sexta-feira, 10 de março de 2017

Taur sei Promulga Lei Pensaun Vitalisia


DILI – Prezidente Republika Taur Matan Ruak sei promulga lei pensaun Vitalisia neebe Parlamentu Nasional (PN) halo ona alterasaun, tamba veta lei anterior sei validu nunee orsamentu ba eis titular sei lao hanesan bai-bain.

Lei pensaun vitalisia, prezidente republika sei haruka fila fali ba iha parlamentu kuandu parlamentu haruka mai, hau tenki promulga kuandu la promulga lei anterior sei validu nafatin,” dehan Taur durante refleasaun hamutuk ho Media sira Sesta (10/03/2017) iha salaun Xina Palasiu Prezidensial.

Nia hatete kuandu lei pensaun vitalisia prezidente la promulga mak lei anterior validu nafatin neebe eis membru governu no eis titular simu osan boot nafatin tamba nee sei promulga lei pensaun vitalisia.

Iha fatin ketak Diretur Luta hamutuk Mericio Akara hatete politiku sira hotu-hotu iha boa vontade hodi diskuti no prezidente haruka ba tribunal, nudar parte ida neebe sidadaun sira presiza apresia.

Antes nee Primeira Dama Isabel Ferriera katak prezidente Republika konsisten ba desizaun politika neebe mak hola tiha ona katak la konkorda lei pensaun vitalisia wainhira kandidata Aan iha tinan 2012. Timotio Gusmao  

Suara Timor Lorosae

Taur Apresia Papel Media TL, Maioria Jornalista Joven

DILI – Prezidente Republika Taur Matan Ruak Apresia papel no servisu media iha Timor Leste, tamba durante nee sempre informa buat neebe los nunka halis ba entidade balun.

Taur hatete prezidente republika nia hare ba lalaok media nian iha Timor senti kontente tebes tamba lahalis ba ema ida, maibe rasional tebes neebe hare husi aspeitu kuandu publika informasaun neebe lao.

Media bele manipula informasaun hodi publika informasaun falsu, hau kontete ho media sira nia servisu tamba buka masimu no fo informasaun neebe mak factual,” dehan Taur liu husi enkotru ho jornalista sira hodi halo reflasaun servisu durante tinan lima.

Nia hatete failansu neebe mak mosu dala barak mai husi redasaun maske ladun lee publikasaun jornais sira maibe redasaun nia kolokasaun estrutura presiza lee barak no estuda. Taur hatete maoria jornalista iha Timor leste Joven no foin sae tan nee senti kontente tebes liu-liu ba sira neebe mak durante tempu naruk akompaina prezidente hodi halao vizita suku 442.

Iha fatin ketak Observador politika Joao Soares hatete papel media nian iha prosesu dezenvolvimentu nee importante tebes hodi hametin paz no estabilidade iha rai laran. Timotio Gusmao  

Suara Timor Lorosae

FATUK MUTIN : “POVU MAK HARII ESTADU”

Kandidatu Prezidente da Republika (PR), Antonio Maher Lopes ‘Fatuk Mutin’, hatete, Estadu Timor Leste ne’e povu mak hari’i no la’os mosu mai hanesan milagre.

“Povu sira ninia esforsu no dedikasaun tomak husi prosesu ida que naruk tebtebes mak ita hodi harii Estadu ida ne’e, tanba ne’e Estadu tenke reprezenta ninia povu ida, quanto mais hanesan povu mak hili prezidente liu husi ejerse sira ninia direitu, tanba ne’e povu ninia direitu no hakarak ne’e tenke refleta duni iha ne’eba (Prezidente da Republika-Reed),” Fatuk Mutin ba jornalista sira iha, Suku Fahi-Lebu, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça, Kinta (09/03/2017).

Tuir kandidatu independente ne’e katak, iha konstituisaun hatete ona koselho Estadu, ne’e bele sai instrumentu ida que bele halibur reprezentasaun husi estratifikasaun social ne’ebe mak iha hanesan, husi uma lisan, igreja katolika, joventude, movimentus kooperativus no jornalismo, hodi reperezenta povu atu fo hanaoin ba prezidente da republika halo toma desizaun.

