál mós hateten jornalista tenke respeitu ema nia naran di’ak, maibé iha izensaun ka pengecualian, kuandu mídia hato’o notisia ne’ebé iha relasaun ho korupsaun no violensia domestika, ne’e parte ida husi interese públiku no ne’e laviola ema ruma ninia privasidade. Ezemplu, membru governu ida baku nia feen no oan. iha parte ne’e mídia iha dever atu públika, ne’e laos defamasaun tamba violensia domestika ne’e krime públiku. Ezemplu seluk mak, bainhira membru governu ka deputadu ida uza sasan Estadu nian ba interese privadu, mídia iha dever atu públika kazu sira hanesan ne’e.

Funsaun kontrolu sosál mídia nian importante atu halo kontrolu ba prosesu dezenvolimentu nasionál tamba kontrolu ne’e buat importante ida atu hatu’ur buat hotu tuir nia dalan no evita failansu sira ne’ebé labele akontese tan iha futuru. Jornalista iha dever tomak atu respeitu prinsípiu presumpasaun inosente ka azas praduga tak bersalah, liliu oinsa atu evita buat ida trial by the press. Tan-ne’e, kanál mídia sira babain kuandu públika notisia sira ne’ebé relasióna ho asuntu korupsaun sira babain uza liafuan “diskonfia”. Sira ladireitamentu temi ema ida-ne’e ninia partisipasaun iha aktu korupsaun. Karik iha salan ruma relasíona ho notisia ne’e, iha mekanizmu direitu koresaun ka direitu resposta. Buat rua ne’e hatuur momos iha Kódigu Étika jornalista nia no Lei Komunikasaun sosiál atu rezolve desputa entre mídia ho públiku ne’ebé kauza husi públikasaun notisia mídia nian.

Aktu politíku sira ka entidade balu lori jornalista ka kanál mídia sira ba tribunál nu’udar atitude anti-demokrasia no anti-boa governasaun tamba uza fali instrumentu legál sira ne’ebé lademokratiku atu hamate papel mídia nian iha país demokratiku Timor-Leste. Nasaun foun ne’e opta sistema polítika demokrasia no nia konstituisaun Artigu 40 - 41 garante liberdade imprensa no espresaun, maibé iha produtu lei balu mak sai satan no sai amesa ba serbisu jornalista nian iha railaran. Ezemplu, Lei Kódigu Penál, Artigu 285 kona-ba Denúnsia Kulunioza. Artigu ida-ne’e nu’udar lasu ida ba pratikante mídia sira bainhira hato’o informasaun ne’ebé lahó faktu tenke tama ba kadeia. 

Entau, ida-ne’e jornalista sira hahú moris iha ambiente ida lahakmatek, sira komesa halo sensura ba sira nia an-rasik hodi lahalo kobertura ba kazu korupsaun sira ne’ebé ninia impaktu makaas tebes povu nia moris di’ak. Loloos ne’e, prokuradór sira uza Kódigu Sivil no Lei Komunikasaun Sosiál hodi rezolve tamba artigu defamasaun ne’ebé kauza husi públikasaun mídia hasai ona husi Kódigu Penál. Maibé ita nia prokuradór sira uza fali Artigu 285 hodi halo akuzasaun hasoru jornalista ka kanák mídia sira. Ida-ne’e iróniku tebes tamba lialos [kebenaran] ne’ebé mídia hato’o nu’udar kebenaran fungsional, laos lialoos iha aspeitu filosofia. Bele dehan notisia ne’ebé Timor Post hatoo ne’e hanesan informasaun inísiu ba instituisaun judisiál sira atu halo investigasaun ba abuzu podér ne’ebé diskonfia mosu. 

Komisaun Anti Korupsaun (KAK) ho Ministériu Públiku nia serbisu atu halo investigasaun ba kazu notisia kona-ba abuzu podér sira ne’ebé diskonfia akontese laos kriminaliza fali notisia ne’ebé kanál mídia sira públika. Iha situasaun ida agora difisil atu ukun-nain sira ka sira ne’ebé hala’o lei no orden latene aas funsaun mídia nu’udar kontrolu sosiál. Tan-ne’e Jornalista sira iha obrigasaun atu la’o tuir prinsípiu sira universál jornalizmu nian no tenke obdese ba Kódigu Étika jornalista nian tamba ida-ne’e nu’udar dalan di’ak-liu atu evita risku no amesa legál ne’ebé bainhira deit bele mosu.

