quarta-feira, 7 de setembro de 2016

Desportu no Kultura ne’e Tane Dame


DILI, (ANTIL) – Eis Prezidente Repúblika, José Manuel Ramos Horta hatete, nia parte la’ós pratikante desportu maibé, antuziasmu hodi haree, tan desportu no kultura ne’e bele tane dame.

”Ha’u kontente, desde 2012 to’o agora ho difikuldade oioin, ho tranzisaun governu tama no governu sai sempre iha problema burakrátiku oioin maibé, atividade ne’e la’o nafatin”, Premiadu Nobel Dame 1996 ne’e hatete iha múzeu rezisténsia, Tersa, (6/9).

Nia parte agradese no fó parabéns ba federasaun desportu hothotu tanba, sira maka baze  ba atividade sira ne’e. ”Prosesu ne’e naruk, tenke iha rekoñesimentu nasionál nomós internasionál, tenke iha akreditasaun no kontribuisaun ema hotu nian”, nia hatete.

Eventu Tour de Timor nu’udar eventu boot ne’ebé partisipa hosi desportista nasionál nomós internasionál, maibé eis prezidente, Ramos Horta rekoñese seidauk koñesidu iha mundu tomak maibé, sei to’o iha ne’ebá  no di’ak liu tan.

Ho apoiu maka’as hosi estrutura estadu no neneik sei hetan mós apoiu hosi sétor privadu, liliu sira ne’ebé iha interese komersiál no sosiál tanba, liuhusi atividade ne’e sei tulun governu no estadu hodi hametin dame.

Ba nia parte, nu’udar sidadaun fó apoia nafatin, morál no polítiku hodi koloka mós Timor-Leste iha mapa mundu.

Maske nune’e, Ramos Horta kontinua rekoñese desportu la’ós rezolve konflitu hothotu iha mundu maibé, kontribui psikolojikamente hanesan orgullu ba sosiedade iha mundu no iha ne’ebé de’it.

Tan ne’e nia husu ba governu liliu ba Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) kuidadu atu labele monu tanba, iha 2012 maske difísil konsege realiza, se karik monu lakon tiha atu hahú fila fali sei lori prosesu.

Tour de Timor ne’ebé sei hala’o iha 13 Setembru tinan ne’e, tenke kontinua nafatin maske dalaruma di’ak nomós ladun di’ak, hetan krítikas maibé ne’e normál no akontese iha fatin hothotu.

Inisiadór atividade Tour de Timor ne’e maka José Ramos Horta rasik bainhira sei asume kna’ar nu’udar prezidente repúblika iha 2002. (jornalista: Rafy Belo; editora: Rita Almeida)

Foto: José Manuel Ramos Horta. Foto espesial

Tour de Timor ne’e Serbisu Integradu


DILI, (ANTIL) – Rute ba atividade Tour de Timor sei komesa hosi Dili ba Remexio, tuir mai Laclo (Manatuto), Quelicai, Uatulari, Uatucarbau no deskansa iha Iliomar, pois kontinua ba Lospalos no termina iha Baucau.

”Atu fasilita Tour de Timor, serbisu ida ne’e integradu tanba, ligasaun interministeriál”, Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu, Leovigilido Hornay Leovigildo hatete iha Arkivu no Múzeu Rezisténsia Timor-Leste (AMRT), Tersa, (6/9).

Kooperasun parseiru sira, liliu ho federasaun nomós ema sira ne’ebé hadomi desportu, idaidak kontribui maibé, nia tenik, tinan ida ne’e ka’er buat tolu.

Buat tolu ne’e, tuir eis prezidente Conselho Nasionál de Juventude de Timor-Leste (CNJTL) mak, boa governasaun katak komisaun tenke akontese transparánsia iha orsamentu, tantu governu, parseiru nian para bele loke dalan ba eventu sira ne’ebé tuir mai karik boot liu.

Daruak, tenke fó ba timoroan ho kolaborasaun internasionál sira hodi halo transeferénsia koñesimentu katak timoroan tenke asumi ona responsabilidade estratéjiku hanesan iha kontabilidade, lojístika, iha perkursu sira ne’e para depois hatene katak iha rekursu umanu para bele asumi responsabilidade.

Seluk maka iha hanoin ona ba futuru, dependénsia ba governu presiza tun nomós la’ós portefóliu estadu ka governu nian ona, maibé  finansiamentu bele mós mai ona hosi investór sira. Portefóliu governu ka estadu nian maka oinsá atu asegura, kria fasilidade nomós ospitalidade hodi bele asesu ho dignu no saudável.

Haree ba buat tolu ne’e, Leovigildo nia parte nakloke atu hetan audit tantu hosi li’ur nomós laran hodi garante transparánsia no akuntabilidade.

Antes ne’e nia informa ba mídia sira katak, totál orsamentu ba atividade Tour de Timor hamutuk atus haat resin no seluk ba Dili Marathon kuaze rihun atus tolu resin hosi totál osan 725.000,00 doláres Amerikanu.

Iha fatin hanesan, Diretór Exekutivu Luta Hamutuk, Merício Akara subliña katak apresia ho Tour de Timor no atividade desportiva seluk tanba nu’udar meius ida atu pozisiona TL iha kontestu rejionál no globál.

Merício Akara mós husu atividade ne’e bele la’o nafatin ba oin tanba, indiretamente atrai ona ema rai laran nomós rai li’ur hodi partisipa inklui sai mensajen ida mundu katak maske antes ne’e TL hetan konflitu maibé ikus mai jere nia konflitu ho di’ak.

Entretantu nia rekomenda ba governu liliu SEJD atu elabora planu ho sinerjiku ho departamentu relavamente nomós kria kondisaun ba siklista timoroan sira inklui fasilita no promove timoroan ne’ebé iha poténsia.

Atividade Tour de Timor sei loke ofisialmente hosi Primeiru Ministru, Rui Maria de Araújo iha, Kuarta (13/9) semana oin. (jornalista: Rafy Belo; editora: Rita Almeida)

Foto: Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu, Leovigilido Hornay Leovigildo hatete iha Arkivu no Múzeu Rezisténsia Timor-Leste (AMRT), Tersa, (6/9). Foto ANTIL/Antonio Goncalves

TURÍSTA KRUZEIRU RIHUN RESIN ATU EXPLORA DÍLI NO NIA AREDORES


Servisu bís turísta foun ida ba pasajeiru kruzeiru-sira ne’ebé vizita Dili, lansa tiha ona ohin, iha eventu ida ne’ebé partisipa husi Embaixadór Australia nian iha Timor-Leste, Peter Doyle, representante Governo Timor-Leste no membru-sira husi indústria turízmu nian.

Tuir nota komunikadu imprensa ne’ebé redasaun Jornal Nacional Diário simu, husi Market Development Facility (MDF), Domingo (4/9) informa katak, ró boot  Kruzeiru P&O Carnival, The Pacific Eden sei mai para iha Dili iha loron Domingo, ho pelumenus kruzeirus neen sei para iha Dili iha tinan oin mai parseira ho empreza lokál turizmu nian Dive Trek & Camp Timor. Turista rihun resin mak espera atu hola parte iha viajen loron ida haleu Dili no munisípiu vijiñu sira no sei uza sira nia tempu independentemente atu explora sidade ne’e – hodi kontribui maka’as osan turizmu nian ba iha ekonomia.

Durante lansamentu, Embaixador Doyle hateten katak hodi tama iha merkadu turizmu sei lori benefisiu signifikante ba ekonomia no sai nu’udár ezemplu xave ba oinsá país ne’e bele diversifika kresimentu ekonomia sees husi industria ne’ebé depende ba extrativu.

