sábado, 31 de outubro de 2015

PM RUI REKOÑESE, POVU LA KONKORDA HO DESLUTU NASIONÁL – HORTA SIMU REALIDADE


Primeiru Ministru (PM) Rui Araújo rekoñese katak, povu la konkorda no preoukupa ho deslutu nasionál ho razaun katak, mate ruin barak mak seidauk rekoella no barak mak seidauk halót iha nia fatin.

“Iha preokupasaun kona-ba mate ruin barak ne’ebé mak seidauk foti, tanba saida mak halo deslutu nasionál,”dehan PM Rui Araújo ba jornalista sira iha Palácio Prezidensiál Aitarak Laran Dili, Kinta (29/10), hafoin hasoru malu ho Prezidenti da Repúblika, Taur Matan Ruak.

Maibé Rui Araújo esplika, eis Prezidenti Ramos Horta ho eis Primeiru Ministru Mari Alkatiri koalia ona ho sosiedade sivil, hodi esplika kona-ba deslutu nasionál ne’e, maibé preokupasaun ne’e, kontinua iha.

Alénde ne’e, eis Prezidenti Repúblika, José Ramos Horta mós hateten katak, Timor oan hotu tenki hakruk ba deslutu nasional ne’e, tanba ida ne’e hanesan meius ida atu Timor-oan hotu fó homenajen ba heroi sira ne’ebé fó-an hodi liberta rai doben ida ne’e.

Ramos Horta haktuir, Governu halo deslutu nasional ne’e, hanesan prosesu ida, maibé la signifika tenki haluha hotu ruin sira ne’ebé namkari iha Timor laran tomak.

“Buat ne’ebé governu halo inisiativa atu homenajen ba mate sira,” relata Eis Prezidente da Repúblika.

Ramos Horta dehan, nia familia mós mate iha tempu rezisténsia maibé la signifika tenki hein hodi hetan hotu sira tiha lai mak foin deslutu nasionál.

“Ha’u nia familia mós balun to’o agora seidauk hetan ruin, alin feton hetan tiha ona ruin, alin na’in rua mak to’o agora seidauk hetan, maibé ha’u tuir buat ne’ebé Governu nia hanoin, oinsa mak simbolikamente atu halo deslutu, ne’e prosesu ida,” relata Ramos Horta.

Antes ne’e, Prezidente, Taur Matan Ruak rekoinese, públiku duvidas ho deslutu nasional tamba ruin sira seidauk hili hotu maibe halo ona deslutu nasional.cos

Jornal Nacional

UZA APROSIMASAUN INOVATIVU HODI ALKANSA REZULTADU


Redus violénsia, proteze labarik, habiit feto, no inspira aprendedor foin sa’e sira mak hanesan pilares importante husi Ba Futuru nia Planu estratéjiku foun ba periodu tinan 2015-2020.

Ohin (horseik), Organizasaun Naun-Governamental ne’e lansa nia planu estratejiku foun no renova website ne’ebé (nudar organizasaun nia aprosimasaun ba dezenvolvimentu iha Timor Leste) mak inovativu (www,bafuturu.org).

Ho kreatividade ne’ebe maka staff sira iha maka konsegue habadak versaun planu estratejiku ne’ebe ho dokumentu boot sai dokumentu visivel no foka diretamente ba area estratejiku sira. Nune’e, agora daudaun Ba Futuru lansa ninia diresaun estratéjiku iha formatu ida iha pajina ida ne’ebé parseiru, staff no benefisiariu sira atu bele haree ho klaru organizasaun ninia diresaun atu ba ne’ebé no oinsá.

“Ami absolutamente foka ba oinsa ami bele servisu hamutuk ho individu sira, eskola, komunidade no governu hodi kria Timor-Leste ida ne’ebé livre husi violensia, iha ne’ebe sidadaun hotu, partikularmente feto, labarik no foin-sa’e sira bele partisipa ho signifikamente ba dezenvolvementu nasaun nian iha dalan ne’ebe nakonu ho dame, pozitivu no produtivu,” diretora Ba Futuru Juliana Marçal hateten liu husi Komunikadu ba Imprensa ne’ebé tama iha redasaun Jornal Nacional Diário, Kuarta (27/10/2015).

“Planu estratejiku ida ne’e maka sai hanesan baze ba Ba Futuru hodi lori ninia programa sira ba ninia benefisiariu sira hotu.”

Diretora Ba Futuru Juliana Marçal, aponta aprosimasaun inovativu mak Ba Futuru uza no planu atu uza hodi garantia ida ne’e halo progresu ba pilares importante haat ne’e – hanesan artes (inklui arte visual, drama, teatru, no filme) nudar dalan ida ba transformasaun no instrumentu ida ba engajamentu; media no material aprendizajen ne’ebé dinamiku no kria eventu publiku sira. “ Ami nia filme serie Feto Fantastiku ne’ebé susesu tebes nudar izemplu ne’ebé furak tebes husi ami nia aprosimasaun inovativu iha servisu.”

Ba Futuru iha funsionariu ne’ebé kompremitidu liu nain 50 husi Timor-Leste no Internasional balun, treinador no edukador ne’ebé efetivu no dinamiku, fasilidade treinamentu ne’ebé kualidade, materials hirak ne’ebé ho kualidade aas, hatudu modelu susesu no abordajen no dezenvolve ona ho di’ak politika no sistema sira.

Diretora Ba Futuru Juliana Marçal mos aponta ba Ba Futuru nia dejeju atu bele kontinua aprende, hodi hadi’ak Ba Futuru nia monitorizasaun no avaliasaun no hodi garantia katak Ba Futuru nudar ONG ida ne’ebé mak kumpri ninia promesa sira.