Hein katak Konsellu Imprensa ne’ebé harii ona ne’e bele estabelese kóperasaun ho instituisaun judisiál sira hodi halo akordu ruma, nune’e labele uza Kódigu Penál, Artigu 285 hodi halo akuzasaun. Maibé uza Kódigu Sivil no Lei Komunikasaun Sosiál nian hodi prosesu kazu sira ne’ebé iha relasaun ho públikasaun notisia mídia nian. Priméru Ministru Rui Maria de Araujo iha ninia deklarasaun imprensa ne’ebé hato’o públikamente iha Tersa (3/5) relasióna ho loron Liberdade Imprensa Mundiál ne’e furak loos. Doutór Rui hodi Governu nia naran promote sei garante nafatin liberdade imprensa iha railaran. Maibé, medida ne’ebé nia foti hodi lori Timor Post bá prosesu legál ne’e kontroversiál. Ida-ne’e halo públiku laran-ruak no kestióna. Karik ne’e nu’udar sinál ida [lampu hijau] husi PM atu dada filafali ninia keisa hasoru Timor Post husi Ministériu Públiku? Ita hein.
  
Hakerek-nain nu’udar Prezidente Konsellu Étika
Asosiasaun Jornalista Timor Loro Sa’e (AJTL)
Editór Radio Liberdade Online no Ativista
Dewan Solisaritas Mahasiswa Timor-Timur (DSMPPTT)

*Radio Liberdade Dili

Reuniaun ba igualidade jéneru CPLP sei hala’o semana oin iha Dili


IV Reuniaun Ministru Responsável ba Igualidade Jéneru no Empoderamentu Feto CPLP nian, sei hala’o iha Dili, semana oin, hafoin halo tiha kanselamentu tanba delegasaun barak maka lakonfirma sira-ninia prezensa. 

Tuir fonte hosi sekretaria estadu Timór ba apoiu no promosaun sosioekonómika feto (SEAPSEM), ne’ebé horisehik dehan ba Lusa katak, reuniaun refere kansela, ohin esplika fali katak desizaun hosi delegasaun Angola atu partisipa hakarak atu enkontru refere hala’o.

"Ha’u konfirma katak reuniaun ne’e sei hala’o duni iha segunda-feira no tersa-feira, tuir ajenda ne’ebé iha ona", dehan fonte SEAPSEM.

Fonte ne’e hatutan tan katak alénde delegasaun hosi Portugal, São Tomé e Príncipe ho Kaboverde ne’ebé fó ona konfirmasaun ba sira-ninia prezensa, delegasaun Angola nian mos, konfirma sira-ninia prezensa iha oras ikus.

“Tanba ne’e maka maski reuniaun refere kansela ona, maibé sei hala’o hikas tuir ajenda ne’ebé iha”, nia esplika.

Sorumutu iha Dili ho tema "empoderamentu ekonómika feto, jéneru no globalizasaun" maka sai nu’udar inisiu hosi reuniaun setoriál oioin ne’ebé sei hala’o iha reta ikus prezidénsia Timór nian hosi Komunidade Nasaun Lian Portugés (CPLP).

Timor-Leste iha fulan abril liu ba sai hanesan nasaun sudeste aziátika datolu ne’ebé halo tuir planu asaun nasionál hodi aplika Rezolusaun 1325 hosi Konsellu Seguransa Nasoens Unidas kona-ba tema Feto, Dame no Seguransa.

Planu asaun ne’e, aprova iha 26-abril hosi Konsellu Ministru, no prepara ona ekipa ida ne’ebé lidera hosi Ministériu Interiór no konta ho sira-ninia elaborasaun hamutuk ho reprezentante hosi Nasoens Unidas ho sede iha Timor-Leste, sosiedade sivil, organizasaun feto, ministériu sanulu resin-rua no doadór sira.