“Inisiativu sira hanesan ne’e sei la tulun deit ekonomia atu dezenvolve ho injesaun gastus turismu nian, maibé sei fornese mós servisus ba Timor oan sira nu’udár gia, mentór no motorista sira no enkoraja fornesidór hotu-hotu servisu turizmu nian hanesan produtór artezenatu no restaurant sira ne’ebé hetan vizita husi vizitante sira ne’e”, nia dehan, iha nota imprensa ne’e.

“Haree empreza sira hatudu katak setór privadu bele lidera dalan iha setór importante hanesan turizmu fo duni korajen no hau hein katak turista sira bele apresia duni sidade ne’e nia murak, hasoru nia emar sira,, observa ninia kultura no gasta sira nia osan ba artezenatu, hahan no bebida Timor oan sira nian”.

Market Development Facility (MDF), Programa prinsipál ida Australia nian ba Dezenvolvimentu Setór Privadu iha rejiaun ne’e mak suporta hela Dive, Trek & Camp ho apoiu esensial ba marketing no kapasitasaun atu asegura produtu Dili Explorer nu’udár esperiensia turizmu ida ho kualidade aas.

Paseiu onibus inklui parada 13 iha Dili laran iha ne’ebé pasajeiru sira kruzeiru nian bele tun no sae tuir sira nia vontade iha loron tomak hafoin tuun husi roo. Onibus 30 husi munisipiu, hotu-hotu hetan ona sertifikasaun ba kualidade no seguransa, sei haleu tuir route ne’ebé deside ona no guia turístiku treinadu sira destaka ona ba onibus ida-ida no iha kada parade atu tulun gia turista sira.

“Ami koko merkadu ne’e ho roo kruzeiru boot iha tinan kotuk, no resposta pozetivu tebes husi turista sira no kompañia kruzeiru nian” dehan Kym Miller, Jestor Dezemvolvemento Turismo husi Dive, Trek & Camp, ne’ebé servisu ona iha indústria turizmu nian iha Timor-Leste durante tinan 12.

Turista nain 1800 mak tun husi roo iha loron ida durante vizita pilotu iha Juñu tinan kotuk husi roo kruzeiru hanesan ne’ebé sei to’o mai iha Domingo.*/ixo

Jornal Nacional

JOSE DA COSTA SEI HALOT IHA SEMITERIU HEROIS METINARU


Matebian membru Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) ho deviza Superintendenti Asistente Polisia, Jose da Costa, sei halot iha Simeteriu Herois Metinaru, tanba Estado rekoñese matebian nudar kombatentes libertasaun ida ba rai doben Timor Leste.

“Komando PNTL liu husi liña kordenasaun ho komisaun homenagen no gabinete Prezidenti Republika  rekoñese matebian nudar kombatentes ida. Entaun serimonia funeral sei hala’o iha simiteriu Metinaru ohin (Tersa-red) lokraik,”Segundu komandante Jeral PNTL, Komisariu Faustino da Costa, informa ba Jornalista sira Segunda (05/09/2016) iha Kuartel Jeral PNTL, Caicoli – Dili.

Segundu komandante Jeral PNTL, Komisariu Faustino da Costa ba jornalista sira hatete komando polisia senti laran triste  tanba lakon membru superior ida ne’ebe promove ba Superintedenti Polisia hakotu i’is.

Biografia matebian Superintendenti Assistente Polisia Jose da Costa, moris iha Ossu, Munisipiu Viqueque iha loron 7 fulan Julho tinan 1972, oan husi Bocimodo (aman) matebian, inan Agostinha da Costa Monteiro (matebian).

Matebian Jose da Costa hakotu i’is iha Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) iha loron Sabadu (03/09/2016) husik hela fen kaben Cecilia da C. Guterrres, no oan na’in hat (4) feto rua ho mane rua.

Edukasaun formal matebian Jose da Costa hahu eskola iha primaria Ossu 1981- 1987, Pre-sekundaria Publiku Viqueque 1987- 1990, eskola Sekundaria Publiku Viqueque 1990-1993, remata sekundaria kontinua estuda iha Universitas Timor-Timor (UNTIM) 1993-1996 no gradua iha 2003.

Promosaun iha PNTL matebian Jose da Costa husi kadetese promove ba agentes iha 27-03-2001, husi agente ba sargentu chefe iha 20-04-2001, iha 27-03-2010 husi sargentu chefe promove ba superintendenti chefe.

Edukasaun naun formal tuir kursu baziko formasaun polisia 27-03-2000, remat iha 11-07-2000 iha akademia polisia Comoro, kursu supervisor iha 09-04-2001 remata 20-04-2001 iha akademia polisia Comoro, Kursu Icitap advanced supervisor and tecniques 09-07-2001 remata  14-07-2001 iha centro formasaun polisia Comoro.

Kursu icitap pofesional responsabiliti premeiro 13-08-2001 remata 17-08-2001, kursu icitap strategic paning and Mid leve MGT iha 03-09-2001, remata 14-09-2001. Kursu basik computer 10-12-2001, remata 23-12-2001 iha akdemia civil Comoro PNTL.

Kursu appled strategia planing 03-09-2001 reamta 07-09-2001, kursu advanced midle level management 13-08-2001 remata 14-06-2001, kursu domestik violensia 13-05-2003, remata 14-05-2003 iha kuartel Distritu Viqueque, kursu malaysia inspektur treining 01-12-2005, reamnta 29-08-2006 iha polupal Malaysia.

Kursu reintegration management 11-01-2007 remata 22-06-2007 iha formasaun PNTL Comoro, kursu working equipment for border  meting 07-01-2008 remata 08-01-2008 iha Jakarta Indonesia, kursu human smuling, human traficking iha Kuala Lumpur Malaisya.

Kursu Timor Leste national Sicurity Policy Development 08-09-2008 remata 12-09-2008 iha Hawai, Amerika, Kursu Lidership development 25-05-2010 remata 25-06- 2010 iha Kambera Australia. Kursu Diploma exekutivu Police Management 10-06-2013 remata 21-06-2013 iha TLPDP.

Kursu diploma in executivu police management superintedente 12-08-2013 reamta 23-08-2013 iha Kuartel Geral PNTL. Kursu Treinamentu Komando kontrola no kordenasaun 03-08-2-15 remata 07-08-2015. Workshop Nivel Executivu 04-04-2016 remata 06-04-2016 iha centru formasaun PNTL.

Esprensia servisu tuir orden nomeasaun hanesan, stasaun Viqueque pozisaun nudar membru 12-07-2000, remata 15-09-2000.  Staff administrasaun iha quartel distritu Viqueque 19-09-2000 remat 15-12 -2000, Komandante eskuadra Ossu hahu 15-12-2001 remata 11-07-2001.

Etpo distric comander iha distritu Viqueque 11-07-2004, adjuntu chefe operasaun iha Kuartel Jeral 29-04-2004 to’o 14-08-2015. Chefe operasaun interino 14-08-2005 to’o 28-10-2005, comander  Dili district hahu 06-11-2007 to’o 09-06-2008, cordendor geral URP Suai no Aileu 14-06-200 to’o 06-02-2007 to’o 11-04-2008.

Adjuntu chefe operasaun iha Kuartel Jeral PNTL 06-02-2007 to’o 11-04-2008. Comandante operasaun polisia CCO Memoria Hall Dili, 26-02-2007 to’o 09-06-2008. Direktur migrasaun 11-04-2008, to’o 09-03-2015. Direktur departementu administrasaun planeamentu husi 10-03-2016.

