quarta-feira, 12 de junho de 2019

Fretilin, partidu boot iha parlamentu timoroan, afirma fali katak sei kontinua iha opozisaun


Fretilin, partidu boot iha parlamentu timoroan, desidi iha findesemana ne'e hodi kontinua hanesan forsa ida opozisaun nian, afirma fali nia empeñu iha defeza ba Fundu Petrolíferu, fonte prinsipal hosi reseita orsamentu nasional nian.

Partidu analiza ona situasaun atual iha Timor-Leste iha reuniaun naruk ida, iha findesemana ne'e, hosi nia Komité Sentral, hodi refere iha komunikadu "difikuldade institusional no konfrontasaun ne'ebé labele aseita" ne'ebé maka nasaun hasoru daudaun.

Tensaun entre koligasaun Governu nian ho Prezidénsia Repúblika marka debate polítiku, domina debate parlamentar iha semana hirak ikus ne'e.

Iha komunikadu, no bainhira debate kona-ba futuru hosi Governu Konstitusional daualuk, Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) afirma fali "nia pozisaun hanesan Partidu opozisaun nian durante mandatu ne'ebé hala'o daudaun".

Afirma fali katak "sei kontinua halo esforsu tomak hodi garanti soberanja no Estadu direitu demokrátiku nian", partidu esplika katak sei "kontinua defende fundu soberanu no impede destruisaun hosi fundu ne'e ba moris di'ak hosi povu no nasaun nian".

Pozisaun ida ne'ebé hatudu ona bainhira la konkorda ho desizaun hosi ezekutivu hodi uza Fundu Petrolíferu hodi sosa pozisaun maioria ida iha konsórsiu Greater Sunrise, hakat dahuluk iha estratéjia ida dezenvolvimentu hosi kosta-súl nasaun nian - ne'ebé inklui gazodutu ida ba Timor-Leste no sei kusta to'o dolar biliaun 12.

Afirma katak sei "buka hetan medida estruturante sira estadu nian no polítika global sira ba dezenvolvimentu nasional", Fretili refere katak sei "eziji debate kona-ba investimentu sira iha kosta-súl, hodi bele hamenus diferensa sira", haruka sekretáriu-jeral, Mari Alkatiri, hodi "dialoga ho forsa polítika sira seluk iha nasaun, liuliu ho líder nasional sira".

Reuniaun hosi Komité Sentral Fretilin nian hala'o iha momentu ne'ebé Timor-Leste debate hela posibilidade ba remodelasaun iha Governu, hodi kompleta faktu katak pelumenus membru na'in sia, ne'ebé maka hatudu hosi primeiru-ministru Taur Matan Ruak, seidauk hetan nomeasaun hosi Prezidente Repúblika.

Situasaun ne'ebé halo fraku Governu iha pozisaun hosi Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), partidu boot hosi partidu tolu iha koligasaun ezekutivu, Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP), ne'ebé hanesan partidu hosi membru na'in sia ne'e.

Iha fulan hirak ikus ne'e mosu notísia sira iha imprensa kona-ba posível mudansa iha ezekutivu, inklui eventual asaun hodi hatama membru sira hosi partidu rua hosi Governu dahitu, ezekutivu anterior, Partidu Demokrátiku (PD) ho Fretilin.

Fonte hosi Komité Sentral Fretilin nian admiti ona ba Lusa katak membru balun hosi partidu - hosi grupu ida ne'ebé hanaran ona hanesan "reformista sira" - konsidera ona posibilidade hodi halo parte iha Governu ida ne'ebé "tuir polítika hanesan laiha limitasaun", bainhira iha konviti ba hanoin ne'e.

SAPO TL | Lusa

domingo, 2 de junho de 2019

Alfándega Atambua Kaptura Timoroan Fen-La’en Lori Droga


DILI, 30 maiu 2019 (TATOLI)—Servisu Alfándega Atambua, Timor Osidentál, Kuarta (29/5/2019), kaptura sidadaun timoroan na’in rua (2) fen-la’en ne’ebé lori droga hosi Timor-Leste atu ba fa’an iha Kupaun-Timor Osidentál.

Informasaun ne’ebé publika hosi Ajénsia Notisioza Indonézia, ANTARA haktuir, Servisu Alfándega Atambua, Distritu Belu, Provínsia Kupaun, Timor Osidentál, asegura fen-la’en ne’e tanba lori droga iha plástiku laran hosi Timor-Leste atu haku’ur liu ba Kupaun, Indonézia, liuhosi fronteira Mota Ain.

“Los duni, iha Kuarta horiseik, ami asegura (amankan) ema na’in rua, ne’ebé deskonfia hanesan fen-la’en lori droga hosi Timor-Leste atu ba fa’an iha territóriu Timor Osidentál (NTT-sigla Indonézia),” hateten Xefe Servisu Alfándega Atambua, Tribuna W, ohin, hodi responde ANTARA.

Hosi sorin seluk, fontes balun iha Fronteira Terrestre Mota Ain, informa ba Ajénsia TATOLI via telefone katak,   horiseik, Servisu Alfándega  Atambua nian kaer duni timoroan na’in rua tanba deskonfia lori droga no daudaun ne’e suspeitu na’in rua detein ona iha Polisia Atambua nian hodi submete ba investigasaun.

Suspeitu na’in timoroan rua ne’e, falun kabeer  ai-moruk ne’ebé deskunfia droga ne’e iha kafé rahun nia laran atu autoridade sira la bele deteta. Maibé, bainhira atu haku’ur liu ba fronteira Indonézia nian maka autoridade Alfándega  Indonézia nian deteta hetan no halo kapturasaun kedas hodi lori ba submete investigasaun iha Polisia Atambua.

Oras ne’e,  suspeitu nain rua fen-la’en ne’e detein héla iha sela Polisia Atambua, Provinsia Kupaun-Timor Osidentál (NTT).

EKIPA

Imajen: Evidensia droga ne'ebé Servisu Alfándega Atambua rekolla hosi suspeitu timoroan nain rua fen-la'en. Imajen/Espsiál Polisia Atambua

Pipeline Gas Kampu Greater Sunrise mai TL Teknikamente Viavel no Ekonomikamente Komersial


Husi: Teodoro M. Mota | opiniaun

Projeitu tasi mane ekonomikamente viavel waihira pipeline mai TL. Projeitu tasi mane nebee involve suai supply base, refinaria betano, planta LNG beasu, sentru elektriku betano no auto estrada suai-beasu nudar prekondisaun hodi asegura pipeline mai TL. Estudu pipeline mai TL tama ona ba faze FEED (front end engineering desing). Wainhira tama ona faze FEED signifika hakat liu ona conceptual desing no estudu feasibility. Iha faze nee, molok hahu EPC (engineering, procurement and construction), estudu barak nebee hala'o ona hodi buka hatene problema teknika, inklui estimasaun kustu investimentu ba projeitu pipeline. Rezultadu husi nemak hanaran "FEED package" nebee kontenta dokumentus holistiku nudar baze husi oferesaun kontratu EPC ou EPC plus finance.

1. Pipeline

Teknikamente pipeline gas husi kampu greater sunrise (GS) mai TL viável. Tuir data no estudu seismiku earthquakes hatudu katak rai nakdoko iha Tasi Timor la liu magnitude 6, iha tinan 1962 rai nakdoko iha tasi Timor iha 5.0-5.9 magnitude husi ne’eba kedas too mai agora rai nakdoko husi 0.6-4.9 magnitude deit. Ezemplu iha Malampaya, Turkey, Sumatra, Nipónika rai nakdoko liu magnitude 7, maibe realidade pipeline la tohar. Nunee pipeline mai TL teknikamente viavel. Distansia pipiline GS mai TL 233 km no GS ba Darwin-Australia 500 km. Estudu husi Petronas hatudu kustu pipeline ba Australia $ 1.77 biliaun no mai TL $ 1.06 biliaun. Nunee pipeline mai TL ekonómikamente Komersial. Bele asesu Relatóriu Estudu DNV-Norway no Petronas (Fontes informasaun; ANPM no Timor Gap).

Saida mak pipeline?. Pipeline mak pipa hodi transfer gas husi kampu greater sunrise (GS) mai planta LNG Beasu ho distansia 233 km no kustu pipeline total $ 1.06 billioens dollars. Planta LNG mak atu likifika gas ba faze liquidu hodi uza ba produtu oin-oin. Refinaria mak fabrika ou fasilidade industria hodi produs mina (crude oil) sai produtu petroleum nebee bele uja direitamente ou produtu oin-oin nebee sai nesesidade baziku ba industria petrokimika. Produtu refinaria mak gasoline, combustivel diesel, kerosene, elpije, mina nafta, no produtu seluk. Planu governu TL refinaria sei hari iha Betanu. Enkuantu suai supply base signifika fatin lojistiku ou apoiu lojistiku ba aktividades industria nebe opera iha teritoriu TL, tantu aktividade industria iha tasi laran nomos iha rai maran. Investimentu kustu ba instalasaun pipeline, hari planta LNG no refinaria, prosesaun ou surface facilities to’o marketing total $ 7.9 billioens dollars no investimentu kustu ba esplorasaun, perfurasaun, ekstraksi ou foti mina no gas husi tasi okos no marine facilities total $ 2.6 billioens dollars (Fontes informasaun; Timor Gap).

Molok hahu konstrusaun pipeline, importante mak governu TL tenke buka kompanya minarai sira nebe kualifikasaun excellente, iha certifikasaun no rekonhesementu internasional, iha esperiensia diak sobre instalasaun kadoras iha tasi laran (subsea pipeline) no rai maran, susesu iha projeitu boot barak iha mundu ligasaun ho industria mina no gas, liu-liu projeitu boot sira nebee iha deep water, atlantiku, gulf mexico, rusia no ect, para asegura no resposabilija ho diak ba pipeline nebee sei instal iha tasi klean timor purvolta 2800 metru ho distansia 233 km. Tuir informasun husi Timor Gap no ANPM kompanya Allseas mak sei responsabilija ba instalasaun pipeline husi kampu gas greater sunrise mai TL. Kompanya Allseas konsidera nudar global lider ba instalasaun pipeline ou konstrusaun pipa gas iha tasi laran, famouzu, kualifikadu no konhesidu iha industria (allseas.com). Tuir informasaun instalasaun ba pipeline sei hahu iha tinan 2020 ba leten.