“Bazeia ba konflitu armada iha rai-laran iha tempu uluk nian ne’ebé feto ho labarik maka sai vítima prinsipál, maka importante tebes atu iha sira-ninia partisipasaun ba promosaun dame no seguransa, protesaun ba violasaun direitu umanu nomós hetan justisa no serbisu hodi hasoru diskriminasaun”, tuir Governu Timór fó sai.

Planu asaun – projetu ne’ebé hanesan mos ho ida ne’e adota ona iha Indonézia no Filipina – inklui partisipasaun feto, prevensaun, protesaun no harii dame.

SAPO TL ho Lusa 

Vitima VD Asesu Ba Justisa Formal, PRADET: Iha Progresu


Koordenadora Programa Fatin Hakmatek Psychosocial Recovery And Development East Timor (PRADET), Luisa Marçal, hateten asesu vitima violensia domestika (VD) ba iha justisa formal iha progresus kompara ho tinan 2009 ba kotuk.

Tanba tuir nia, iha koordenasaun servisu ne’ebe diak entre rede asistensia sira no prosesu kazu iha tribunal mos la’o lais ona kompara ho tinan hirak liu ba.

“Hau haree agora iha progresu, tanba prosesu iha tribunal komesa la’o lalais ona,” Koordenadora Marçal hateten, iha nia knar fatin Bidau, Dili. 

Maibe, nia dehan, presiza servisu maka’as liu tan atu bele fo asistensia ne’ebe efetivu no justisa ne’ebe justu ba vitimas, tanba iha tipu kazu balun sei demora.

Entretantu Diretora Forum Komunikasaun Feto Timor –Lorosa’e (FOKUPERS), Marilia Alves, konkorda, maibe presiza haree fali penalizasaun husi tribunal.

“Tanba pena suspensaun mak barak liu, ida ne’e presiza hadia,” nia dehan. 

Nia dehan, tinan kotuk (2015) Ministerio Publiku estabelese unidade espesifiku ida hodi atende kazu violensia domestika no menoridade, liu –liu fasilita prosesu kazu violensia hasoru feto no labarik.

Iha parte seluk membru Grupo Feto Parlamentar (GMFTL), Deputada Josefa Alvares Pereira Soares, hateten kazu VD barak mak hetan pena suspensaun tanba vitima barak la konsisten ba sira nia kazu. 

“Vitima barak sira nia kazu prosesa hela, sira diak malu ona ho arguidu, entaun iha tribunal sira lakohi husik malu ho rajaun oi-oin,” nia dehan. 

Tuir nia, feto sira tenke konsisten ho sira nia keixa hodi hetan solusaun ne’ebe diak no justu ba sira, labele hato’o keixa tanba emosaun.

The Dili Weekly

Jovens Ohin Loron Laiha Interese Sai Agrikultor


Sekretario Jeral Ministerio Agrikultura e Peskas, Cesar Jose da Cruz, hateten forsa trabalho iha setor agrikultura kada tinan tuun ba bei-beik, tanba jovens ohin loron lakohi servisu sai agrikultor.

Nia dehan, forsa trabalho iha area rural maioria feto no mane sira ne’ebe idade 55 ba leten ona, entaun sira nia forsa la to’o atu dezenvolve agrikultor ida liga ba merkadu.
    
“Hahu tinan 1999 to’o 2014, ita iha deit 68% ema servisu setor agrikultor, tanba ita barak dedika aan ba servisus ne’ebe la produs buat ida hanesan tuun mai Dili loke kios, fa’an pulsa servisu seguransa sira ne’e afeta tebes ba setor agrikultor,” nia hateten. 

Nia dehan, maioria joven sira husik hela sira nia rai ne’ebe iha potensial ba produsaun aihan hodi buka servisu iha Dili atu sustenta sira nia moris, tanba sira hanoin ida ne’e mak dalan diak. 

Nia informa, ministerio iha ona politika ida klaru atu enkoraja joven sira tama iha vida agrikultor liu husi apoiu ekipamentus no seluk tan. 

“Ita tenke modifika joven sira nia hanoin no ekonraja sira kria grupo reforsa trabalho iha area rural hodi hasa’e produsaun no produtividade aihan iha rai laran,” nia hateten. 