Partisipasaun luta libertasaun da Patria, matebian Jose da Costa nudar estudante UNTIM ne’ebe partisipa iha demonstrasaun pro kemerdekaan iha organizasaun klibur estudante husi 1993 to’o konsulta popular 1999.

Sai membru organizasaun  massa rezistensia Timor ne’ebe hanaran Dewan Solidaritas mahasiswa Timor- Timur husi Kecamatan Ossu 1996 to Timor Leste ukun-an.

Sai membru KAIXA MAEK iha Liharuka ne’ebe organiza husi Veteranus manu Aman no Clementino Samodok iha Zona Ossu iha 1991 to’o 1999 Timor hetan ukun an.

Entretantu iha fatin ketak, alin husi matebian, Marçal da Costa hateten, senti triste, tanba ninia maun matebian iha loron 5 Setembru tinan 2016 planu promove ba devisa Diretor Planeiamentu PNTL iha Quartel Geral PNTL.

“Lolos ne’e ohin (Tersa-Red) ami nia maun matebian Jose da Costa atu simu tomada de pose ba kargu Diretor Planeimentu nian, maibe  realidade ita hotu haree planu ne’e sai istoria deit,”hateten  Marçal ho triste.

Ho laran triste alin husi matebian ne’e hateten katak, desizaun Maromak urgenti ne’ebe familia hotu la espera tanba laiha moras, no laiha lia naksalak ruma husi matebian molok nia atu husik nia familia.

“Familia tomak ladun simu, maibe realidade mak ne’e hakarak ou lakohi tenki simu,”esklarese nia ho matawen.

Kronologia badak husi  matebian nia mate ne’e,  iha oras tuku ida madrugada iha loron Domingu dia 4 Setembru  matebian sente ulun moras no  kabun laran sente manas hotu kuaje oras rua, nune’e matebian haduir an iha sumentu (keramik)  kuaje oras rua tanba sente manas.

“Iha momentu haduir an iha rai matebian saudoju konsege koalia hai Nai…!! tanba saida ha’u bele hetan moras ne’e, ha’u sala saida, ei ha’u nunka halo sala ba ema ida tanba sa ha’u hetan moras ne’e, hafoin rona liafuan halerik ne’e mabian nia kaben haruka nia alin sira ba bolu vijinhu sira hodi mai ajuda,  maibe tanba kalan bo’ot  vijinho barak la konsege hader tanba dukur, maibe iha mos vijinho balun mak konsege hader no konsege lori ba hospital,”tenik nia.

Hafoin to’o iha Hospital Nasional  Guido Valadares (HNGV)  matebian hetan kedas atendementu husi pesoal saude ne’ebe halo atendimentu dahuluk koko tensaun, maibe tuir informasaun ne’ebe matebian nia alin hateten katak, matebian refere tensaun normal deit.

Maibe tanba moras iha parte ulun no kabun ne’ebe halo  nia hakilar hela deit nune’e pesoal da saude sira lori aimoruk sona ho intensaun atu redus moras ou oinsa familia inklui nia kaben mos lahatene maibe bainhira sona hafoin hasai serinka matebian hakotu kedas i’is.

“Tanba ha’u hela iha Hera, entaun ha’u lahatene maibe tuir informasaun ne’ebe bin sira konta katak, maun moras iha parte ulun iha oras tuku 2 madrugada e tuku 3 bin sira lori ba HNGV, to’o iha ne’eba tama emergensia depois nia hakilar dehan moras iha nia ulun deit depois Dr. Sira lori aimoruk sona ne’e mak atu halo sadar nia ka oinsa mak  ami lahatene tanba ha’u mos hela iha Hera, ha’u to’o iha HNGV nia mate isin iha ona mortuariu,”esklarese nia.eus/ola

Jornal Nacional

VIZITA PR ATU FÓ OBRIGADU BA POVU


Prezidenti Repúblika (PR) Taur Matan Ruak Segunda feira (5/9) ne’e hala’o fali vizita ba povu iha Suku Abat-Oan, no Mahabat, Postu Administrativu Natarbora, hodi hala’o diálogu ho komunidade sira husi suku rua ne’e.

Diálogu komunitária ne’ebé mak lokaliza iha Suku Mahabat ne’e, komunidade sira antusiaismu tebes hodi rona Prezidenti nia liafuan no hato’o sira nian preokupasaun ne’ebé mak durante ne’e komunidade sira rezerva hela.

Xefi Estadu nia vizita ne’e hanesan kontinuasaun husi vizita sira ne’ebé mak nia hala’o tiha ona ba suku sira iha territóriu tomak Timor Leste (TL).

Jornalista Jornal Nacional Diário, Conelis Tapo ne’ebé mak hamutuk mós ho delegasaun Prezidenti Repúblika, fó reportajen katak, liu husi vizita ne’e Taur Matan alénde hala’o diálogu ho komunidades para rona rasik populasaun sira nian hanoin, hakarak no bele haree rasik ho matan realidade povu sira nian moris lor-loron iha baze.

Aproveita iha nia vizita ne’e, Xefi Estadu mós hakarak hato’o obrigadu ba povu TL tomak no atu kumpri ninia promesa ne’ebé mak nia halo ba povu durante iha kampaiña.

“Husi ha’u nian vizita ba suku sira iha Timor laran tomak ne’e, atu kumpri promesa ne’ebé ha’u halo tiha ona ba ha’u nia-an rasik katak, bainhira imi (povu, red) hili ha’u hanesan imi nia prezidenti ba tinan lima. Iha ha’u nia mandatu tinan lima ha’u hakarak vizita suku 442 iha Timor laran tomak. No husi ha’u nia vizita ne’e lori Estadu nia naran ha’u hato’o ba imi, tanba imi ha’u moris”, hateten Taur Matan Ruak iha nia intervensaun wainhira diálogu ho komunidade sira iha Suku Mahabat, Postu Administrativu, Musípiu Manatuto.

Ritmu no ambiente diálogu ne’ebé la’o iha suku sira hotu ne’e la’o hanesan iha suku sira ne’ebé mak Xefi Estadu ne’e vizita tiha ona, katak hafoin Prezidenti Repúblika halo nia intervensaun hodi esplika konaba motivu prinsipál husi ninia vizita ne’e, Xefi Estadu mós informa konaba programa no progresu saida deit mak Governu halo tiha durante tinan 14 nia laran. Hafoin Prezidenti halo tiha intervensaun no intervalu iha horas balun nia laran, kontinua kedas ho perguntas no repostas.

Iha okaziaun ne’e Xefi Estadu ne’e mós husu ba povu atu hamutuk tan dala ida ho nia hodi buka moris di’ak tanba ukun-an hetan ona maibé moris di’ak seidauk hetan.

Taur Matan Ruak mós husu ba povu atu kuidadu sira nian saude ho di’ak tanba povu TL iha 50 porsentu mak hetan mal-nutrisaun tanba kurang gizi.