Iha faktores balun nebee importante tebes presija konsidera wainhira dada pipeline gas: buka distansia ou rute nebee besik nunee bele hamenus pipa, safety no ekonomis, pipa nebee uja atu supply gas tenke tuir estandarte internasional industria mina no gas, pipa tenke bele atasi presaun husi tasi ben, pipa tenke instal dok husi laloran tasi, inklui instal dok husi area tasi nebee fasil atu longsor. Ho ida nee presija tebes estudu seismiku, peskija topografiku iha tasi laran (bathymetric) nebee klaru para asegura hodi determina rute no tasi nia klean nebee akurat. Pipa nebee instal tenke hare mos ba nia elevasaun, friction lose (pressaun gas nebee lakon durante transmisaun gas), estabelijasaun no kondisaun rai, enviromentu no isu legal, iha parte seluk isu politik no seguransa, ect. Faktores sira nee hotu presija konsidera no kalkula hotu iha planu dezenvolvimentu projeitu, nunee bele tulun diminui risku no garantia viabilidade de projeitu.

2. LNG

Saida mak LNG?. LNG mak abreviasaun husi Liquefied Natural Gas. LNG hetan husi pemampatan no cooling gas natural to’o pontu kiik liu (due poit) ho aproximasaun -1600C (-2600F). Natural gas signifika gas nebee fasil atu sunu, komponentes importante nebee eziste iha natural gas mak husi metana ho volume liu 80%, inklui komponente etana, propane, butane, nitrogen no helium. Produtu helium importante tebes uja ba seitor defeza. Gas natural mosu iha rai nia okos no dala ruma mistura ho mina. Benefisiu direita husi mina no gas natural mak bele uja hanesan kobustivel no bele produs produtu ou sasan kimika hanesan pupuk, sepatu, roupa, lem, triplex, tinta, plastiku, roda, bola, CD, tasu, oklu, payung, pasta, mangeira, fiu eletrisidade, fatin cas ahi ou terminal ahi, metro, pinsel, sasan halimar ba labarik kiik, supeita, kadeira, butyl ou fatin mina morin, camera dijital, no ect. Sasan ou equipamentus sira nee hotu produs husi mina no gas natural. Signifika sei hamoris industria no ekonomia husi area nee.

Meksiko, Korea, China, Japan, no ect, nudar nasaun importador gas. Agora dadaun gas nebee produs iha kampu Bayu Undun supply tuir pipa ba Darwin LNG, depois liquifika molok faan ba Jepan. Merkadu mundial konaba LNG sei kontinua dezenvolve tebes. Enkuantu iha Indonesia investimentu ba LNG dominante liu investimentu ba mina. Indonesia potensia ho rekursu gas natural. Data 2015 hatudu Indonesia nia rezerva provadu gas ou proven reserve total 98 tcf (trillion cubic feet). Iha asia Indonesia sai nasaun rangkin terseiru eksportir LNG depois Australia no Qatar. Indonesia nia LNG mai husi kampu Arun, Bontang no Tangguh. Sira nia LNG faan ba China, Korea selatan, Taiwan, Jepan no ect. Signifika demanda LNG sei massiva. Nasaun barak mak sei presija tebes LNG tamba nesidade no ekonomia rai laran, elektrisidade, transportasaun, gas ba nesesidade uma laran hodi tein, hotel, restaurante, no ect. Inklui nasaun sira eropa mos sai konsumedor ba LNG. Signifika futuru mai presu LNG autentikamente sei sae makas. Nunee nesesidade merkadu LNG sei massiva.

Hare ba demanda no kresimentu nesesidade LNG fo certeza no posibilija TL hodi produs kampu gas greater sunrise nebe ho potensia rezervatoriu gas purvolta 7.7 tcf (trillion cubic feet) no mina 300 MMbbls (kondensadu no LPG) ho kampu gas seluk nebee identifikadu ho rezerva gas produs hodi asegura sustentabilidade receitas ba kofre estadu. Wainhira TL produs ona LNG, ita bele faan ba nasaun seluk, nunee mos bele utilija ba nesesidade rai laran para tulun dudu ekonomia rai laran no redus importasaun gas husi nasaun seluk.

3. Planta LNG

Molok hari planta LNG, presija tebes prepara uluk Intel-industri para responde ba susesu mega projeitu refere. Intel-industria mak akumulasaun no partisipasaun husi kompanya sira nebee responde ba projeitu LNG. Kompanya sira nee tenke iha kualifikasaun, certifikasaun no rekonhesementu internasional iha industria tantu minarai, konstrusaun civil, mekaniku, petrokimika, inklui kompanya supply equipamentus, kompanya semen, beton, supply elektrisidade, no ect. Para asegura susesu ba mega projeitu. Elektrisidade ou primover importante tebes ba operasaun refinaria no planta LNG.

i. Planta LNG depende ba medida no montante equipamentus, presija rai ho luan kuaje to’o 1-2 km2 nunee bele rai sasan no equipamentus mekaniku, tanki-tanki akumulasaun gas, jenerator no equipamentus seluk tan. Fatin ba fasilidade refere tenke besik ba tasi para hamenus distansia supply gas ba ro tanker.

ii. Planta LNG besik tasi presija strutura rai nebee bele retain equipamentus no todan durante tempu naruk no permukaan rai la bele tun ou la bele iha mudansa ba rai.

iii. Fatin fasilidade LNG tenke hetan asesu diak husi tanker-tanker LNG ho nia naruk 300 meter ho tasi nia klean minimal 15-20 meter para ro bele sadere. Inklui presija mos hari fatin alfandega ba ro sira nebee postpone posibililidade bele hari besik iha dermaga konstruksi.

iv. Rai nakdoko, anin boot, inundasaun ou tsunami bele kauja dejastre ba infrastruktura fasilidade planta LNG. Ho ida nee, selesaun ba enviromentu tenke hare didiak para hadok husi insidenti geofisika nebee ekstrim. Tamba nee presija tebes estudu sensitivitas LNG para hare didiak no hili fatin nebee akurat. TL nia rai secara seismik aktif tamba hamosu husi lempeng tektonika India-Australia no Eurasia nebee nafatin halai kuaje 7 cm kada anum (Atlantic LNG, 2007).

v. Fatin fasilidade LNG tenke dok husi rai nebee protezidu, stratejiku no sensitivu ho rajaun para nafatin konserva enviromentu nebee naturalmente diak, prezerva kultura no ekonomia.

vi. Atu maksimija empregador husi rai laran no fo benefisiu diak ba Timor oan, mak fasilidade planta LNG tenke liga ho linha transportasaun nebee diak, inklui sentru aktividade servisu. Karik desijaun hili fatin hari fasilidade LNG seidauk klaru, entaun diak liu hala’o uluk estudu viabilidade no peskija sientifika hodi hetan fatin nebee suitable hodi harii planta LNG.

4. Refinaria no Fasilidade Refinaria

Saida mak refinaria?, refinaria mak fabrika ou fasilidade industria hodi produs crude oil sai produtu petroleum nebe bele uja direitamente ou produtu oin-oin nebee sai nesesidade baziku ba industria petrokimika. Produtu nebee produs husi refinaria mak gasoline, combustivel diesel, kerosene, elpije, mina nafta, no produtu seluk. Hari fasilidade refinaria importante hodi estimula, dezenvolve no esplora liu tan potensia mina nebee eziste iha teretoriu Timor laran tantu iha tasi laran no rai maran. Inklui refinaria bele simu mina husi nasaun vizinu sira hodi halo prosesaun molok lori ba merkadu.

Saida mak fasilidade refinaria?. Fasilidade refinaria signifika kontruksi kompleksu nebee kompostu husi parte ou equipamentus barak nebee hamrik mesak. Etapa konstrusaun projeitu refinaria teknikamente fahe ba fase rua no subfase nebee presija han tempu naruk bele to’o tinan, mak hanesan: 1). Preparasaun rai hodi harii fasilidade refinaria. 2).Transportasaun, mobilijasaun no prosesaun instalasi konstruksi, fatin rai produtu no fatin serbisu konstrusaun fasilidade alfandega, inklui halo teste ba sistema no equipamentus. Konstrusaun fasilidade refinaria iha parte sul tasi Timor Leste sei presija harii fasilidade seluk hanesan penunjang para tulun aselera projeitu refere.

i. Preparasaun fatin kompostu husi: asesu estrada, fasilidade provizoriu, kamp konstrusaun, elektrisidade, be, inklui equipamentus nebee uja ba halo beton no harii dermaga konstrusaun.

ii. Fasilidade sekunder: presija hari fatin helikopter ou aviaun hodi para, jerador listri, turbing gas, laboratorium, fatin administrasaun, hari uma permanente, fasilidade ba empregador no fasilidade hodi jere foer.

iii. Modul-modul hari konstruksaun fasilidade refinaria: kompostu husi area simu mina, separasaun liquidu, meteran no redusaun presaun gas, sistema safety ho ground flares, unidade dehidrasaun be husi gas inklui adorpsi karbon, equipamentus halo malirin no liquidu ba gas, LPG, residu no fatin rai gas ho temperatur nebee kiik.

