quarta-feira, 6 de setembro de 2017

MACAU | Escola Portuguesa regista prejuízo de mais de 100 mil euros

Macau, China, 06 set (Lusa) -- O ano letivo arrancou hoje, como previsto, na Escola Portuguesa de Macau, duas semanas depois da passagem do pior tufão dos últimos 53 anos, que causou prejuízos de 104 mil euros no estabelecimento de ensino, informou a direção.

"Neste momento apontamos para um prejuízo na ordem de um milhão de patacas [104 mil euros]", disse à agência Lusa, o diretor da Escola Portuguesa de Macau, Manuel Machado.

O mesmo responsável salientou o apoio disponibilizado, "desde o primeiro momento, pela Direção dos Serviços de Educação e Juventude e pelo conselho de administração da Fundação Escola Portuguesa de Macau para ajudar no que for necessário para estes trabalhos de reconstrução e reparação".

"O que falta fazer é a substituição dos vidros partidos porque há escassez de vidros. (...) Há muita gente a precisar de vidros. Já foram encomendados, e o que está previsto é serem todos colocados ao mesmo tempo quando vierem. Há algumas janelas sem vidros, há vidros que faltam também na cantina, mas o funcionamento da cantina está assegurado", explicou Manuel Machado.

Atu Aprova Lei CAC Inisiativa Husi Bankada

THETIMOR-NEWS.com, DILI – Prezidente Parlamentu Nasional (PN) Aniceto Guterres hatete, lei Comicao Anti Corupcao hanesan lei ida ne’ebe, importante tebes atu aprova iha mandatu IV lejislatura nia laran maibe inisiativa tenke husi bankada sira hotu.

“Lei ne’e prioridade mais ida ne’e mai husi bankada deputadus sira, tanba inisiativa ne’e mai husi deputadus sira no bankada PN nian no inisiativa mai mos husi Governu,”dehan Aniceto ba Jornalista sira iha edifisiu PN, Kuarta (06/09/2017).

Durante ne’e, publiku kestiona makas kona ba lei CAC ne’ebe mak kaduka dalaruaona iha PN ddurante II lejislatura no III lejislatura la konsege aprova.

Tuir informasaun husi publiku  katak, deputadu sira durante ne’e la tau prioridade ba lei CAC hodi fo dalan ba koruptor sira halo korupsaun iha nasaun ne’e.

Maske lei ne’e, seidauk aprova husi PN maibe CAC konsege esforsu hodi halao servisu ho diak, hodi prosesa ona koruptor balun tama ona kadeia.

By: Hortencio SANCHES | Editóra: Agida DOS SANTOS

GMN TV | Jornal Nacional


GMN TV | 43:03

Masakre Setembru Negro iha Igreja Suai || Tinan 18 liu ona laiha nafatin, impunidade kontinua

Família vítima, oan kiak no feto faluk hanoin hikas Masakre Setembru Negro -Tinan 18 liu ona laiha nafatin Justisa no Akuntabilidade - Impunidade kontinua prevalese

José Moniz* | Celestino Gusmão* | Sisto dos Santos*

(Reflesaun badak hosi sobrevivente hosi Masakre Igreja Suai no ativista pro justisa ba krime pasadu)

Ohin 6 Setembru 2017 kompleta ona tinan 18 masakre Igreja Suai ne’ebé konsidera hanesan loron nakukun no loron triste ba faluk no oan kiak sira iha Suai Covalima. Ohin sein prezensa na’i ulun-governante sira nian, oan kiak, faluk, hamutuk famíliavítima sira ho fuan boot, oin kraik, nakonu ho triste lori ai-funan no lilin ba tau iha fatin akontesimentu, fatin masakre Setembru Negro hodi fóonra no valoriza sira ne’ebé fó sira-nia vida ba rai lulik ida ne’e.

