sábado, 8 de abril de 2017

Povu husu ba prezidente foun Francisco Guterres Lu-Olo atu veta tiha lei pensaun vitalisia

Aproveita iha loron elisaun jeral prezidensial, povu husu ba prezidente eleitu ba periodu 2017-2022 atu halakon tiha lei pensaun vitalisia ne’ebe durante ne’e benefisia ba grupu balun deit.

Manuel Soares, hanesan sidadaun baibain ida observa katak publiku kestiona bebeik ona hodi halakon tiha lei ida ne’e, maibe ate agora seidauk iha solusaun. 

“Ema hotu preokupa kona ba lei pensaun vitalisia ne’e, maibe laiha solusaun e entaun hanesan prezidente da republika iha direitu tomak atu veta lei ida ne’e,” nia sujere, hafoin tuir votasaun iha sentru votasaun Eskola Ensino Pre no Sekundaria 10 Dezembru, Dili.

Alende ne’e, prezidente nudar komandante supremu (tuir Konstituisaun RDTL), husu atu kria mos kondisaun ba Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) hodi sira bele hala’o knar ho diak liu tan.

Governu Dezenvolve Planu Prevensaun Moras Rabies

Governu servisu hamutuk ho parseiru sira dezenvolve hela planu kontigensia hodi responde ba moras rabies ne’ebe karik mosu iha kualker tempu iha Timor –Leste.

Diretor Jeral Pekuaria e Veternaria Ministerio Agrikultura e Peskaz (MAP), Antonio do Carmo hateten moras rabies seidauk eziste iha Timor –Leste, maibe iha risku nia laran tanba sosiedade nia movimentu ba rai liur aas tebes. 

Nia dehan, asuntu rua importante ne’ebe koalia iha planu ne’e liu –liu servisu prevensaun intermus kontrolasaun iha area fronteiras no atuasaun bainhira moras ne’e mosu. 

“Ita nia movimentu international maka’as, entaun ita bele afeta moras ida ne’e iha futuru,” nia hateten iha Comoro Dili. “Agora ita sei livre.”

Semana Oin Merenda Eskolar Hahu Lao Iha EBC

DILI – Ministeriu Edukasaun (ME), konsidera, semana oin programa merenda eskolar sei lao iha ensinu baziku central (EBC), iha teritoriu Timor Leste (TL).

Kestaun nee fo sai husi Vise Ministra Edukasaun I, Dulce Jesus Soares katak, enkontru ho Prezidente autoridade Munisipal sira iha loron hirak liu ba, laos koalia deit asuntu programa merenda eskolar, maibe atu koalia konaba programa sira neebe mak ME desentraliza ona ba Munisipiu, hanesan programa merenda eskolar, pre-eskolar, nomos husi parte ensinu rekorrente nia mak programa analfabetizasaun.

Enkontru ho prezidente autoridade Munisipal sira iha loron hirak liu ba nee, laos koalia deit asuntu programa merenda eskolar, maibe atu koalia konaba programa sira neebe mak ME desentraliza ona ba iha Munisipiu sira mak hanesan, programa merenda eskolar, pre-eskolar, nomos husi parte ensinu rekorrente ninia mak programa analfabetizasaun, entaun iha momentu nee ba, ami partilla informasaun ba sira,” dehan vise ME Dulce ba STL iha nia knar fatin ME Vila-Verde, Dili, Sesta (07/04/2017).

PN Labele Kopia Lei Portugal-Brasil, PR Eleitu Lu-Olo Advogadu Tenke Hatene Intrepreta Lei

DILI – Relasiona ho Advogadu Privadu Timor Leste (APTL), husu ba Parlamentu nasional liu liu Komisaun A atu labele kopi deit lei husi Portugal no Brasil, PR elitu Lu-Olo hateten, Advogadu sira maka tenke hatene buka intrepreta lei, tanba lei laos hakerek ho lia fuan iha neeba nee maka dehan lei ona.

Lei nee ita atu aplika primeiru de tudu ita tenke halo intrepretasaun ba lei nee hodi bele aplika, u ke krizerke lia fuan hakerek nee labele sai lei ida bainhira ita hakarak aplika,” dehan PR eleitu Lu-Olo ba jornalista sira iha, Sede CCF, Comoro, Dili, Sesta (07/04/2017).

Prezidente RDTL eleitu Lu-Olo hateten, Kuandu dehan lei sira nee hotu kopi paste Lu-Olo bele atu hateten deit ba advogadu sira para komprende didiak sistema justisa Timor nian nee, sistema familia Romanu -Jermanika nian, nee laiha tan sistema seluk iha Timor.

CNE Asegura Partisipasaun Sidadaun Prosesu Demokratiku

DILI – Organizasaun Naun Governamental Belun liu husi Atensaun no Responde Sedu (ATRES), husu ba Komisaun Nasional Eleisaun (CNE) atu asegura partisipasaun povu nian iha prosesu demokratiku.

