sexta-feira, 16 de fevereiro de 2018

Harii Uma ba Povu Presiza Hahú ho Estudu


DILI, (TATOLI) – Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri, hateten atu harii uma ba povu presiza hahú ho estudu ida. Tanba ne’e nia consider projetu uma MDGs hanesan dezastre boot, abitasaun tenke iha partisipasaun servisu husi povu.

“Ita haree ba MDG ne’e dezastre boot tanba abitasaun ba povu tenke iha partisipasaun servisu ba povu atu harii ninia uma, labele ita ba halo no entrega de’it savi, iha sidade ita bele halo hanesan ne’e”, Xefe Governu iha nia intervensaun ba seremónia lansamentu ekipa tékniku ba levantamentu dadus ba abitasaun iha munisípiu Manatuto, Manufahi, Ainaro no Ermera iha salaun Obras Públikas Mandarin, ohin.

Atu harii uma iha área rural, tuir nia tenke identifika povu nia vida loron-loron para bele haree abitasaun hanesan evolusaun no dezenvolvimentu ida, tanba ne’e tenke iha estudu ida antes atu harii.

Estuda signifika tenke haree ba parte hotu hodi labele koko sasan tanba ne’e liuhosi lansamentu ohin loron ekipa formada husi governu sei tun ba baze hodi halo estudu kle’an atu bele identifika problema.

Hodi fó hanoin, servisu ne’e barak maibé ida ne’e duni mak povu hein tanba sira presiza bee moos, eletrisidade, fornesimentu eletrisidade ho kualidade tanba ida ne’e halo parte hotu iha dezenvolvimentu tanba ne’e governu dahituk hakarak hadi’a.

Ekipa tékniku abitasaun sira nia servisu mak peskiza uluk hafoin tama arkitetu engineiru para bele harii uma maibé fundamentál liu mak abitasaun komunitária para sira ne’ebé atu simu uma ne’e tenke partisipa iha prosesu ne’e.

Parte seluk, Vise Ministru Dezenvolvimentu Abitasaun, Ordenamentu no Ambiente, Abrão Gabriel Oliveira, hateten iha ninia intervensaun programa ne’e todan maibé tenke simu ho konfiansa husi xefe governu, ekipa konsege lori to’o ohin loron mesmu ho elika ne’ebé uitoan.

Hodi hatutan, kona-ba abitasaun iha projetu ida ho naran MDGs ne’ebé rezultadu ladun tuir dalan tanba polítika loos maibé téknikamente mak sala no ladun di’ak tanba haree ona rezultadu ne’ebé iha kuaze suku ne’ebé iha projetu MDGs 438 abandonadu, 401 kompañia husik hela gasta US$48 milloen, tuir dadus ne’ebé hetan.

Ho situasaun ne’e mak halo ekipa tékniku abitasaun tun ba baze no konsege tama sai suku kuaze 30 suku ona to’o ihin loron.

“Hatudu momos katak iha duni polítika maibé iha implementasaun ne’ebé ladun di’ak, tama suku sai suku ami haree katak abitasaun ne’e importante tebes”, katak.

Tanba ne’e tuir nia, governu dahituk ne’ebé lidera husi PM Marí tenke tau duni importansia ba abitasaun, tanba ne’e hamutuk ho ekipa tomak, diresaun tolu ne’ebé hamutuk konsege harii ekipa ida no presiza duni haree husi realidade buat hotu-hotu la’o katak presiza iha levantamentu tékniku ne’ebé di’ak.

Jornalista: Julia Chatarina | Editora: Rita Almeida

Imajen: Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri.

Data Fiksa EA, Sei Laimpaktu Ba Ekonomia

DILI - Prezidente Republika (PR) fiksa ona data Eleisaun Antisipada (EA), 12 de Maiu, ida nee laiha impaktu ba ekonomia rai laran.

Tuir Xefe Bankada Fretilin Francisco Branco hatete, data fiksa EA, tuir lei dehan 80 dias, maibe mos tanba preparasaun tekniku sira ba orgaun eleitorais sira PR tenke rona. Tanba orgaun eleitorais sira   nia proposta tuir kapasidade atu prepara ba EA, hodi nunee iha rezultadu ema hotu bele simu.

“Ho data fiksa ba EA, neebe PR fo sai ona, ami hanoin laiha impaktu ba ekonomia rai laran. Orsamentu dua desimu governu mak hatene, maibe ami hanoin katak too maiu orsamentu dua desimu nee sei bele garante too Maiu,” katak Branco ba Jornalista Kinta (15/02/2018) iha Bankada Fretilin, PN.

Koalia kona ba dehan kataka EA nee kleur impaktu ba EA, Branco hatete, koalia kona ba ekonomia aprezentasaun OR, opozisaun sira rejeita total, sira lahanoin konsekuensia. Maibe nee laimpaktu ba vida ekonomika iha rai laran. Tanba haree husi dadus statiku kona ba inflasaun lahatudu folin sasan lasae.