Entretantu Diretora Organizasaun Non Govermental (ONG) Hamutuk Ita Ajuda Malu (HIAM) Health, Rosaria Martins da Cruz, konkorda forsa servisu iha area rural fraku ba beibeik, tanba maioria ferik katuas mak servisu. 

Atu muda ida ne’e, nia dehan, sira fo ona kapasitasaun ba foinsa’e sira husi munisipio Ermera kona ba dezenvolvimentu to’os ho objetivu enkoraja jovens kontinua servisu ida ne’e.

“Ami fo ona kapasitasaun ba joven sira, tanba ferik katuas sira idade ona e sira mate, konserteza servisu ida ne’e hela ba jovens atu kontinua,” nia hateten. 

Nia hatutan, formasaun ba joven sira foka liu ba jestaun to’os tanba munisipio Ermera iha potensial ba hortikultura. 

Nia informa, sira fo ona kapasitasaun ba grupo hortikultura hamutuk 27 husi munisipio Ermera ne’ebe nia membrus maioria jovens. 

Iha parte seluk estensionista munisipio Viqueque, Feliciano Soares, hateten la’os jovens hotu, maibe iha jovens balun mak involve ona iha setor agrikultura.

 “Joven sira presiza osan tanba sira iha nesesidade barak, entaun sira buka dalan ne’ebe fasil atu hetan osan liu –liu servisu iha projetus,” nia dehan.

The Dili Weekly

SEFOPE: Formasaun Bazeia Ba Nesesidade Merkadu


Diretor Nasional Empregu Sekretario Estadu Politika Formasaun Profesional e Empregu (SEPFOPE), Paulo Alves, hateten formasaun profesional ne’ebe sira hala’o ba joven sira durante ne’e bazea ba nesesidades merkadu nian.

Tanba nia dehan, tuir esperensia ne’ebe iha jovens barak depois remata formasaun nafatin sai dezempregu. 

“Ita laiha kampu servisu, tanba ne’e formasaun ne’ebe ami halo tuir nesesidade merkadu, nune’e joven sira ne’e remata liga kedas ba servisu,” Diretor Alves hateten, iha Dili.

Meius seluk mak, nia dehan, antes fo formasaun ba joven sira iha area rural, sira identifika uluk potensialidade ne’ebe munisipio ne’e iha, atu formasaun hotu joven sira ne’e bele dezenvolve potensialidade sira ne’e sai fali osan. 

“Iha munisipio Ermera sira iha rai mean entaun ita haruka jovens ba tuir formasaun kona ba tizolu kesi, nune’e bainhira formasaun remata ita apoiu makina ba sira hala’o servisu,” nia hateten.

Nia hatutan, sira nafatin prepara jovens no fasilita sira servisu iha rai laran no rai liur hanesan iha Korea no Australia, tanba Timor –Leste seidauk industria e kampu servisu limitadu tebes. 

Nia mos, husu joven sira ne’ebe remata ona formasaun maibe laiha servisu, atu halibur no hakbesik aan ba SEPFOPE, tanba SEPFOPE iha programa ida ho naran auto empregu atu apoiu fundus ki’ik ba grupo foinsa’e sira. 

Nia informa, kada tinan Parlamentu Nasional aloka orsamentu $2,1 miloens ba programa formasaun professional ne’ebe jere husi Fundu Dezenvolvimentu Capital Humanu (FDCH).

EntretantuDeputada Ilda Maria da Conçeicao, hateten formasaun ba foinsa’e sira seidauk masimu, presiza haforsa tanba ema estrangeirus mak sei domina iha merkadu servisu. 

“Ita hasai osan barak ba formasaun, maibe realidade ema husi liur mak mai servisu barak liu,” nia preokupa. 

Nia husu mos ba SEPFOPE, atu forma jovens iha pakote (skill, fiziku, mental no etika), atu sira bele kompete iha merkadu, se la’e formasaun sira ne’e laiha rezultado.

The Dili Weekly

Partisipasaun Feto Iha Desportu, Filomena: La Promove


Koordenadora Komisaun Feto no Desportu, Filomena Reis hateten partisipasaun feto iha vida desportu aas maibe laiha promosaun.