“Ha’u husu ba imi kuidadu-an tanba nasaun presiza imi nia tulun”, hateten Xefi Estadu ne’e.ixo

Jornal Nacional

Dalan Atu Haforza Agrikultór Hodi Atinji Transformasaun Sosial Total No Kompletu Iha Area Rural



Farmers-first Development,
Dalan Atu Haforza Agrikultór Hodi Atinji Transformasaun Sosial Total No Kompletu Iha Area Rural Timor-Leste

Esforzu estadu Timor-Leste hodi ex-panda desemvolvimentu ba to’o iha area rural, tamba hakarak dezenvolve agrikultór no apoui tranzisaun agrikultura subsistensia ba agrikultura emprezarial atu hetan transformasaun sosial total no kompletu. Maibe infelizmente dezenvolvimentu seitór agrikultura nebé lao dadun iha Timor-Leste, ladauk konsege lori transformasaun sosial ba agrikultór sira maske seitór agrikultura konsege kontribui ba non oil GDP tinan 2014 kuase 5.9% kompara ho tinan 2012 nebé konsege deit kontribui 2.8%.

Hare ba kontribuisaun refere, tuir hau nia hanoin resultadu dezenvolvimentu seitór agrikultura komesa hatudu sinal nebé diak. Tamba ne’e, presiza haforza no aselera liu tan potensialidade rekursu lokal hodi akomoda problema fundamental nebé tuir James Scott temi nanis ona katak, agrikultór iha area rural nudar komunidade “pra-kapitalista” ho prinsipius rasionalidade sosial nebé metin no forti. Sira komunga forza kolektivismu duke halo kompetisaun no utiliza prinsipiu ekonomia moral nudar fundasaun duke ekonomia rasiosinu. Sira kaer metin filosofia risk minimization no safety first (agrikultór subsistensia, la iha rai ne’ebé luan atu halo atividade agrikultura, la iha orientasaun ba merkadu ka produs la’os buka rendimentu ekonómiku) simples karik ‘kuda ohin para hodi bele han iha aban’.

Iha sira nia kakutak nudar agrikultór hanesan mos dalan atu moris laos atu buka rendimentu ekonomia uma laran ho lukru nebé bot. Sira fiar metin halao atividade agrikultura nudar tradisaun sosial nebé bele lori moris diak ba sira nia-an rasik no ba sira nia sosiedade. Sira iha forza koletivismu no potensia rekursu sufisiente atu tulun malu no até iha kapasidade atu fahe rekursu ba malu maske mukit hela (shared poverty). Sira dezenvolve-an ho filosofia moris nebé organiku até han deit aifarina, batar no hudi ba sira bai-bain ona.

Esplikasaun problema fundamental sira iha leten, labale hare deit ho matan sorin no labele hare hanesan obstaklu iha dezenvolvimentu seitór agrikultura, maibe konsidera hanesan potensilidade no forza rekursu lokal atu atinji sasukat objetivu iha kontekstu dezenvolvimentu seitór agrikultura. Hahu ho porsesu elaborasaun politika ba dezenvolvimentu seitór agrikultura liu husi explorasaun ida nebé klean no beibeik molok atu dezenvolve seitór agrikultura iha area rural. Eradika politika dezenvolvimentu agrikultura ho deit intesaun result oriented no subtitui dezenvolvimentu nebé impact oriented. Basá intesaun dezenvolvimentu ho deit result oriented sei lori dezastre bot ba Timor-Leste tuir senariu nebé PNUD hakerek hahu kedas iha 1997 hanesan tuir mai;

‘Kuandu politiku sira halo politika dezenvolvimentu nian orientadu deit ba numeru kresimentu ekonomia (result oriented) no haluha tiha transformasaun sosial (impact oriented) sei hamosu; Jobless (la konsege kria kampu servisu nebé ho dignidade iha area rural sira hodi hamosu urbanizasaun), Ruthless (dez-igualidade sosial no numeru mukit aumenta), Rootless (laiha partisipasaun husi komunidade), Voiceless (ignora aspirasaun husi komunidade, la demokratiku no laiha transparansia), no Futureless (estraguz barak, kriminalidade ass até laiha futuru nebé serteza tamba lakon esperansa)’

Senariu iha leten bele fo impaktu mos ba dezenvolvimentu area rural nebé sai nudar parte integrante husi rai doben Timor-Leste. Tamba ne’e hahu agora estadu tenki iha sensiblidade atu akomoda ezistensia sistema sosiu kultural no rekursu lokal nudar forza ba transformasaun sosial. Hanesan faktus no estudu barak-barak hatudu ona katak, dezenvolvimentu ho deit result oriented laos determinasaun final, maibe nudar meius atu hetan impact oriented hodi atinji mundansa ba moris no fin akontense transformasaun sosial total no kompletu.

Deskrebe mos katak, resultadu husi dezenvolvimentu agrikultura la garanti bele sai nudar sasukat uniku atu atinji transformasaun sosial total no kompletu, basá esperiensia balun ne’ebe akontese iha area rural sira hateten mudansa ekonomia deit la konsege resolve problema sosial sira iha area rural, no karik atu hetan mos mudansa sosial tenki utiliza mos ezistensia potensialidade sosiu kultural no forza rekursu lokal nebé bain-bain hanaran; Social Collectivism (esperitu tulun ba malu ho objetivu ida deit).

Ezistensia potensialidade sosiu kultural no forza rekursu lokal nebé temi dadaun nudar oportunu diak ba estadu atu komesa no hahu aplikasaun modelu dezenvolvimentu nebé sosiolojista sira hanaran farmers-first development. Prioritiza agrikultór no akomoda valor sosiu-kultural iha nia prosesu tomak. Konsidera agrikultór nudar sujeitu no fo atensaun ba nesesidades, badaen no rekursu lokal nebé ema hanaran local indigenous. Basá Local indigenous difinidu nudar matének lokal nebé bai-bain sira uza nudar way of life iha sira nia moris. Estadu tenki esforzu nafatin hodi hadiak no haforza ezistensia sistema kultura sosial no rekurzu lokal liu husi fo oportunidade ba komunidade rural ne’ebe identiku ho agrikultór atu hetan asesu ba edukasaun (formal no laos formal), asesu ba kreditu no asesu ba input sira seluk nebé nakait metin ho nesesidade dezenvolvimentu seitór agrikultura liu-liu individu agrikultór.

Se diak liu tan estadu radikal uit-oan, bainhira elabora politika dezenvolvimentu agrikultura tuir lalaok sira hanesan tuir mai ne’e: Ida, Hametin forza interasaun no interligasaun sosial hodi eleva agrikultór, nune’e agrikultór bele dignifikaan nudar sujeitu iha dezenvolvimentu seitór agrikultura. Rua, Haforza no prioritiza balansu dezenvolvimentu entre kuantidade ekonomia no kualidade sosiu-kultural, Tolu, mantein rekursu lokal nudar aset lulik no haforza kultura social learning no social capital nebé ezisti nanis hahu kedas bei sira nia tempu.  Hat, hametin no haforza rural hodi sai husi rurality no sai rural wellbeing liu husi dezenvolvimentu ne’ebe hahu husi rural duni bazea ba nesesidades, badaen no rekursu lokal ezistenti.

Karik ne’e lao no hahu, fasilmente rurality bele lakon tamba estadu hahu dezenvolvimentu husi duni rural no atu dehan katak agrikultór hetan transformasaun sosial laos tamba resultadu ekonomia deit, maibe mos tamba hetan impaktu direita husi prosesu dezenvolvimentu nebé akomodadu ho potensialidade sosiu kultural no forza rekursu lokal nebé ezisti iha area rural.

4 SETEMBRU LAKON BA DADAUK


DILI - Loron 4 fulan Setembru nu’udar loron istóriku, iha ne’ebé eis Sekretáriu Jeral Nasoens Unidas (ONU), Kofi Annan fó sai rezultadu eleisaun referendum iha tinan 1999.