“Iha loron ne’e nia ikus ami presiza sai nudar ONG komunidade ida ne’ebé forte iha Timor-Leste ne’ebé importante tebes ba futuru ami nia nasaun nian no garante katak ami kontribui hotu ba moris di’ak nasaun no ami nia povo iha futuru.”*/vig

Jornal Nacional

PM RUI ARAÚJO: “ONU KONTRIBUI BA LIBERTASAUN TL”


Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araújo hateten katak, Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) fo kontribuisaun maka’as ba prosesu luta no libertasaun Timor-Leste (TL).

Tanba ne’e PM rui husu Timor oan tomak atu fo agradesimentu ba kontribuisaun ONU nian ba istoria libertasaun TL nian ne’e.

“Ha’u hakarak konvida ita Timor oan hotu atu fo agrdesimentu espesial ida ba ONU tanba Timor Leste nia istoria iha tinan 24 nia laran, ne’ebe ita luta ba libertasaun ita nia istoria mos kahur malu ho ONU nian,”esplika PM Rui liu husi nia diskursu ba selebrasaun loron aniversariu ONU ba tinan 70, Kinta (29/10), ne’ebe maka hala’o iha Salaun Canossa Comoro, Dili.

Maske nune’e, PM Rui dehan, ho aniversario ONU ba tinan 70 ne’e, ONU hatudu susesu lobuk ida, maibe mos hatudu frakasus.

PM Rui hatutan, iha tinan 1975 iha fulan Dezembro reprezentante Timor nian ida naran José Ramos Horta to’o iha ONU sei joven los, iha momentu ne’eba nia sei tinan 23. Ramos Horta ba ONU lori povu TL nia naran, lori diresaun da luta TL atu hato’o ba ONU katak, iha forsa estranjeirus Indonesia maka invade ona TL.

Entaun husi ne’e, nia dehan, TL iha movimentu maka’as ba libertasaun ida, hahú husi ne’eba iha tinan 24 nia laran Timor marka prezensa tinan-tinan iha ajenda ONU nian.

“Ita hotu sei hanoin katak, iha Setembro 1999 ONU foti desizaun iha tempu rekorde kona-ba situasaun iha TL, no Konselhu Seguransa hola desizaun atu intervein iha TL, liu loron lima forsa Internasional to’o iha TL, tanba ida ne’e ita TL tenki agradese no fo parabens ba ONU,”haktuir PM Rui.

La’os ida ne’e deit, maibe PM Rui dehan, iha tinan hira nia laran ONU akompanha TL iha periodu transizaun prepara Governasaun atu bainhira Timor restaura nia independensia bele ukun rasik nia a’an.

“Infelismente buat barak la la’o tuir ita nia hakarak, maibe ita tenki rekonhese katak, ONU halo buat ida iha kontekstu ida ne’eba, ONU sira mos akompanha ita iha misaun de paz nian, iha misaun ba paz ida ne’e, ONU nafatin akompanha ita hanesan país ne’ebe foin sai husi konflitu,”tenik PM Rui.

Nune’e mos Xefi Governu Rui dehan, TL mos partisipa iha simeira ka enkontru altu nivel ba Xefi Estado, Xefi Governu nian atu adopta objektivu dezenvolvimentu sustentabel. Ho razaun ne’e maka nia dehan, iha loron Kinta (29/10) hotu-hotu tu’ur iha salaun Canossa ne’e atu koalia kona-ba   oinsa iha loron aniversariu ONU ida ne’e, TL bele estabelese parseria diak ida ho joven sira atu bele dudu objektivu dezenvolvimentu sustentavel nian.

Nune’e mos Kordenador Rezidente Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) iha Timor Leste, Knut Aostby hateten, ONU sei kontinua tau matan ba potensialidade TL.

“Ami sei kontinua apoiu inisiativa dezenvolvimentu nasional ne’ebe sei loke Timor oan nia potensialidade tebes”haktuir Knut Aostby.

Ne’e duni Knut Aostby dehan, ONU hein no atu kontinua reforsa relasaun ho TL iha eventu hotu no ONU sei dedika a’an nafatin apoia TL hodi bele atinji susesu ne’ebe bo’ot liu tan iha futuru.Avi

Jornal Nacional

DOM NORBERTO: SLOGAN ESTADU ATU LIBERTA POVU HUSI KIAK NO MUKIT


Amu Bispo Diocese Maliana, Dom Norberto Amaral apela ba sarani sira atu kontribui ba paz no dezenvolvimentu hodi bele realiza mehi Estadu nian ne’ebé mak atu liberta povu husi kiak no mukit.

“KOLIMAU iha ukun-an ida ne’e atu liberta saida tan, slogan ita nian hanesan Prezidenti dehan liberta povu husi ki’ak no mukit, ita tenki fó liman ba malu atu organizasaun ida bele hala’o nia objetivu no nia misaun ho didi’ak,”Dom Norberto Amaral haklaken iha seremonia inaugurasaun Monumentu saudozu Deputadu Mateus de Jesus no segundu gruta Nossa Senhora Coração Imaculada de Maria iha Suku Kolimau, Sábadu (24/10).

Amu Bispo ne’e mós husu ba Kolimau 2000 tenki hametin fiar iha inan Nossa Senhora Coração Imaculada de Maria, fiar labele fahe ba rua.

“Husi fatin ida ne’e ha’u husu ba imi membru KOLIMAU nian labele uza naran KOLIMAU ba buat sira seluk kontra fali ita nia fiar, ne’e ladi’ak tanba ha’u hatene katak iha buat balun sokar tama iha laran, buah ho malus mós kor iha laran hotu,” katak Bispo Norberto Amaral.

Bispu Diocese Maliana ne’e akresenta katak, fiar ba sanak bar-barak ne’e laiha folin, fiar ne’e tenki ida de’it, tanba Maromak husu ba ema hotu katak hadomi Maromak ho ne’on ho laran tomak, la’os fahe-an ba rua.

Dom Norberto Amaral mós afirma katak, ema hot-hotu sei hakat ba mundu seluk, tanba sarani sira ne’ebé mak moris iha mundu ne’e, nu’udar taka baluk deit, ne’ebé loron ida sei sobu hodi ba harii iha Maromak ninia oin.