Iha parte seluk Xefe Bankada CNRT Arao Noe foin lalais nee hatete, haree ba ida nee kleur liu, tanba konta agora ba too mei nee fulan 3 resin, nee mai de 100 dias,  maibe tuir lei nee hatete katak mais de 80 dias, maibe tanba Timor nee katoliku barak liu tanba nee tenke respeita ba  tempu korezma hanesan paska.

Entretantu Xefe Bankada PD Maria Tersa da Silva hatete, haree ba dinamika situasaun politiku ema hotu, inklui PD haree katak tempu neebe limitadu atu ba manan fali povu  nia fuan atu hodi komvense partidu politiku sira liu husi konsolidasaun no kampana. 

Guilhermina Franco | Suara Timor Lorosae

Partidu Laliu Bareira 4% Nia Votus Lafo Ba Partidu Seluk


DILI - Prezidenti CNE Alcino de Araujo Barris hateten, transfere votus nee iha momentu 2002 halo eleisaun, maibe opta ona sistema ida desde 2007 mai to agora nee votus nee labele fo, neebe lato kuatru pusentu ka tres pursentu iha 2012 no 2017 eleisaun jeral nee votus nee lauja.

Buat ida transfere votus nee iha momentu 2002 halo eleisaun, ita opta ona sistema ida desde 2007 mai to agora nee votus nee labele fo, neebe lato kuatru pusentu ka tres pursentu iha 2012 no 2017 eleisaun jeral nee votus nee lauja, uja ida neebe maka liu bareira kuatru pursentu 2017 ida nee,” dehan Prezidente CNE Alcino, ba jornalista sira, hafoin remata inkontru ho Primeiru Ministru Mari Alkatiri, iha Palasiu Governu, Tersa (13/02/2018).

Prezidente CNE Alcino haktuir tan katak, Lei numeru 2/2016 konaba partidu politikus neebe  lei nee mai husi Parlamentu maka halo, labele uja naran rejistensia iha simblu atributu ba partidu politika sira nian, liu liu atu mosu iha bolitin de votus.

Tanba bainhira atu CNE atu aprova bulletin de de votus nee mais tarde, atu konsideira bolitin de votus neebe uja iha votu lori ba vota, ba tenke hare buat nee han malu ho lei, lei dehan katak labele partidu politika sira neebe atu partisipa para sira voluntariamente retira.

Iha fatin hanesan Diretor Jeral Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), Acilino Manuel Branco hateten, STAE sei koordena ho autoridade lokal iha munisipiu Dili hodi realiza aktualizasaun baze dadus ba eleitores nune’e too loron 12 Maiu sirabele vota iha Dili. 

Carme Ximenes/Maria Lay | Suara Timor Lorosae

GMN TV | Jornal Nacional

Dezenvolvimentu Laiha Ordenamentu Hanesan Anarkia


DILI, (TATOLI) – Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri dehan, dezenvolvimentu ne’ebé iha bainhira la iha Ordenamentu signifika anarkia.

Xefe Governu fó sai deklarasaun ne’e perante halo lansamentu ekipa tékniku ba levantamentu dadus ba habitasaun iha munisípiu Manatutu, Manufahi, Ainaru no Ermera.

“Dezenvolvimentu bainhira laiha Ordenamentu ne’e anarkia, ne’e ida-idak halo tuir nia hakarak depois mak ita hare ninia rezultadu, hanesan saneamentu laloos, drenajen laiha, no kuandu udan boot ita hare ninia rezultadu”, Mari Alkatiri hato’o liuhosi nia intervensaun iha salaun obra públika Mandarin, ohin.

Alkatiri konta, iha tempu governu dahuluk fó ona importánsia atu halo réurbanizasaun iha Dili, Baukau, ho konxiénsia ida dezenvolvimentu atu la’o di’ak tenke iha planu Ordenamentu maibé infelizmente planu ne’e la konsege realiza.
Iha tinan barak nia laran la realiza planu Ordenamentu ikus mai la iha dezenvolvimentu sustentável, no la iha mós konseitu ekosistema no ambiente.

Maski nune’e planu Ordenamentu tuir Mari Alkatiri oras ne’e realiza ona iha fatin rua; ida mak Oekusi, ida seluk Ataúru, maibé infelizmente Ataúru sidauk tama programa estatutu administrativu Ataúru ninian, maibé Oekusi mak tama ona.

Jornalista: Julia Chatarina | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri.

STAE Sei Redús Kualidade Tinta Indelevél EA Nian


DILI, (TATOLI) - Diretór  Jerál Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), Acilino Manuel Branco, informa STAE sei redús kualidade tinta indelevél ba Eleisaun Antesipada (EA) tanba tinta ne’ebé ho kualidade as bele estraga votante nia saúde.

“Tinta ba Eleisaun Antesipada (EA) nian ita tenta hili kualidade liu maibé matéria hirak bele lori risku ba ema nia kondisaun, entaun ita la autoriza atu prodúz tinta ne’ebé kualidade liu,” Diretór Jerál STAE, Acilino Branco ba Jornalista sira iha Kaikoli, Kinta (15/02).