Tinan hirak ba kotuk la hanesan ona tinan ida ne’e. Loron 4 Setembru ba tinan ida ne’e laiha ona timoroan sira sunu lilin iha estrada ibun sira iha sidade Dili hodi relembra hikas loron hanesan iha tinan 1999, milísia no TNI sira oho no sunu motuk sidade Dili no Timor laran tomak.

Foin maka tinan 17, maibé timoroan sira haluha tiha ona atu halo fali refleksaun ho asaun sunu lilin no asaun seluk ne’ebé bele hanoin hikas loron istóriku ida ne’e. Memoria loron ida ne’e lakon ba dadauk.

Komunidade Luis da Costa Marçal (54) husu ba timoroan hotu atu halo reflesaun, katak, hahú kedas iha loron ne’e Timor Leste hetan naroman, maibé milísia no TNI kontinua sunu motuk no oho timoroan sira.

Luis haktuir, momentu ne’eba Timor motuk no timoroan mate no halai namakari balun ba loro monu balun ba lorosa’e ba halai ba ailaran no balun mate tanba hetan oho hosi  Pro-autonomista sira.

“Ita Timor oan tenke halo reflesaun ba momentu importante sira hanesan loron 4 fulan setembru nian par liliu Joven sira tenke hatene, lideransa Nasaun sira tenke hatene oinsa mak kria paz no estabilidade iha rai ida ne’e atu nune’e povu ne’e labele halai tan hanesan ulun no rai ne’e labele motuk tan,”dehan komunidade Luis ba Timor Post iha Komoro, Domingu (04/09).

Nune’e nia dehan, importante mak ukun nain sira tenke halo asaun ruma ba loron historiku sira nune’e par jerasaun fóun sira hotu bele hatene katak terus ikus hosi  luta naruk ne’ebé Timor Leste hasoru mak iha loron 4 fulan setembru ne’ebé Timor laran motuk bainhira rona rezultadu eleisaun Timor ukun an.

Tan ne’e ba oin Timor atu labele terus tan hanesan uluk, Timor oan tenke goza duni ona tanba uluk maluk barak fó an ba rai ne’e atu jerasaun sira lebele terus tan, atu Jerasaun sira tenke goza duni iha independensia.

Entertantu tuir dadus balun ne’ebé Timor post asesu, 30 Augosto Referendo iha Timor Loro Sa’e tama ba historia. Emar tuir eleisaun besik 450,000. Emar halo parte to’o 98.6%.

Nune’e 4 Setembro Hatete sae resultado kona ba referendo. Vota ba ukun rasik an menan 78.5%. Vota ba autonomia menan 21.5%. Comunidade internasional aceita ukun rasik an ba Timor Loro Sa’e.

Maibe grupo milicia pro-integrasaun hahu operasaun violensia ba emar ho cidade. Staf UNAMET no jornalistas sira halai.

Populasaun besik 250,000 ~ 300,000 emar obriga atu halai sai ba Timor Loro Monu ho rai seluk hosi  Indonesia. Emar besik rihun ida mate.

Timor Loro Sa’e hahu runguranga. Iha horas tolu dadersan populasaun barak maka halai ba Dare, Waimori, Bemós ho fatin seluk-seluk tan, durante semana tolu nia laran to’o INTERFET (International Fórce East Timor = Fórsa Internasional ba Timor Loro Sa’e) tama iha Timor Loro Sa’e.

Iha tempo neeba mós populasaun barak la lori bukae barak to’o loron bukae ne’e hotu populasaun tun mai Dili buka hahan ruma atu aguenta moris.(rio)

Timor Post

ASSALAM HURLELE KAMPIAUN LIGA AMADORA 2016


DILI - Tasa 12 Novembru 2016 ninia tensaun sa’e manas liu tan iha jogu semi final entre klubu ho klase segunda Divizaun Assalam FC hurlele Kampiaun Liga Amadora epoka 2016 hodi hakat ba Final.

Assalam FC ekipa istimada area kampung Alor tun jogu desde minute minutu dahuluk primeira parte. tun ho tátika hamate bola; kontrollu barak liu no  hirak ne’e badak.

Ekipa hosi Jestor Klubu hosi Chileno, Simon Pablo orienta ninia jogador lansa atake liu hosi penetrasaun ba grande area laran inkliu jogador hisrak iha edisu loke bola crossing hodi fornese bola ba iha avansadu sira.

Iha det minute liu 10, Assalam hamosu admirasaun hodi halo nonok tiha adeptus SLB-Laulara. Iha minute 12, Jogador Assalam nian Cristian Pena produs golu dahuluk hodi aproveita bola ne’ebé Suply hosi kapu parte liman loos.

Minute 10 tuir kedas, pas iha minute 22, Assalam hanaruk tan ninia golu, Jogador Masrudin produs segundu golu. Hodi haterus Ekipa Makikit laulara hela ho zero. To’o arbitu lian termina primeira parte; ekipa Assalam FC Lidera 2-0 ba SLB-Laulara.

Tun hikas ba kampu iha segunda parte, ekipa Assalam FC book an ladiak, tanba SLB-Laulara  lansa full pressing, nune;e jogador sira hosi Assallam prefere Defensivu, ho disiplina ne’ebé as Assalam sempre halo salvasaun ba bola pergozu sira. No halo det atake ida rua.

Hafoin bola sae hikas ba SLB nia area, akontese falta ida, no bola ne’e hetan ezekusaun Shoot on target ida ke perfetiu, tanba kona besi rin rede nian, bola ne’e konsege baku sai.

Assalam nia kontra atake ne’e hatudu resultadu diak tanba bola Crossing ida ke fornese hosi tiru kantu konsege kabesada furak ida hosi Jogador Agostu Da Costa  habarak tan Assalam ninia golu.

Hela dook ona ho golu 3-0, SLB-Laulara la hamate sira nia espiritu jogu, kontinuapresss iha minute 87jogado Gumario moreira produs SLB ninia Golu dahuluk hodi hamihis golu. Metade oras jogu segunda parte nian SLB lansa jogu ho Maka’as rezulta Assalam ninia jogador barak sofre aliza no ekipa Crus Vermelha Timor Leste tenke hiit sai ho maka ba kampu ninin.

Arbitu termina jogu Vitoria pretense ba ekipa sugudan divizaun ne’e hodi hakat ba iha jogu mais emosional final tasa 12 Novembru 2016 semana ida ne’e nia laran.

Timor Post

Ramos Horta Integra-Án ba Konsellu Petroliferu


DILI, (ANTIL) – Eis-Prezidenti Repúblika Timor-Leste, José Manuel Ramos Horta ohin deklara nia-án hodi integra iha Konsellu Konsultivu Fundu Petroliferu (KKFP) Parlamentu Nasionál (PN) hodi apoiu konsellu nia servisu hafoin hala’o misaun ONU nian hahú 2013.

“Ha’u halo misaun barak iha Afrika, Nova Yorke, agora mak fila informa ba prezidenti konsultivu katak, ha’u prontu simu todan para kolabora ho konsellu konsultivu para oinsá fó hanoin di’ak ba Parlamentu Nasionál atu sira sukat desizaun ba aplikasaun fundu petroliferu”, José Ramos Horta ba jornalista sira hafoin hasoru malu ho strutura konsellu konsultivu petroliferu iha PN, Tersa, foin lalais ne’e.

Tuir Ramos Horta nia observasaun, durante ne’e konsellu halo servisu ho professionál teb-tebes hodi kontribui relatoriu no aprejentasaun ligadu ho nia kna’ar, liu-liu kona-ba Orsamentu Jerál Estadu.