“Ita halo monumentu no harii rate, sai sinál hodi bolu atensaun no fanu ita ema moris tuir Maromak ninia hanorin no labele haluha katak, loron ida ita sei fila fali ba Maromak,” afirma Dom Norberto.

Dom Norberto haktuir, haree kona-ba rate sira ne’ebé harii dala barak, latuir ninia dalan, tanba halót mate isin iha sira nia uma rasik.cos

Jornal Nacional

POPULASAUN COMORO LA KOOPERA HO GOVERNU


Xefi suku Comoro, Eurico da Costa de Jesus informa, populasaun suku Comoro ladun koopera diak ho Governu, tanba durante ne’e sira la kumpri regras servisu saneamentu ne’ebe maka tula lixu iha kada aldeia.

“Nudar xefi suku hau bele dehan katak populasaun Comoro seidauk koopera ho Governu liu-liu ho Ministeriu Administrasaun Estatal (MAE) konaba manajementu lixu iha suku Comoro ninian, tanba durante ne’e populasaun soe lixu la tuir regras ou oras soe lixu iha tuku 4 too tuku 7 dader, maibe sira soe depois de kareta saneamentu halo operasaun ba lixu sira ne’e,”Eurico de Jesus ba JN-Diário Kinta (29/10) horseik iha ninia knar fatin Comoro.

Nia esplika, konsiensia populasaun ba ijiene iha suku Comoro ne’e lao ladun diak, tanba dalaruma depois kareta saneamentu ba tula tiha foer maka sira ba soe fali, entaun sira halo foer fila-fali deit, e populasaun sira ne’ebe maka hela besik valeta ninin sempre soe lixu iha valeta laran deit.

“Tanba populasaun sira ne’e ho rajaun ida katak lixu sira ne’ebe sira soe ne’e sei hili husi funsionariu sanemanetu ne’ebe maka Governu kontrata tiha ona ba servisu ida ne’e,”tenik nia.

Hatutan Eurico katak, durante ne’e kazu ne’ebe maka populasaun sira hatoo mai suku maka hanesan problema arte marsiais, no problema Governu halo despeza obrigatoriu ba populasaun sira iha aldeia 20 Setembru Bebonuk.

Nia dehan, hau konsidera katak kazu despeza obrigatoriu ida ne’e dezorden, tanba la konfirma ho ema uma nain ne’e didiak, la hare’e kondisaun moris familia ne’ebe maka hela iha area refere, no la hare’e situasaun iha area ne’e.

“Tanba populasaun balun kestiona katak sira halao hela serimonia funeravel ba familia matebian, no iha uma balun sei halao hela programa igreza nian hanesan adorasaun ba estatua,”sublinha nia.

Fatin ne’ebe maka agora kona despeza obrigatoriu maka aldeia 20 Setembru Bebonuk, no aldeia hirak ne’ebe planeia hela maka Metin I Bebonuk, Terra Santa Tasitolu-Karantina.

Nia informa liu tan katak, seguransa iha suku laran iha aldeia 4 maka sempre akontese problema baku malu entre joven maka hanesan, são jose aimeta laran, aimutin, postu penal ho são miguel, maibe kria ona mini dialogu hadame ona sira hodi prevene konflitu ne’ebe maka mosu iha aldeia hirak ne’e.

Nia hatutan, populasaun suku Comoro sempre hato’o lamentasaun konaba bee moos no eletrisidade, tanba kuantidade populasaun Comoro ne’e bo’ot kompara ho suku seluk iha Dili laran.

Ne’ebe husu ba Governu liu husi Servisu Agua e Saneamentu (SAS) tenki halo rehabilitasaun ba kanalijasaun bee moos hodi nune’e fornese ho volume ne’ebe bo’ot, no husu mos Eletrisidade De Timor-Leste (EDTL) tenki rehabilita eletrtrisidade para to’o ba ema hotu-hotu, ou amenta tan ninia potensia atu nune’e populasaun sira asesu ho avontade.

Atividade ne’ebe suku halo maka hanesan atividade administrasaun suku, no atividade programa nasional dezenvolvimentu suku (PNDS) ne’e hare’e liu ba baleta, tanba besik udan ona entaun hotu-hotu preokupa liu ba atividade sira hanesan ne’e. ves

Jornal Nacional

Uma Luxu Oecusse Sai Cover House, Povu Halerik,Ukun Nain Sira Sae Aviaun Pasiar


DILI - Governu aloka orsamentu estadu, hodi halo uma luxu (Hotel Bintang 5), maibe uma luxu nee nakfilak ba Cover House, depois mosu fali aviaun ZEESM.
Lia hirak nee hatoo husi Jurista Manuel Tilman, ba STL iha nia rezidensia, Pantai Kelapa, Dili, Sesta (30/10/2015).

Durante nee hau akompana Deputadu sira iha Parlamentu aprova orsamentu estadu hodi ba halo uma luxu, iha Oecusse no halo prozetu sira seluk, maibe uma nee agora sai Cover House e derepente mosu aviaun ZEESM, tamba nee hau husu Parlamentu halo fiskalizasaun klean konaba uma Luxu no osan aviaun nia nee,” hateten Tilman.

Jurista nee mos haklean tan katak aviaun TL neebe Governu liu husi Prezidente ZEESM Mari Alkatiri sosa, se maka, agora selebra 500 anus Evanjelizasaun tama TL no komemora restaurasaun indepedensia ema VIP sira maka sae.

Iha parte seluk Observador Justisa Faustinho Maria Xavier hateten orsamentu estadu neebe aloka ba Oecusse hodi halo prozetu ZEESM, maibe agora derepenti mosu aviaun no roo rapidu. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (31/10/2015). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

TDD Suspende Hikas Julgamentu Emilia ba 19 Novembru


DILI - Tribunal Distrital Dili suspende hikas audensia julgamentu ba kazu eis Ministra Finansas Emilia no eis vice ministra saude Madalena Hanjam ba loron 19 Novembru.

