sábado, 25 de março de 2017

TL tenke preparadu molok adere ba ASEAN

DILI - Governu Timor-Leste ohin loron kontinua halo esforsuoin-oin hodi prepara no lori nasaun foun ne’e adere ba Asosiation of Sout East Asia Nation (ASEAN) tanba jeografikamente Timor-Leste nu’udak nasaun ne’ebé lokaliza iha rejiaun Asia.

Ministru Estadu Koordenador Asuntu Ekonómiku no Ministru Agrikultura no Peska Estanislau Aleixo hatete atu lori nasaun foun ne’e adere ba ASEAN presiza prepara aan didi’ak hodi bele adopta ba situsaun hotu no tenke asegura direitu traballador nian.

“Kona-ba adere ba ASEAN presiza prepara aan ho di’ak tanba sei infranta mós dezafiu barak hanesan kona-ba traballador ezemplu hanesan ita atu adere ba ASEAN labele proibidu ema hodi servisu iha ita nia rai,” Dehan Estanislau iha nia deskursu foin lalais ne’e. Nia dehan haree ba situasaun hotune’ebé iha presiza haree ba akordu hodi bele tau protesaun ba traballadorno mós ba investimentu nian. “Atu tama ba ASEAN kestaun salariu minimu sai hanesan fatór importante ida,”dehantan Ministru ne’e.

Konfiansa Povu Ba PNTL Pozitivu

DILI — Bispu Dioseze Baucau, Dom Basilio do Nascimento konsidera iha indikasaun diak relasaun povu ho Polisia Nasional Timor Leste (PNTL). Tanba konfiansa povu bainstituisaun nee boot tebes.

Hau rona ministru dehan halo inkeritu ida konaba kriasaun publiku, iha tempu ida 25% depois sae ba 60%, 70%, ohin loron sae ba 80%, nee relasaun ida pozitivu tebes intermus konfiansa populasaun nian ba polisia,” dehan Dom Basilio ba Jornalista hafoin halo reflesaun ho estrutura PNTL tomak iha Centru Formasaun Polisia (CFP) Comoro Dili, Sesta (24/03/2017).

Dom Basilio hatutan hanesan nasaun foun iha esforsu lubuk ida, maibe sei kuran los, tan nee iha tinan 15 instituisaun nee sei buka hadia  aan. “Hau laiha dadus maibe hau hanoin too oras nee ita hanoin katak ita nasaun foun, needuni esforsu lubuk ida sei kuran los duni, maibe tinan 15 instituisaun sira sei hadia sira nia aan, hau hanoin neineik-neneik instituisaun koko hadia  aan,” tenik Dom Basilio.

Ema 1 Mate, 9 Kanek Grave

DILI - Seidauk hatene sa motivu, ema ida ho inisial A derepente lori katana saruntu no taa komunidade  iha Suku Orlala, Postu Administrativu Laklubar, Munisipiu Manatuto.

Asaun brutal nee rezulta ema ida mate iha fatin, nain sia sira seluk hetan kanek grave, oras nee halo hela tratamentu intensivu iha Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV).

Tuir Komandante PNTL Munisipiu Manatutu, Superientendente Polisia, Inacio Saldanha, vitima nain 9 evakua ona ba iha Hosipita Nasional Guido Valadares (HNGV) hodi halo tratamentu intensive,  tanba hetan kanek grave.

Seidauk hatene kauza husi insidente nee, tanba prosesu investigasaun sei lao hela,” dehan Inacio ba Jornalista sira iha CFP Comoro Sesta, (24/03/2017).

LFA 2017 Divizaun II Pool B

LFA 2017 Divizaun II Pool B: Manan Lica-Lica FC Ho Skor 1-0, Atletico Ultramar Lidera Klasifikasaun Pool B

(boletim24.com) – Klubu Futebol husi Munisipiu Manantuto, Atletico Ultramar, kontinua manan jogu iha LFA Divizaun II nian.

Ultramar nudar klubu mesak iha Divizaun II nebe manan hotu jogu rua nebe klubu nee partisipa ona.

