sábado, 10 de outubro de 2015

REZOLVE PROBLEMA INUNDASAUN TENKE KRIA REGULAMENTU FORTE


Xefi do Suco Caicoli-Dili, Hipolito Marques Sarmento afirma, atu rezolve problema inundasaun liu-liu iha kapital Dili persiza kria regulamentu ida ne’ebe que rigorozu hodi iha futuru bele rezolve problema inundasaun.

“Los duni Caicoli foer tanba suku Caicoli nia regulamentu rasik la forti. Ami ejiji ba Governu atu kria regulamentu ida ne’ebé forte para ami nudar lideransa komunitariu ne’e bele regula buat hotu-hotu iha suku nia laran, se ami koalia la bazeia ba lei ruma entaun buat hotu saugati deit,”informa xefi suku Caicoli Hipolito Sarmento ba JN-Diário iha ninia knar fatin Caicoli-Dili Kinta (08/10) horseik.

Lideransa komunitaria Suco Caicoli ne’e hateten, sira simu ona lei foun ida husi Governu konaba bandu ema halo uma iha valeta leten.

“Ami simu lei foun ida iha artigu 33/2008 kona-ba halo uma iha valeta leten ne’ebe maka foin halo implementasaun iha 2015 hodi sobu uma hirak ne’ebe maka iha valeta nia leten, maibe uma hirak ne’ebe maka halo iha tempu Indonesia nia ne’e labele sobu tanba lei ne’e mai ikus,”informa nia.

Problema inundasaun konsidera seriu, tanba ne’e Xefe Suco Caicoli husu ona apoiu Governu hodi hadia valeta para bele evita inundasaun.

“Konaba problema inundasaun ami husu ona apoiu husi Governu komesa halo ona projetu balun hadia ona valeta sira iha area Caicoli nian, Vila-Verde, no Mascarenhas, tanba bee ne’ebe maka inunda ne’e mai husi Vila-Verde no Mascarenhas,”koalia Hipolito.

Nia dehan, durante ne’e Caicoli mosu inundasaun akontese liu-liu iha area Caicoli ne’e, tanba kauza foer husi parte balu mai butuk iha Caicoli.

“Dalaruma ema dehan suku Caicoli maka foer, maibe realidade foer sira ne’e mai husi Balide, Vila Verde no Masacarenhas,”katak nia.

Maske nune’e Xefi suku Caicoli-Dili ne’e garante iha tinan 2016 oin sei la akontese tan inundasaun, tanba kuaze valeta iha parte Caicoli, Balide no Vila-Verde komesa halo ona rehabilitasaun.

“Tinan 2015 ida ne’e bainhira akontese udan tun rai parese bele akontese inundasaun, tanba rehabilitasaun valeta seidauk prontu, maibe komesa husi tinan 2016 ba oin garante katak inundasaun sei la akontese ona iha suku Caicoli,”garante Hipolito.

Entretantu Isaura do Rosario nudar komunidade Caicoli komenta katak, senti preokupa inundasaun ne’ebe sempre akontese iha fatin refere.

“Tinan-tinan suku Caicoli sempre infrenta problema inundasaun, tanba be hirak ne’ebe mai husi Balide, Mascarenhas, no Vila Verde ne’e atu tun liu ba tasi ladiak tanba valeta klot, entaun be ne’e nalihun fali iha suku Caicoli,” haklaken Isaura.

Nia dehan, kauza inundasaun dala barak akontese iha Caicoli ne’e, tanba kauza mos husi foer ne’ebe mai husi parte Balide, Mascarenhas, no Vila Verde intipidu hamutuk iha Caicoli. ves

Jornal Nacional

NELSON MARTINS LA HATENE MADALENA HUSU OSAN


Sasin Nelson Martins eis Ministru Saude iha IV Governu, deklara ba tribunal, Kuarta (07/10) katak, iha tinan 2011 arguida eis Vise Ministra Saúde Madalena Hanjam halo proposta ho valor osan U$ rihun 300 resin ba iha finansas, nia rasik laiha koñesementu maibe so hatene deit kona ba asina kontratu ne’e.

“Iha tinan 2011 bainhira sasan ne’e (ekipamentu médiku) tama, no Vise Ministra Saúde halo proposta ho valor osan U$ 300 resin ba iha finansas, ha’u laiha koñesimentu maibe so hatene deit kona ba asina kontratu ne’e,”dehan sasin Nelson Martins hodi kompleta julgamentu ba loron datoluk nian kona ba kazu arguida eis Ministra Finansas Emilia Pires ho eis Vise Ministra Saúde Madalena Hanjam, ne’ebé deskonfia hamout osan Estadu ba interese privadu.

Arguida Madalena Hanjam ba iha Primeiru Ministru IV Governu konstitusional Kay Rala Xanana Gusmão hodi husu pedidu ba PM osan millaun 1 rihun 300 resin, no iha mos karta ida husi arguida eis Ministra Finasas, Emilia Pires hodi reforsa pedidu arguida Madalena nian ne’e mos sasin Nelson Martins la iha koñeesimentu, tanba sasin laiha koñeesimentu kona ba perguntas husi parte Ministeriu Publiku nian, maka MP verifika fali iha dokumentus iha mos karta ida husi sasin ne’ebe hanesan Ministru Saude iha altura ne’eba, nia iha koñesimentu. No rekoñese katak nia haruka duni ba iha PM hodi bele fasilita dotor Cubano sira nia hela fatin iha Hotel Vila Verde no iha Audian.