Tuir orario depois rona tiha sasin akuzasaun nain 20, iha loron 19 fulan Novembru tribunal sei kontinua hodi rona fali sasin husi parte defesa nian. Tuir lista sasin akuzasaun hamutuk nain 24, maibe tanba nain hat sei halo estudu iha rai liur entaun tribunal sei la notifika. Nunee sei kontinua hodi rona sasin defesa nian.

Audensia nee prezide husi juis kolektivu Jose Maria de Araujo, Fransisca Cabral no Maria Solana Fernandes. Reprejenta ministeriu publiku prokuradora Angelina Saldanha, Lidia Soares no Jasinto Babo. No arguida Madalena Hanjam hetan asistensia legal husi advogadu privadu Jose Guteres, Nunu Morais Sarmos no Rui Costa Fereira. Entertantu arguida Emilia Pires hetan asistensia legal husi ekipa advogadu privadu internasional ho nasional Pedro Camoes.

Tuir akuzasaun Ministeriu Publiku neebe lee sai husi tribunal katak iha loron 9 de Fevereiru de 2011 arguida Madalena Soares haruka karta VMS/PM/11/50 ba Primeiru Ministru atu husu fundu adisional ida Ministeriu Saude ba alojamentu no alimentasaun mediku kubanu sira. (600,000 USD) unidade kardiolojia no hematolojia (400,000 USD) no kama ortopedika atus ida (100) (400.000 USD). Primeiru Ministru despaisa oinsa pedidu nee haruka ba Ministeriu Finansas.

Iha loron 6 de Fevereiru 2011, liu husi ofisiu No. 203/GPM/II/2011, arguida Emilia Pires simu informasaun husi despaisu Primeiru Ministru nian. Iha loron 29 de Marsu 2011 arguida Emilia Pires liu husi ofisiu 104/GMF/III/2011 fo pareser kona-ba pedidu adisional orsamentu formula husi arguida Madalena Soares, fo hanoin atu aprova pedidu liu husi fundu rezerva kontinjensia. Iha loron 29 de Marsu de 2011, liu husi ofisiu 0312/GPM/2011, Primeiru Ministru aprova kedas pedidu hamutuk USD 1.300.000,00, iha rejerva kontijensia nian atu selu alojamentu no alimentasaun mediku kubanu sira nian, unidade sira kardiolojia no hematolojia no akizasaun kama ortopedika atus ida (100).

Vice Ministra Saude, arguida Madalena Fernandes Melo Hanjam Costa Soares, haruka ofisio numeru referensia maka MSNMF/2012/441, ba Ministra Finansas Arguida Emilia Pires, atu husu aprovasaun orsamentu adisional foun ida sosa ekipamentu mediku sira. Hamutuk ho ofisiu ida nee, haruka tiha lista atu sosa ekipamentu sira neebe halo husi Avelino Brites, xefe Departamentu Jestaun Ekipamentu mediku no aprova husi arguida Madalena Soares ho osan hamutuk USD 2.004,100,00 (dolar amerikanu millaun rua rihun haat atus ida). Hatama iha lista nee atu sosa kama atus haat (400) ho osan hamutuk USD 995,000,00 (dolar amerikanu rihun atus sia sianulu-resin-lima). Tanba nee ministeriu public deklara hahalok arguidu nain rua nian komete iha koautoria no konkursu real ba krime partisipasaun Ekonomi iha Negosio. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (31/10/2015). Domingas Gomes

Suara Timor Lorosae

Rekursu Cançio Sei Iha Prosesu TR


DILI - Tribunal Rekursu seidauk fo rejultadu ba rekursu arguidu Joao Cançio nian, tanba sei iha analisa nia laran.

Tuir fontes konfirmadu iha Tribunal Rekursu hatete, tribunal rekursu sei halo hela estudu hodi analisa ba rekursu neebe mai husi parte defesa nian. Tanba nee TR seidauk hasai rejultadu, maibe rekursu nee sei iha hela prosesu nia laran, dehan fontes nee iha TR, Caicoli, Sesta liu ba.

Antes nee TDD halo ona despaisu rekursu arguidu Joao Cançio nian nee mai TR iha loron (23/10/2015) hodi hein desizaun husi tribunal neebe as ba kazu refere.

Antes nee tuir advogadu privadu Arlindo Marçal neebe fo mos nia assistensia ba arguidu Joao Cançio hatete, sira nia parte halo ona rekursu ba iha TDD hodi haruka ba iha Tribunal Rekursu. Halo rekursu nee tanba la konkorda ho desizaun neebe mak tribunal aplika ba sira nia kliente.

Tribunal laiha provas ida atu kondena ba arguidu nee, tanba sei iha mos arguidu seluk neebe mak MP la akuza iha kazu nee. Tanba neemak ami la konkorda ho kondenasaun nee, tanba sasin nain hira neebe mak fo sira nia deklarasaun iha tribunal nee, sira mos halo pagamentu hotu ba kompania nee no vice ministru Paul Assis mak asina laos ami nia kliente mak asina. Neemak ami mantein la konkorda ho desizaun nee hodi halo rekursu. Neebe hein deit desizaun husi TR depois TDD haruka ba,” dehan Arlindo.

Iha loron 20 Jullu 2015 liu ba Tribunal Distrital Dili (TDD) aplika pena prizaun tinan 7 ba arguidu Joao Cançio no selu indimizasaun ba estadu ho valor rihun $500. Enkuantu arguidu Tarsisio do Carmo tama kadeia tinan 3 fulan 6 no selu indimizasaun ho valor rihun $200. Tanba arguidu provadu halakon osan estadu ho valor milaun $1,410.000,00. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (31/10/2015). Domingas Gomes

Suara Timor Lorosae

Delegasaun AICEP sei mai vizita Timor-Leste hodi hala’o sorumutu emprezariál iha fulan novembru


Delegasaun ida hosi Ajénsia ba Investimentu no Komérsiu Esternu Portugal (AICEP), iha finál fulan novembru sei to’o iha Timor-Leste hodi analiza oportunidade negósiu nomós hasoru malu ho entidade públika no privada sira.