Nia dehan, iha modalidade 24 iha area desportu (badminton, voly, basket, marathon, karate, taekwondo no seluk tan) mak feto sira involve maka’as liu, maibe ema ladun fo importansia hodi promove sira.

“Media, feto no ema hotu koalia no promove partisipasaun feto iha area hotu, maibe haluhan feto iha area desportu, hau triste haree ida ne’e,” Reis kestiona, iha nia knar fatin iha edifisio Federasaun Atletismo GMT, Dili. 

Nia hatutan, iha atleta (feto) barak ba tuir kompetisaun iha rai liur no hetan medalia, maibe laiha ema ida mak promove. 

Nia informa mos, katak sira sei halo esibisaun kona ba partisipasaun feto iha vida desportu, motiva feto sira partisipa diak liu tan iha desportu. 

Alende ne’e, nia mos preokupa tanba atleta iha Timor –Leste ladun hetan atensaun diak, liu –liu nutrisaun no sentru ne’ebe apropriadu ba atleta sira. 

“Iha eventu ruma treinador sira tau atletas iha sira nia uma hodi prepara sira nia fiziku ba kompetisaun, maibe kompetisaun remata atleta sira fila ba sira ida-idak nia hela fatin,” nia preokupa. 

Iha parte seluk Prezidente Komisaun F (saude, edukasaun, kultura, veteranus, igualdade jeneru no desportu), Deputadu Virgilio da Costa Hornai, hateten desportu ne’e talentu tanba ne’e ema hotu tantu feto no mane bele involve iha modalidade desportu sira. 

“Desportu ne’e talentu, ne’ebe laiha destinasaun ida katak ne’e mane mak bele feto labele,” nia hateten. 

Tanba ne’e, nia enkoraja feto foinsa’e sira ne’ebe iha talentu atu involve aan, ativu modalidade desportu sira ne’ebe dezenvolve iha rai laran.

The Dili Weekly

Komite CEDAW Husu Estado TL Aselera esbosu Lei Trafiku Humanu


Iha aprezentasaun relatoriu Konvensaun Halakon formas Diskriminasaun Kontra Feto (CEDAW) ba datoluk nian iha Jenebra, komite husu mos ba governu Timor-Leste atu aselera esbosu lei trafiku humanu nian.

Diretor Nasional Politika Dezenvolvimentu Jeneru, Henrique da Silva, hateten tanba lei trafiku humanu ne’e importante tebes atu proteze no fo asistensia ba vitima sira.

“Komite CEDAW husu ba ita nia estado atu aselera lei sira ne’ebe pendent hela, liu-liu lei trafiku humanu no lei ba rai nian hodi garantia feto nia direitu ba rai,” Diretor Silva hateten, iha nia knar fatin Kaikoli, Dili. 

“Ita labele koalia ba kazu external maibe ita nia internal mos iha alin feto sira ema balun uza halo servisu seksual.”  

Iha parte seluk Deputada Ilda Maria da Conçeicão, hateten esbosu lei trafiku humanu iha ona komisaun A, maibe seidauk agenda.

Nia dehan, kampanha sosializasaun ba komunidade liu –liu joven feto sira importante tebes atu sira iha konesementu, tanba sira mak risku ba krime ida ne’e. 

“Dala barak ita nia alin feto sira laiha informasaun, entaun ema balun bosok fo servisu sira hakarak tanba ekonomia familia, maibe sira la hatene ema uza sira halo servisu ne’ebe la espera,” nia hateten.

Nia dehan,  Grupo Feto Parlamentar sei fo importanisa ba esbosu lei ida ne’e hodi proteze duni jerasaun foun sira husi krime ne’e no kondena maka’as autor sira.

Iha dia 7 fulan Abril 2016, nia hateten, governu Timor-Leste ho parseirus dezenvolvementu hodi lansa grupo trabalho inter agensia trafiku humanu iha Timor –Leste hodi manifesta komprimisio governu nian hodi kombate trafiku humanu involve mane, feto no labarik sira ne’ebe sujeita ba trafiku seksual no trabalho forsadu. 

Tuir informasaun ne’ebe pesoal gabinete Ministerio Justisa hasai iha official media sosial ministerio nian, katak krime trafiku humanu akontese barak ona iha Timor–Leste. 