Masakre Setembru ‘Negro’ milisia LAKSAUR no MAHIDI sira ne’ebé ho momoos kedas hetan apoiu husi MilitárIndonézia asalta no tiru ba igreja laran hodi hamate no halo violasaun seksuál hasoru ema inosente sira, feto no mane klosan maizumenus ema na’in 30 to 200 inklui Amu Lulik na’in tolu, ne’ebé mate, lakon no balu to’o agora la hatene sira nia paradeiru. Triste maibé ida ne’e mak akontese, triste maibé ida ne’e mak realidade, realidade ema hotu hatene katak sira ne’ebé mate no lakon la’ós tanba sira-no sira-nia família nia interese maibé tanba interese no prinsípiu ida atu termina Timor oan nia sofrimentu hosi okupasaun illegal militár Indonézia nian iha Timor-Leste.

Masakre Setembru ‘Negro’ liu-ona dekade ida resin, maibé família vítima, oan kiak no feto faluk sira sente katak Governu tau sees no koko atu haluha tiha sofrimentu no terus ne’ebé sira hasoru. família vítima sente laiha justisa no iha akuntabildade ba krime ne’ebé kriminozu sira komete ona, ikus impunidade kontinua prevalese. Liuliu bainhira ami haree no rona lideransa famozu balu mak ba hakbesik aan ba autór prinsipál balu hanesan akuzadu eis Jeneral Wiranto nune’e mós lideransa sira ne’ebé halo intervensaun ba Tribunal nia servisu hodi liberta eis komandante Milisia Laksaur Maternus Bere iha tinan sira hirak liu ba, piórliután mak Governu no Parlamentu Nasional hasai rezolusaun hodi duni sai juis internasionál sira hodi fóimpaktu ba prosesu julgamentu ba kazu krime grave sira. Ami triste! Tanba lideransa sira koko atu tau sees no haluha krime sira ne’ebé akontese iha pasadu.

Maske nune’e, ami oan kiak, faluk, vítima no família vítima nafatin ezije ba Estadu Timor-Leste, atu valoriza sofrimentu no terus ne’ebé vítima no família sira hetan liuhosi dalan reparasaun no prosesu legál hasoru autór sira ne’ebé involve iha masakre Igreja Ave Maria Suai.

Ami vítima no família vítima mós lamenta ba Estadu Timor-Leste ne’ebé iha realidade taka matan ba ami nia terus no susar iha tempu pasadu hodi tau sees tiha justisa ba krime pasadu ho razaun katak povu iha jerál, vítima no família vítima partikulármente la ezije ona justisa ba sira nia sofrimentu ka violentu ne’ebé sira hasoru iha pasadu durante okupasaun Indonézia iha tinan 24 nia laran.

Ami, vítima no família vítima sira konsiente katak dezenvolvimentu infra-estrutura fíziku ba estrada, edukasaun, saúde, agrikultura ne’e importante ba prosesu atu transforma povu husi kiak no mukit ba povu ne’ebé prósperu (sejahtera), maibé prosesu sira ne’e hotu la signifika atu ignora tiha justisa ba krime pasadu, nu’udar parte integradu husi prosesu luta no sofrimentu povu nian. 

Tanba ne’e ami vítima no família vítima kontinua ezije ba Governu no Parlamentu foun atu fó prioridade ba ami ninia ejijénsia ne’ebé durante ne’e ami ezijebeibeik hodi bele hetan justisa no prosesu akuntabilidade ba krime ne’ebé akontese iha Timor laran tomak liu-liu masakre Setembru ‘Negro’ Igreja Ave Maria Suai.

Sovrevivente no vítima sira liu husi komemorasaun ida ne’ hakarak bolu atensaun ba estadu Indonézia atu labele nega buat ne’ebé sira nia obrigasaun tenke halo, ida ne’e mak tenke hahú prosesa kazu krime grave iha Timor-Leste, Papua, kazu 65 no sira seluk durante rejime ditadórSuharto nian.


Ami mós apela ba Nasoins Unidas liu husi ninia órgaun relevante sira atu tau la husik agenda krime grave hodi kontinua dudu ba oin, nune’e de’it mak ita bele garantia hakotu impunidade no labele repete tan krime kontra umanidade iha futuru. Impaktu husi impunidade hatudu daudaun hela, ami nia rain post Indonézia, hasoru krime 2006, hasoru oho malu iha 2014-2015 ne’ebé Mauk Moruk ho nia maluk sira hetan oho, iha Papua osidentál kada loron ema mate no hetan torturasaun no tratamentu desumanu.

