quinta-feira, 22 de outubro de 2015

AI-HAN LAIHA NUTRISAUN IMPLIKA MAL NUTRISAUN


Jornal Nacional - editorial

Presidente Republika, Taur Matan Ruak kada tinan fo premiu nutrisaun nian ba grupo feto no lideransa nasional sira ( lider komunitariu) nebe susesu halao aktividade no programa nebe kontribui ba kombate mal nutrisaun iha Timor Leste.

Premiu rua, ba grupo feto iha tinan 2014 entrega ba Grupo Feto Manufahi no premiu ba lideransa nasional nian ka lider komunitariu nian monu ba Suku Biqueli, postu administrativu Atauro, Municipio Dili.

Maske inisiativa Xefi Estadu nian nee atu enkoraza ka motiva sidadaun hotu atu oinsa bele hadiak nutrisaun iha familia maibe programa nee kuaze tinan rua ona laiha mudansa signifikativu tamba dadus nebe iha 42 porcentu populasaun, li-liu feto no labarik nutrisaun ladiak (mal nutrisaun).

“ita timor nee, 42% kurang gizi (mal nutrisaun) ida nee presidente preokupa imi nia saude, barak liu feto ho labarik” Taur Matan Ruak, Jornal Nacional Diario edisaun Kuarta 20/10/2015.

Ho presetazen mal nutrisaun nebe mensiona nee hatudu katak insentiva Presidente Republika nian no mos programa Ministeriu Saude nian konaba malnutrisaun nee la hatudu mundansa signifikativu ba reduzasaun presetazen mal nutrisaun iha Timor Leste.

Preokupasaun presidente Republika nian nee los duni, nudar ukun nain sempre perokupa ba ninia sidadaun sira nia saude, ninia sidadau sira nia kondisaun moris, tamba familia saudavel, sidadaun saudavel mak nasaun saudavel.

Agora kestaun mak kombate mal nutrisaun nee se nia responsabilidade? Presidente Republika ninia responsabilidade? Ka Ministeriu Saude ninia responsabilidade? Presidente Republika insentiva deit,Ministeriu Saude fasilita deit, liu husi sosializasaun, promosaun ba haha sira nebe kontein nutrisaun, responsabilidade liu ba kombate mal nutrisaun nee sidadaun tomak nian responsabilidade, li-liu iha familia laran, inan aman.

Presidente Republika fo insentiva hodi valoriza grupo feto no lider komunitariu sira nebe halo esforsu ka luta kontra mal nutrisaun nee bele motiva liu tan grupo feto sira no lider komunitariu sira atu bele hakaas an liu tan luta kombate mal nutrisaun iha rai laran.

Maske Presidente Republika preokupa ba presetazen nebe iha maibe tuir resultadu peskiza nasional Aihan no nutrisaun Ministeriu Saude nian iha tinan 2013 hatudu katak labarik malnutrisaun husi idade 0 too 59 mai kraik reduz ona iha Timor Leste kompara ho peskiza demografi tinan 2010 nian.

Hadia nutrisaun iha familia, la singifika tenki sosa aihan sira nebe faan iha supermerkadu, paun ho kezu ka burger king, loron–loron lori familia ba han iha restorante ka hotel sira, lae, han aihan lokal ka produtu sira nebe kontein nutrisaun, kontein protein no vitamina no aihan fresku, laos jelado.

Problema mal nutrisaun nee mos laos deit ba be mos, sanitasaun no mos aihan nebe iha nutrisaun maibe mos liga ba finanseiru ka ekonomia familia, nivel edukasaun li-liu oinsa prepara aihan ba oan sira, inan isin rua tenki han aihan nebe iha nutrisaun diak.

Tan nee aiha hotu nebe ita konsumu tenki kontein nutrisaun tamba aihan nebe laiha nutrisaun, li-liu inan isin rua sira, no pos natal kontinua konsumu aiha nebe nutrisaun atu nunee susu nebe bebe susu tenki iha aihan nebe adekuadu tamba susus nebe bebe susu laiha aihan nebe adekuadu bele implika ba bebe ninia todan. *

KURU BE’E IHA JARDIN 5 DE MAIO


Supervisor kliner iha jardin 5 de Maiu, Rosa da Costa Soares deklara, maioria komunidade Kolmera ne’ebe hela besik area refere ba kuru bee iha jardin laran, uja haris fatin no sintina inklui fase roupa iha laran. “Pior liu maka sira mai dada sai mangera ba liur, iha estrada bo’ot nian hodi kuru bee no fase ropa alende ne’e sira mai sentina mos iha haris fatis ida ne’e,”Rosa da Costa Soares hato’o asuntu ne’e ba JN-Diario Kuarta (21/10) horseik iha jardin 5 de Maiu Kolmera-Dili.

Tuir nia atitudi komunidade ne’ebe refere hatudu imagen Nasaun nian ladiak, tanba mangera bee nian dada sai tia ba liur hodi kuru bee, pior liu fase ropa no habai ropa iha moru jardim nian.

“Tuir lolos fatin ida ne’e laos uja ba fase i habai ropa no kuru bee tanba ne’e fatin públiku no movementu transporte públiku oinsa ema seluk nia haree konaba kondisaun ne’e,”preokupa nia. Relasiona ho asuntu refere nia parte husu ba Ministeriu Turismu atu toma atensaun ba problema ne’e atu nune’e jardin labele sai fai fatin fase roupa no haris nian.

“Ha’u husu ba ministeriu kompetente atu tau mos atensaun ba problema hirak ne’e hodi kontinua halo kontrolu nafatin tanba ami koalia bei-beik ona ba sira, maibe komunidade la fiar,”afirma Supervisor kliner iha jardin 5 de Maiu ne’e.