KALOHAN FO PRIORIEDADE, EDUKASAUN, SAÚDE, AGRIKULTRA NO KOMERSIU

Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) ho númeru sorteiu 8, António da Conceição  “Kalohan” promote ba povu Ermera katak, karik eleitu sai Presidente Republika, sei tau importansia ba edukasaun, saúde, agrikultura no komersiu hodi muda situasaun ne’ebé akontese iha Timor.

“Sé imi hakarak muda imi nia situasaun, desidi imi nia votu ba ha’u António da Conceição, imi nia oan, imi nia jerasaun, maun boot sira nia jersaun, sé imi hakarak abanbainrua imi nia oan eskola ho didiak, desidi mós ba ha’u, tanba ha’u nia prioridade maka saúde, edukasaun, agrikultura no komersiu, tanba sá maka ha’u hili prioridade haat (4) ne’e atu fó ha’u nia hanoin tomak ba governu, tan Timor-Leste ne’e loron ida sei sai diak iha abanbainrua, bainhira labarik ida labele lakon nia kesempatan ba sira nia eskola,”Kalohan liu husi ninia diskursu iha kampaña aberta ba dala hat iha Gleno, munisípiu Ermera, Kinta (09-03-2017).

CI HUSU INSTITUISAUN MÍDIA JERE JESTAUN HO DI’AK

Conselho Imprensa (CI) hala’o sorumutu ho nain ba instituisaun Mídia sira, husu atu jere instituisaun ho di’ak, nune’e bele hadia kualidade produsaun notisia husi jornalista sira.

“Asuntu ne’ebé mak ami koalia ho mídia nain sira mak hametin jestaun mídia nian, hodi garante kualidade produtu jornalístiku ninia ne’e katak, mídia na’in sira tenki enkoraza jornalista sira hodi fó formasaun no fasilita jornalista sira atu nune’e jornalista sira bele kontribui produsaun notisia ne’ebé di’ak,”afirma Prezidenti CI, Virgílio Guterres, ba Jornalista sira iha Fundasaun Oriente Kinta (09/03/2017).

Tamba, sai jornalista ida ne’ebé mak di’ak no kualidade ne’e lao’s di’ak ba públiku, maibé di’ak ba mídia ne’e rasik, i ema bele fiar mídia ne’e.

Lugu, kandidatu prezidensial ne'ebé hakarak diálogu ho konsensu nasional

José Luis Guterres, nia belun sira bolu ho naran Lugu, garanti iha reseita hodi sai nu'udar Prezidente timoroan nian: experiénsia internasional no kapasidade no vontade hodi buka konsensu, halibur timoroan sira hodi evita dezakordu no halo nasaun avansa.

"Timor presiza prezidente ida ne'ebé hatene hetan konsensu, prezidente ida ne'ebé bele reprezenta nasaun ho dignidade, ho matenek, iha estranjeiru, no ho kapasidade iha nasaun buka konsensu nesesáriu hodi labele monu fali iha situasaun instabilidade nian", nia hatete iha entrevista ida ba Lusa.

Iha pozisaun dalima iha boletin votu entre kandidatu na'in ualu ba eleisaun prezidensial sira iha loron 20 Marsu, José Luis Guterres konsidera katak independente hosi kestaun partidáriu sira, Timor-Leste "presiza konsensu nasional sira" maski bainhira iha opiniaun ne'ebé la hanesan.

Korrupsaun hosi setór públiku iha Timor-Leste ne’e endémika - EUA

Departamentu Estadu norte-amerikanu konsidera katak iha Timor-Leste sei moris iha situasaun "korrupsaun endémika", sita relatóriu ida ne’ebé fó sai iha ohin, tanba dadus  kona-ba  tráfiku droga no lavajen ba osan sei limitadu.

"Timor-Leste ne’e  ho ekonomia kiik, ho dadus limitadu  kona-ba  fundu ilísitu no persesaun oituan, maski hosi asionista sira, kona-ba assuntu sira relasiona ba lavajen osan", tuir  'Relatóriu Estratéjia Internasionál Kontrolu Narkótiku  2017'.