Ami hanoin katak krime ida ne’e nudár krime internasionál no luta ba hakotu impunidade sai tiha ona nudár luta global ida iha mundu rai-klaran. Tanba ida ne’e prosesamentu kriminál tenke iha nivel internasionál ida ne’ebé justu no kredivel. Ami hanoin mós katak Timor-Leste mak tenke inisia nudár estadu soberania ida maibé la justu kuandu husik krime internasionál ida ne’e husik de’it estadu Timor-Leste mak lori.

A Luta Kontinua

*Sobrevivente, ativista no vítima sira husi masakre Igreja Suai Covalima. Bele konfirma ba Jose Moniz;  josem@jsmp.tl +67077402231

*Jose Moniz reprezenta familia vitima | Celestino Gusmão reprezenta Aliansi Nasional Timor-Leste ba Tribunal Internasional, A-N-T-I. | Kolaborasaun Sisto dos Santos

Demokrasia TL Diak no Tasak Tebes

DILI — Eis Prezidente Jose Manuel Ramos Horta fo nia observasaun ba demokrasia neebe lao iha Timor Leste diak no tasak tebes. Tanba partidus politiku sira sempre servisu hamutuk hodi hatudu maturidade neebe diak.

Ba hau ladun akompanha Parlamentu Nasional (PN) tamba hau halao aktividades barak tebes iha liur Internasional. Maibe, demokrasia neebe iha Timor Leste diak tebes no tasak tamba politikus no deputadus sira sempre servisu hamutuk,”dehan Jose Ramos Horta ba jornalista sira iha PN Tersa (5/9/2017).

Nia mos lahatene buat neebelao iha rai laran. Maibe depende mos ba partidu politiku sira hanesan Fretilin, CNRT, PD, Khunto no PLP husu para atu bele define ajenda nasional.

Iha fatin hanesan, Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmao mos dehan ona katak nia sei viabiliza no buka kolobora tamba realidade hatudu ona katak demokrasia diak no tasak.

Eis prezidente nee mos dehan hein ajenda husi Primeiru Ministru (PM) foun no governu foun mai. Nia mos dala barak ona hasoru Prezidente Republika Francisco Guterres Lu-Olo konaba buat neebe nia presiza tebes.

Tamba nee nia promete atu apoiu buat hotu-hotu neebe karik presiza husu nia apoiu.

Ajenda nee saida los. Mais buat neebe governu foun presija no PM neebe foun mai presija apoia nia hau mos dala barak hasoru ona Prezidente Luolo buat neebe nia presiza bolu hau. Hau sempre marka Prezensa tantu hau nia funsaun maka ida nee deit apoia sira hotu-hotu neebe presiza buat ruma,”nia dehan.

Entretantu, tuir Sekertariu Jeral partidu Fretilin Mari Alkatiri katak partidu mais votadus konsege halo akordu ho partidu PD atu forma maioria parlamentar. 

Justinho Manuel | Suara Timor Lorosae

Traballador TL Serbisu Normal Iha Korea do Sul


DILI – Tensaun alta entre Korea do Norte ho Estadus Unidus la prejudika ba traballadores Timor oan neebe mak serbisu ho seguru iha Korea do Sul.

Traballador Timor oan neebe servisu iha Korea du Sul serbisu lao normal maske iha tensaun politika husi Korea Norte ho Amerika, no kuandu mosu problema ruma governu rua mak sei tau matan ba ita nia traballador sira” dehan Diretor Jeral SEPFOPE Jacinto Barros Gusmão ba STL Tersa (05/09/2017) iha nia knaar fatin Caicoli, Dili.

Iha Korea do Sul, Timor leste nia embaixada noadidu traballu reprezenta estadu Timor Leste, nunee mos Korea du Sul nia embaixada iha Timor Leste neebe kuandu iha buat ruma governu rua sempre halo koordenasaun ba malu atu bele resolve lalais.

Nia hatutan, situasaun hanesan nee laos foin mak akontese tinan – tinan sempre akontese, traballador Timor oan barak mak servisu iha Korea du Sul senti seguru, neebe husu ba inan aman sira hot-hotu atu fo nafatin konfiansa ba governu Timor Leste hodi traballador sira ba servisu iha Korea neeba laiha problema.

