sábado, 30 de setembro de 2017

Kuadru CNRT Involve Governu, Partidu Konsidera Rezigna An

DILI, (TATOLI) - Hahú hosi Prezidente Partidu Kay Rala Xanana Gusmão to’o kuadru polítika Partidu CNRT sei la involve ba sétimu governu ne’ebé lideradu hosi Sekretáriu Jerál Fretilín, Mari Alkatiri.

Segundu Vice Prezidente Partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timor-Leste (CNRT-Sigla Portugés), Virgílio Smith, esplika bazeia ba rezultadu konferénsia nasionál, liuhosi rezolusaun No. I/Res/P-CNRT/VIII/2017 deside ona CNRT nu’udar opozisaun ba Governu.

“Membru Partidu ne’ebé deside involve iha sétimu governu, la’ós reprezenta Partidu. Se involve, signifika rezigna an ona hosi Partidu,” Virgílio Smith deklara liuhosi konferénsia imprensa, iha sede nasionál Partidu CNRT, Bairru Grillos, Sábadu (30/09).

Tuir dekretu Prezidente Repúblika No 62/2017 de 29 de Setembru, Prezidente da Repúblika sei fó pose iha tempu besik, nu’udar fase daruak hodi kompleta estrutura sétimu governu.

Hasai ema rihun 144 resin iha Illa Bali tanba posível erupsaun hosi vulkaun

Hasai ema rihun 144 resin iha Illa Bali, destinu turístiku prinsipal hosi Indonézia, tanba posível erupsaun hosi vulkaun Agung, fó sai hosi Governu indonéziu iha loron-sesta ne'e.

Ema sira ne'e hasai no fahe entre sentru sira ne'ebé iha hamutuk atus resin iha distritu sia illa nian no simu apoiu hosi komunidade lokal sira no hosi Governu ba sira nia nesesidade báziku sira.

Diretór hosi informasaun hosi Ajénsia Nasional ba Jestaun Dezastre nian, Sutopo Purwo Nugroho, hatete ona ba ajénsia española notísia nian Efe katak, maski zona seguransa besik vulkaun hanesan mamuk, rezidente balun lakohi sai hosi fatin.

Media Lamenta Sistema Foun PN, Lataka Dalan

DILI – Parlamentu Nasional (PN) aplika sistema foun ba jornalista sira husi media hotu bazeia ba despaisu Prezidente PN numeru 8/2017, katak kuandu hasoru Prezidente PN no serbisu komisaun nian liu husi portavoz. Ho razaun nee, jornalista sira lamenta tebes no tuir sira, Prezidente Parlamentu sesante koopera diak ho media.

Tuir Nilva Guemaraes hanesan Asesora Media, Gabinete Prezidente PN hatete, agora PN iha ona nia portavos atu hatoo informasaun ba jornalista sira husi media hotu neebe informasaun portavos mak sei koalia, kada semana iha loron Kinta.

“Agora dadaun Parlamentu Nasional iha ona portavoz, ida atu hodi halao komferensia imprensa ba media sira kona ba atividade PN nian, hahu husi Prezidente PN too komisaun no deputadu sira portavoz mak bele koalia. Maibe, karik iha asuntu ruma kona ba politika sensitivu liu Prezidente mak bele koalia,” katak Nilva iha PN bainhira halao komferensia imprensa iha PN Kinta (28/09/2017).

Nia hatete, kona ba atividade kada semana ida nian portavos mak sei bele fo sai ba media sira, i kada semana halao komferensia imprensa dala ida iha loron kinta.

Hamosu Lei Veteranus, Presija Interpretasaun Lei Tuir Lingua Ofisial

DILI - Tuir sosiedades sivil kestiona konaba ba estadu sedauk trata veteranus sira ho dignu ida nee tenke deit interpertasaun lei balun, neebe lauja lian ofisial servisu no lian ofisial sira. Ida nee maka bele afeira ba nomiru veteranus neebe boot.