5. Risku (Challenge)

i. Risku ambiental. Mega projeitu sei lori impaktu negativu ba ambiental, projeitu nee sei kria potensia ba emisaun karbon ba atmosfir no sei kria material polusaun hanesan hydrogen sulfide (H2S), mina, lisu, be foer no lisu seluk ho kuantidade boot nebee bele estraga kondisaun enviromentu. Ezemplu risku ba biodiversidade no ekolojia tasi nebe akontese iha dezastre Deepwater Horizon mina nakfakar estraga animal no rikusoin iha tasi laran. Husi nee hakarak fo rekomendasaun ba governu: katak presija tenke reve lei konaba Analisis Dampak Lingkungan (AMDAL) no presija dezenvolve modul nebee komprehensivu hodi hala’o AMDAL ba projeitu. AMDAL tenke kompostu planu jere eviromentu nebee detailu esplika konaba jere no atuasaun polusaun, jestaun planu ba dejastre no mekanismu hodi kontrola no minimija impaktu negativu tantu kultura no sosial. Objektivu reve lei hodi kontrola polusaun no difini klaru konaba konstraint ou batasan zat-zat polusaun, inklui CO2, gas, no material kimika nebee estraga tasi ben, kualidade be no estruktura rai, inkui isu konaba polusaun sunu gas. Lei mos tenke define klaru sobre dezvantelasaun projeitu depois de perioudu operasaun hodi asegura katak labele husik hela foer, material kimika no poizon sira seluk nebee bele hafoer no estraga rikusoin sira iha teritoriu TL. Rekomendasaun seluk kada lei nebe halo tenke esplika klaru konaba nia sensaun, nunee karik kompanya ou empregador kontra lei bele submete an ba justisa no kumpri tuir lei nebe vigor.

ii. Risku ba isu sosial no kultura. Maske projeitu planta LNG no refinaria lori implikasaun pozitivu, maibe nia mos lori impaktu negativu ba povu TL tamba projeitu refere sei fo “ameasa” ba ema sira nebee nain ba rai, fo risku ba sira nia vida loron-loron no bele estraga fatin sagradu nebee reprezenta valor tradisional. Inklui prejensa empregador no kompanya husi estranjeiru sei fo ameasa ba ekonomia lokal hanesan aktividades peskas no agrikultura, no sei hasa’e numeru vulnerabilidade ba sirklu feto, idouzu no labarik foin sae. Husi nee hakarak fo rekomendasaun ba governu: katak direitu ba rai nain no propriadade seluk tenke define klaru, ho rekonesementu no direitu ba rai kada pessoa inklui sistema nain tradisional. Ho ida nee, presija revizaun ba lei konaba rai no lei ba area protejidu. Desijaun saida deit konaba fatin projeitu tenke hahu uluk ho analija no kordenasaun kompostu husi tradisaun, sosial, kultura, fatin sagradu, rai no faktores seluk nebee integra iha rekomendasaun para ikus mai bele atasi impaktu negativu ba projeitu. Tamba nee presija involvimentu aktivu husi sosiadade sivil no lokal. Iha parte seluk, rekuirementu kontraktual kompanya tenke konstitui ho arbitrase nebee sei mosu tamba influensia husi empregador estranjeiru no liu-liu empregador husi estranjeiru sira tenke respeitu no valorija valor no kultura lokal, inklui iha obrigasaun tenke hakruk ba tribunal no lei nebee vigor iha TL. Ho ida nee, bele minimize konflitu entre empregador lokal no internasional. Rekomendasaun seluk, entidade governu tenke tau atensaun didiak ba isu jeneru para la bele kria diskriminasaun iha servisu fatin.

iii. Risku seluk mak sei laiha rendementu ba taxa ne’ebe signifikante, dependente maka’as ba industria petrolifera, kuaze servisu hotu fo ba ema estranjeiru bele prejudika vida sosial no estabilidade, estraga meiu ambiente, muda ema husi sira nia rain-rasik no projeitu sei okupa rai no tasi hodi limite to’os nain no peskadores sira hodi kaer ikan no ect, asidente katastrofiku, violasaun ba diretus humanu no komunidade bele prejudika impresaun seguransa no politika, projetu enklave sei la rekruta ema Timor-oan ka aumenta infrastrutura lokal ka industria. Konsekuensia sira ne’e tipiku tebes ba projetu petroleu iha nasaun barak no akontese nunee. Tamba nee presija antesipa no tenke iha planu integradu hodi kombate risku hirak nee.  Skenariu hirak temi ona iha leten sei la akontese, depende ba asaun no boa vontade husi entidade nasaun nia tenke involve no partisipa aktivu komesa husi governu, kompanya minarai, lideransa no autoridade lokal, sosidade civil, lideransa adat, igreija, forsa FFDTL, PNTL, no kada individu tenke preparadu kontribui no promove paz, dame, estabilidade no unidade nasional hodi simu no kontribui ba projeitu pipeline, hari fasilidade planta LNG, refinaria no industria derivativa seluk para asegura katak mega projeitu refere sei lori benefisiu no oportunidade boot ba ekonomia TL.

iv. Risku ba equipamentus pipeline, fasilidades planta LNG no refinaria signifika katak iha industria mina no gas nafatin hare ba efektividade kustu projeitu (cost effective) no investimentu projeitu to’o tempu naruk. Tamba nee identifikasaun ba rezervatoriu mina no gas (proven reserve) importante tebes hodi optimiza no garantia kontinuidade operasaun fasilidades planta LNG to’o tempu naruk. Wainhira kampu greater sunrise produs besik remata, presija tebes identifikasaun kampu petroleum seluk hodi asegura kontinuidade operasaun equipamentus no fasilidades planta LNG.  Tamba rekursu mina no gas nebee limitadu no hotu sei prejudika equipametus planta LNG sai frujen, barailu, at, ikus mai abandona. Tamba nee bain-bain iha pratika real industria minarai, presija tebes investimentu massiva ba aktividades explorasaun. Aktividades explorasaun signifika aktividades sira nebee ligadu ho buka mina no gas, ikus mai hatene TL nia proven reserve mina no gas hodi asegura kontinuidade no sustentabilidades industria petrolifera.

v. Risku seluk mak “tusan ou debe”, tamba aumenta tusan ou debe ba TL. Fundu petrolifera (FP) agora dadaun rai iha Banku Federal U.S hela deit $ 16.98 billioens dollars, enkuantu tusan ba nasaun aumenta ba bei-beik, TL nia debe hamutuk $ 452 millioens hodi konstrui estrada iha teritoriu TL. Iha parte seluk receitas domestika TL nia sei kiik tebes. Dadus hatudu 2018 ita nia receitas domestika kobra deit $ 198 millioens dollar amerikanu. Tamba nee karik OJE kada anum mak kontinua sae to'o $ 1.4 billioens dollars mak estimasaun FP bele hotu iha tinan 12 ou 13 nia laran. Risku tusan sei mai husi tan imprestimu nebee Timor Gap halo hodi investa ba projeitu pipeline no hari fasilidade planta LNG. Ho partisipasaun TL via Timor Gap 56.56% iha kampu GS, TL tenke garante: tusan atu lori pipeline mai TL, tusan selu kompanya operador woodside, kompanya joint venture kompanya Osaka no parseria seluk, inklui fundu kontijensia ba seluk risku tomak 56.56%, fundu manutensaun no ect. Apakah ida nemak ita hanaran risku investimentu ba TL?. Se nunee, alternative no dalang stratejiku tuir pratika industria minarai mak governu TL via Timor Gap bele negosia fali ho international oil company (IOC) ruma para investa iha upstream, midstream no downstream nunee bele minimize no share risku.

Tuir informasaun husi Timor Gap, governu TL sei evita no la uja fundu petrolifera (FP) nebee agora hela deit ona $ 16.98 billioens dollars nudar oxigeniu ba vida nasaun TL. Enkuantu tuir estudu husi Timor Gap nudar national oil company (NOC) investimentu ba upstream, midstream no downstream kustu purvolta $ 10.5 billioens to’o $ 12 billioens dollars nunee Timor Gap sei la uja FP hodi halo investimentu. Investimentu bele mai husi partnership ou debe (loan). Kompanya no partnership mak sei investa engineering, procurement and construction plus finance (EPC plus finance). EPC plus finance signifika kompanya mak sei investa osan no konstrui projeitu intermu investimentu iha pipeline, marine no surface facilities. Kompanya operador, joint venture no Timor Gap bele halo imprestimu hodi halo investimentu no sira sei hetan fali osan wainhira hahu halo produsaun ba kampu Greater Sunrise ho potensia rezerva gas 7.7 tcf (trillion cubic feet) no mina 300 MMbbls kondensadu no LPG. Kompanya sei rekopera osan via profit share, cost recovery (CR), internal rate of return (IRR), ho insentiva seluk.

6. Benefisiu ou Vantajem

i. Pipeline gas mai TL, harii konstruksaun planta LNG no refinaria sei kria kampu serbisu ba timor oan barak bele to’o mil ba pozisaun tekniku no non-tekniku. Esperiensia hatudu iha nasaun seluk bele absorve kampu serbisu ba ema hamutuk 12000 tantu ema husi estudu area minarai no non-minarai. Tuir informasaun husi Timor Gap ep., Eng. Francisco Monteiro, pipeline gas mai TL sei kria kampu servisu bele kobre to’o 10.000 pessoas (Fontes informasaun; Timor Gap ep., Eng. Francisco Monteiro deklarasaun iha noticias gmntv.tl, edisaun 12 maio 2019).

ii. Vantajem ekonomia rai laran: vantajem premeiru mosu kedan wainhira komesa hari konstrusaun ba projeitu, konstrusaun pipeline nebee dada husi tasi laran to’o mai rai maran inklui aktividade seluk. Aktividade hirak nee sei konsume fundus billioens dollar amerikanu. Montante hirak mak ekonomia timor nia sei hetan tulun hadia povu nia moris. Osan ba emprejariu lokal no osan ba empregador timor oan rasik hodi hadia rendimentu iha sira nia moris. Vantajem seluk hetan husi jasa-jasa durante konstrusaun projeitu no sosa sasan husi rekursu lokal. Maneira seluk nebee fasil hodi tulun dudu ekonomia lokal wainhira projeitu hahu mak emprejariu no povu TL prepara hahan no uma ba empregador no kompanya husi estranjeiru hodi aluga ou hola uma, hotel, modo, hahan iha restaurante no nesesidade loron-loron nebee produs no prepara husi negosiu lokal. Ikus mai sei estimula ekonomia rai laran no tulun hadia povu nia moris.

iii. Vantajem taxa ba governu: vantajem fijiku nebee hetan husi dezenvolvimentu projeitu mak vantajem taxa. Vantajem taxa mak rendimentu nebee governu TL hetan husi empregador no emprejariu tantu nasional no internasional. Taxa nebee emprejariu no empregador sei selu ba governu, inklui aktividades ekonomia nebee iha posibilidade sei mosu durante periodu konstrusaun no operasaun projeitu. Konsekuensia taxa husi aktividade projeitu upstream no downstream depende kondisaun taxa nebe governu TL prepara. Apakah sei kria taxa iha rai laran?, apakah sei halo regulamentu foun konaba taxa ba fasilidade?, no ect.