TL Labele Haluha Nia Istoria

AMBENO – Iha loron 4 de Setembro 1999, nuudar loron neebe importante tebes ba povu Timor Leste tanba ONU fo sai Rezultadukonsulta popular, 21.50% hakarak integra aan ba Indonesia maibe 78.850% mak hakarak Timor Leste ukun aan.

Tuir Diretor Jeral Centru Juventude Desporto Timor Leste (CJD-TL) Metodio Caetano Monis hatetenohin (red 4 de Setembro) loron neebe importante tebes tanba rona rezultadu konsulta popular, no rezultadu husi inan aman, tiu, avo ninia votu iha eleisaun bele determina futuru Timor Leste nian.

Ohin (red 4 de Setembro) husu ita atu viva ba Timor Leste espera ita sei la haluha historia nee, ohin dia 4 de Setembro loron neebe ita rona rezultadu konsulta popular I rezultadu husi ita nia inan aman sira nia eleisaun hanoin ho simples maibe nee ba ita Timor oan hotu,”dehan Metodio bainhira partisipa formasaun dahuluk nian ba CJD, iha Suku Costa, Oecusse, Segunda (04/9/2017).

Aniceto Guterres Sei Hala’o Mandatu ho Dignu

DILI, (TATOLI) – Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Guterres promete sei sai Prezidente ba bankada parlamentár lima iha uma fukun no hala’o mandatu ho dignu tuir konstituisaun no rejimentu.

ʺHa’u promete atu sai duni presidente ba parlamentu tomak, la’ós presidente ba bankada ka grupu parlamentár ruma ka koligasaun ruma iha uma fukun ne’e, ha’u sei hala’o mandatu ne’e ho dignu tuir konstituisaun RDTL no rejimentu parlamentu nasionál nian ho indepéndensia perante bankada parlamentár hotu-hotuʺ, dehan nia iha diskursu bainhira eleitu nu’udar Prezidente PN.

Nia tenik, PN husi ninia própria natureza mak nu’udar órgaun soberania reprejentativu sidadaun tomak feto no mane ne’ebé hela iha rai laran no rai liur.

Alende ne’e, nia mós sei asegura disponibilidade kobertura ba mídia nasionál tantu impríme no elektrónika durante ninia mandatu.

ʺHa’u sei asegura disponibilidade no abertura ba imi ba buat hotu ne’ebé ha’u bele, tuir kbi’it ka poder ne’ebé ha’u ihaʺ, promete.

Alende ne’e sei servisu hamutuk ho órgaun soberania sira seluk nomos administrasaun públika, intituisaun F-FDTL, PNTL, igreja Katolika, konfisoen religiosa sira seluk, universidade, sosiadade sivil no seluk tan.

Governu sei sai forte bainhira hetan apoiu hosi Parlamentu ida ne’ebé forte, sólido no bele kopera ho governu liuhusi fiskalizasaun polítika ho rigor no halo lei ho kualidade.

ʺGovernasaun sei la’o di’ak no estável bainhira iha duni garantia estabilidade governativa hosi Parlamentu Nasionálʺ, realsa.

Prezidente Parlamentu Nasionál ne’e mós hato’o saudasaun espesial ba povu tomak no partidu FRETILIN hodi fó konfiansa ba nia hodi asumi responsabilidade ne’e.

Jornalista: Agapito dos Santos | Editora: Rita Almeida

Foto: Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Guterres. Foto Antonio Goncalves

F-FDTL Muda Estratejia Militár

DILI, (TATOLI) – Brigadeiru Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Filomeno Paixão hateten F-FDTL muda ona estratejia militár tuan (Dezenvolvimentu Forsa 20-20) ba estratejia foun tuir jeo-polítika.

Líder F-FDTL hato’o ba jornalista sira iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato, Bairu-Pité, kuarta ne’e hafoin sorumutu ho Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú-Olo.

Nia informa dezde 2006 to’o mai agora, dezenvolvimentu evolusaun oin seluk ona liu-liu kona-ba jeo-polítika hanesan ameasa.

“Entaun, hosi ne’e ita haree katak tenke muda fali estratejia ne’ebé ita halo iha 2016 para bele adapta fali ba realidade atuál. Mudansa ne’e simplis. Ita haree ameasas ne’e saida, katak ameasa konvensionál (nasaun ruma hakarak invade ita) ka ameasa naun konvensionál (terorizmu)”, katak.

