quarta-feira, 2 de novembro de 2016

Timor-Leste sei hetan solusaun amigável ba fronteira tasi sira nian


Komunidade hosi Nasaun sira Lian Portugeza (CPLP) fó korajen ba solusaun amigável ida, justi no ekuitativu iha konflitu fronteira tasi nian entre Timor-Leste ho nasaun viziñu sira, haktuir hosi deklarasaun ida ne'ebé fó sai hosi bloku luzófonu iha loron-tersa ne'e iha Brazília.

CPLP "fó korajen atu hetan solusaun amigável ida, justu no ekuitativu hodi defini fronteira tasi nian entre Timor-Leste ho nia viziñu sira, bazeia iha prinsípiu sira hosi Direitu Internasional no hosi Konvensaun ONU nian kona-ba Direitu Tasi nian".

Rezolusaun ne'e rekomenda hosi Konsellu Ministru sira CPLP nian no aprova hosi responsável polítiku importante sira hosi bloku luzófonu nian iha Konferénsia ba dala XI hosi Xefe Estadu sira no Governu nian hosi CPLP, ne'ebé hotu iha loron-tersa ne'e iha kapital Brazil nian.

CPLP fó hanoin iha nia deklarasaun katak "maski Timor-Leste restaura nia independénsia iha 2002, nasaun ne'e laiha definisaun ba fronteira tasi sira nian ho nia viziñu sira", no hanesan kondisaun importante ida atu "bele uza nia direitu soberanu sira no hosi juridisaun sira iha termu sira hosi Direitu Internasional".

Tuir deklarasaun, Timor-Leste defende ona rekursu hosi diálogu no bazeia iha prinsípiu sira Direitu Internasional nian no, liuliu, ba Konvensaun ONU nian kona-ba Direitu Tasi nian (CNUDM).

Governu Timor-Leste nian no Governu Indonézia iha ona akordu hodi hahú negosiasaun sira kona-ba fronteira tasi nian no nasaun luzófonu tenta mós, maski lahó susesu, "hahú negosiasaun sira ho Austrália hodi bele hetan akordu ida ne'ebé reflete Direitu Internasional", hatutan hosi dokumentu.

Deklarasaun refere ona katak Timor-Leste tenki nune'e hato'o ba Prosedimentu ida Konsiliasaun Obrigatóriu (PCO).

Timor-Leste hahú ona PCO ida, ho baze iha termu sira hosi Anexu V hosi Konvensaun ONU nian kona-ba Direitu Tasi nian, tanba konsidera katak maski ho akordu temporáriu sira hodi fahe rekursu sira Tasi Timor nian kontinua laiha fronteira permanente sira entre nasaun rua ne'e.

Díli la konkorda mós atu Austrália sai hosi prosedimentu sira rezolusaun internasional sira, nune'e limita "dalan sira hosi Timor-Leste hodi kumpri nia direitu sira bazeia iha direitu internasional".

Iha fulan liubá, Komisaun hosi Konsiliasaun Públiku - ne'ebé konvoka hosi Timor-Leste iha loron 11 Abril, iha ámbitu Lei Tasi nian - deklara ona kompetente hodi kontinua ho prosedimentu ba konsiliasaun entre Timor-Leste ho Austrália, rejeita nune'e protestu hosi Canberra ba prosesu ne'e.

Hala'o tiha ona enkontru balun entre Timor-Leste, Austrália ho Komisaun no enkontru sira seluk sei hala'o iha 2017 hodi hetan akordu ida ne'ebé defini fronteira tasi sira nian entre nasaun rua ne'e, iha rejiaun ida ne'ebé iha rezerva boot petróleu nian.

Nasaun sira ne'ebé halo parte iha CPLP maka Angola, Brazil, Cabo Verde, Guiné-Bissau, Guiné Ekuatorial, Mosambike, Portugal, São Tomé & Prínsipe ho Timor-Leste.

SAPO TL ho Lusa

Governu timoroan felisita eleisaun lokal sira, hatudu supreza ba krítika sira no konfia iha prosesu


Iha loron-tersa ne'e Governu timoroan felisita forma ne'ebé hala'o ona eleisaun lokal sira iha findesemana liubá, hatudu surpreza ba krítika balun kona-ba prosesu, no defende modelu ne'ebé adopta no ba desentralizasaun administrativu.

"Partisipasaun maka'as hosi ita nia sidadaun sira hodi hili líder hosi ita nia komunidade sira hatudu duni hosi envolvimentu hosi timoroan ida-idak iha sira nia aldeia nia moris no hosi nia suku no empeñu ne'ebé sira dedika nafatin hodi harii ita nia Estadu no demokrasia", refere hosi Ministériu Administrasaun Estatal iha komunikadu ida ne'ebé haruka ba Lusa.