iv. Benefisiu direita husi mina no gas natural mak bele uja hanesan kobustivel no bele produs produtu ou sasan kimika hanesan pupuk, sepatu, roupa, lem, triplex, tinta, plastiku, roda, bola, CD, tasu, oklu, payung, pasta, mangeira, fiu eletrisidade, fatin cas ahi ou terminal ahi, metro, pinsel, sasan halimar ba labarik kiik, supeita, kadeira, butyl ou fatin mina morin, camera dijital, no ect. Sasan ou equipamentus sira nee hotu produs husi mina no gas natural. Signifika sei hamoris industria no ekonomia husi area nee.

v. Benefisiu seluk mak bele estimula no garantia sustentabilidade industria petroleum ate futuru. Fasilidade planta LNG nebee sei harii iha beasu laos deit produs ou likifika gas husi kampu greater sunrise (GS) ho potensia rezervatoriu 7.7 tcf (trillion cubic feet), maibe mos sei produs kampu seluk lokaliza iha tasi Timor identifikadu ho rezervatoriu gas mak kampu gas Chuditch ho rezerva 0.7 tcf, kampu gas Kelp Deep ho estimasaun rezerva 8.4 – 13.6 tcf, no potensia gas em jeral iha teritoriu TL (Fontes informasaun: ANPM). Tuir informasaun husi Timor Gas ep., Eng. Francisco Monteiro, potensia mina TL emjeral inklui kampu greater sunrise ho potensia mina equivalente 6,3 billioens barel petroleum nebee bele produs to’o 50 anos ho valor osan $ 378 billioens dollars. Potensia nee bele reprezenta fundu explorasaun nebee sei konsume $ 223 billioens dollars ba nesesidades sira hanesan kestaun teknika, dezenvolvimentu, manutensaun, operasaun no benefisiu fiskal no rendimentu publiku liu $ 47 billioens dollars (Fontes informasaun; Timor Gap ep., Eng. Francisco Monteiro deklarasaun iha noticias sapo.tl, edisaun 18 abril 2019, horas 19:12).

vi. Benefisiu husi profit rezultadu faan mina no gas kampu GS. Komersialidade kampu GS depende ba rezerva mina no gas, presu no demanda gas iha merkadu. Investimentu kustu ba projeitu ou Capex (capital expenditure); explorasaun, perfurasaun, produsaun, pipeline no fatin prosesamentu produtu ate to'o marketing ou hanaran upstream, midstream no downstream purvolta $ 10.5 billioens to'o 12 billioens dollars. Maibe wainhira hahu halo produsaun inisiu ba kampu GS kustu rekoperasaun nebee sei hetan premeiru bele to'o $ 28 ate $ 54 billioens dollars amerikanu, nunee fo certeza boot ba TL no atrai international oil company (IOC) hodi investa no halo produsaun hodi asegura fundu petroleum ba jerasaun agora no futuru (Fontes informasaun; Timor Gap ep., Eng. Francisco Monteiro deklarasaun iha noticias gmntv.tl, edisaun 12 maio 2019).

vii. Benefisiu adisional husi planta LNG no refinaria mak uja fasilidades laos deit likifika gas ou produs mina husi rai laran, maibe mos bele importa mina no gas husi nasaun seluk hodi halo prosesamentu molok hodi ba merkadu.

viii. Benefisiu intermu fahe produsaun iha kampu greater sunrise (GS). Profit indikator nebee bain-bain uja iha industria minarai mak; net present value (NPV), internal rate of return (IRR), benefit cost ratio (B/C), no payback of time (POT). Kompanya sempre investa wainhira valor IRR boot liu minimum actractive of return (MARR). Analizasaun project economics nudar sasukat ba companya operador, joint venture no host country foti desijaun ba dezenvolvimentu projeitu kampu GS. Ho realijasaun fronteira maritima (FM) hamosu regime espesial foun iha kampu GS, maibe fo vantajem boot ba TL. Tuir akordu FM preve katak pipeline gas mai TL sei fahe rendimentu 70% mai TL no 30% ba Australia. Redimentu husi royalty 10% (5% ba governu no 5% ba kontraktores). Husi 5% ba governu sei fahe tutan ba governu TL no Australia ho percentajem 70%:30%. Enkuantu 5% seluk ba kontraktores. Rendimentu seluk TL sei hetan husi investimentu kustu capital. Kustu kapital mak tuir kontratu hare liu ba kustu peskijas hotu nebee hahu husi explorasaun geolojia, seismiku, ou buka minarai no gas husi inisiu to'o hetan petroleum ou deskobre mina no gas. Kustu kapital tuir maneira kontratu nebee iha kuandu wainhira kompanya investa osan ona hodi buka mina no gas, estadu tenke selu 100% hafoin aumenta tan 127% hanesan kreditu investimentu (investment credit ou IC). Nee maneira kontratu uja hodi atrai ekonomikamente ba kontraktores sira hodi halo investementu iha ita nia rai. Ho partisipasaun 56.56% TL nia iha dezenvolvimentu kampu GS, signifika TL mos sei benefisia husi instrumentu IC 100 + 127%.

ix. Benefisiu regime kontratu iha kampu greater sunrise (GS) depois de Fronteira Maritima (FM). Rendimentu upstream pipeline gas mai TL rejultadu sei fahe 70% ba TL no 30% ba Australia. Downstream exceptu karik IOC ruma hakarak investa entaun konserteja 100% mai TL. Fahe lukru iha kampu GS tuir kontratu sei fahe 50% ba governu (husi 50% nee sei fahe 70% ba TL no 30% ba Australia) no 50% seluk ba kontraktores. Kontratu fahe rezultadu sei aplika mos ba produsaun produtu liquidu no gas iha kampu GS. Nemak lalaok regime kontratu iha kampu GS depois de FM asina. Ho partisipasaun TL iha kampu GS sei hetan benefisiu dobru liu tan ba receitas TL. Rendimentu ba TL iha GS sei mai husi royalty, lukru, impostu, no reimbolsa ba kustu capital, domestic market obligation (DMO) no ect. Enkuantu kompanya sei hetan benefisiu husi profit share, cost recovery (CR), internal rate of return (IRR), no instrumentus fiskal seluk.

Ikus mai TL mak maioria sei benefisia entermu de fahe rezultadu ou rendimentu, royalty, impostu, reimbolsa kustu kapital 100 + 127%, fornesementu bem servisu 90% sei mai husi TL ou sujeita liu husi TL, fornesementu equipamentus no apoiu lojistika, karantina sei liu husi TL, ikus mai TLNG sei tulun diversifika rendimentu ba estadu, hamosu multiplier effect boot ba ekonomia nasaun, transfer teknolojia, konhesementu, no skills ba jovem no foin sae sira, hamoris investimentu seitor privadu, hamoris investimentu iha area turismu, edukasaun, saude, peskas, agrikultura, hotelaria, infrastruktura, emprendedorismu, no ect. Nunee sei expanda TL nia ekonomia sai independente no berdikari. God bless TL.