Lia fuan hirak nee hatoo husi Diretor Ezekutivu Fundasaun Mahein (FM) Nelson Belo ba STL iha nia servisu fatin Fomentu Komoro Dili Sesta, (29/9/2017). Tuir nia haree katak iha veteranus sira neebe maka reforma ona signifika katak nia kestaun fizika ladiak no la bele ona kontribui buat ruma ba nasaun.

Lei presija atu haree didiak ba veteranus sira asuntus veteranus luan. Iha veteranus neebe reforma fizikamente la bele halo buat ruma. Mais fizika diak entaun tenke fo knar ba nia para servisu Kaman mais kontinua nafatin iha prosesu dezenvolvimentu. Sira la bele ona trata sira ho dignu tenke preve iha lei durante nee aplika barak ona maibe implementasaun maka tenke halo,”nia kualia.

Iha veteranus balun neebe seidauk reforma katak nia kestaun fizikamente diak no mos sei bele kontribui ba dezenvolvimentu ba nasaun. Maibe estadu no governu sedauk bele trata sira ho dignu. Lei sira neebe iha mos dalaruma nia implementasaun maka ladiak. Realidade seluk hatudu interpertasaun.

Prezidente Partido Democratico Cristao (PDC) Antonio Ximenes dehan realidade oras nee dadaun veteranus sai barak liu. Maibe tuir lolos kuandu halo nia verefikasaun no analija veteranus nee nia nomiru rihun 5000. Tenke ba maluk sira neebe hola parte iha prosesu klandestina neebe iha teritoriu Timor tomak. 

Justinho Manuel | Suara Timor Lorosae

Programa MEK Mak Reforsa Polítika Sistema Ensinu

DILI, (TATOLI) – Vise-Ministra Edukasaun no Kultura, Lurdes Maria Bessa hafoin aprezenta  programa iha reuniaun Konsellu Ministru nian informa baze programa ba ministériu nian mak Planu Estratéjiku Dezenvovimentu Nasionál (PEDN) no sentidu programa kontinuidade ne’ebé atu reforsa mak hadi’a nafatin polítika sistema ensinu, asesu ba ensinu no kualidade ensinu.

Eis deputada ne’e dehan, Ministériu Edukasaun no Kultura (MEK) hanesan instituídu ne’ebé kleur ona, nia prosesu la’o hela, presiza akompañamentu ne’ebé maka’as, presiza kontinua halo polítika hodi hadi’a nafatin.

“Ida ne’e mak sei konsentra, agora haree hela ba ezame nasionál besik atu la’o, ida ne’e labele iha fallansu,  tenke la’o ho normalidade, buat seluk depois ita sei la’o neineik tuir planu ne’ebé iha no programa ne’ebé sei aprova”, Lurdes informa iha Palásiu Nobre Lahane, ohin.

Tanba ministériu ne’e boot no Vise-Ministra foin ezerse nia funsaun semana ida, tan ne’e sei haree no apresia no daudaun ne’e konsentra barak liubá preparasaun programa tanba halo programa prioridade nian ba tinan lima oin mai.

“Ne’ebé tenke halo ho kuidadu, atensaun, ha’u rona hela departamentu hotu-hotu iha ministériu tanba sira mak halo ministériu funsiona, ne’ebé halo hela preparasaun, buat hotu sei deteta hela”.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editora: Rita Almeida

Foto: Vise-Ministra Edukasaun no Kultura, Lurdes Maria Bessa. Foto/Egas Cristovão.

Primeiru Ministru no CCI-TL Ko’alia Parseiru Servisu

DILI, (TATOLI) – Primeiru Ministru, Marí Alkatiri ho Prezidente Kámara Komersiu Indústria Timor-Leste (CCI-TL sigla portugés) Oscar Lima, kinta (28/9) hala’o sorumutu dahuluk hodi ko’alia kona-ba parseiru servisu entre instituisaun estadu no privadu ba futuru.

ʺNaturalmente CCI-TL no governu sai ona parseiru hodi ko’alia konaba parseira CCI-TL no governuʺ, dehan PM iha Palásiu Governu, kinta ne’e.