Tuir Jestor Programa ATRES, Marilia da Costa hatete katak, durante eleisaun prezidensial dadus hatudu katak votante barak lahatene tempu votasaun no fatin votasaun, votantes balun lakohi halo tuir regra no deskonfia iregularidade.

Husu ba CNE atu asegura partisipasaun no direitu sidadaun nian iha prosesu demokratiku, inklui halo observasaun forte liu tan iha eleisaun parlamentar mai, partikularmente iha area rural,” dehan Jestor Programa ATRES, Marilia da Costa liu husi konferensia imprensa neebe halao iha edifisiu Belun, Farol-Dili, Kinta (06/04/2017).

Kontribui Resetas, Tenke Monta Lina Kontador

DILI – Ekipa SAS tun ba iha baze hodi monta Lina kontador bee mos iha komunidade ida-idak nia uma, liu husi monta kontador nee atu kontribui resetas ba esadu tanba, durante nee TL depende makas ba osan Mina nian.

Preokupasaun nee fo sai husi Diretur servisu Agua Saniamentu Dili SAS, Florindo de Jesus, ba STL sesta (06/04/2017) bain hira sai hanesan Orador iha programa perspektiva Publiku neebe halo iha Estudiu STL Osindo.

Ami nia ekipa tun ona ba iha baze no hahu monta ona kontador bee mos nian iha komunidade ida idak nia uma, obzektivu monta kontador nee atu rekolia resetas husi Bee mos nian, tanba durante nee ita depende makas ba osan mina no gas nian,”informa Diretur SAS.

Nia mos informa liu tan katak, iha uma perumahan sira nee governu sei fo fiar ba kompania atu halo instalasaun ba kanu sira neebe maka dada deste tempu Indonesia nian, tanba atu kontrola ho diak tenke, halo kanalizasaun kanu foun atu nunee fasil konrola, neebe maka uza sukat no neebe maka uza la sukat, no selu mos sei tuir meteran neebe lao.

Iha fatin hanesan Xefi Suku Becora, Antonio da Silva, neebe sai orador iha debate nee hateten, too ona tempu atu eduka malu, no eduka malu liu husi monta lina kontador atu nunee, ema hotu bele hatama osan ba kofre estadu. Madalena Horta

Suara Timor Lorosae

Organizasaun G7+ sei iha reprezentasaun iha Lisboa ho tulun hosi autoridade lokal sira

Grupu G7+, ne'ebé nia membru sira hanesan nasaun sira ne'ebé konsideradu fraku, sei loke reprezentasaun europeu ida iha Portugal ho tulun hosi Kámara Munisipal Lisboa, fó sai hosi Xanana Gusmão, membru hosi Konsellu Konsultivu hosi Organizasaun Internasional, iha loron-kinta ne'e.

"Horiseik (loron-kuarta), ami hasoru malu ho prezidente Kámara Munisipal Lisboa nian (Fernando Medina). Ami husu asisténsia no nia sei fó mai ami fatin ida hodi harii ami nia eskritóriu iha ne'e, hodi ami iha prezensa iha ne'e iha Europa. Ami sei iha prezensa iha Europa ho sede ida iha Lisboa", deklara hosi Xanana Gusmão, ne'ebé nu'udar mós ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku Timor-Leste nian.

Xanana Gusmão ko'alia ba jornalista sira hafoin hasoru malu ho prezidente Asembleia Repúblika Portugal nian, Ferro Rodrigues, no ho prezidente hosi grupu parlamentar hosi Portugal-Timor-Leste, José Soeiro, iha Asembleia Repúblika portugeza, iha Lisboa.

Universidade Coimbra sei apoia Timor-Leste iha jestaun ba Arkivu Nasional

Universidade Coimbra sei apoia Governu Timor-Leste iha jestaun ba Arkivu Nasional hosi nasaun luzófonu ne'e, forma kuadru sira no estabelese prosedimentu sira ba konservasaun no utilizasaun hosi dokumentu sira, iha termu sira hosi protokolu ne'ebé asina iha loron-sesta.

"Ami hili Universidade Coimbra (UC), ne'ebé maka ami iha liu ligasaun hosi lasu klean ida, tanba hanesan ida ne'ebé antigu no prestijiadu liu iha mundu", hatete ba Lusa hosi ministru Estadu, kordenador ba Asuntu Administrasaun Estadu no Justisa nian no ministru Adminitrasaun Estatal Timor-Leste nian, Dionísio Babo Soares, bainhira hakotu serimónia asinatura protokolu, iha Sala Senadu hosi Reitoria Universidade nian.

Ministru timoroan refere katak Arkivu Nasiona hosi nia nasaun sei hahú hela iha faze dahuluk, maibé konta ho dokumentu barak kona-ba prezensa portugeza nian (balun hosi sékulu XVI), arkivu sira hosi administrasaun indonéziu nian no arkivu barak pós-independénsia nian.