Fonte importante liu kona-ba osan ilísitu, hatutan katak  relatóriu ne’e kona-ba arkipélagu luzófonu aziátiku,maka  korrupsaun, " ho  avaliasaun ida foin lalais ne’e deskreve hanesan 'endémika' iha  setór públiku ".

Kapasidade supervizaun ne’e " kiik liu" hosi entidade governamentál ne’ebé superviziona, aplika no  investiga transasaun  finanseiru suspeita", hatutan dokumentu ne’e.

SAPO TL ho Lusa

Prezidente Repúblika anunsia katak sei vizita Timor-Leste iha novembru

Prezidente Repúblika, Marcelo Rebelo de Sousa, iha ohin  anunsia katak sei  vizita Timor-Leste iha  novembru, iha konversa ho timoroan ida ne’ebé ho nia hasai fotografia,hamutuk iha  Palácio de Belém.

"Nasaun boot, ha’u ba ne’ebá iha novembru", deklara xefe Estadu.

Vizita ba Timor-Leste sai hanesan dezlokasaun dahuluk  hosi Prezidente Marcelo Rebelo de Sousa ba  aziátiku ida.

Marcelo Rebelo de Sousa la’o halimar durante  besik oras ida iha dalan ba  Palácio Belém nian, iha  Lisboa, akompañia hosi vendedór a revista CAIS na’in rua, iha loron ne’ebé nia kompleta ninia funsaun ba tinan ida hanesan Prezidente Repúblika.

Timor-Leste sei selebra iha loron 28 novembru oin mai aniversáriu deklarasaun  unilateral independénsia badala 43.º, ne’ebé  restaura iha 20 maiu 2002, rekoñesidu hosi  komunidade internasionál, hafoin luta libertasaun kontra okupasaun indonézia.

 Iha 12 novembru, timoroan sira moos komemora aniversáriu massakre semitériu Santa Cruz badala 26.º, iha Dili, ne’ebé hamate ema liu 200.

SAPO TL ho Lusa

Filipina, Malázia no Indonézia monta patrullamentu kontra pirataria iha rejiaun

Filipina, Malázia no Indonézia sei lansa operasaun patrullamentu hamutuk kontra pirata ne’ebé nakonu iha tasi rejiaun ne’ebá, anunsia iha horisehik  Governu filipinu, mosu atake, naok no oho hosi estremista izlámiku.

Grupu Abu Sayyaf, ne’ebé afirma luta iha sorin grupu estremista Estadu Izlámiku, monta rede naok  ho  resgate no agora atua iha rejiaun, naok  peskadór no mariñeiru iha naviu ne’ebé liu, inklui idozu alemaun, ne’ebé  hetan oho hafoin  ezijénsia resgate lasatisfeitu.

Sekretáriu Defeza  filipina, Delfin Lorenzana, anunsia katak  iha ona akordu ho ninia omólogu malaiu no  indonéziu atu  monta dispozitivu seguransa permanente ne’ebé halo  patrullamentu ba  rota hosi  naviu komersiál.

"Ita sei inaugura iha  abril ka maiu patrullamentu hosi nasaun tolu iha area ne’ebá", afirma iha konferénsia imprensa, ne’ebé sita hosi  ajénsia France-Presse.

KRL hahú faze dahruak ba Diagnóstiku kona ba Sistema Justisa Informal (inclui versão pt)

Faze dahruak ba Diagnóstiku hahú ona iha loron Domingu, loron 5 fulan marsu ho soro-mutu introdusaun husi ekipa Komisaun ba Reforma Lejizlativa no ba Sektór Justisa (KRL) hamutuk ho ekipa investigadór sira husi Sentru Estudu Sosiál husi Universidade Coimbra (SES) iha eskritóriu KRL nian.

Iha faze ida ne’e sei hala’o nafatin diagnóstiku ba justisa tradisionál no meiu sira seluk ba rezolusaun disputa sira, liu husi konsultasaun iha instituisaun sira sektór justisa nian hanesan mós ho entidade sira administrasaun lokál, komunidade sira nian no tradisionál sira.