Hametin relasaun ekonómika ne’ebé iha ona no atu hatene klean liu tan kona-ba merkadu timor-oan nian maka sai nu’udar objetivu hosi vizita ne’ebé lidera hosi prezidente AICEP Portugal Globál, Miguel Frasquilho, no alénde ne’e sei inaugural mos delegasaun foun ida ajénsia nian iha Timor-Leste.

Vizita ne’e hala’o relasiona ho selebrasaun tinan Independénsia Timor-Leste ba dala haat nulu no tinan 500 portugés sira to’o iha Timór hanesan reprezentasaun ofisiál portugés nian, tanba instabilidade polítika iha Portugal, ne’ebé ladauk hatene ka fó sai.

Iha komunikadu, AICEP esplika katak misaun ba Timor-Leste abranje mos ba iha setór infraestrutura, enerjia no ambiente, saúde, telekomunikasaun, TIC, defeza, 'media', editoras, formasaun, turismu no hotelaria, indústria ba ai-han no bebida nomós konsultoria.

Iha ajenda vizita nian, sei hala’o mos semináriu ida hodi halibur responsável hosi Governu timor-oan no emprezáriu hothotu ho tema "Timor-Leste-Portugal: Hametin Relasaun Ekonómika".

Iha semináriu ne’e sei konta ho partisipasaun hosi primeiru ministru Rui Araújo, ministru Estadu, Kordenadór ba Asuntu Ekonómika no Ministru Agrikultura no Peska, Estanislau da Silva, nomós membru hosi Governu portugés nian ida.

Alénde Miguel Frasquilho, sei konta mos partisipasaun hosi Francisco da Costa Monteiro, presidente da Timor Gap, Jorge Serrano, prezidente hosi Asosiasaun Nasionál Juventude Emprezáriu Timor-oan (ANJET), Manuel Joaquim Capitão Amaro, administradór delegadu hosi Timor Telecom, no Fernando Torrão Alves, diretór jerál hosi BNU Timór.

Sei iha intervensaun hosi Luís Carvalho, administradór Engipro, ho Óscar Lima, prezidente hosi Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste.

SAPO TL ho Lusa 

Toponímia Dili sei hahú implementa ba rua/dalan 89


Governu iha fulan novembru sei hahú ho prosesu reformulasaun ba toponímia iha Dili, hodi muda naran ba rua sanulu resin, nom projetu-pilotu ba iha zona barak, tuir ministru Administrasaun Estatál fó sai ba Lusa. 

Dionísio Babo, ne’ebé hanesan mos ministru Estadu, Kordenadór ba Asuntu Administrasaun Estadu no Justisa, esplika ba Lusa katak, halo ona konkluzaun ba lista dahuluk ho rua/dalan 89.

"Rezolusaun ne’e aprova iha Konsellu Ministru, sei publika iha Jornál Repúblika no sei hahú fó sao kona-ba prosesu ne’e”, esplika.

"Iha plaka hothotu, sei ho rua hirak ne’e nia naran foun no iha parte okos, sei ho naran antigun, atu ema hotu bele hatene kona-ba istória no labele kria konfuzaun", hatutan tan.

Hosi kritériu balun ne’ebé Governu defini ba iha rezolusaun hodi fó topónimiu ne’e hirak ne’e hodi halo ligasaun “barak” hosi naran dalan nian ho fatin hirak ne’e, tanba koñesidu".

Kona-ba rua prinsipál “tenke tau naran hosi figura nasionál, hanesan hosi foti hosi konseitu mártires da patria no reprezenta eroi hirak ne’ebé mate tanba luta ba libertasaun nasionál”.

Uza data hosi akontesimentu “nasionál” atu “jerasaun foun sira bele hatene”, uza naran hirak ne’ebé “fó valór komun ba nasaun demokrátika hothotu”, hanesan liberdade ka direitu umanu no naran hosi nasaun ka sidade estranjeira hirak ne’ebé iha “ligasaun ho vida nasaun Timor-Leste ka ba munisípiu Dili” mos sai hanesan kritériu seluk.

Iha rezolusaun ne’e haktuir katak sei lauza antroponímika ho naran hosi ema ne’ebé sei moris, “karik uza, tanba kazu estraordinária balun ne’ebé hetan ninia rekoñesimentu kona-ba tipu omenajen ne’e no ema fó ninia autorizasaun ka prestasaun no nia rasik simu/aseita”. Estranjeiru ka liafuan estrajeira sei uza karik “presija duni”.

Iha faze dahuluk ba toponímia ne’e sei aplika ba suku pilotu neen iha sentru sidade: Kolmera, Motael, Gricenfor, Vila Verde, Akadiruhun ho Bidau de Lecidere.

Tuir esplikasaun katak ida ne’e hanesan prosesu ida ne’ebé bele fasilita komérsiu no serbisu, inklui mobilidade urbana, no sei atu “kria tan serbisu distribuisaun postál” hodi ajuda fasilita relasaun entre Estadu ho sidadaun, liu-liu relasiona ho notifikasaun.

Naran hosi rua hirak ne’ebé aprova, inklui mos Avenida da Restauração, ne’ebé liga limite Dili ba oeste no rotunda aeroportu, Avenida Nicolau Lobato, hosi ne’e ba to’o Porto Dili ninia oin ho Rua de Malinamok maka liga parte rotunda ba sul, no ba to’o iha zona sidade nian.