Referensia:
[1] ABC News (2007). “Minister upbeat about Greater Sunrise prospects” 30 May 2007. Asesu iha dia 23 Oktober 2007 di http://www.abc.net.au/news/stories/2007/05/30/1938192.htm
[3] Atlantic LNG (2005). “Train Four Starts Up.” Web: http://www.atlanticlng.com/news_releases.aspx
[4] Internet web:http://web.anpm.tl/
[5] California Energy Commission. “Liquefied Natural Gas Safety.” Asesu dia 15 Oktober 2007, web:http://www.energy.ca.gov/lng/safety.html
 [6] Timor Sea Designated Authority (TSDA), (2007). “Expression of Interest called for enhanced oil recovery of Elang-Kakatua-Kakatua North.” Konferense pers nebee anunsia iha dia 3 Oktober 2007. [6] AFP (2003). “Norway’s Statoil gets new boss amid corruption scandal,” 1 November 2003, web: http://www.petroleumworld.com/story2794.htm.
[7] Andrews, Edmund L. (2006). “U.S. Royalty Plan to Give Windfall to Oil Companies.” The New York Times, 14 February 2006.
[8] Andrews, Edmund L. (2007). “U.S. to Raise Royalty Rates for Oil and Gas Leases in the Gulf.” The New York Times, 10 January 2007.
[9] Internet web:http://www.tatoli.tl/2019/05/31-marsu-2019-fundu-pertoleu-sae-ba-biliaun-us1698/
 [10] ACIL Consulting (2002). “Development Options for Timor Sea Gas: Analysis of Implications for Australia.” Relatoriu konsultan ba governu Northern Territory, Februari 2002.
[11] Internet web:https://www.youtube.com/watch?v=mHUb01eKH0E
[12] TVTL, GMNTV no Radio (8 Dezembru 2018): “Semináriu nasional kona-ba asuntus relasionadus ho fronteiras marítimas no nia impaktu ba atividades petrolíferas.”, Sentru Konvensaun Dili (CCD).
[13] Abrash, Abigail (2002). “Human Rights Abuses by Freeport in Indonesia” Publika husi RFK Memorial Center for Human Rights, July 2002. Asesu iha dia 24 Oktober 2007 web: http://www.mpi.org.au/…/r…/human_rights_abuse_freeport_indo/
 [14] ADB (2004). “Power Sector Development Plan for Timor-Leste.” Pacific Department, Asian Development Bank, September 2004, quatasaun numeru husi sektor Investment Plan.
[15] TVTL, GMNTV no Radio (8 Janeiru 2019): “Aprezentasaun husi Chefi negosiador, ANPM, Timor Gap ep., kona-ba asuntus relasionadus ho fronteiras marítimas no sosa asoens conocophillips no shell energy.”, Parlamentu Nasional (PN).
[16] Internet web:https://www.facebook.com/TimorSeaBoundary/
 [17] Atlantic LNG (2007). Web: http://www.atlanticlng.com/
[18] Audley-Charles, M.G. (1968). “The Geology of Portuguese Timor.” Memoirs of the Geological Society of London N. 4.
[19] Bechtel Corporation. Image on website courtesy of ConocoPhillips Darwin LNG. Asesu dia 24 Oktober 2007. Web: http://www.hydrocarbons-technology.com/…/darwin/darwin3.html
[20] BP (2007). “Statistical Review of World Energy, June 2007.” Accessed December 2007 at http://www.bp.com/productlanding.do…
[21] Internet web:https://www.timorgap.com/databases/website.nsf/vwall/home
[22] Choudry, Aziz (2003). “Blood, Oil, Guns and Bullets.” Znet. Asesu dia 24 Oktober 2007, Web: http://www.countercurrents.org/us-choudry281103.htm
[23] Cockcroft, Peter (2007). “Integrated development of Greater Sunrise Gas: The Timor-Leste National Interest Case.” Apresentasi iha Dili, 13 April 2007.
[24] ConocoPhillips (2007). “The Darwin LNG Plant – Pioneering Aeroderivative Turbines for LNG Refrigeration Service.” Aprezenta iha oin GE Oil and Gas Conference, Florence Italia, 29-30 Januari 2007. Web: http://lnglicensing.conocophillips.com/…/0B574590-6124-462D… A5F092BC4FC2/0/DarwinLNGGEOilandGasConference.ppt
[25] East Timor Land Law Program (2004). “Report on Research Findings, Policy Options and Recommendations for a Law on Land Rights and Land Restitution.” Written by ARD, ho ajuda husi CNIC, Direktora teras no Propriadade RDTL, USAID, Juli 2004.
[26] Fay, James A. (2003a). “Model of Spills and Fires from LNG and Oil Tankers” Journal of Hazardous Materials, B96-2003, 171-188, 2003. Abstraksi iha web: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez…
[27] Fay, James A. (2003b). “Spills and Fires from LNG Tankers in Fall River (MA).” Asesu dia 10 Desember 2007 di http://www.greenfutures.org/projects/LNG/Fay.html
[28] Foss, Michelle M. (2003a). “An Introduction to LNG.” Center for Energy Economics, The University of Texas at Austin, January 2003.
[29] Foss, Michelle M. (2003b) “LNG Safety and Security.” Center for Energy Economics, The University of Texas at Austin, October 2003. No Ghazvinian, J. (2007). “Untapped: The Scramble for Africa’s Oil.” Publika husi Harcourt, Inc.
[30] Global Witness (2005). “Paying for Protection: The Freeport mine and the Indonesian security forces,” July 2005.
[31] Government of India. (2005). “Economic Survey.” Ministry of Finance, 27 February 2005. Asesu dia 13 Desember 2007. Web: http://indiabudget.nic.in/es2005-06/esmain.htm
[32] Gusmão, Amandio (2006). “An Overview of Timor-Leste’s Resources.” Direktora Nasional ba Mina dan Gas RDTL.
[33] Hightower, M. and Luketa-Hanlin, A. (2006a). “Guidance on Safety and Risk Management of Large Liquefied Natural Gas (LNG) Spills Over Water.” Aprezentasaun PowerPoint, U.S. Department of Energy LNG Forums 2006.
[34] Hightower, M., Gritzo, L., Luketa-Hanlin, A., Covan, J., Tieszen, S., Wellman, G., Irwin, M., Kaneshige, M., Melof, B., Morrow, C., Ragland, D. (2006b). “Guidance on Risk Analysis and Safety Implications of a Large Liquefied Natural Gas (LNG) Spill Over Water.” Sandia National Laboratories. Sandia Report SAND2004-6258. Albuquerque, New Mexico 87185 and Livermore, California 94550. Asesu dia 12 Desember 2007 di http://www.fossil.energy.gov/…/stor…/lng/sandia_lng_1204.pdf
[35] Hoffman, Nicholas (2007). APrezentasaun no diskusaun iha Meja bundar LNG di Dili, 13 April 2007. No ect.
[36] internet web; http://gmntv.tl/en/economia/2019/05/explorasaun-kampu-gs-sei-fo-servisu-ba-timor-oan-10-000/?fbclid=IwAR0gzQUKbZh6zxMHkabdjdZiQSVp5SFc2SKkhTn8HsxbtPrtYSnfKhQZX2g

Planu Nasionál ba Dezenvolvimentu Kafé Ne’e Kompriensivu no Ambisiozu


DILI, 28 maiu 2019 (TATOLI) - Ministru Agrikultura no Peska, Joaquim José Gusmão dos Reis Martins, iha lansamentu ba Planu Nasionál ba  Dezenvolvimentu Setór Kafé (PNDSK) Timor-Leste 2019-2030, ohin, hatete, Governu deside ona hodi prepara planu ida ba setór Kafé, nune’e bele aselera modernizasaun ba setór ne’e. Planu ida ne’e kompriensivu, ambisiozu no iha vizaun ida ba longu prazu nian.

“Implementasaun planu ne’e sei la fasil, maibé planu ne’e fornese dalan ida ne’ebé klaru ba modernizasaun ba ita-nia setór Kafé no trajetu dobru produsaun iha 2030 no aumenta ba porsentu 270 husi reseita esportasaun Kafé,” Ministru Joaquim afirma iha ámbitu lansamentu ne’e iha Otél Timór.

 Ministru dehan, dalaruma fasil atu hakerek planu ida duké implementa. Planu ne’e kompriensivu tebes no tenke serteza katak ne’e sei implementa ho propriamente.

Atu halo ida ne’e, estabelese ona ekipa traballu espesiál ida ne’ebé sei halo soru-mutu pelumenus dala-ida iha fulan tolu nia laran hodi revee progresu ho nia implementasaun. Ekipa traballu ne’e sei prezide hosi Ministériu Agrikultura no Peska ho Asosiasaun Kafé Timor-Leste no loke mós ba parte interesada sira.

“Ita-nia planu foun sei bazeia ba ideia hosi Governu, setór privadu, NGO no parseiru dezenvolvimentu. Hotu-hotu servisu hamutuk hodi alkansa objetivu ida kompartilla. Planu ida ne’e iha divizaun detallada kona-ba atividade hotu no hatudu ajénsia sira hosi Governu relevante mak iha knaar hodi envolve iha planu ne’e”.

Governu sei fornese enkuadramentu polítika ida klaru no konsistente ba dezenvolvimentu setór Kafé. Planu ne’e marka faze dahuluk iha prosesu no inklui kompromisu atu melloria regulamentu no jestaun tomak iha setór Kafé. Governu mós sei fornese investimentu iha setór ne’e liuhusi orsamentu Estadu.

“Ita labele sertu kona-ba fundu saida mak disponivel iha futuru, maibé ita sei esforsu,” afirma Ministru Joaquim José Gusmão dos Reis Martins.

Hosi investimentu ne’e, tenik Joaquim José Gusmão dos Reis Martins, balun sei uza atu estabelese programa sira kona-ba peskiza dezenvolvimentu longu prazu hodi bele satisfás nesesidade iha setór Kafé.

“Ida ne’e krusiál tebes, maibé setór Kafé durante ne’e sei abandona hela”.

Aléinde ne’e, Governu sei investe hodi habarak treinamentu no apoia ba agrikultór Kafé no ida ne’e importante duni ba melloramentu produtividade no hasa’e to’os-na’in sira-nia rendimentu.

“Ita sei uza planu nasionál setór Kafé Timor-Leste atu hasai produtór Kafé sira husi ki’ak liuhusi dezenvolvimentu ita-nia setór Kafé hodi kria serbisu no hasa’e rendimentu husi família sira ne’ebé kuda Kafé”.

Planu foun ne’ebé deskreve nu’udar modelu kolaborativu ne’e prodús depoizde prosesu konsultivu ho instituisaun Governu, produtór Kafé, sentru prosesamentu no esportadór sira no mós Organizasaun Naun Governamentál sira ho parseiru dezenvolvimentu sira no liuliu Asosiasaun Kafé Timor-Leste.

Ekonomista Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB-siglaingles), David Freedman, hatete Planu Dezenvolvimentu Setór Kafé ne’e sei aselera modernizasaun setór Kafé ne’ebé presiza tebes iha Timor-Leste no koordenasaun metin ne’ebé sei asegura susesu husi implementasaun planu refere.

Planu ne’e iha meta ambisiozu atu halo dobru produsaun Kafé iha 2030 no aumenta rendimentu esportasaun to’o 270%. Planu ne’e sei finansia reabilitasaun plantasaun Kafé no treinamentu no dezenvolvimentu iha setór ne’e.

Lansamentu ba PNDSK ne’e hetan apoia inisiativa hosi ADB no Asosiasaun Kafé Timor-Leste. Planu ne’e ho espetativa atu hadi’a produtividade, kualidade no asesu produsaun Kafé iha Timor-Leste ba merkadu mundiál.


Jornalista: Maria Auxiliadora | Editór: Francisco Simões

Imajen: Ministru Agrikultura no Peska, Joaquim José Gusmão dos Reis Martins, ho Ekonomista Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB), David Freedman, bainhira jornalista sira entrevista iha lansamentu PNDSK. Imajen/Mídia MAP.

Alfándega Investiga Hela Kazu Droga Ne’ebé Liu Hosi Fronteira


DILI, 31 maiu 2019 (TATOLI) - Autoridade Aduaneira (AA) ka Alfándega hahú horisehik halo ona investigasaun ba kazu droga ne’ebé liu hosi kontrolu Alfándega fronteira Mota-Ain Timor-Leste atubele hatene nia kauza loloos.

Diretór Jerál AA, José António Fátima Abílio, hateten, Alfándega agora halo hela investigasaun hodi haree tanba saida mak ida ne’e akontese.

“Falla ne’e iha saida, kuandu ami haree hotu depois mak ami hato’o relatóriu ba ami-nia superiór. En termu fasilidade embora mínimu, maibé ita tenta koloka ba iha ne’ebá, depois ita tenke haree mós hosi kapasidade instituisaun nian liuliu rekursu ida ne’ebé iha loron ida ne’ebá hala’o knaar, depois iha rezultadu investigasaun mak sei hatene loloos nia kauza ne’e saida,” informa  José António, ohin, iha edifísiu AA, área Palásiu Governu.

Nia afirma tan, investigasaun ne’ebé halo tenke kompriensivu sobre ai-moruk ne’e tama hosi ne’ebé, no nia sai ne’e, sei inklui iha parte análize. Bainhira droga ne’e tama no sai hosi Timor-Leste signifika nia tenke mai hosi fatin ruma, tanba ne’e hosi parte AA sei buka meiu hodi halo investigasaun to’o prosesu ai-moruk tama liuhosi meiu saida no hosi parte law enforcement sira mós iha knaar atu halo investigasaun.