Ho nune’e hein katak ho diagnóstiku ida ne’e sei hari’i baze ida ne’ebé metin hodi halo ajenda no programa ida ba reforma lejizlativa no ba sektór justisa, ne’ebé bele kontribui ba polítika globál ida iha área justisa, ho kapasidade atu afirma Estadu direitu iha diversidade kultura nia laran no rekoñese direitu ba igualidade no diferénsa iha sosiedade laran.

Fretilin lidera iha sondajen maibé iha indefinisaun barak

Fretilin, partidu timoroan daruak iha reprezentasaun parlamentar, lidera intensaun sira votu nian ho 29% apoiu, halakon CNRT ho 17%, iha senáriu ida ne'ebé parte balun deklara katak seidauk desidi, haktuir hosi sondajen ida ne'ebé fó sai iha loron-kinta ne'e.

Informasaun avansadu sira, ne'ebé fó ba Lusa, halo parte hosi sodajen Tatoli 2016 halo hosi Asia Foundation no envolve kestaun sira kona-ba asuntu oioin, inklui polítika, halo ba ema na'in 1239 iha munisípiu timoroan hamutuk 13.

Tuir sondajen, Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) iha apoiu hosi ema sira ne'ebé tuir estudu hamutuk 29% (32% iha 2012), ho Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT) lakon 2% apoiu hosi 19% iha tinan 2012 ba 17%.

Partidu Demokrátiku (PD) mosu hanesan forsa polítika datoluk, ne'ebé lakon pontu 1% ba 5% no iha fatin haat ho 4% apoiu hetan hosi Partidu Libertasaun Povu nian (PLP), harii iha tinan 2015 nia rohan no karik sei aprezenta atual Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak, nu'udar kandidatu ba xefe Governu iha eleisaun lejislativu sira iha Jullu.

Governu timoroan aprova kriasaun hosi Tatoli, ajénsia notísia Timor-Leste nian

Governu timoroan fó sai ona iha loron-kinta ne'e katak aprova kriasaun Tatoli, Ajénsia Notísia Timor-Leste nian, Institutu Públiku ida ne'ebé sei sai hanesan "fonte hosi informasaun ofisial" no ne'ebé iha ambisaun hanesan "sentru formasaun no peskiza aplikadu ba komunikasaun".

Desizaun foti durante reuniaun loron-tersa hosi Konsellu Ministru sira inan ne'ebé formaliza ona kriasaun hosi órgaun públiku daruak hosi komunikasaun sosial Estadu nian, hafoin Rádiu no Televizaun Timor-Leste (RTTL).

Nélio Isaac, sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosial nian, explika ona ba Lusa katak maski konsidera hanesan "fonte hosi informasaun ofisial", Tatoli "hanesan ajénsia ida hanesan ho sira seluk" ne'ebé sei hanesan "independente iha parte publikasaun sira informasaun nian".

Corrupção no setor público em Timor-Leste é endémica - EUA

Redação, 09 mar (Lusa) - O Departamento de Estado norte-americano considera que em Timor-Leste se vive uma situação de "corrupção endémica", citando um relatório hoje divulgado, uma vez que os dados sobre tráfico de droga e lavagem de dinheiro são limitados.

"Timor-Leste é uma pequena economia, com dados limitados sobre fundos ilícitos e pouca perceção, mesmo pelos acionistas, sobre os assuntos relativos à lavagem de dinheiro", lê-se no 'Relatório de Estratégia Internacional de Controlo de Narcóticos 2017'.

A fonte mais importante de dinheiro ilícito, acrescenta o relatório no que diz respeito ao arquipélago lusófono asiático, é a corrupção, "com uma recente avaliação a descrever como 'endémica' no setor público".

A capacidade de supervisão é "baixa" nas entidades governamentais que supervisionam, aplicam e investigam as transações financeiras suspeitas", acrescenta o documento.

MBA // EL

Presidente da República anuncia que vai visitar Timor-Leste em novembro

Lisboa, 09 mar (Lusa) - O Presidente da República, Marcelo Rebelo de Sousa, anunciou hoje que vai visitar Timor-Leste em novembro, em conversa com um timorense com quem tirou uma fotografia, junto ao Palácio de Belém.