Dadus ne’ebe sira fo sai tuir relatorio investigasaun Ministerio Publiku no Polisia Nasional Timor –Leste iha tinan 2015 konsege investiga kazu 8 ne’ebe deskonfia krime trafiku humanu. 

Entretantu Diretora ezekutivu Fundasaun Alola, Alzira Reis, hateten sira nafatin halo sosializasaun ba jovens kona ba krime trafiku humanu ho nia konsekuensia sira. 

Nia dehan, Timor –Leste la’os deit nasaun destinasaun ba krime trafiku humanu, maibe iha Timor oan balun mos ema lori sai tanba limitasaun kampu servisu. 

“Timor –Leste risku bo’ot tanba kampu servisu laiha, entaun fasil ba ema seluk atu esplora Timor oan sira,” nia hateten. 

Iha tinan 2015, nia dehan, iha kazu ida; ema individu balun koko atu lori sai feto foinsa’e lubuk ida ba liur, maibe to’o iha Aero Portu polisia konsege detekta no kaptura.

Alende ne’e, nia dehan, iha mos trafiku domestiku ne’ebe akontese iha rai laran husi munisipio mai nasional, tanba kazu balun hatudu ema individu balun rekruta feto klosan husi area rural mai hala’o servisu iha Dili.

The Dili Weekly

Diskunfia distribuisaun Uma MDG Uja Sistema Familiarismu


Komunidade Craras, munisipiu Viqueque, Beatriz Miranda, preokupa no konsidera distribuisaun uma Millenium Development Goal (MDG) iha nia fatin uja sistema familiarismu.

Tanba tuir feto faluk ne’e, iha Craras ema ne’ebe merese atu hetan uma MDG ne’e la hetan, maibe sira ne’ebe la merese hetan fali.

“Hau hakarak husu tanba sa uma kain ida ema nain lima hetan hotu uma MDG, maibe ami feto faluk sira la hetan uma ida ne’e,” nia lamenta. 

Nia rekonese, katak nia hetan subsidio martires nian kada fulan $230, maibe la ida ne’e sufsiente atu sustenta familia lor-loron no edukasaun ba oan sira. 

Diretor Nasional Asistensia Sosial Ministerio Solidaridade Sosial (MSS), Mateus da Silva, hateten ministerio estabelese deit kriterius ba benefisiarios, maibe lista mai husi autoridade local (xefe suku) sira. 

“Ami la tuun ba halo verifikasaun ba ema ida-idak, ami fo fiar los ba xefe suku sira, sira dehan ema ida ne’e vulneravel, ami aprova,” Diretor da Silva. 

Kona ba ema la vulneravel hetan uma MDG, nia dehan, iha razaun rua ;  primeiru tanba sira mak fo rai ba estado hodi harii uma, segundu benefisiario sira lakohi ba hela no entrega fali ba membru familia seluk ne’ebe fisikamente forte. 

Nia dehan, benefisiario sira balun lakohi ba hela iha uma ne’e tanba do’ok husi sira nia hela fatin (agora) no sira lakohi husik sira nia to’os. 

Nia informa, kriterius atu hetan uma ne’e mak ema ne’ebe ho defisientes, ferik no katuas, feto faluk ne’ebe iha oan barak no laiha rendementu. 

Tuir dadus MSS nian total uma MDG ne’ebe governu harii iha munisipios 9 (Lautem, Viqueque, Liquisa, Ermera, Ainaro, Covalima, Bobonaro, Aileu, Manatuto no Manufahi) hamutuk 2861, ho benefisiarios 5592.  

Husi numeru ne’ebe iha, nia dehan, uma 1831 mak seidauk entrega tanba seidauk remata. 

Iha parte seluk Prezidente komisaun D Parlamentar (ekonomia e dezenvolvementu), Deputada Jacinta Abucau Pereira, hateten iha sira nia fiskalizasaun iha baze identifika uma MDG barak mak abandona no aat ona. 

“Husu Agensia Dezenvolvimentu Nasional (ADN) atu haree fila fali uma ida ne’e tanba barak ho kondisaun aat,” nia sujere.

The Dili Weekly