quarta-feira, 28 de junho de 2017

Bainhira Fretilin Kaer Governu, Alkatiri: “Sei Hadia, Hametin, Haburas, & Hamos”

SUAI-Partidu Fretilin halo kampaina ba dala hitu iha Suai, Munisipiu Covalima. Kampaina nee hetan partisipasaun makaas husi militante no zimpatizante. Suai Vila nakonu ho militante no simpatizante husi area postu administrativa 7.

Sira maioria hatais kaus mean ho marka Fretilin. Sira nadodo tama ba Kampu Ladi hodi tuir kampaina. Kampu Ladi haree hanesan laloran iha tasi.

Iha ninia diskursu, Sekertariu Jeral (Sekjer) Partidu Fretilin, Mari Alkatiri ho espiritu boot hateten, bainhira kaer governu, Fretilin sei hadia, harii, hametin, haburas, no hamos. Hadia signifika, hadia buat barak neebe lao sala ona durante tinan 10 nia laran.

I Xanana rasik dehan, tinan 10 sasan barak lao lalos iha railaran. Neduni, Fretilin manan, hamutuk ho Xanana hodi hadia buat sira neebe lao naksala ona,” hateten Alkatiri.

Harii signifika katak, harii lolos politika nasional hodi dezenvolvimentu setor edukasaun, saude, agrikultura no sel-seluk tan. Ho politika neebe lolos maka bele loke dalan hodi harii sistema ida neebe diak liu.

Parpol 21 Programa Kuaze Hanesan, Publiku Konfuzaun Deside

DILI – Partidu Politik (Parpol) hamutuk 21 ida neebe mak compete iha eleisaun parlamentar nee, programa kuaze hanesan deit laiha diferensia halo publiku konfuzaun deside fo nia votus.

Tuir Observador Politika-UNDIL, Francisco Mausoro dehan, partidu politik sira neebe mak oras nee compete malu iha eleisaun parlamentar nee programa hanesan deit laiha mudansa.

Ita haree entermus programa partidu 21 nee kuaze hanesan, koalia laiha progresu neebe mak diak,” dehan Mausoro ba STL liu husi via telefonika-Dili, Tersa (27/06/2017).

Observador nee haktuir, tanba ita haree husi programa partidu politik nian koalia jeral deit hanesan eletrisidade, estrada, idozu neebe buat ida neebe mak jeral, maibe nunka koalia espesifiku.

Komparasaun uluk, Mausoro dehan, programa uluk nee diak liu, agora nee laiha mudansa programa. Ida nee mos sai konfusaun ba publiku atu hili partidu ida neebe mak diak.

Iha fatin ketak, Vise Prezidente Partidu PSD, Quiteria da Costa dehan, Partidu Sosial Demokratiku (PSD) iha programa barak neebe faan ba publiku atu eskoilla. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Ekipa observador sira hosi UE destaka ona ba munisípiu sira

Ekipa hamutuk 13 hosi observador sira UE nian ba eleisaun lejislativu sira loron 22 Jullu iha Timor-Leste hahú desloka ona iha loron-tersa ne'e ba munisípiu timoroan tomak ne'ebé sira sei akompaña prosesu tomak hosi votasaun no kontajen hosi rezultadu sira.

"Hanesan observador sira ne'ebé maka la'o daudaun ba sira nia área responsabilidade sira no ne'ebé maka sei hela to'o semana ida hafoin votasaun hodi akompaña prosesu tomak", esplika ba Lusa hosi Xabier Meilan, "númeru daruak" hosi misaun observasaun eleitoral UE nian iha Timor-Leste.

Observador sira - ne'ebé antes halo ona viajen ba munisípiu 13 hosi nasaun nian simu ona formasaun preliminar ida iha Díli - hetan apoiu hosi ekipa sentral ida ho elementu na'in ualu, na'in hitu iha ona Timor-Leste dezde loron 03 Juñu.