Iha jogu daruak nian nebe halao iha loron 23 Marsu, iha Estadio Municipal Dili, hasoru Lica-Lica FC, husi Munisipiu Viqueque, Atletico Ultramar manan ho skor mihis 1-0 (iha jogu dahuluk manan Assalam FC 2-1).

Golu mesak nebe vale ba vitoria Ultramar nian nee marka husi jogador Joao de Almeida iha minutu 34 husi primeira parte nian.

Ho rejutadu ida nee, Atletico Ultramar hadau lideransa klasifikasaun Pool B nian husi Sporting Clubo Timor nian liman.

Ultramar lidera klasifikasaun Pool B ho pontu 6, liu pontu 2 ba SCT iha pozisaun daruak.

Too jogu semana daruak nian remata, melhor markador ba Divizaun II nian kontinua lidera husi jogador Silvestre Gama husi ADR uniao, nebe mak marka hat-trick dahuluk iha LFA 2017 nian (Divizaun I no Divizaun II).

Silvestre Gama marka hat-trick wainhira ADR Uniao tahan YMCA ho skor 3-3 iha jogu daruak nian.

PD Rezeita Issu Dualismu

DILI - Tuir Issu neebe esplla iha publiku katak Partidu Demokratiku (PD) nakfera fahe ba dualismu, tanba hili Kandidatu Antonio da Concacao Kalohan ba Prezidente la ho kongresu, maibe Prezidente Partidu Demokratiku Mariano Assanami Sabin, rezeita issu falsu nee.

Tuir informasaun katak sira deside no kandidatu tiha ona Antonio da Concecao Kalohan, ba Prezidente, maka foin halo nia konkregu, tanba tuir estatutu PD nia katak wanhira hili lider PD ruma ba kandidatu Prezidente tenke liu husi kongresu, tanba nee sira fahe ba dualism, ida husi Prezidente PD Assanami ho nia estruktura no kubu ida seluk husi Prezidente Bankada PDAdriano do Nasimento ho Ministru Komersiu Industria Constancio Pinto.

Eleitores Barak Lavota Kulpa PN

DILI - Sosiedade sivil iha Timor Leste kritika makas ba reprezentante povu iha Parlamentu Nasional neebe halo lei latuir nesesidade povu nian ikus maibe povu sai vitima tanba latuir eleisaun prezidensial.

Tuir Reprezentante Programa Oficer Sosiedade Sivil AJAR (Asia Justice And Right), Inocencio Xavier hatete katak, iha eleisaun prezidensial neebe mak Timor oan hamutuk duzentos (200 mil ital) mak latuir eleisaun nee kulpa PN nian laos CNE no STAE.

Ema neebe laba vota husi duzentos mil ital (200 mil ital) nee kulpa Parlamentu Nasional nian,” dehan Reprezentante AJAR, Inocencio ba STL iha nia knar fatin Farol-Dili, Sesta (24/03/2017).

Babo: “Ita Nia Sistema Eleitoral Laos Vota Obrigatoriu”

DILI - Sitema Eleitoral iha Timor leste sidadaun sira atu tuir votasaun laos obrigatoriu tamba sira iha deireitu hakarak vota no mos lakohi vota ho rajaun neebe iha tamba konstitusaun fo dalan.

Tuir Ministru Administrasaun estatal Dionisio Babo katak bazea ba Informasaun neebe mak konsege hetan sidadaun sira neebe latuir votasaun kuaze 214.337 ho rajaun barak hela iha liur no mos iha balun rajaun pesoal lakohi vota.

ita nia sistema eleitoral laos vota obrigatoriu tan nee ema balun iha rajaun pesoal lakohi ba vota, no mos iha balun lakohi aktualiza sira nia kartuan eleitoral,” dehan babo ba STL Sesta (24/03/2017) iha nia knar fatin.

Nia hatete sura numeru eleitor neebe mak rezistu kuaze  78% mak vota nee lezitimu teb-tebes tan nee fo parabens ba povu Timor leste tomak hodi partisipa iha Elisaun Aas tuir prosedementu neebe estae halo ona.

Hatan kona ba estudante barank la partisipa, babo hatete governu fasilita tiha ona sidadaun sira atu halo aktualizasaun baze dadus kuandu hakarak vota iha fatin tenki halo aktualizasaun.