"Grande país, vou lá em novembro", declarou o chefe de Estado.

A visita a Timor-Leste deverá ser a primeira deslocação de do Presidente Marcelo Rebelo de Sousa a um país asiático.

Marcelo Rebelo de Sousa passeou hoje durante cerca de uma hora pelas ruas junto ao Palácio de Belém, em Lisboa, na companhia de dois vendedores da revista CAIS, no dia em que completou um ano em funções como Presidente da República.

Timor-Leste celebra no próximo dia 28 de novembro o 43.º aniversário da declaração unilateral de independência, que foi restaurada a 20 de maio de 2002, reconhecida pela comunidade internacional, após uma luta de libertação contra a ocupação indonésia. Em 12 de novembro, os timorenses assinalam também o 26.º aniversário do massacre do cemitério de Santa Cruz, em Dili, no qual morreram mais de 200 pessoas.

IEL // JPS

Fretilin lidera nas sondagens em Timor-Leste mas ainda com muitos indecisos

Díli, 09 mar (Lusa) - A Fretilin, segundo partido timorense em representação parlamentar, lidera as intenções de voto com 29% de apoio, à frente do CNRT com 17%, num cenário em que um quarto se declara indeciso, segundo uma sondagem hoje divulgada.

Os dados avançados, facultados à Lusa, fazem parte da sondagem Tatoli 2016 realizada pela Asia Foundation e que envolveu questões sobre vários assuntos, incluindo política, colocadas a 1239 pessoas nos 13 municípios timorenses.

Segundo a sondagem a Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) tem o apoio de 29% dos sondados (era 32% em 2012), com o Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT) a perder dois pontos percentuais de apoio de 19% em 2012 para 17%.

Como terceira força política surge o Partido Democrático (PD), que perde 1 ponto percentual para 5% e em quarto com 4% de apoio surge o Partido Libertação do Povo (PLP), criado no final de 2015 e que deverá apresentar o atual Presidente da República, Taur Matan Ruak como candidato a chefe de Governo nas eleições legislativas de julho.

Governo timorense aprova criação da Tatoli, a agência de notícias de Timor-Leste

Díli, 09 mar (Lusa) - O Governo timorense anunciou hoje ter aprovado a criação da Tatoli, a Agência Noticiosa de Timor-Leste, um Instituto Público que será "fonte de informação oficial" e que tem como ambição ser "centro de formação e pesquisa aplicada à comunicação".

A decisão foi tomada durante a reunião de terça-feira do Conselho de Ministros que formalizou assim a criação do segundo órgão público de comunicação social do Estado, depois da Rádio e Televisão de Timor-Leste (RTTL).

Nélio Isaac, secretário de Estado da Comunicação Social, explicou à Lusa que apesar de ser considerada "fonte de informação oficial", a Tatoli "é uma agência igual a outras" que será "independente em termos de publicação de informação".

Partidu sira ezije esplikasaun liután relasiona ba deklarasaun PR timoroan kona-ba futuru polítiku

Partidu polítiku timoroan sira ne’ebé bo’ot liu hakarak Prezidente Repúblika fó esplikasaun no klarifikasaun liután kona-ba polémika deklarasaun ne’ebé hato’o iha  semana kotuk afirma ba publiku katak sei sai kandidatu ba primeiru-ministru iha fulan-jullu.

"Prezidente iha planu ida ba futuru: ha’u nia partidu maka PLP. Bainhira ha’u manán ha’u sei sai xefe Governu. Ha’u hatene katak ha’u esforsa-an hasoru CNRT no Fretilin", hatete Taur Matan Ruak bainhira ko’alia iha enkontru ida ho populasaun iha sidade daruak nasaun nian, Baucau.

Deklarasaun sira ne’e hamosu polémika polítika barak, ho líder  partidu barak kestiona faktu katak komentáriu ne’e mosu bainhira Taur Matan Ruak sei iha alterasaun meza ba lei eleitorál ba eleisaun lejislativu ne’ebé marka ba fulan-jullu.