Elementu daualuk hosi grupu, eurodeputada baska Izaskun Bilbao Barandica ne'ebé lidera misaun observasaun eleitoral (MOE), sei to'o iha Díli iha inísiu fulan-Jullu.

Estrutura tomak hosi MOE sei apoia mós hosi espesialista na'in lima iha lojístika no seguransa.

Xabier Meilan esplika katak loron rua hafoin votasaun sei aprezenta relatóriu preliminar ikus no, karik liutiha fulan ida maka fó sai relatóriu final kompletu.

Komisaun Reforma Judisial: Timor-Leste bele artikula di'ak liu justisa formal ho informal

Timor-Leste bele benefisia ekilíbriu di'ak ida no artikulasaun entre sistema formal sira no informal sira justisa nian, afirma hosi responsável hosi komisaun ida reforma judisial nian iha loron-tersa ne'e.

"Ami haree nafatin ba rezolusaun hosi konflitu sira hanesan polítika global ida no hosi asesu ba justisa no la'ós de'it, hanesan haree tuir dalan klásiku, ba de'it justisa Estadu nian", Jorge Graça, prezidente hosi Komisaun ba Reforma Lejislativu no hosi Setór Justisa nian (CRL), ba Lusa.

Iha Timor-Leste, populasaun liu 80% "halo dahuluk análize tuir dalan tradisional sira ka dalan baibain hodi rezolve konflitu sira. Iha ne'e iha área importante ida hodi konsidera", nia subliña.

Graça hatete katak ne'e hanesan aspetu ida ne'ebé ko'alia nafatin iha ámbitu hosi konsulta sira ne'ebé hala'o daudaun ba prosesu reforma nian iha Timor-Leste ne'ebé justisa iha sosiedade timoroan iha "alternatividade ida hosi uza meiu sira nian".

"Haree ba justisa hanesan buat ne'ebé maka iha sosiedade iha mekanizmu oioin no ne'ebé tribunal sira hanesan elementu fundamental hosi Estadu Direitu demokrátiku nian maibé ne'ebé iha mós rezolusaun antigu ba konflitu sira iha komunidade sira nia leet. Buat ne'ebé maka populasaun sira hanesan toman ona no dalabarak uza", nia hatutan.

Tribunal: Sentensa hosi arguidu portugés sira iha Díli le iha loron 24 Jullu

Julgamentu ba portugés na'in rua ne'ebé hetan akuzasaun ba krimi finanseiru oioin no labele sai hosi Díli hahú fulan-Outubru 2014, horiseik haree ona sentense ne'ebé sei le iha loron 24 Jullu, liutiha fulan 33 hafoin kaer sira.

Jacinta Correia - ne'ebé prezidi grupu juís sira hosi Tribunal Distrital Díli ne'ebé rona ona kazu ne'e dezde final fulan-Fevereiru - marka ona loron hodi le kastigu hafoin Ministériu Públiku no defeza halo ona alegasaun ikus sira.

Tiago ho Fong Fong Guerra hetan julgamentu iha Tribunal Distrital Díli, akuzasaun ba krimi naok, brankeamentu kapital no falsifikasaun dokumentu, relasionadu ho transferénsia ida ho folin dolar 859.706,30 (euro rihun 792), halo iha tinan 2011 hosi konsultor norte-amerikanu Bobby Boye.

Iha alegasaun ikus sira, Ministériu Públiku husu ona kondenasaun kaben-na'in ne'e tanba krimi naok no brankeamentu kapital sira no kastigu prizaun ba tinan ualu ba arguidu ida-idak, aleinde selu indemnizasaun ida ho folin dolar 859.706 ho juru dezde tinan 2011.

Governu timoroan aprova apoiu dolar millaun 1,5 ba vítima sira hosi inséndiu iha Portugal

Iha loron-tersa ne'e Governu timoroan aprova ona pakote ida asisténsia nian hamutuk dolar millaun 1,5 (euro millaun 1,33) iha ajuda humanitáriu hodi apoia vítima sira hosi inséndiu florestal sira iha fulan ne'e.