Kompozisaun konsellu konsultivu mak hanesan Eis Prezidente Repúblika, Eis Prezidente PN ne’ebé kumpri nia kargu tinan 3, Eis Primeiru Ministru ne’ebé kumpri nia kargu tinan 3, Eis Ministru/a Finansas ne’ebé kumpri nia kargu tinan 3, Eis Administradór Banku Sentrál ne’ebé kumpri nia kargu tinan 3, membru nain 2 reprezenta PN, membru nain 2 reprezenta sosiedade sivil, membru 1 reprezenta emprezariu nasionál, membru nain 1 reprezenta konfisoens religiozas.

Mandatu ba membru sira ne’e tinan 5 no labele renova fali. Kna’ar KKFP tuir lei fundu petroliferu artigu 25 mak fó asesoria baPN kona-ba dezempeñu no operasaun fundu petroliferu. Fó asesoria ba PN kona-ba dotasaun fundu petroliferu tuir no. 2 artigu 30;e. Kontekstu prosesu orsamentu fó asesoria ba parlamentu oinsá uza FP ho efektivamente atu nune’e bele benefisia jerasaun agora no futuru. (jornalista: Manuel Pinto; editora: Rita Almeida)

Foto: José Manuel Ramos Horta

Tinan 2016, MS Identifika Moras HIV/SIDA 570 No Mate 75


DILI, (ANTIL) – Ministériu Saúde iha 2016, hahú hosi fulan Janeiru to’o Marsu identifika ema moras HIV/SIDA hamutuk 570 no mate 75.

“Moras HIV/SIDA ne’e, ema balun lakohi hatudu-án, tanba ne’e mak bele hamosu estigma dezeminasaun boot’, Sekretariu Ezekutivu Komisaun Nasionál Kombate HIV/SIDA iha Timor-Leste KNCS-TL, Daniel Marcal ba ANTIL iha nia servisu fatin Praia dos Coqueiros, Tersa (6/9).

Nia dehan, MS identifika moras HIV/SIDA iha munisípiu hotu. Hosi identifikasaun ne’e,  barak liu iha munisípiu Dili, Bobonaro, Suai, Baukau, Ermera, Oe-Cuse no Aileu.

Maiorira hosi pasiente sira husi ema ho tinan 15 to’o 24 no tinan 25 to’o 40. “Ami seidauk iha dadus kompletu kona-ba totál feto no mane ne’ebé mak hetan moras ne’e. Dadus konkretu sei mai-hosi minísteriu saúde”, nia dehan tan.

Durante ne’e, MS prepara fatin atendimentu pasiente ho objetivu atu bele hakbesik-án ba komunidade hodi halo tratamentu hanesan iha sentru saúde referál Dili, Bobonaro, Maubisse no Oe-Cusse.

Komisaun HIV/SIDA nia papél mak halo sosializasaun ba ema hotu-hotu, atu prevene  moras ne’e halo mós advokasia ho orgaun soberania sira, atu tau atensaun maka’as tanba, problema ne’e la’ós individuál maibé estadu tomak nian.

Ba komunidade sira, Marcal apela atu lalais hakbesik-án ba sentru saúde bainhira iha sintomas no deskonfia sente moras hodi identifika moras no halo intervensaun.

Governu tenki sai autór atu prevene transmisaun HIV iha Timor-Leste. Komisaun koordena ho nai ulun relizioju sira atu ko’alia nafatin kona-ba morál, akonsellamentu morál ba eskola sira no ba ema sira ne’ebé atu kaben.

Komisaun Nasionál ne’e mós kordenasaun ho komisaun Indonézia hodi halo sosializasaun iha fronteira, para prevene moras ne’e ba komunidade sira iha fronteira.  Iha 2004,  kazu moras HIV iha Indonézia hamutuk 2,600. (jornalista: Zezito Silva; editór: Otelio Ote)

Foto: Daniel Marcal. Foto espesial

Prezidente Taur Deklara tan Rikusoin Ba Tribunál Rekursu


DILI, (ANTIL) – Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak deklara rikusoin ba Tribunál Rekursu, Tersa (5/9) iha Kaikoli Dili. Deklarasaun rikusoin ida ne’e reprezenta hosi Espoza PR, Isabel Ferreira.

Asaun ida ne’e atu atualiza informasaun ne’ebé disponível iha TR kona-ba “renumerasaun kargu, funsaun no atividade profisionál sira ne’ebé ezerse hosi deklarante, hanesan mós partisipasaun finanseira sira hotu ne’ebé iha”, tuir buat ne’ebé defini hosi lei 7/2007, 25 Jullu kona-ba Estatutu ba Titulár sira Órgaun Soberania nian.

“Ha’u la’ós jerasaun ‘75 nian maibé, ha’u mós la’ós jerasaun ida ne’ebé “pásivu ka hakmatek de’it iha fatin” hanesan autoridade, ha’u hatene didi’ak ha’u nia direitu sira no iha konxiénsia ba ha’u nia dever tomak ba ema seluk, liu-liu ba sira ne’ebé presiza ha’u nia ajuda”, espoza PR ba jornalista sira liuhusi konferénsia imprensa iha salaun Kaza Militár Palásiu Prezidénsia Repúblika, Bairu­-Pit­é, Dili.

Isabel informa, prinsípu sira ba sidadania di’ak maka orienta ninia moris tomak no nia perkursu: familiár, profisionál no umanu, ne’e duni ninia antesedente no rezultadu sira hatudu rasik ona, la-presiza atu repete fali ninia perkursu hanesan Jurista no Ativista ba Direitu fundamentál sira.

Rikusoin ne’ebé deklara inklui oan sira nian no mós kareta no rai hanesan, iha Banku Nasionál Ultramarinu (BNU) Timor, atualmente iha loron 24 Agustu 2016, Prezidente Taur Matan Ruak iha saldu $6,963.00. Banku ne’ebé hanesan (BNU), Taur Matan Ruak iha saldu dollar Amérika 922.95 (23 Agustu 2016).

Enkuantu, espoza nia saldu iha Banku Mandiri ho valór $5, 836.00 (deklarasaun banku hasai iha 5 Setembru 2016). Banku Westpac Banking  Corporation iha saldu dollar Austrália 7,304.00 (3 Agustu 2016) no iha banku ne’ebé hanesan (Westpac Banking  Corporation), Isabel Ferreira mós iha saldu dollar Austrália 12,049.00 (3 Setembru 2016). Banku KCP Atambua, Isabel Ferreira nia saldu dollar Amérika 1.712 (27 Agustu 2016).

Lola Ruak (oan feto hosi Prezidente Taur) nia saldu iha BNU dollar Amérika 16,797.00 (24 Agustu 2016). Quesadhip Ruak Ferreira de Vasconselhos (oan mane Prezidenti Taur) nia saldu iha BNU dollar Amérika 14,673.00 (24 Agustu 2016). Albertina Tamarisa Ruak Ferreira (oan feto Prezidente Taur) nia saldu iha BNU dollar Amérika 11,513.40 (24 Agustu 2016).

Prezidente Taur Matan Ruak iha rai privadu ho metrus kuadradus 18.000 ne’ebé lokaliza iha Metiaut, Postu Administrativu Kristu Rei, Dili. Prezidente Taur iha rai eransa iha Suku Osso-Una, Postu Administrativu Baguia, Baucau, ne’ebé seidauk rejistadu.