Governu destaka kandidatu na'in 2.000 resin no partisipasaun maka'as hosi joven sira no feto sira, ho partisipasaun eleitoral "masivu, ordeira no pasífiku" ne'ebé konsidera katak "hatudu vitalidade" hosi prosesu demokrátiku no pluralizmu hosi sosiedade timoroan nian.

"Sosiedade timoroan afirma, nune'e, nia rekuza ba monolitizmu hosi ideia no hosi sistema ba kandidatura úniku sira hanesan dalan ne'ebé hili ba demokrasia aberta, plural no ne'ebé iha partisipasaun ne'ebé maka ami hakarak harii", subliña hosi testu.

Iha senáriu ne'e, Ministériu hosi Administrasaun Estatal hatudu "surpreza ho admirasaun" ba "krítika sira ne'ebé responsável polítiku balun hato'o ba kuadru legal aprovadu" hosi parlamentu.

"Hanesan titular hosi mandatu parlamenta no lejitimidade popular, bele envolve iha prosesu aprovasaun ba lei foun, hadi'a opsaun polítiku sira ne'ebé bele reflete iha lei ka iha nia redasaun, ne'ebé sira lakohi halo no agora mai kritika serbisu ne'ebé hala'o tiha ona", suliña hosi testu.

Reasaun mosu hafoin líder sira hosi partidu timoroan daruak, Fretilin, hatudu preokupasauan ho iregularidade sira no "desorganizasaun maka'as" ne'ebé hatete katak akontese iha fatin oioin iha Timor-Leste iha eleisaun lokal sira loron-sábadu nian.

"Iha desorganizasaun maka'as. Sira entrega ona responsabilidade ba suku no aldeia sira hodi organiza no iha problema barak, balun mosu tanba lei eleisaun nian rasik", hatete hosi Mari Alkatiri, sekretáriu-jeral Fretilin nian, ba Lusa.

"Ha'u rasik bainhira ba vota haree katak kandidata ida ba xefe suku kontrola iha meza. Bele imajina ne'e akontese iha asaun eleitoral ida", nia subliña.

Governu timoroan hatete katak "fiar nafatin katak modelu ne'ebé hili ba eleisaun hosi líder komunitáriu sira maka di'ak liu hodi promove partisipasaun síviku no eleitoral maka'as, garanti pluralizmu hosi opiniaun sira, hametin transparénsia iha prosesu votasaun no apuramentu ba rezultadu sira no (...) konkretiza prosesu desentralizasaun administrativu nian" ne'ebé hala'o daudaun.

"Tanba hanesan prosesu eleisaun foun ida, bele komprende katak iha dúvida balun ne'ebé bele akontese, maski hosi esforsu sira ne'ebé maka órgaun Administrativu Eleitoral no organizasaun oioin hosi sosiedade sivil projeta hodi espalla informasaun kona-ba prosesu", rekoñese.

Eleisaun sira iha findesemana ne'e (ne'ebé konklui iha loron 24 Novembru iha zona balun ne'ebé presiza volta daruak) hanesan eleisaun sira ne'ebé halo bazeia iha Lei foun sira Suku sira nian ne'ebé aprova hosi Parlamentu Nasional.

Iha aspetu ne'e, ezekutivu subliña katak "konsensu polítiku naruk" mosu hosi "debate parlamentar klean ida, ne'ebé envolve bankada partidáriu tomak, liuliu bankada hosi partidu boot opozisaun nian, ne'ebé maka nia proposta barak tama iha versaun ikus hosi lei ne'ebé agora hala'o daudaun".

Ezekutivu felisita apoiu hosi Sekretariadu Tékniku hosi Administrasaun Eleitoral (STAE) ba Konsellu sira Suku nian no ba Asembleia sira Aldeia nian hodi hala'o eleisaun sira, no konstitui meza eleitoral ida iha aldeia hamutuk 2.225 iha nasaun.

"Prosesu ne'e hanesan dezafiu susar ida ba ami nia kapasidade organizasaun nian, ne'ebé hanesan Povu, ami hatene manán mesak, tanba iha nível lokal laiha ona apoiu ruma ka asisténsia tékniku internasional ba prosesu eleitoral ba Suku sira", esplika.