Diretór Jerál ne’e dehan, kona-ba droga ne’e nia iha rede ida ne’ebé forte tebes no sira iha koñesimentu ida ne’ebé hakarak atu sees hosi kontrolu sira ne’ebé maka’as tebes.

“Ida ne’e mak ita hakarak buka tuir tanba ita mós lakohi para ita-nia nasaun ema dehan sai fali hanesan tránzitu ba droga ou merkadoria ba kontrabandu sira ne’e. Ita haree took lakuna iha ne’ebé? Será que ita-nia ekipamentu mak seidauk, ita-nia rekursu mak presiza hadi’a tantu nia koñesimentu tékniku, skill, buat sira ne’e hotu”.

Nia afirma katak,  Timor-Leste lakohi atu sai hanesan vítima ba prosesu tranzasaun ilegál sira ne’e. Nune’e, sei haree hosi parte AA no medida saida mak tenke hola atu hadi’a iha futuru.

Ho kestaun ne’e, Diretór Jerál husu ba sidadaun ein jerál tantu funsionáriu Alfándega tenke hatene tanba dala barak ema aproveita ekonomia país nian ne’ebé iha nune’e infiltra nia ema. Tanba ne’e presiza sensibiliza ba komunidade no pesoál Alfándega bainhira hala’o kontrolu ne’e serbisu ho responsabilidade, onestidade, integridade, para garante situasaun.

Alfándega Tenke Deskonfia Ema Lori Sasán Tama-Sai 

Diretór Jerál AA, José António Fátima Abílio, subliña Alfándega tenke deskonfia ema hotu ne’ebé lori sasán tama-sai bainhira serbisu iha fronteira atu proteje komunidade kona-ba importasaun merkadoria ilegál ka kontrabandu.

“Ita bele amigu, maun-alin, maibé bainhira ó liu fronteira tenke deskonfia”.

Liga ba kestaun kazál timoroan na’in-rua ne’ebé lori ai-moruk droga liuhusi fronteira ne’e no kaptura iha Alfándega Atambua nian, José António, dehan x-ray (mákina leno sasán) tantu Timor-Leste no Indonézia nian ne’ebé funsiona, sempre hatudu sinál.

“Filafali ba skill ema ne’ebé momentu tuur ne’ebá hodi haree ne’e, será que nia komprende ka lae, hatene ka lae buat sira ne’e hotu? Depois nia deskonfia iha dezeñu ne’ebá hanesan buat ruma mak deskonfia, nia tenke loke para haree. Orsida iha investigasaun maka ita haree nia prosesu ne’e oinsá?”.

Ho kazu ne’e AA dezde horisehik haruka ona ekipa bá fronteira hodi halo levantamentu, tracking fali iha sistema bainhira leno sasán ne’e no investiga husi ne’e tanba iha video vijilánsia (CCTV).

Sobre ekipamentu iha fronteira, Diretór Jerál ne’e dehan, sufisiente maski la sofistikadu liu hanesan nasaun sira seluk, maibé daudaun ne’e funsiona hela hanesan x-ray, no iha x-ray boot ne’e mak la funsiona.

Ho situasaun ne’e, AA sei intensifika sira-nia kontrolu no ekipa konjunta sei halo sira-nia kontrolu ne’ebé másimu, tenta halo ligasaun ho Alfándega rai seluk para bele partilla informasaun relasiona ho kestaun ne’e.

Aléinde ne’e tenta investe iha ekipamentu tanba x-rai sei monótona hela no buka ida dijitál para sasán tama ne’e bele haree husi leten, sorin foka hotu para bele deteta. Tanba ne’e, AA halo hela esforsu para iha orsamentu 2020 bele iha orsamentu rasik hodi bele antesipa ba ekipamentu ne’ebé presiza hodi fortifika kontrolu no antesipa orsamentu ba halo formasaun atubele responde ba sasán importasaun no esportasaun hodi halo análize, verifikasaun no halo kontrolu ne’ebé forte.

Tuir pájina Alfándega Timor-Leste nian ne’ebé TATOLI asesu, iha 29 maiu, kuaze tuku 12:57 pm oras Timór nian, sidadaun Timor-Leste na’in-rua (kazál) transporta droga ho tipu éktase bá Indonézia no hetan apreensaun (foti) hosi Alfándega Indonézia, iha Mota-Ain Batugadé, ho totál pílula (pil) 4874 subar iha mákina impresora tipu EPSON A4.

Kazál na’in-rua nee halo viajen baibain ho travel bá fronteira ho destinasaun bá Kupaun-Indonézia. Sira liu hosi kontrolu Alfándega Timor-Leste Mota-Ain ho scan maibé la deteta no ikus Alfándega Indonézia ka’er.

Hosi kazu ne’e AA tenta buka investigasaun no buka haree sé mak hola parte iha ne’e no hatene ona katak timoroan na’in-rua hola parte ona no husi investigasaun ne’e buka tuir no poténsia ai-moruk ne’e mai husi ne’ebé? Tanba ajénsia sira ne’ebé serbisu hamutuk ho Alfándega liuliu halo importasaun no esportasaun tenke iha sentidu nasionalizmu ida para bele proteje nasaun, labele haree de’it ba negósiu no meiu ne’ebé uza ne’e mós bele sai hanesan fasilita fali prosesu sira ne’e.

Sobre investigasaun ne’ebé halo ne’e sei lori tempu hodi konklui relatóriu tanba AA sei buka tuir dokumentasaun ne’ebé iha hodi analiza filafali no komunika ho nasaun sira ne’ebé nia liu mai Timor-Leste para haree.


Jornalista: Maria Auxiliadora | Editór: Francisco Simões

Imajen: Diretór Jerál AA, José António Fátima Abílio. Imajen/Egas Cristovão.

Rai-Hún Mutin Sa’e Dadaun Ona..! (I)


Redasaun: Atu komemora loron referendu ba dala-20 (30 agostu 1999-30 agostu 2019) ne’ebé tuir planu governu sei komemora iha 30 agostu 2019 be mai, redasaun TATOLI hatún hikas  ‘memória paisaun’ wainhira Prezidente Indonézia, Bacharudin Jusuf Habibie, foti desizaun fó opsaun rua ‘Simu Autonomia Espesiál no Rejeita Autonomia Espesiál’ ba povu Timor-Leste atu determina no hili sira-nia destinu.

DILI, 01 juñu 2019 (TATOLI) - Rai-hún mutin sa’e dadaun ona. Manu-aman sira tuur sa’e iha uma-lulik sira-nia kakuluk leten, see oin ba lorosa’e hodi hananu ba rai-rai. Kokoroyokoo..!! Manu-aman sira iha foho lulik Matebian, Ramelau no Kabkali nia tutun ne’ebá, simu lian hananau ne’e hodi hananu tutan ba timoroan sira be sei toba dukur. Hadeer ona ba! Mate ka moris, ukun rasik-án! Mate ka moris, kaer kuda talin rasik! Timoroan sira hadeer, hananu be hananu…

Rai-hún mutin be sa’e dadaun fanu loromatan hadeer hosi ninia toba-dukur. Loromatan dolar-sa’e neineik, lori anin ‘reformasaun’ hosi tasi-balun fó ksolok ba timoroan sira. Anin reformasaun ne’e haklaken, katak iha loron 21 maiu 1998, Soeharto deklara-án katak nia rezigna-án hosi ninia kargu nu’udar Prezidente Indonézia. Prezidente Soeharto rezigna-án hafoin kaer podér durante tinan 32, hahú nia simu mandatu iha 11 Marsu 1966.

Prezidente Soaharto lee sai ninia deskursu rezigna-án iha “Istana Merdeka” iha tuku 09.00 dadersan oras Indonézia. Iha ninia deskursu, Soeharto admite katak nia foti desizaun ne’e hafoin nia haree ‘dezenvolvimentu situasaun nasionál’ iha biban ne’ebá, povu ezije atu halo reformasaun iha setór hotu-hotu no prinsipalmente husu atu troka lideransa nasionál, sai razaun prinsipál ba Soeharto rezigna-án.

“Saya memutuskan untuk menyatakan berhenti dari jabatan saya sebagai Presiden Republik Indonesia, terhitung sejak saya bacakan pernyataan ini pada hari ini, kamis, 21 Mei 1998,”—“Ha’u deside rezigna-án hosi ha’u-nia kargu sai hanesan Prezidente Republika Indonézia, hahú hosi ha’u lee deklarasaun ida ne’e iha loron ohin, Kinta, 21 Maiu 1998,” deklara Soeharto ne’ebé sita hosi livru ‘Detik-detik yang Menentukan, Jalan Panjang Indonesia Menuju Demokrasi (2006)’ ne’ebé hakerek hosi eskritór Bacharudin Jusuf Habibie.

Ho rezignasaun ida ne’e, Soeharto entrega poder prezidensiál ba Vise Prezidente, B. J. Habibie. “Sesuai dengan Pasal 8 Undang Undang Dasar 45 (UUD 45), maka wakil Presiden Republik Indonesia Prof. H. B. J. Habibie yang akan melanjutkan sisa waktu jabatan Presiden Mandataris MPR 1998-2003,” dehan Soeharto.

Iha situasaun polítika Indonézia nian ne’ebé kompleksu tebes, hanesan hahú hosi prezidente Soeharto rezigna-án, kursu osan rupiah tuun no resesaun kle’an, hanesan ema ne’ebé troka Soeharto, Habibie tenke hulan responsabilidade boot hodi atende krize ekonomia no lejitimasaun polítika ne’ebé malahuk.

Iha kondisaun krize nia laran, Primeiru-Ministru Austrália, hakerek karta ba B. J. Habibie atu rezolve Timor-Timur nia problema.

Iha karta ne’ebé ho data 19 Dezembru 1998 ne’e nia laran, Peimeiru-Ministru, John Howard hateten, Austrália apoiu Timor-Timur sai hanesan parte ida hosi nasaun Indonézia (integrasaun) maibé iha parte seluk Primeiru-Ministru Austrália mós hakarak Indonézia rezolve problema Timor-Timur liuhusi dalan dame.

Kona-ba ida ne’e, Asesora Asuntu Problema Rai Liur nian iha biban Prezidente Habibie nia ukun, Dewi Fortuna, konsidera katak karta hosi Primeiru-Ministru, John Howard maka sai hanesan sasadik ida hodi ezije Habibie foti desizaun ba referendu aleinde autonomia espesiál ba Timor-Timur iha tinan 1999.