Taur iha rai metrus kuadradus 47.000 iha Suku Letefoho, Postu Administrativu Same Vila, Manufahi no iha rai hektares 130 ne’ebé lokaliza iha Suku Betano, Postu Administrativu Same Vila, Manufahi.

Rikusoin sira seluk maka kareta Land Rover (4×4) ho matríkula 10002 TLS, rejistadu 2001. Toyota Mitsubishi (natón) ho matríkula 10002 TLS, rejistadu 2002. Toyota Prado (4×4) ho matríkula 25225 TLS, rejistadu 2011.

Prezidente deklara rikusoin kuaze tinan-tinan durante mandatu hanesan aktu obrigatóriu ba ukun na’in sira, hahú hosi prezidente repúblika to’o ministru no sekretáriu estadu sira.  (jornalista: Xisto Freitas; editora: Rita Almeida)

Foto: Espoza Prezidenti Repúblika, Isabel Ferreira deklara rikusoin ba jornalista sira liuhusi konferénsia imprensa antes aprezenta ba Tribunál Rekursu, 6 Setembru 2016. Foto ANTIL/Xisto Freitas

Isabel Ferreira: Uma Prezidente La’ós Uza Osan Estadu


DILI, (ANTIL) – Espoza Prezidenti Repúblika, Isabel Ferreira hateten uma privadu ne’ebé sira harii iha Metiaut, Postu Administrasaun Kristu Rei, Dili ne’e mai hosi sira nia esforsu rasik.

“Palásiu ida hosi ami nia terus no kosar-ben maka hamriik, la’ós uza Estadu nia osan ka ema seluk nia osan hodi harii palásiu ba ami”, Isabel dehan ba jornalista sira iha Kaza Militár Palásiu Prezidénsia Repúblika, Bairu-Pité, Dili, Tersa (6/9), relasiona ho preokupasaun hosi públiku katak uma privadu ne’ebé sira harii ne’e hanesan palásiu no deskonfia harii ho osan estadu.

Nia esklarese palásiu ne’ebé sira harii ne’e la-gasta miloens, maibé gasta menus hosi miloens. “Edifísiu Ministériu Finansas maka gasta miloens maibé to’o agora la uza hanesan Timoroan ita tenke krítika maka ida ne’ebá (edifísiu Ministériu Finansas) tanba osan ne’ebé gasta ba obra refere ne’e povu nia osan”, nia realsa.

Isabel hatutan kuandu hakarak moris di’ak ne’e bele no hela iha palásiu ne’e bele maibé liuhusi dalan ne’ebé loos.

Tuir build quantity ne’ebé enjineiru sira aprezenta, Primeira Dama haktuir, sira nia uma ne’e harii ho orsamentu dollar amerikanu 133,000 maibé ida ne’e primeira proposta.

“Kuandu tau iha prátika la’ós nune’e. Sé ami fó ba kompañia ida konstrui no ami hein simu xave de’it, podeser osan ne’e natón (la to’o $133,000). Soké, ami halo haknauk de’it entaun karun liu-tan,” nia esplika. (jornalista: Xisto Freitas; editora: Rita Almeida)

Foto: Primeira Dama, Isabel Ferreira ko´alia ba jornalista sira hafoin deklara Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak nia rikusoin inklui ninian no oan sira nian ba Tribunál Rekursu, Caicoli, Dili, Tersa (6/9). Foto ANTIL/Xisto Freitas.

TR SEIDAUK DESIDE, REKURSU JOÃO CÂNCIO, CALISTO HO CAEIRO


Prezidenti Tribunal Rekursu (TR), Guilhermino da Silva, hatete, rekursu ba arguidu eis Ministru Edukasaun, João Câncio, eis  Komandante Serbisu Investigasaun Kriminal Nasional (SIKN), Superintendenti Calisto Gonzaga ho eis Sekretariu Estadu Obras Publikas (SEOP), Domingos Caeiro, agora iha hela prosesu laran.

“Rekursu ba João Cancio, Calisto Gonzaga ho Domingos Caero, desizaun ne’e la’os iha Prezidente  nia liman, iha  juiz prosesu nain nia liman, nia mak hatene atu halo remata bainhira deit, nia halo hotu lori mai asina hodi notifika ba arguidu,”hatete Prezidente TR Guilhermino da Silva ba jornalista sira iha nia serbisu fatin, Caicoli, Dili (05/09).

Kazu konaba arguidu eis Ministru Edukasaun João Câncio, Tribunal Distrital Dili (TDD), Segunda (20/7/2015), aplika pena prizaun tinan hitu (7), no selu indiminizasaun ba Estadu ho valór US$ 500.000, tanba hetan akuzasaun husi Ministériu Públiku katak komete kazu krime partisipasaun ekonomio em negosio tuir artigu 299 kódigu penal Timor-Leste.

Arguidu João Câncio ho arguidu Tarcisio partisipa direta ba faktus ne’ebe mak Ministériu Públiku (MP) akuza kona-ba, projetu TV edukasaun ne’e la liu husi diresaun aprovizionamentu Ministeriiu Financas no Ministeriu Edukasaun ne’ebe hanesan nain ba projetu ne’e.

Entretantu kazu konaba arguidu Calisto Gonzaga hetan akuzasaun katak, arguidu komete krimi não partisipasaun ho kekuesto ga limite droga nain 5 ne’e nia movimentasaun hodi agrava tan nia pena.

Arguidu hetan desizaun husi Tribunal Distrital Dili (TDD) hamonu sentesa tinan 8 fulan 6 kadeia.

Nune’e mós konaba arguidu Domingos Caeiro, eis Sekretariu Estadu Obras Publika (SEOP) hamutuk ho nia Kordenador Obras Publikas Regional, Tribunal Distrital Suai (TDS), hamonu sentensa tinan sanulu (10) no José Augusto aplika pena prizaun tinan sanulu resin rua (12).

Pena ne’e tun tanba arguidu nain rua komete krime hat (4) hanesan, Abuzu de Poder, Administrasaun de Noja, Falsifikasaun Dokumentus no Partisipasaun Ekonomiku Negosiu ba projetu estrada iha área Munisípiu Maliana nian.

Bainhira husu kona ba prosesu ba rezultadu rekursu ne’e iha limitasaun tempu ka lae? Prezidente TR Guilhermino da Silva hatete, ba prosesu rekursu ne’e la iha limitasaun tempu, konforme juiz prosesu halo  hotu lori lori mai  Prezidente asina notifika kedas ba arguidu.

Prezidente TR Guilhermino da Silva, hatete tan katak, kona ba arguidu Calisto Gonzaga kontinua uza farda hodi halo serbisu hanesan bai-bain ne’e, ida bele tanba seidauk iha desizaun ida hodi hapara nia serbisu.

“Agora nia prosesu la’o hela, ida ne’e tama iha pena adisional, ne’e administrativu, lei dehan kastigu liu tinan lima (5), nia sai husi serbisu ida ne’e vale ba desizaun administrativu, ida ne’e husi nia institusaun mak rezolve konformi lei polisia hatete oinsa? Nia sei kontinua serbisu hodi hein desizaun tribunal rekursu nian ne’e ba desizaun tribunal  Distrital nian husu tinan 8 fulan 6 ne’e  hatun ka hasae,”esplika Prezidente TR Guilhermino da Silva.

Iha  oportunidade,  Prezidente TR Guilhermino da Silva mos rekoñese katak, juiz iha Tribunal Rekursu mos limitadu tanba iha deit juiz nain tolu, entaun ida ne’e mos halo atraza prosesu rekursu sira ne’e. Maibe planu ona ba oin sei aumenta tan juiz ba iha Tribunal Rekursu nian.