Destaka mós serbisu hosi forsa sira seguransa nian no hosi ofisial eleitoral rihun resin ne'ebé partisipa iha prosesu, no konsidera katak susar sira ne'ebé hasoru hametin nesesidade hodi "halo lalais prosesu desentralizasaun administrativu no hametin meiu material sira, finanseiru sira no ema sira nian iha suku sira"no autoridade lokal sira.

"La hanesan ho afirmasaun hosi dirijente partidáriu balun, dalan ne'ebé maka ita tenki halo maka desentralizasaun administrativu no hametin ita nia suku sira no munisípiu sira, harii kondisaun importante sira hodi estabelese autarikia lokal sira no lejitimasaun hosi votu hosi sira ne'ebé iha lokal hakarak lidera prosesu ba dezenvolvimentu lokal nian", hatutan hosi Governu.

"Partisipasaun síviku iha prosesu sira dezenvolvimentu nian ami konsidera hanesan importante, nune'e mós hanesan ba lejitimidade no responsabilizasaun hosi dirijente lokal sira liuhosi votu popular ida", hatutan mós hosi Governu.

SAPO TL ho Lusa

Nasaun luzófonu sira kompromete hodi halakon serbisu infantil to'o 2025


Iha loron-tersa ne'e, Komunidade hosi Nasaun sira Lian Portugeza (CPLP) nian kompromete ona atu adopta polítika sira "lalais no di'ak" ne'ebé permiti halakon serbisu infantil entre nasaun membru sira. 

Repete hikas respeitu ba Ajenda 2030 ba Dezenvolvimentu Sustentável, nasaun membru sira hosi CPLP kompromete ho "adopsaun ba medida lalais sira no di'ak sira hodi hametin proibisaun no halakon dalan aat sira hosi serbisu labarik sira nian to'o tinan 2025" iha organizasaun nia laran.

Ajenda 2030, aprova hosi ONU, apela ona ba estadu sira hodi dezenvolve polítika konkretu sira hodi "halakon serbisu forsadu, halakon eskravidaun modernu no tráfiku ema sira nian no hametin proibisaun no halakon dalan aat sira hosi serbisu infantil, inklui rekrutamentu no utilizasaun hosi labarik-soldadu sira".

Iha simeira CPLP nian ba dala XI, ne'ebé hotu iha loron-tersa ne'e iha Brazília, membru sira hosi organizasaun destaka "progresu sira ne'ebé hetan.

2016 konsidera hanesan tinan "CPLP hasoru Serbisu Infantil" no hosi kontestu ne'e maka organizasaun hakarak hala'o reuniaun tékniku ida hodi avalia situasaun hosi Estadu-membru ida-idak.

Nasaun sira ne'ebé halo parte iha CPLP maka Angola, Brazil, Cabo Verde, Guiné-Bissau, Guiné Ekuatorial, Mosambike, Portugal, São Tomé & Prínsipe ho Timor-Leste.

SAPO TL ho Lusa

MKIA Hatama Ona Foos Importasaun Tonelada 1,000 Resin


DILI, (ANTIL)- Atu responde ba mudansa klimátika ne’ebé oras ne’e akontese, liuliu ba seguransa ai-han nian, Ministériu Komérsiu Indústria no Ambiente (MKIA) hatama ona foos importa tonelada 1,000 resin,  Ministru Komérsiu Indústria no Ambiente, Constâncio Pinto informa ba ANTIL, Segunda (31/10/2016) iha Palásiu Governu.

“MKIA presiza duni halo  intervensaun ba seguransa ai-han. Ministériu sei importa foos uitoan tuir osan ne’ebé mak aloka tiha ona. Sei  monitoriza nafatin situasaun seguransa ai-han nian bá oin”, Constâncio dehan. Alokasaun orsamentu ba 2016 sosa foos nian mak USD $ 3 millaun resin.

“Iha mós alokasaun orsamentu sosa produtu lokál um millaun i tál ne’ebé ita gasta infelizmente lato’o. Osan iha hela más produtu ai-han mak laiha atu sosa. Entaun osan sira ne’e, balun sei aloka filafali ba sosa foos”, Constâncio Pinto salienta.

MKIA servisu hamutuk nafatin ho Ministériu Agrikultura no Peska  atu haree  produsaun ai-han nian. “ Karik ita eleva tan produsaun ai-han nian di’ak liután, atu depois ita bele sosa, ha’u refere liuliu ba haree”, Constâncio hatete.

Tanba Timor-Leste tinan-tinan sosa fós husi Vietname, entaun presiza hasa’e kapasidade produsaun iha Timor-Leste atu diminui importasaun foos. (Jornalista: Maria Auxiliadora / Editór: Otelio Ote)