Maibé, iha biban ne’ebá, onestamente, demokratikamnte atu rezolve problema Timor-Timur sai hanesan prioridade iha Habibie nia ukun sai hanesan prezidente tanba Timor-Timur sai problema ba Indonézia.

Tanba ne’e, Prezidente Indonézia B. J. Habibie hakerek notas iha dispozisaun karta hosi John Howard ne’e nia kotuk no haruka Ministru Negósiu Estranjeiru, Brigadeiru Jenerál, Ministru Defeza no Seguransa, Xefe BAKIN, Komisáriu Polísia Nasionál, Tribunál Rekursu, no ba parte sira hotu ne’ebé kaer polítika no seguransa nian. Iha karta ne’e nia kotuk, Habibie hakerek; “Se durante tinan 24 nia laran, integrasaun ho Indonézia maka Timor-Timur la kontente, karik la justu no la demokrátiku wainhira parte rua, Indonézia no Timor-Timur, fahe malu ho didi’ak.”

To’o ikus, maske iha enkontru entre gabinete reformasaun nia laran la’o ho emosionál, hosi parte hotu-hotu inklui Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun Indonézia, Ali Alatas konkorda ho opsaun rua ne’ebé Prezidente B. J. Habibie fó sai—Simu Autonomia Espesiál ka Rejeita Autonomia Espesiál. Maski konkorda maibé Wiranto kestiona; “Keta halo mak Indonézia nia desizaun atu tama ba Timor-Timur (tempu ne’ebá, 1975) ne’e sai problema ketak ida.”

Hafoin enkontru gabinete reforasaun ne’ebé lidera hosi Prezidente B. J. Habibie ne’ebé hala’o iha Bina Graha Jakarta-Indonézia ne’e ramata, Ministru Negósiu Esrtanjeiru no Kooperasaun, Ali Alatas anúnsiu opsaun rua “Simu Autonomia Espesiál ka Rejeita Autonomia Espesiál” ba jornalista no ba mundu tomak iha 27 janeiru 1999.

“Se hakarak halo desizaun, agora tempu ona. Ha’u hakarak rezolve problema Timor-Timur no liberta ema hirak ne’ebé sei troka ha’u hanesan prezidente iha tempu tuir mai hosi problema ida ne’e. Karik ba ema balun, ha’u sai hanesan ‘bibi-metan’. Maibé di’ak liu liberta Indonézia hosi problema ne’e ho lalais, atu nune’e sira ne’ebé troka ha’u bele ativa fali reputasaun Indonézia nian kona-ba Timor-Timur,” haklaken B. J. Habibie.

Jornalista: Cancio Ximenes | Editór: Xisto Freitas

Imajen: Timoroan sira ezije referendu ba Timor-Timur iha tinan 20 liu-ba. Imajen espesiál



Rai-Hún Mutin Sa’e Dadaun Ona..! (II)

DILI, 02 juñu 2019 (TATOLI) - Se hakarak halo desizaun, agora tempu ona, ha’u hakarak rezolve problema Timor-Timur no liberta ema hirak ne’ebé sei troka ha’u hanesan prezidente iha tempu tuir mai hosi problema ida ne’e. Karik ba ema balun, ha’u sai hanesan ‘bibi-metan’. Maibé di’ak liu liberta Indonézia hosi problema ne’e ho lalais, nune’e sira ne’ebé troka ha’u bele ativa fali reputasaun Indonézia nian kona-ba Timor-Timur (Prezidente Indonézia, B. J. Habibie).

Wainhira hala’o kna’ar nu’udar Prezidente, B. J. Habibie iha ona inisiativa atu habiban demokásia tenke buras iha Indonézia. Nia sente katak povu Timor-Timur seidauk determina ninia desizaun demoktrátikamente, karik hakarak moris hamutuk nafatin ho Indonézia ka hakarak moris mesak.

“Ha’u hahú hala’o loke dalan ba demokrasia, entaun sei haree mós ba problema Timor-Timur nian. Ami tenke halo netik buat ruma, povu Timor-Timur nunka halo sira-nia opsaun (hahilik). Entaun ha’u tenke foti desizaun lalais,” dehan Habibie iha juñu 1998.

“Di’ak liu ema fó sala ba ha’u, duké  husik Indonézia sai hanesan ai-kalsu ida iha relasaun internasionál tanba de’it problema Timor-Timur,” nia akresenta.   
  
Mosu pro no kontra ba ninia desizaun hamosu opsaun rua iha 27 janeiru 1999. Tanba ne’e, nia  esforsu-án defende ninia desizaun polítika iha Deskursu Resposabilidade Prezidente (Mandataris Majelis Permusyawaratan Rakyat Republik Indonesia) iha Asembleia Jerál MPR-RI, 14 outubru 1999. Maibé, MPR rejeita responsabilidade refere. Rejeisaun ida ne’e, halo B. J. Habibie sente la merese tan atu kandidata-án fila fali sai Prezidente ba SU-MPR outubru 1999.

Tuir sitasaun Deskursu Responsabilidade Prezidente (Mandataris Majelis Permusyawaratan Rakyat Republik Indonesia) iha plenária jerál (Sidang Umum) MPR-RI, 14 outubru 1999, espesiál kona-ba demisaun Timor-Tomur—hakotu estatutu Timor-Timur sai hanesan provínsia ba dala-27 hosi Indonézia.

Desizaun polítika importante ne’ebé foti hosi Gabinete Reformasaun Dezenvolvimentu (Kabinet Reformasai Pembangunan) mak hato’o rezolve problema Timor-Timur kompreensivamente ho maneira ne’ebé komunidade internasionál bele simu.

Tenke rekoñese katak integrasaun Timor-Timur ba Repúblika Indonézia tinan 24 liu-ba ne’e, ne’ebé hametin liuhusi TAP MPR No. VI/MPR/1978, nunka hetan rekoñesimentu internasionalmente. Maski loloos Indonézia nunka ka la halo reklamasaun hasoru Timor-Timur no nunka iha ambisaun atu domina territoriu eis kolonia Portugal ne’e.

Kasian tebes, katak hafoin anúnsiu rezultadu konsulta populár (referendu) ne’ebé manán hosi grupu ne’ebé rejeita opsaun autonomia espesiál, akontese tiha ona violasaun direitu umanu iha Timor-Timur ne’ebé afeta ba povu nia moris terus no mós estraga Indonézia nia naran di’ak iha komunidade Internasionál nia matan.

Integrasaun Timor-Timur ne’e akontese tanba situasaun obrigatóriu ne’ebé defísil hasees-án no tanba de’it populasaun ka timoroan balun de’it atu rezolve funu sivíl ne’ebé akontese iha Timor-Timur (1975).

Sakrifísiu wa’in ne’ebé fó hosi nasaun Indonézia, sakrifika klamar no riku-soin, atu kria dame no dezenvolvimentu iha Timor-Timur. Subsídiu ne’ebé fó hosi governu sentrál ba dezenvolvimentu iha Timor-Timur dalaruma liu-tan hosi buat ne’ebé fó ba provínsia sira seluk atu duni-tuir dezenvolvientu iha Timor-Timur.

Maibé, laran susar tebes katak esforsu no sakrifísiu tomak ne’ebé Indonezia halo ba Timor-Timur nunka hetan resposta ne’ebé pozitivu, iha ámbitu internasionál no mós provizoriamente povu Timor-Timur rasik la tau ba konsiderasaun.

Iha fórum internasionál sira, pozisaun Indenézia sempre dudu ba sikun kloot ida tanba de’it problema Timor-Timur ninian. To’o oras ne’e, maizumenus rezolusaun 8 ne’ebé hasai hosi Asembleia Jerál ONU no rezolusaun 7 hosi Konsellu Seguransa ONU nian kona-ba Timor-Timur hasai tiha ona, ne’ebé hatudu katak laiha membru komunidade internasionál ida rekoñese Timor-Timut sai hanesan parte ida hosi nasaun Indonézia (NKRI).

Pozisaun Indonézia iha fórum internasionál sira hetok defísil tanba realidade katak durante tinan 24 nia laran la fásil atu fó fila seguransa no moris hakmatek iha Timor-Timur ne’ebé istórikamente sei iha funu nia laran. Fazeadamente, populasaun lokál barak ka dezenvolve konsiénsia sidadania hamutuk ho rai Idnonézia. Maibé, populasaun balun fali la prontu halo buat sira ne’e, no aselera gerillia iha ailaran no iha sidade laran, ne’ebé ajuda hosi organizasaun internasionál sira. Sistemátikamente aselera ona operasaun opiniaun públiku ne’ebé halo faktu sai malahok ho eskploitasaun másimu ba sala sira hotu no naksalak sira ne’ebé akontese iha terrenu.

Nu’udar membru komunidade internasionál, Indonézia hosi hahú kedas hakarak rezolve problema Timor-Timur ho maneira internasionalmente bele aseita no bele hetan rekoñesimentu. Hosi tinan 1975 to’o 1982, problema Timor-Timur ko’alia ona iha fórum sira ONU nian la hetan rezultadu. Hosi 1983, problema kona-ba Timor-Timur koloka atu bele rezolve iha Fórum Tripartida entre Governu Indonézia, Portugal no Sekretáriu Jerál ONU nian. Enkontru tripartida to’o ikus hasoru dalan kotu tanba lala’ok Portugal ne’ebé rejeita planu vizita misaun ba Timor-Timur iha tinan 1986 no 1991 hanesan baze atu ko’alia kona-ba rezolve problema Timor-Timur.

Iha funu malirin nia rohan no hetok iha atensaun boot mundu nian hasoru problema demokrasia no direitu umanu, foti tiha ona problema Timor-Timur nian sai hanesan ajenda internasionál ne’ebé defísil atu hasees, no Indonézia halo reklamasaun katak problema Timor-Timur ramata ona ne’e ita labele defende ona.

Hamutuk ho reformasaun be moris dadaun iha Indonézia, mak oportunidade nakloke luan ne’ebé fó benefísiu ba Indonézia atu rezolve problema Timor-Timur ho kompreensivu. Relasiona ho ida ne’e, mak enkontru tripartida loke fila fali hafoin Indonézia oferese hanoin murak ida mak konseitu autonomia luan ho estatutu espesiál ba povu Timor-Timur. Pensamentu ida ne’e la’o hamutuk ho planu governu Indonézia atu halo implementasaun autonomia rejionál iha territóriu Indonézia laran tomak.