Kuandu hatene ona ameasa, nia dehan, bele defini ameasa ne’e hodi fahe misaun ba forsa rua (F-FDTL no PNTL).

“Portantu ne’e tenke halo estudu foun ida, (estudu ba Forsa 20-20) ne’e ultrapasadu”, Filomeno haklaken.

Prezidente Repúblika konkorda estratejia foun ne’e tanba Timor-Leste labele iha estratejia metin. Katak, bainhira tempu evolui (progridi) ka mudansa iha jeo-polítika, tenke muda estratejia militár. 

Jornalista: Xisto Freitas | Editora: Rita Almeida

Foto: Brigadeiru Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Filomeno Paixão no Prezidente Repúblika, Dr. Francisco Guterres Lú Olo ko´alia kona-ba mudansa estratejia militár. Imajen Mídia Palásiu PR.

Kampu Traballu Limitadu Dezempregu Aas

DILI – Kada Tinan escola universidades hotu-hotu kontinua produs intelktuais iha area oi-oin, maibe kampu traballu mos limitadu tebes atu kombate numeru dezempregu neebe mak kontinua aas iha rai laran.

Kestaun nee fo sai husi reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional, Deputadu Paulo Moniz ba STL, Segunda (04/09/2017) iha nia knar fatin PN.

"Hau hanoin too ona tempu governu kria kondisaun, atu nunee bele kria servisu ba joven neebe dezempregu hela, maibe parte ida maka atu hadia ita nia moris maka, ita rasik tenke halo esforsu oinsa kria servisu ba aan rasik liu husi, atividade negosiu kiik sira nee,” informa Deputadu Paulo.

Numeru Moras Mental Iha HNGV Aumenta

DILI - Pasiente moras mental iha   Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) kada fulan sempre aumenta.

Tuir Espesialista Pisikiatria, Dotor Gaspar Quintão katak, inpaktu husi moras mental nee dalaruma halo pasiente sira bele depresaun, stress koko oho-an, ansidensia no bulak. Tanba nee   halo tratamentu iha ospital nasional kada fulan aumenta makas. Tanba lakonsege rezolve problema neebe afeita sira nia kakutak.

Hahu fulan Janeiru too Julho 2017 sira konsege registu deit ema nain 1.139 no balun ne’ebe la konsege registu, maibe sira visita ospital nasional buka tratamentu. Husi numeru nee balun konsege rekopera liuliu kazu depresaun oho an no ansidensia, maibe bulak presiza tempu naruk atu rekopera.

"Ita haree tuir sira nia intervista bainhira halo konsulta laos problema social deit maibe barak osan laiha, servisu laiha, hetan violensia, suporta menus, hela do’ok husi familia, faktor barak mak kontribui ba iha numeru as nee,” hateten Gaspar ba jornalista sira iha nia HNGV Bidau Dili, Segunda (4/9/2017).

Xanana Fo Parabens Ba Deputadu Tuan No Foun

DILI - Eis Primeiru Minstru Xanana Gusmao fo parabens ba depuadu tuan neebe mak halo ona knar iha PN durante tinan 5 hahu husi 2012 too 2017.

Parabens neebe mak lider historiku Xanana Gusmao hatoo ba deputadu tuan sira nee liu husi kaer liman, hakuak malu no rein malu iha parte rentos no hasan hodi hatudu ba publiku tomak hanesan sinal domin. Iha kaer liman nee Xanana Gusmao ho deputadu FRETILIN neebe hanesan mos Sekretariu Jeral partidu Fretilin hakuak malu metin loss ho oin hamnasa ba malu.

Laos nee deit Xanana Gusmao mos kaer liman ho deputadu tuan sira hotu molok deputadu tuan sira intrega kadeira ba deputadu foun sira. Iha biban nee Xanana Gusmao mos hatoo parabens ba deputadu foun sira neebe mak sei asumi knar iha PN durante mandatu tinan lima hahu husi 2017 too 2022.

GMN TV | EMISAUN ESPESIÁL - Reuniaun Plenária Parlamentu Nasionál


GMN TV | 1:18:32