Hosi Pertamina ho Mota Komoro ninia rohan naran Avenida Praia dos Coqueiros, depois maka sei transforma ba Avenida de Portugal, ba to’o farol.

Iha kruzamentu Farol, sei transforma ba Avenida Motael, hahú hosi parte tasi-ibun no ba parte direita hosi Rua dos Direitos Humanos, no kontinua ba to’o maka Avenida Nicolau Lobato.

Hosi porto Díli to’o ponte de Bidau Santana sei ho Avenida Marginal.

Iha igreja Motael ninia kotuk “ho naran foun” maka Rua Karketu Mota-ain, liurai hosi zona refere ninia naran, ne’ebé agora ho rua S. António.

Hosi toponímia ne’e maka kria mos rua 25 de abril (hosi parte kotuk ne’ebé sei harii edifísiu hosi Embaixada portugeza no ba to’o iha sede BNU nian).

Inklui mos dalan ka rua seluk hanesan Avenida Mártires da Pátria, 20 de maio, hanesan omenajen ba loron restaurasaun independénsia, avenida D. Ricardo da Silva, D. Martinho Lopes ho D. José Ribeiro (hanesan naran hosi bispu Dili nian), Xavier do Amaral (proklamadór ba independénsia iha tinan 1975) no Rua Palácio das Cinzas, hanesan Prezidénsia Repúblika dahuluk.

Rua Moçambique, rua 10 de junho (hodi fó omenajen ba levantamentu Marabia), avenida 28 de novembru (loron proklamasaun indepedénsia iha 1975), rua 12 de novembru (masakre de Santa Cruz) no 30 de agosto (referendu 1999) maka tama ona iha lista aprovasaun nian.

SAPO TL ho Lusa 

Kámara Kontas timoroan nian "rekuza" kontratu boot liu iha istória nasaun nian


Kámara Kontas timoroan nian rekuza ona vistu préviu ba kontratu boot liu iha istória Governu nasaun ne'e nian, ho dolár millaun 720, ba dezeñu no konstrusaun hosi Baze Apoiu iha Suai, projetu ida nebe koñese ho naran Tasi Mane.

Fonte hosi Kámara Kontas konfirma ona ba Lusa katak desizaun ne'e asina tiha ona iha loron 23 fulan-Outubru no parte sira hetan ona konfirmasaun iha loron 26, nune'e agora sei iha loron 15 to'o tranzita ba julgadu no nebe bele aprezenta rekursu hosi parte autór auto nian ka hosi Ministériu Públiku.

Fonte hanesan esplika ona katak rekuza ba vistu préveu akontese tanba "laiha konkordánsia ho norma fundamentál sira nebe hala'o iha Timor-Leste".

Lei konsidera katak "konstitui fundamentu hosi rekuza vistu tanba laiha oportunidade orsamentál iha rúbrika apropriadu, nune'e mós deskonformidade hosi asaun sira, kontratu sira no instrumentu sira nebe refere ho lei sira nebe hala'o".

Fó sai tiha ona iha fulan-Juñu katak konstrutora súl-koreanu Engineering & Construction hetan ona kontratu ho folin dolár millaun 720 hodi pinta no harii Baze hosi Apoiu iha Suai, nebe konsidera hanesan importante ba atividade sira esplorasaun petrolíferu nian iha Tasi Timór.

Kontratu refere ba "dezeñu no konstrusaun hosi Baze Lojístiku Suai nian", hanesan elementu sentrál ida hosi projetu Tasi Mane, elementu prinsipál ida hosi Planu Estratéjiku ba Dezenvolvimentu (PED) Timor-Leste nian.

Lei orgániku hosi Kámara Kontas, nebe aprova iha 2011, determina ona katak vistu préviu hanesan "importante ba despeza sira ka akizisaun patrimóniu ruma nebe aas liu dolár rihun 500", folin nebe aumenta tiha ona ba millaun lima iha fulan-Agostu 2013.

Tuir lei, kontratu sira nebe hetan fiskalizasaun antes "bele prodús de'it nia efeitu ruma, iha kontratu ka iha finansa, hafoin haree tiha" hosi Kámara Kontas nian.

Tasi Mane hanesan projetu plurianuál ida nebe envolve konstrusaun ba baze apoiu nian, hosi refinaria iha Betanu, hosi unidade prosesamentu Gás Natural Liquefeito (GNL), hosi portu no aeroportu Suai nian, hosi gazodutu to'o kampu Greater Sunrise no auto-estrada Suai-Beasu.

"Projetu sei envolve dezenvolvimentu ba zona kosteira ida hosi Suai to'o Beasu no sei garanti ezisténsia hosi infraestrutura sira nebe presiza hodi suporta indústria petrolíferu doméstiku ida nebe iha kresimentu", refere PED.

Kontratu, nebe fó hosi Komisaun Nasionál Aprovizionamentu, maka hanesan dahuluk hosi empreza súl-koreanu iha Timor-Leste.

Ho baze iha kontratu, empreza esplika ona, unidade rua hosi Hyundai Motor Group - Hyundai Engineering &. Construction Co no Hyundai Engineering Co - sei "harii pontaun ida no infraestrutura lojístiku sira hodi bele uza ba esforsu sira dezenvolvimentu petrolíferu iha Suai.

Konstrusaun ba pontaun ho kilómetru 3,3 no sira seluk nebe ki'ik liu reprezenta 60% hosi folin kontratu nian.

Hanoin katak konstrusaun tenki hotu iha fulan-Setembru 2018.

Lusa tenta dalabarak hodi hetan komentáriu balun hosi Alfredo Pires, ministru Petróleu no Rekursu Minerál sira, maibé laiha rezultadu.

Francisco Monteiro, prezidente hosi Timor Gap, lakohi halo komentáriu.

SAPO TL ho Lusa

Orsamentu timor-oan prevé kresimentu PIB hosi 4,1% ba tinan 2016


Governu haree katak ekonomia la’os-petrolífera aumenta 4,1% iha 2016, bazeia ba senáriu hosi konsumu moderadu, ho valór ne’ebé kiik 6% ne’ebé previstu ba 2015 no ida ne’e latuir meta governamentál nian. 