Autonomia refere fó kompeténsia ne’ebé luan tebes ba povu Timor-Timur atu atua sira-nia moris eseptu iha asuntu polítika estranjeiru, seguransa eksterna no mós monetáriu no fiskál. Governu Indonézia avalia ida ne’e nu’udar solusaun ida ne’ebé justu liu, realístiku, bele atinji no iha próspetu dame.

Tanba ida ne’e governu deskuti elementu-elementu substantivu ho ONU no Portugal. Iha loron 18 juñu 1999, proposta refere Ministru Estranjeiru Indonézia no Sekretáriu Jerál ONU esplika tiha ona no simu proposta refere. Proposta refere mós konsulta tiha ona ho líder Parlamentu Nasionál no ninia komisaun sira.

Maski nune’e, Governu Indonézia no Portugal konkorda atu deskuti pakote autonomia luan ba Timor-Timur, entre nasaun rua ne’e nafatin iha diferensa prinsipál ne’ebé labele halo hamutuk. Governu Indonézia iha esperansa katak proposta autonomia luan sai hanesan solusaun ikus ba problema Timor-Timur nian. Kontráriu fali, Portugal haree proposta autonomia luan hanesan solusaun entre, iha ne’ebé solusaun ikus mak referendu (konsulta populár). Ho liafuan seluk, Portugal haree opsaun autonomia luan hanesan tempu tranzisaun ka preparasaun  atu hala’o referendu ne’ebé sei lori Timor-Timor ba ukun rasik-án.

Governu Indonézia hanoin katak wainhira autonimia luan bele simu hanesan solusaun ne’ebé hanesan pasu ida ba referendu, buat ida ne’e dalaruma bele trava atu hetan solusaun ida ne’ebé loos. Diferensa vizaun ne’ebé báziku entre grupu pro-autonomia no antí-integrasaun sei sai hanesan obstákulu ida atu kria governu rejionál Autonomia Espesiál Timor-Timur ne’ebé estável.

Iha tempu tranzisaun refere, problema Timor-Timur sei nafatin hamosu problema ba Indonézia—iha interna no mós iha rai liur—lahó serteja ida kona-ba solusaun ne’ebé kompreensivu no dame. Karik di’ak liu wainhira problema Timor-Timur ita bele rezolve to’o nia hún iha tempu badak nia laran, duké husik problema ne’e hetok sai kompleksu. Hanoin ida ne’e maka sai hanesan sasukat ida fó opsaun rua hosi Governu Indonézia atu rezolve problema Timor-Timur to’o ramata.

Entretantu, iha tempu proposta kona-ba autonomia luan ho estatutu espesiál refere sei halo deskusaun iha Nova Iorke, parte sira ne’ebé la konkorda integrasaun—entre sira ne’ebé iha Timor-Timur no mós iha rai liur—nafatin aselera esforsu sira atu konseitu autonomia luan refere bele utiliza ba tinan 5-10 no hafoin halo tiha referendu atu fó serteja ida povu Timor-Timur hakarak autonomia ka hili ukun rasik-án.

Loloos ne’e, hanoin kona-ba solusaun hanesan ne’e ita labele simu. Nune’e mós wainhira autonomia luan só simu hanesan solusaun entre, mak sei defísil tebes atu hetan estabilidade iha Timor-Timur tanba parte ida-idak sei haforsa ninia barreira atu manán referendu. Hasoru realidade refere mosu konsiénsia ida katak tenke hanoin fila fali ba solusaun alternativu, karik proposta autonomia luan refere to’o ikus sira rejeita.

Hafoin halo estudu ho kle’an kona-ba solusaun alternativu ba problema Timor-Timur nian to’o ramata, iha loron 27 janeiru 1999, governu Indonézia anúnsia solusaun alternativu refere. Buat hirak ne’e ha’u (Habibie) halo konsultasaun ho líder Parlamentu Nasionál (Pemimpin DPR) no Líder Komisaun sira iha Parlamentu Nasionál.

Wainhira maioria povu Timor-Timur rejeita autonomia luan—hafoin infrenta istória moris hamutuk iha nasaun Indonézia (NKRI) durante tinan 23 ikus, maibé sira sente moris hamutuk ne’e la natoon atu moris hamutuk nafatin ho ita—mak normál no polítikamente, no mós demokrátiku no konstitusionál, wainhira Governu hato’o proposta ba membru reprezentante povu iha Asembleia Jerál MPR, deputadu sira bele tetu haketak Timor-Timur hosi nasaun Indonézia (NKRI) ho dame, didi’ak no dignu. Polítika Governu ne’e koñesidu hanesan opsaun daruak.

Fó opsaun daruak ne’e foti desizaun bazeia ba ita-nia hakarak ne’ebé onestu no fó ho fuan atu bele rezolve problema Timor-Timur ne’ebé hosi hahú kedas sai hanesan konflitu nia hún ba opiniaun internasionál no korut-mohu ona ita-nia forsa no hanoin durante liu tinan rua nulu resin. Ita hakarak halo konsolidasaun nasionál atu rezolve krize oioin ne’ebé akontese no mós prepara-án  ho di’ak liu-tan atu tama ba iha miléniu datoluk.

Opsaun daruak ne’e proposta ba povu Timor-Timur liuhusi konsulta populár. Meiu ne’e konsiente sei loke oportunidade atu rezolve problema Timor-Timur to’o ramata no dignu, la’ós ho meiu ne’ebé lahó responsabilidade.

Iha situasaun nakloke  no dependente ba malu ne’ebé globál, defísil tebes ba ita atu defende razaun konvensionál katak estatutu Timor-Timur konstitusionalmente hametin ona hosi MPR iha tinan 1978, ita bele rejeita ezijénsia komunidade internasionál lahó risku hakribi (abandona) ita hosi buat-buka maluk iha mundu ne’e.

Tanba ida ne’e lahamenus ha’u-nia respeitu ne’ebé aas ba TAP MPR No. VI/MPT/1978, Prezidente hanesan komandante supremu no halo implementasaun polítika Governu ne’ebé aas, tuir desizaun—hato’o proposta atu rezolve problema Timor-Timur, ne’ebé ho esperansa la’ós bele simu iha rai laran maibé mós hosi komunidade internasionál.

Tuir akordu tripartida iha Nova Iorke ne’ebé asina iha loron 5 maiu 1999, povu Timor-Timur fó tiha ona oportunidade liuhusi konsulta populár atu bele termina, karik sira simu proposta autonomia luan ka rejeita automonia luan.

Tuir rezlultadu akordu Nova Iorke, povu Timor-Timur hala’o tiha ona konsulta populár iha loron 30 agustu 1999, parte ONU anúnsiu tiha ona rezultadu Konsulta Populár iha 4 setembru 1999, votante pursentu 78,5 rejeita autonomia espesiál  no votante pursentu 21,5 simu autonomia espesiál, no ho nune’e maioria povu Timor-Timur rejeita opsaun autonomia luan.

Maski realidade ne’e moruk, maibé tuir ho kompromisu ne’ebé hakerek iha Akordu Nova Iorke, governu Indonézia ho sentimentu todan hateten ona simu no respeita rezultadu konsulta populár refere.

Entretantu, parte ne’ebé lakon iha konsulta populár afinál la simu realidade refere no UNAMET hala’o tiha ona laran-aat (bosok) iha prosesu konsulta populár refere. Presaun hosi governu Indonézia, lia-kesar kona-ba bosok sira ne’e ko’alia ona hosi Komisaun Eleitorál—ne’ebé ninia membru mai hosi Korea Súl, Áfrika Súl no Irlanda—iha audiénsia públika ida ne’ebé  hala’o durante loron rua tutuir malu iha Dili, no halo kedas konferénsia ba imprensa iha Jakarta-Indonézia.

Laran-susar tebes katak bazeia ba audiénsia refere, Komisaun Eleitorál foti konkluzaun katak bosok sira ne’ebé hetan kesar la apoiu hosi evidénsia sira ne’ebé kredível ne’ebé labele simu hanesan evidénsia forte ida.

Kasian tebes, katak hafoin anúsiu rezultadu konsulta populár ne’ebé manán hosi grupu ne’ebé rejeita opsaun autonomia espesiál  hamosu violasaun oioin iha Timor-Timur ne’ebé afeta povu hetan terus no mós halo Indonézia nia naran fo’er ika komunidade internasionál nia matan. Tanba situasaun ne’ebé obriga no hodi umanidade to’o ikus Indonézia konkorda haruka lalais tropa multinasionál ba Timor-Timur.

Hanoin katak maioria povu Timor-Timur—tuir sira-nia konsiénsia hato’o sira-nia hanoin mak rejeita autonomia luan ho estatutu espesiál—mak ita hanesan nasaun tenke simu no respeita rezultadu konsulta populár refere, tanba buat ne’e tuir nórma báziku ne’ebé hakerek ona iha “Pembukaan Undang-Undang Dasar 1945”, ne’ebé hatete katak ukun rasik-án ne’e mak direitu nasaun hotu-hotu nian.

Hanesan nasaun ida ne’ebé boot no hahí demokrasia no direitu umanu, mak iha oportunidade ida ne’e ha’u hein katak Asembleia ne’ebé onradu bele ko’alia rezultadu konsulta populár refere no bele simu desizaun povu Timor-Timur, hanesan ha’u hato’o ona formalmente liuhusi karta formál ne’ebé hato’o ba xefe Asembleia (Ketua Majelis Permusyawaratan Rakyat).

Tuir mai bazeia ba regra iha artigu 6 akordu Nova Iorke, katak regra refere bele fórmula Timor-Timur haketak-án hosi Repúblika Indonézia ho didi’ak, onradu, no dame. Wainhira ida ne’e maka ita halo, ita bele hatudu ba mundu katak Indonézia mak parte ida hosi komunidade internasionál ne’ebé responsabilidade, demoktrátiku no hahí direitu umanu.

Jornalista: Cancio Ximenes | Editór: Xisto Freitas

Imajen: Prezidente Repúblika Indonézia periodu 1998-1999, B. J. Habibie. Imajen espesiál