Husu atu fó komentariu ba deklarasaun xefe Estadu, Dionísio Babo, sekretáriu-jerál CNRT (Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timoroan, partidu timoroan ne’ebé bo’ot) afirma katak  presiza " esplika liután" hosi Taur Matan Ruak ne’ebé "sei iha hela funsaun".

PM timoroan konfiante kona-ba akordu fronteira terrestre ho Indonézia iha tinan ne’e

Primeiru-ministru timoroan konfiante katak  Timor-Leste no Indonézia bele konklui ona iha tinan ne’e negosiasaun ba definisaun fronteira terrestre entre nasaun rua, ho vontade di’ak hosi Díli no Camberra atu  rezolve fronteira marítima.

"Prosesu ne’e tenki  depende ba disponibilidade parte rua atu hetan akordu ne’e. Iha kazu  konkretu kona-ba  fronteira terrestre, ne’e hanesan prosesu ne’ebé la’o ona  durante tempu balun ona. Ita tama ona ba faze finál atu bele hetan solusaun negosiadu ida ho  Indonézia", hatete Rui Araújo ba Lusa.

Ekipa ida ne’ebé lidera hosi  ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku no negosiadór prinsipál ba fronteira, Xanana Gusmão no vise-ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Roberto Soares, agora dadaun iha Jacarta hodi negosia assuntu ne’e.

"Ita agora hala’o serbisu iha nível tékniku ho negosiadór sira Indonézia nian atu haree karik ita konsege hetan  rezultadu iha tinan ne’e", nia esplika.

Labele Duvida Ho Servisu Polisia

DILI - Dala barak entidade balun kestiona servisu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) tanba haree husi aspektu intervesaun polisia, maibe ida nee laos desafius ba polisia halo nian servisu.

Tuir observador Politiku UNTL Camilo Ximenes katak, polisia nudar autoridade seguransa no nuudar lutu ba nasaun. Tanba nee maske iha kestaun balun neebe mak ita nia autoridade seguransa nee halo hodi sai preupasaun ba komunidade. Ida nee tuir lolos laos problema ka kestaun seriu ida ba iha autoridade seguransa nian.

Ita labele konsidera PNTL nia servisu sai fali hanesan aspektu neebe ladun diak ba sira nian servisu hodi hamosu presepsaun oin-oin, ida nee laos kestaun seriu ida. Maske iha buat balun sira halo durante servisu maibe ida nee laos defia servisu polisia nian,” dehan Camilo ba STL iha Kampus Tuan UNTL Caicoli, Kuarta ( 8/3/2017).

Tuir nia katak, durante nee PNTL halao servisu mosu infrasaun hasoru komunidade ba kestaun nee sai hanesan abodajen iha publiku no ema barak preukupa maibe, labele tau hanesan asuntus seriu. Tanba polisia nee nuudar autoridade seguransa neebe fo seguransa ba komunidade no nasaun.

Hadia Kualidade Tenke Kuda no Hamoris Husi Instituisaun Rasik

DILI – Bainhira atu hadia kualidade ensinu superior iha Timor Leste (TL), mak tenke kuda no hamoris husi instituisaun rasik, oinsa atu fo kapasitasaun corpu dosentes sira, nunee bele prepara rekursu umanu ho kualidade.

Debate Dili Demokrasia Forum, koalia konaba kualidade ensinu superior iha Timor Leste, no orador nain tolu neebe mak koalia konaba topiku nee mak Diretor ezekutivu ANAAA, Edmundo Viegas, Reitor DIT, Manuel Vong, no observador politiku husi UNTL, Camilio Ximenes Almeida, no prezidente Diretor STL coparation, Salvador Januario Ximenes Soares, sai modedador ba iha debate, no hetan partisipasaun estudante husi DIT, no UNPAZ, debata nee rasik halao iha knua STL Surik-Mas Dili.

Liu husi debate Dili Demokracy forum, Diretor Ezekutivu ANAAA, Edmundo Viegas hatete, realidade hatudu, foin dadaun sira iha komitiva atu servisu hamutuk instituisaun superior sira neebe mak parseiru governu, para atu bele hadia kualidade liu husi rekomendasaun neebe mak ANAAA hatudu.