Dadus makroekonómika hosi livru Orsamentu Estadu ba tinan 2016 maka entrega ona iha semana ne’e ba Parlamentu Nasionál atu halo debate, nomós antesipa katak iha médiu Prazu Produtu Internu Brutu (PIB) la’os-petrolífera aumenta hosi 4,1 to’o 7,5%.

Aumenta mak’as – ne’ebé Governu konsidera hanesan "tranzisaun ba kresimentu ekonómika ida ho kualidade bot" – maski nune’e, ladun fó impaktu ba ekonomia, ne’ebé kontinua domina ho setór petrolífera, ne’ebé maka finansia maioria hosi Orsamentu Estadu.

Previzaun kona-ba kresimentu Governu kontinua haree ba iha setór públiku nomós ba iha “taxa ezekusaun ne’ebé aumenta hosi despeza kapitál no ba iha kombinasaun ekilibrada hosi kresimentu gastu Estadu nian, investimentu privadu nomós konsumu família nian”.

Governu mos hatene katak nível konsumu aumenta beibeik no inflasaun sei bele ronda to’o 2%, “latuir meta governamentál nian hosi 4% to’o 6% hosi tinan 2015 to’o 2018”.

Folin barril mina nian tuun 60,8% desde meadu tinan kotuk, sei laaumenta iha tempu tuir mai, no ida ne’e fó ona impaktu ba reseita tuir mai nomós ba Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE) ne’ebé “bele mos afeta planu despeza Governu nian”.

"To’o finál tinan 2015, rikeza petrolífera hosi Timor-Leste besik to’o 89%, maka altera ona ba iha investimentu merkadu finanseira internasionál.

Ho ida ne’e maka fó importánsia ba dezempeñu hosi investimentu Fundu Petrolífera sai krusiál no hamenus impaktu flutuasaun ba folin mina iha RSE", tuir dokumentu fó sai.

Ezekutivu ne’e haktuir hikas katak PIB iha Timor-Leste “varia hosi tinan ida ba tinan seluk, tanba flutuasaun hosi produsaun setór petrolífera” ne’ebé reprezenta produsaun timor-oan nian liu 70%.

Purezemplu, PIB totál tuun 13,9% iha tinan 2013, "kontrola hosi kontratasaun ida hosi 18.7% ba iha setór petróleo" tanba indikadór ne’e “la’os dalan di’ak hodi sai sasukat ba dezempeñu ekonómika nian”.

Hosi ne’e maka Governu haree fali ba indikadór seluk maka sai hanesan despeza hosi kapitál Governu nian, porezemplu, PIB la’os-petrolífera aumenta 2,86% iha 2013, "valór ne’ebé kiik hosi tendénsia" ne’ebé "rezulta ona medida bot, hosi redusaun ba iha despeza kapitál parte Governu nian".

Nível setoriál kontinua ho konstrusaun sivil ne’ebé hetan afeta hosi gastu públiku (tuun iha 2013 maibé di’ak fali iha 2014), maski nune’e setór agrikultura aumenta uitoan – maski produsaun kontinua nafatin desde 2009.

Governu prevé katak investimentu privadu “aumenta ba médiu prazu, liu hosi projetu oioin ho eskala multinasionál oioin ne’ebé sei hahú iha 2016”, ho perspetiva ida ne’ebé pozitivu hanesan ba iha konsumu.

Hosi dadus seluk, livru orsamentál haktuir katak populasaun ativa hosi Timor-Leste hamutuk rihun 213 iha tinan 2013, númeru dezempregadu 23.400 ho taxa empregu (relasaun entre númeru hosi ema ne’ebé serbisu ona ho númeru hosi sira ne’ebé ho tinan entre 15 to’o 64) 27,3%. 

SAPO TL ho Lusa 

Orsamentu timoroan la muda iha 2016


Orsamentu hosi Estadu timoroan nian ba 2016 maka dolár millaun rihun 1,56, folin nebe hanesan tebes ho 2015, maski iha presu petróleu brutu tuun no hanesan fonte nebe depende tebes ba reseita públiku sira.

Info makroekonómiku sira hosi livru Orsamentu Estadu nian (OE) ba 2016, nebe entrega tiha ona iha semana ne'e ba debate iha Parlamentu Nasionál, publika tiha ona iha loron-sesta ne'e iha pájina online hosi Ministériu Finansa timoroan nian.

Informasaun sira konfirma presaun hosi reseita sira, ho diminuisaun ekonómiku, lakon iha reseita petrolíferu sira iha retornu hosi investimentu sira, ladún iha rezerva hosi petróleu no gás naturál no reseita nebe la'ós petróleu nian ladún fásil.

Maski nune'e, reseita totál sira hosi Estadu iha 2016 - petrolíferu no la'ós petróliferu - liu ona dolár millaun rihun 1,87.

Défise fiskál (la inklui reseita petrolíferu sira) maka dolár millaun rihun 1,39, finansiadu iha dolár millaun rihun 1,28, hahú hosi Fundu Petrolíferu (FP).

"Governu Konstitusionál ba dala VI hakarak garanti nível prudente ida iha despeza, mantén dimensaun globál hosi orsamentu no haree programa sira nebe iha ona hodi nune'e bele hetan maka'as hosi dolár ida nebe gasta", refere hosi livru 1 hosi livru neen hosi OE.

"Nune'e tenki revista despeza governamentál sira hodi fó prioridade ba programa no área sira nebe iha retornu aas no aliñadu diretamente ho Objetivu sira hosi Planu Estratéjiku ba Dezenvolvimentu (PED)", hatete iha dokumentu ne'e.