Nia kompara iha realizasaun eleisaun jerál tinan 2017, STAE eskola tinta ho kualidade porsentu 25 enkuantu iha EA sei redús kualidade tinta hosi porsentu 25 ne’e, maski iha hanoin balun hakarak sa’e kualidade tinta ba porsentu 30.

“Konforme informasaun katak kuandu persentajen demais liu bele estraga ema nia kulit no bele afeta ba moras sira seluk. Ita labele autoriza tinta ne’ebé ho persentajen aas tanba ita haree ba esperiénsia tinan kotuk ho persentajen 25 bele asegura no garante prosesu demokratizasaun signifika ita mantein ho tinta ida ne’e,” Acilino fó hanoin.

Enkuantu tinta ne’ebé Timor-Leste uza iha eleisaun tinan kotuk mai hosi nasaun India no EA mós sei mantein nafatin. Kona-bá prosesu aprovizionamentu ba tinta, kompeténsia iha United Nations Development Program (UNDP) bazeia ba akordu ne’ebé mak Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) ho UNDP estabelese ona.

Jornalista: Zezito Silva | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Diretór Jerál Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), Acilino Manuel Branco. Foto STAE

VII Governu Konstitusional Kontra Status Quo


DILI - Hahu prosesu segundu referendu nasional ba programa VII Governu Konstitusional nian kontra status Quo neebe nakonu ho korupsaun.

Iha nia diskursu loke konferensia Sekretariu Geral, no Primeiru Ministru VII Governu Konstitusional RDTL nian, neebe lidera husi FRETILIN, Dr. Mari Alkatiri, deklara katak konferensia nasional ida nee hahu prosesu politiku foun iha rai Timor-Leste, neebe Povu Timor-Leste tomak sei partisipa iha loron 12 Maiu 2018 neebe nia temi hanesan “Prosesu ba Segundo Referendu Nasional ba Programa VII Governu liu husi dalan Eleisaun Antesipada.”

“Nee prosesu ba segundu referendu nasional ba programa VII governu nian neebe basea ba koligasaun FRETILIN ho PD, no inklusivu ho membrus governu independentes no neebe mai husi partidu seluk mos.” Dehan Sekjer Fretilin Mari, liu husi karta komunikadu imprensa neebe STL, asesu iha Kuarta (14/02/2018).

Sekjer Fretilin Mari hatutan katak, programa VII governu nian mai husi prosesu inkluzaun politika, neebe iha objectivu halo inkluzaun social no inkluzaun ekonomika iha ba Povu tomak iha Timor laran tomak. Nia temi.

Governu nee tuir Sekjer Fretilin Mari katak buat ida, prosesu governasaun mak tenke ser inklusivu, tenke inklui husi base ba too lateen. Tamba ukun nee ukun ba Povo.

Iha fatin hanesan mos Presidenti Partidu Demokratiku (PD) Kompanheiru Mariano Sabino Asanami deklara partidu rua, PD ho FRETILIN sei lao hamutuk iha kampanha eleisaun antesipada hodi defende programa VII Governu nian.

Carme Ximenes/Maria lay | Suara Timor Lorosae

PM Muda Dekretu Lei, Arao: Halo Mudansa Tenke Altera Lei


DILI - Relasiona ho Primeiru Ministru (PM) deklara atu muda dekretu lei eleitoral, para estudante no funsionariu vota iha Dili. Se hanoin atu halo mudansa tenke altera lei. Agora dadaun opozisaun hatama ona projetu da lei para halo alterasaun ba lei eleitoral PN nian, maibe seidauk ajenda.

Kestaun nee hatoo husi Xefe Bankada CNRT Arao Noe hatete, tuir lei atual kona ba eleisaun ou lei eleitoral  PN, iha artigu 14, hatete iha numeru 1 katak teritoriu laran bele vota iha fatin neebe maka nia rejistu kartaun ba.

Se hanoin atu halo mudansa, tenke altera lei, se altera lei kompetensia PN, ami mos hatama ona projetu da lei ida para halo alterasaun ba lei eleitoral PN nian, maibe too agora PPN mos seidauk admite ou seidauk mos ajenda,” katak Arao ba Jornalista Kinta (15/02/2018) iha PN.

PN iha KP  bele halo alterasaun ba lei bele kalae, Arao hatete, bele tanba tuir artigu 100, katak komptenesia KP sira nian mak komvoka plenaria, tanba nee iha dalan, tanba iha artigu 100 konstitusional nee hatete katak PN disolvidu maibe nafatin funsiona too mandatu foun simu pose.

Entretantu Xefe Bankada Fretilin Francisco Branco hatete, sira nia pozisaun katak servisu eleitoral tenke hakbesik ba povu, neebe bainhira halo lei neebe importante, hanesan mos servisu administrativu hotu, tenke hakbesik aan ba povu. 

Guilhermina Franco | Suara Timor Lorosae