Iha sorin seluk Jose da Costa nudar komunidade ne’ebe kuru bee iha fatin refere hateten, durante fulan lima ou nen nia laran ona sira ninia bee latun nune’e kuru fali bee iha jardin laran. Ita

Jornal Nacional

JULIO GARANTE KAPTURA JUGA-ALÇINO


Prijioneiru Juga Gama ho Alçino Mendes ne’ebe maka iha tinan 2013 liu ba halai sai hosi Prijaun Bekora, to’o agora seidauk hatene sira nia paradeiru, maibe Komandante Jeral Polisia Nasuional Timor Leste (PNTL) Komisiariu Julio da Costa Hornay afirma katak, sira nain rua bele halai to’o halo nusa mós sei kaptura.

“Alçino-Juga Gama nia fen ho oan iha ne’e loron ida sira sei fila mai. Sedu ou tarde ita sei kaptura sira,” dehan Julio ba Jornalista iha kaurtel Jeral PNTL, Kaikoli, Kuarta (21/10/2015).

Julio Hornay hatutan, too tempu sei kaer sira, problema ne’e kestaun tempu deit, sira atu halai ba too iha ne’ebe mós too tempu sei kaer sira, tanba kriminoju ne’e too tempu sei kaer.

“Agora ne’e buat hotu sei lao diak hela ne’e maka seidauk fo sai informasaun, tempu too maka sira subar malu ne’e mosu problema ruma sira rasik maka mai hatoo keisa ba ita, ita ba kaer deit,” dehan Julio.

Nia hatutan, husu ba komunidade sira ne’ebe maka hatene informasaun ruma kona ba kriminozu nain rua ne’e hatoo keisa ba Polisia. eus

Jornal Nacional

SENSUS 2015, TOTAL POPULASAUN TL 1,167,242


Tuir rezultadu Sensus Populasaun 2015 nian, total populasaun Timor-Leste (TL), hamutuk 1,167,242. Husi númeru ne’e, mane hamutuk 588,561 no feto iha 578,681 no mos sex ratio 102.

Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araújo agradese tebes ba populasaun tomak ne’ebe maka laran luak tebes partisipa iha sensus populasaun 2015 nian ne’e.

“Agradese ba ita nia populasan tomak, porque sira la partisipa karik, sensus ne’e la la’o,”esplika PM Rui, liu husi diskursu wainhira partisipa lansamentu relatoriu preliminariu sensus uma kain 2015 iha Hotel Timor, Kuarta (21/10).

Nune’e, PM Rui enkoraza Ministeriu hotu, tékniku diresoens hotu atu estuda didiak kontiudu dokumentu (sensus) ida ne’e nia implikasaun. “Dokumentu ne’e (rezultadu sensus ne’e) iha ba ita ida-idak nia servisu lor-loron nian,”haktuir PM Rui.

Alende ne’e, Vise Ministru Finansas, Helder Lopes, liu hosi aprezentasaun esplika katak, populasaun ne’ebe partisipa sensus tinan 2010 nian hamutuk 1,066, 409, mane iha 544, 198, no feto iha 522,242, depois sex ratio 104.

Hola parte iha seremonia lansamentu relatoiu kona-ba sensus populasuan 2015 ne’e maka, Sosiedade Sivil, Ministeriu Finansas no ajensia Internasional sira.Avi

Jornal Nacional

42% POVU TL NUTRISAUN LADI’AK


Prezidenti da Repúblika Taur Matan Ruak hateten katak, 42 % povu iha Timor Leste (TL), liu-liu feto no labarik maka nutrisaun seidauk di’ak, tanba aihan mak seidauk di’ak.

“Ita Timor ne’e, 42% kurang gizi (malnutrisaun), ida ne’e Prezidenti preokupa imi nia saúde, barak liu feto ho labarik,”dehan PR Taur Matan Ruak, bainhira halo Dialogu ho Komunidade Suku Beiseuc, Postru Administrativu Tilomar, Munisípiu Covalima, Tersa (21/10).

Tanba PR Taru esplika, kuandu saúde ladiak, nasaun bele riku oinsa mós, bele sai fraku, tanba nutrisaun povu nian ladi’ak.

Taur Matan Ruak hatutan, durante nia vizita Suku sira iha Timor Laran tomak, nia haree inan ho oan sira mak nutrisaun ladiak.

Tanba ne’e, Xefi Estadu ne’e husu ba povu tomak iha Timor laran tomak, li-liu iha uma kain ida-idak nia laran atu hasa’e sira nia ekonomia, hodi hadia sira nia aihan, tanba nutrisaun di’ak ne’e, la’os dehan katak, tenke han na’an ka di’ak lor-loron, maibé produtu lokal ne’e mak aihan di’ak ba saude, tanba laiha kímiku.

“Ha’u haree ferik ho labarik sira mak kurang gizi, maibé katuas sira ne’e isin forte tebes, ida ne’e keta katuas sira han hotu ferik no labarik sira nia hahan karik,”dehan Taur Matan Ruak.

Nia husu ba familia hotu iha Timor laran tomak atu unidade iha familia nia laran, labele história malu no baku malu, tanba hahalok sira ne’e bele sobu familia.

Nia hatutan, iha familia ida nia laran, tenki iha unidade no domin entre fen ho laen no oan, tanba kuandu uma kain ida moris hanesan ne’e lor-loron mós, bele afeta ba saude, tanba hanoin barak.

“Ha’u husu ba mane sira atu labele baku bei-beik feto sira. Feto sira kuandu mane baku bei-beik imi, hato’o keixa mai ha’u,”katak PR Taur.cos

Jornal Nacional