Iha fatin ketak Xefi Suku Interino Meti-Aut Mateus Inacio da Costa katak total votantes iha suku Meti- Aut populasaun barak mak la vota tamba iha total eleitor 1.200 maibe sira vota iha deit 820. Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Rede Sosiedade Sivil Nota Irregularidade Akontese Kampania Kandidatura 2017

DILI - Observador nasional husi Forum Organizasaun Naun Governamental (FONGTIL) liu husi Rede Sosiedade Sivil nota katak iha atividade kampania kandidatura prezidente republika tinan 2017 akontese iregularidade.

Tuir Membru FONGTIL, Laura Pina katak, objetivu husi enkontru nee atu halibur fila fali informasaun neebe mak durante nee membru ONG sira hetan iha atividade kampania.

Ami identifika iregularidade neebe mak akontese iha atividade kampania, mak involvimentu labarik sira iha kampania,” dehan Membru FONGTIL, Laura Pina ba jornalista hafoin remata enkontru iha salaun HAK, Farol-Dili, Sesta (24/03/2017).

Belmonte simu Kolókiu Luzofonia ho partisipasaun hosi Ximenes Belo

Vila Belmonte, iha Portugal, simu entre loron 06 to'o 09 Abril edisaun dala 27 hosi Kolókiu Luzofonia nian ne'ebé hetan partisipasaun hosi prémiu Nobel Dame nian, D. Carlos Filipe Ximenes Belo, fó sai hosi autarkia lokal iha loron-sesta.

"Hanesan prezensa ida ne'ebé hanesan onra mai ami, nune'e mós partisipasaun hosi ema na'in 70 resin ne'ebé sei marka prezensa iha ne'e iha loron sira ne'e", refere hosi prezidente kámara Munisipal Belmonte nian, António Dias Rocha, iha konferénsia imprensa hodi aprezenta atividade ne'e no inisiativu sira seluk ne'ebé maka vila hosi distritu Castelo Branco sei simu iha fulan-Abril ho fulan-Juñu.

Edisaun hosi Kolókiu Luzofonia nian halo ba dala uluk iha fatin interior ida iha Portugal no hanesan organiza hosi Asosiasaun Internasional ba Kolókiu sira Luzofonia nian hamutuk ho Kámara Belmonte, no hetan apoiu hosi Universidade Beira Interior, hosi Governu Rejional Açores no hosi kompañia aéreu SATA.

PR Cabo Verde felisita Prezidente eleitu Timor-Leste nian

Xefe Estadu kabu-verdianu, Jorge Carlos Fonseca, felisita ona Francisco Guterres Lu-Olo tanba vitória ne'ebé hetan iha eleisaun prezidensial iha loron-segunda iha Timor-Leste, haktuir hosi nota ne'ebé fó sai hosi Prezidénsia Repúblika Cabo Verde nian iha loron-sesta.

"Hodi povu Cabo Verde nia naran no ha'u nia naran rasik, ha'u hakarak hato'o [...] ha'u nia felisitasaun ba vitória boot ne'ebé hetan ho dalan pasífiku no di'ak hosi eleisaun sira ne'ebé hala'o ona", Jorge Carlos Fonseca hakerek.

Iha mensajen, Jorge Carlos Fonseca hatudu mós "vontade firmi" hodi serbisu hamutuk ho Prezidente eleitu Timor-Leste nian "hodi hametin relasaun bilateral sira no relasaun sira ne'ebé iha ona" entre nasaun rua ne'e, iha kuadru CPLP [Komunidade hosi Nasaun sira ho Lian Portugeza] no iha planu internasional.

Francisco Guterres Lu-Olo, apoia hosi partidu boot rua (Fretilin ho CNRT) eleitu iha loron-segunda nu'udar Prezidente Repúblika iha Timor-Leste, hetan 57,08% hosi votu válidu, halakon António da Conceição (apoia hosi PD no partidu polítiku sira seluk), ho votu 32,47%, haktuir hosi informasaun provizóriu ikus sira.

SAPO TL ho Lusa