Oportunidade ne’e, CCI-TL mós kongratula Xefe Governu. Oscar Lima hateten, enkontru kortejia ne’e ko’alia mós kona-ba lei ne’ebé iha ligasaun ho parseiru entre setór privadu no governu.

ʺAmi hato’o liliu ba problema finanseira ne’ebé ami infrenta ba governu para bele rezolveʺ, akresenta.

Jornalista: Agapito dos Santos | Editora: Rita Almeida

Foto: Primeru Ministru, Marí Alkatiri hala'o sorumutu ho CCI-TL iha Palásiu Governu, ohin. Foto GPM

Madrid garanti katak sei lori separatista sira Catalunha nian ba tribunal

Iha loron-sesta ne'e Governu españól hatete ona katak membru sira hosi ezekutivu rejional Catalunha nian no sira nia parseiru separatista sei ba tribunal hodi hatán ba "deslealdade institusional maka'as tebes" ne'ebé maka sira hatudu.

"Laiha dúvida katak responsável sira hosi Generalitat terão […] tenki hatán iha tribunal", hatete hosi ministru Porta-vós ezekutivu hosi Madrid, Inigo Méndez de Vigo, iha konferénsia imprensa bainhira hakotu Konsellu Ministru.

Responsável governamental akuza ona Generalitat (ezekutivu rejional) ho sira nia parseiru estrema-eskerda ba "deslealdade institusional" ho "la obedese konstituisaun", hodi hatutan katak "bainhira restabelese legalidade" maka bele halo fali konvivénsia institusional iha Catalunha.

Partidu separatista sira hetan ona 47% hosi votu iha votasaun rejional tinan 2015, maibé iha maioria hosi deputadu sira iha parlamentu katalaun nian.

Governu rejional harii hosi Partidu Demokrátiku Europeu Katalaun (antigu Konverjénsia Demokrátiku, konservador) ho Eskerda Republikanu Katalaun (sosialista), partidu separatista rua.

Ezérsitu bolivianu halo homenajen ba Che Guevara liutiha tinan 50 hafoin oho nia

Ezérsitu bolivianu sei partisipa ba dala uluk iha serimónia ofisial ida hodi halo homenajen ba Ernesto "Che" Guevara, ne'ebé ezérsitu oho iha loron 09 Outubru 1967, iha súl Bolívia nian, fó sai hosi Governu iha loron-sesta ne'e.

"Ami nia forsa armada sira sei partisipa iha homenajen ne'e hamutuk ho antigu kombatente sira nia família", fó sai hosi visi-ministru kordenasaun, Alfredo Rada, ne'ebé haktuir hosi ajénsia notísia ofisial, ABI.

"Ami hakarak atu sai hanesan momentu ida ne'ebé hatudu unidade hosi povu bolivianu nian", tanba kontestu agora ne'e "la hanesan", nia hatutan no refere ba époka ne'ebé soldadu sira kaer no oho funu-na'in hosi nasaun andinu ho autorizasaun hosi prezidente René Barrientos (1964-1969), antikomunista ida ne'ebé aat tebes.

Iha tinan 50 liubá, iha 08 Outubru 1967, ezérsitu bolivianu, akompaña ho ajente na'in rua CIA kubanu-norte-amerikanu sira, kaer "Che", ne'ebé iha tempu ne'ebá komanda funu-na'in sira ne'ebé maka konsege moris iha kombate sira, hasoru hamlaha no moras sira.

Kanek iha kombate, sira lori Ernesto Guevara ba eskola mamuk ida iha aldeia La Higuera, ne'ebé nia pasa kalan ikus iha nia moris. Iha loron tuirmai, iha loraik, Mario Teran, sarjentu bolivianu ida, oho revolusionáriu ne'e.

Ho tinan 39, "Che", ho oin krístiku ida, ne'ebé nia mate-isin lotuk hatudu hanesan prémiu ida iha lokalidade viziñu Vallegrande, sai hanesan lenda.

SAPO TL ho Lusa