Rekursu ba kondenado eis Ministru Edukasaun, João Cancio, supertidente Calisto Gonzaga no eis Sekretario Estado Obras Publika, Domingos Caeiro nian nee kuaze tinan ida ona seidauk iha dezisaun husi Tribunal Rekursu. des

Jornal Nacional

TL PRESIZA HALO ‘ALERTA’ BA VIRUS ZIKA


Povu Timor Leste, dau-daun ne’e, taridu hela ho ameasa boot virus ZIKA ne’ebe invade maka’as Singapura. Tanba ne’e, reprezentante povu iha Parlamentu Nasional (PN) husu ba Ministeriu Saude (MS) atu bele hola asaun prevensaun.

Elustris Deputadu sira propoin atu MS monta lalais ona posto saude ida iha Aeroporto Internasional Prezidenti Nicolau Lobato, hodi bele asegura ema sira tama husi rai liu mai.

Virus ZIKA hadaet husi susuk ne’ebe bele fo perigu boot ba ema nia saude, liu-liu inan isin rua sira no labarik sira ne’ebe iha inan nia knotak.

Virus ZIKA ho moras dengue transmite husi susuk Aedes Aegypti ne’ebe fasil tebes hadaet ba ema, ne’ebe fo perigu tebes ba bebe ho inan isin rua. Tanba ne’e, indikasaun virus ZIKA ne’e sai ona atensaun boot iha mundu internasional atu bele halo prevensaun.

Virus ZIKA ne’e rasik nudar tipu virus husi Flavivirus, ne’ebe ninia karater atu hanesan ho moras dengue.  Faktor hadaet virus ZIKA husi susuk Aedes Aegypti ne’ebe moris barak iha rai sira ho iklima tropikal (tropis) hanesan iha Afrika no rai balun tan.

Susuk Aedes nudar susuk ida ne’ebe ativu iha rai loron ne’ebe bele moris iha uma laran no liur. virus ne’e mos bele daet husi inan isin rua ba bebe ne’ebe iha knotak durante bebe iha inan ne’e isin.

“Virus ZIKA daet ona mai Singapura no ita iha relasaun besik tebes ho Singapura tanba semana-semana aviaun Singapura nian  mai dala tolu iha  Timor Leste, tanba ne’e tenke iha duni posto MS ida iha aeroporto Comoro atu halo prevensaun,” hateten membru PN husi Bankada FRETILIN, Francisco Miranda Branco, ba Jornalista sira iha PN, Segunda (05/09/2016).

Deputadu Francisco Branco fo hanoin katak, diak liu TL halo alerta ona ba prevensaun virus ZIKA antes virus at ne’e daet mai to’o iha teritoriu Timor Leste.

“Diak liu prevene antes, do que mosu tiha mak ita prevene, ne’e labiban ona,”  afirma Francisco Branco.

Iha biban ne’e, deputado Branco husu ba vizitantes sira ne’ebe mak ba mai Sinapura, tenke ba halo check up hodi nune’e bele hatene katak nia tama mai ne’e livre husi virus ZIKA ou lae.

Virus ZIKA la’os deit lori perigu ba inan isin rua, maibe bele mos estraga ema ho idade produtivu. Virus ida ne’e atake orgaun isin lolon no sistem saraf ema nian ne’ebe rezulta peradangan akar saraf iha kotuk ruin (Guillaian-Barre), ne’ebe halo uat sira fraku, hahuuhusi ain depit daet ba liman kabun to’o ema nia oin.mia

Jornal Nacional

Emprezáriu timoroan rua no fundu investimentu hosi Fiji konkorre ba Timor Telecom


Emprezáriu timoroan Abílio Araújo konfirma iha ohin ba Lusa katak  grupu Investel, ne’ebé nia  lidera, ida hosi kandidatu aktuál tolu ne’ebé atu sosa partisipasaun brazileira Oi iha Timor Telecom, esplika katak  agora sei halo avaliasaun.

"Laós trata agora ne’e atu manán ka lakon proposta maibé, iha faze ne’e atu kompreende deit karik negósiu ne’e di’ak no hafoin liuhosi  reuniaun no konsulta ne’ebé  hala’o ho administrasaun maka bele hatete  no hafoin  maka determina tuir oferta vinkulativu", nia esplika.

Iha juñu emprezáriu timoroan Nilton Gusmão, responsável ba grupu ETO, konfirma ba Lusa moos katak  iha hela  diálogu ho  Oi atu sosa partisipasaun iha Timor Telecom (TT).

Fonte ne’ebé besik iha prosesu ne’e konfirma ba Lusa katak  aléin emprezáriu timoroan rua ne’e iha moos terseiru kandidatu ida, maka fundu pensaun hosi Fiji.

Fonte ne’e  moos esplika hein katak prosesu ne’e bele konklui ona to’o  outubru hodi desizaun finál kona kompradór ba  partisipasaun Oi nian bele  anunsia iha  fulan tuir mai.

Ba kauza ne’e fatia boot liu iha kapitál TT (54,01%), kontrola hosi  sociedade Telecomunicações Públicas de Timor (TPT) ne’ebé maka Oi kontrola 76% hosi kapitál, ne’ebé soma partisipasaun direta PT Partisipasaun SGPS de 3,05%.

Asionista seluk hosi TPT hanesan Fundação Harii - Sociedade para o Desenvolvimento de Timor-Leste (ligada ba diocese Baucau), ne’ebé kontrola 18%, no Fundação Oriente (6%).

Iha  TT, kapitál fahe entre TPT (54,01%), Estadu timoroan (20,59%), empreza ho nia sede iha Macau VDT Operator Holdings (17,86%) no emprezáriu timoroan Júlio Alfaro (4,49%).

Abílio Araújo esplika katak  liu tan iha Timor-Leste grupu Investel hakarak haluan ninia investimentu ba nasaun CPLP seluk hafoin proposta konkreta inisiál agora analiza hela " informasaun hotu ne’e pertinente" kona-ba situasaun Timor Telecom nian.

"To’o agora ita hanoin katak  empreza ne’e iha kondisaun atu sai hanesan empreza ida di’ak. Ha’u ninia preokupasaun, ne’ebé hato’o tiha ona ba Oi, katak ho situasaun ida ne’e halakon deit  maka  TT", nia afirma.

Kona-ba merkadu telekomunikasaun iha Timor-Leste – ne’ebé espesialista sira hatete sateadu ona operadór tolu agora (indonésia Telkomcel no vietnamita Telemor) Abílio Araújo konsidera katak bele iha rekonfigurasaun ida iha futuru.

"Ha’u laiha dúvida katak TT hanesan  empreza referénsia ida. Nia   investe maka’as duni  no investe iha valorizasaun ba kuadru timoroan sira. Karik bele iha setór ne’e ita  haree espansaun ka akizisaun. Ne’e bele moos tendénsia", nia haktuir.

Relasona ba ninia konkorrente, Nilton Gusmão, responsável hosi Investel  konsidera katak "laiha ida di’ak liu seluk", nia manifesta maski nune’e iha esperansa katak  bele ativu iha " timoroan nia liman".

"Ba ami, hein katak sé maka hela ho TT labele halakon referénsia ne’ebé ninian. Sé hela ho Nilton ha’u sente  satisfeitu. Sé hela ho ha’u  sente kontente. Hanoin katak  tenki hela iha timoroan sira nia-liman ", nia haktuir.

SAPO TL ho Lusa