Avelino Coelho, sekretáriu Estadu hosi Konsellu Ministru sira, hatete ona ba jornalista sira katak desizaun ne'e aprova ona iha reuniaun Governu nian iha loron-tersa ne'e ne'ebé renova ona votu pezar nian ba família sira hosi vítima sira inséndiu nian.

Fundu sira ne'e sei kontabiliza iha komponente apoiu humanitáriu nian hosi Orsamentu Estadu 2017 nian.

Pelumenus ema na'in 64 mate ona no ema na'in 150 resin maka kanek iha rezultadu hosi inséndiu ida ne'ebé akontese iha Pedrógão Grande, iha distritu Leiria, ne'ebé hafoin ne'e to'o mós iha distritu sira Castelo Branco ho Coimbra.

Inséndiu haan ona ai-laran besik 26.000 hektar, haktuir hosi informasaun hosi Sistema Europeu Informasaun nian hosi Inséndiu Florestal nian, estrada uma barak no sasán privadu sira seluk.

Falta Konsensia Komunidade, Malua Nakonu Lixu

DILI - Haree husi georafia Mota Malua besik Palacio Prezidente da Republika maibe kondisaun mota lamos, sempre nakonu ho lixu oinoin. Nee signifika katak komunidade sira neebe hela besik mota ninin ladauk iha konsensia ba lixu.

Ministru Estatal Deonizo Babo halo ona enkontru ho Prezidente Auturidade Munisipiu Dili inklui autoridade lokal kolia kona-ba jestaun lixu. Maibe realidade hatudu oin selukmomos iha area mota maloa komunidade balun kontinua soe lixu ba mota laran.

“Hau sente foer sira nee laos husi komunidade sira neebe hela besik mota mak soe deit, maibee foer sira nee barak mos mota lori husi mota ulun mak mai. Tanba kauza husi komunidade sira neebe hela iha leten neebe soe foer iha mota laran nee duni iha tempu udan bee sempre lori foer mai,” dehan Gaspar ba STL Iha Sede Suku Bairru-Pite, Seta (23/6/2017).

Tuir Gaspar katak, hakarak lixu iha Ponte Maloa laiha entaun dalan diak mak ita tenke muda kanu pembuangan iha tanki neba tanba hanesan nee foer iha komunidade nee ami avisu katak, foer tenke tau iha nia fatin ou tau iha karan tau iha estrada ibun atu nunee kareta raut foer mai foti tutuir. Maibe dalaruma komunidade laiha konsensia neebe diak atu kolabora hamutuk.

Politiza Fahe Trator Gratuita, Kalohan Politika Proteze-An

Manatutu Vila – Iha tempu Aliansa Maioria Palamentar (AMP), Presidente Pártidu Demokrátiku (PD), Mariano Assanami Sabino assume pasta nudar Ministru Agrikultura no Pescas (MAP), ho nia programa ida fahe trator gratuita ba agrikultores sira atu uja fila rai hodi kuda produtu loka. Maibe oras ne’e Partidu Politiku (ParPol), balun Poliza dehan Assanami fahe trator ba militantes PD, ne’e la los.

Sekretariu Jeral Pártidu Demokrátiku (PD), António Conceição “Kalohan” nia ladun kontenti ho ParPol balun ne’ebe kondena nafatin Presidente PD, ne’ebe kaer pasta Ministru Agrikultura no Pescas (MAP), tinan 7. Maibe iha Kampana Politiku sira kontinua koalia nafatin programa ida ne’e. Bainhira povu ida ne’e sei lao, dezenvolvimentu tenke lao nafatin ho nia tempu.

Ida ne’ebe kritika PD hodi dehan tinan 7 bele la halo. Ne’e tanba nia mos proteze nia-an hela deit, la halo buat ida. Tanba ne’e mak nia kritika saida mak Assanami halo. Hodi dehan lori trator ba fo ema ida ne’e sala, la lo’os,” hatete hatete Sekretarriu Jeral Pártidu Demokrátiku iha ninia kampaña ba dala 6, iha munisipiu Manatuto (25/06).