Hodi finansia despeza públiku tinan 2016, Timor-Leste sei kontinua maka'as ba FP maski iha de'it dolár millaun 545 maka koresponde ho Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE) no dolár millaun 739 maka hanesan levantamentu la'ós sustentável hosi fundu.

Folin hosi levantamentu adisionál ne'e sei ajusta, antes, ho folin sira iha kaixa nebe tranzita hosi 2015 tanba la ezekuta.

"Governu konsidera katak levantamentu maka'as sira hanesan importante iha prazu médiu hodi selu despeza sira hosi kapitál prioritáriu sira", hatete iha testu orsamentál nian.

Reseita sira seluk maka hosi impostu no taxa sira la'ós petrolíferu nian (millaun 171) no hosi empréstimu sira (millaun 107, nebe millaun 41 foti ona iha tinan ne'e).

Timor-Leste konta mós iha 2016 ho dolár millaun 143,4 iha projetu sira no finansiamentu hosi apoiu sira nebe mai hosi parseiru sira dezenvolvimentu nian.

Kona-bá rúbrika gastu sira nian, destake ba aumentu hosi 2,2% ba dolár millaun 182, iha saláriu sira no tuun ba 9% ba dolár millaun 469 iha sasán no serbisu sira nebe millaun 34 ba Fundu Kapitál Humanu nian.

Transferénsia públiku sira tuun ba 4,7%, ba millaun 476, inklui millaun 218 ba Zona Espesiál Ekonómiku Sosiál hosi Merkadu (ZEESM) hosi Oecusse no Ataúro, ka liu 63% duké iha tinan ne'e.

Gasta sira ho kapitál menór tuun 41% ba millaun 18 no ho Kapitál Dezenvolvimentu nian sa'e 6,9% ba millaun 418 (nebe millaun 377 ba Fundu Infraestrutura sira nian).

Tendénsia ba gastu no reseita sira sei mantén iha tinan sira tuirmai, ho Governu diresiona ba - hafoin setór eletróniku - "ba investimentu iha estrada sira, portu sira, aeroportu sira no ponte sira", nune'e "despeza sira iha área prinsipál sira no iha projetu sira infraestrutura prioritáriu sira nian sei aas nafatin to'o 2025".

"Iha tempu naruk (hafoin 2026), despeza sei tuun no reseita doméstiku sira sei sa'e, nune'e permiti hamenus levantamentu maka'as sira", hatutan iha dokumentu.

SAPO TL ho Lusa

Parseria públiko-privadu sira estreia iha orsamentu timoroan 2016 nian


Timor-Leste sei estreia, formalmente, iha 2016 ho parseria públiko-privadu (PPP), liuliu ba área sira transporte, enerjia, saúde ho bee nian, haktuir hosi informasaun nebe fó sai iha proposta hosi Orsamentu Estadu ba tinan oinmai.

Nasaun aprova tiha ona PPP dahuluk ba tinan ne'e, hodi harii Portu hosi Tibar, nebe sei iha faze konkursu nian, "dezenvolve hela estudu sira viabilidade nian relasionadu ho projetu sira seluk", haktuir hosi dokumentu orsamentu sira nebe disponibiliza hosi Ministériu Finansa iha loron-sesta ne'e.

Akordu sira hanesan ne'e (PPP) permiti, subliña hosi ezekutivu, "fó benefísiu hosi koñesimentu espesializadu sira no hosi finansiamentu hosi setór privadu, nune'e hadi'a kualidade no efisiénsia no hamenus risku nebe Governu kaer".

Maski nune'e, "projetu sira ne'e sei halo de'it bainhira aliña ho objetivu sira ba dezenvolvimentu hosi Governu no bainhira iha taxa aas sira hosi retornu ekonómiku no sosiál".

Polémiku, PPP dahuluk aprova tiha ona hosi Governu maka ba konstrusaun no jestaun hosi Portu iha Baía Tibar nian, nebe ho osan dolár millaun 400 no empreza rua nebe hato'o proposta finál sira kandidatura nian maka: franseza Bolloré Consortium ho ingleza Peninsular & Oriental Steam Navigation Company (POSNCO), subsidiáriu hosi DP World, hosi Dubai.

"Dezenvolvimentu hosi portu foun ida iha Baía Tibar nian hanesan prioridade ida ba prosperidade ekonómiku Timor-Leste nian iha futuru. Hanesan projetu boot ida investimentu nian iha nasaun ho parte signifikativu ida nebe investe hosi empreza nebe mana'an", esplika hosi Joanico Gonçalves, hosi Ministériu Obras Públika.

Projetu ne'e haree ba konstrusaun no jestaun durante tinan 30 hosi Portu Tibar nian no inklui konstrusaun hosi estrada ida entre Díli ho Tibar, hosi embarkasaun ida, instalasaun iha rai no sistema sira drenajen nian.

Ezekutivu timoroan nian hein katak kontratu ne'e sei asina entre tinan 2015 nia rohan ho inísiu 2016 nian no konstrusaun ne'e sei aranka liutiha tinan ida.

Portu hosi Baía Tibar nian sei "finansiadu iha parte balun hosi Fundu Infraestrutura sira no balun hosi empréstimu konsesionál sira nebe fó hosi Banku Mundiál, Banku Europeu ba Investimentu, Banku Aziátiku ba Dezenvolvimentu (BAD) no parseiru multilaterál sira seluk".

PPP iha futuru sei hanoin ba Sistema Abastesimentu Bee nian iha Díli (Konsellu Ministru sira analiza tiha ona estudu ikus ida hosi pré-viabilidade no estudu viabilidade nebe previstu ba inísiu tinan 2016).

Governu avalia mós eventuál PPP ida ba jestaun, operasaun no manutensaun hosi sentrál eletríku rua nebe harii hosi Governu iha Hera no Betano. Iha fatin seluk, analiza hela "posibilidade ba parseria ho setór privadu iha área saúde nian", haktuir hosi testu orsamentál sira nian.

SAPO TL ho Lusa