Kona ba kontratu B iha 2012 ne’ebe mak arguida Madalena halo proposta osan millaun 2 resin ba arguida Emilia hodi aprova, sasin Nelson Martins lia tun dehan, momentu iha 2012 ne’e Ministeriu Saude sofre krizi moras iha 2007 to’o 2012 mak flu burung, malaria, sarampo no sangue ne’ebe halo hospital hotu-hotu nakonu ho pasienti ne’e mak presiza duni kama, no pedidu Madalena ho arguida Emilia resposta ho lian Ingles.

Depois karte ne’e hetan aprovasaun husi Emilia Pires, tanba Vise Ministra Saude iha altura neba halo proposta hodi husu ajudikasaun direta, ne’e nia la hatene aprova ka lae, nia laiha koñesimentu tanba iha kontratu B nian ne’e nia laiha, so ida primeiru nian deit.

Sasin Nelson Martins mos deklara ba tribunal katak, iha tinan 2011 nia halo duni viajen servisu nian ba Australia ho membru Governu seluk hanesan Ministru Edukasaun, Ministru Ekonomia Desenvolvimentu no sira seluk tan, iha ne’eba tanba iha tempu livre nia aporveita oportunidade ne’e halo kontaktu liu husi telefone hodi hasoru malu ho kompañia Mac’s Metal Craft hodi haree direta fabrika kama ne’ebe atu fornese ba iha Hospital Nacional Guido Valadares ne’e iha duni ka lae.

Tuir sasin Nelson katak, kama refere ho tipu eletrika ne’ebe iha kama nia sorin iha ai ne’ebe bele satan netik pasiente bainhira fila an labele monu kuadu dukur. Iha vizita ne’e nia (Nelson) laiha planu atu hasoru kompañia ne’e, tanba antes ne’e kompañia nain ne’e nia mai ona Timor hodi halo kontratu.

Kompañia Mac’s Metal Craft ne’e, nia nain maka laen kaben husi arguida Emilia Pires nian. Tanba ne’e, vizita ba kompañia ne’e atu haree tuir tipu kama ne’ebe mak eskolha ona. Tipu kama ne’e atu uza iha HNGV, tanba tempu ona para uza kama ne’ebe eletrica no modernu iha Hospital.

Audensia julgamentu ne’e prezidi husi Juiz koletivu kompostu husi juiz prezidente, José Maria de Araújo, Francisca Cabral ho Maria Solana; husi parte Ministeriu Publiku (MP), reprezenta husi Prokuradora, Angelina Saldanha, Lidia Soares no Jacinto Babo no arguida Madalena Hanjam hetan asistensia legal husi advogadu privadu, José Guterres ho Nuno Morais Sarmos, ho arguida Emilia Pires hetan asistensia legal husi advogadu privadu, José Pedro Camões, Rui Costa Fereira ho Angelica Moniz.

Kazu Emilia-Madalena Grave

Iha fatin la hanesan tuir jurista, Manuel Tilman katak, kazu eis Ministra Finansas, Emilia Pires no eis vise Ministra Saude, Madalena Hanjam ne’e grave, tanba korupta kedas osan ho montante dolares rihun 11.

“Krimi sira akuza ne’e grave krimi ida ema bolu naran partisipasaun ekonomika iha negosiu ida ne’e hakerek iha artigu 299 kodiku penal, iha fali artigu 274 kodiku penal ida ne’e dehan katak administração da noza ne’e traduz ba tetun dehan katak halo administrasaun ne’ebé prezuiju ba bens Estadu. Kuandu korupsaun no halo buat seluk ne’ebé liu deit rihun 2 hetan pena kadeia ne’e tinan tinan 3 to’o tinan 5, agora ida rihun 11 kedas ne’e bele hetan tinan 3 ba to’o tinan 7 no 8 hanesan ne’e ne’ebé kazu ne’e grave,”tenik eis deputadu Manuel Tilman.

Entretantu iha fatin ketak, diretora Ezekutivu Forun Komunikasaun ba Feto Timor-Lorosa’e (FOKUPERS) Marilia da Silva Alves, hateten senti triste tanba kazu refere feto maluk maka komete.

“Hanesan feto dalaruma hau triste oituan, tanba durante ne’e kazu akuzasaun ba krimi ne’e maioria eis ministra hanesan uluk mana Lucia Lobato, e agora aumenta tan mana nain rua nain rua (2) hanesan eis Ministra Finansas Emilia Pires no eis Vise Ministra Saúde Madalena Hanjam,”dehan nia.

Maibe nia dehan, kazu ida ne’e sei iha prosesu julgamentu hela ne’ebé ita labele foti konkluzaun ida katak sira halo duni ida ne’e, depois prova hotu husi tribunal maka ita foin hatene sa desizaun maka sei fo ba sira.des/ ves

Jornal Nacional

KUALIFIKASAUN COPA MUNDIAL – TL IMPATA HO PALESTINA


Iha jogu primeira parte, jogadores husi kada ekipa halo esforsu masimu atu bele manan, maibe realidade la iha golu ruma mak akontese to’o jogu primeira parte remata.

Hafoin intervalu minutu 15 no tama ba jogu segunda parte, ekipa nasional TL hetan uluk oportunidade hodi marka kedas primeira golu liu husi jogador Ramon de Lima Saro iha minute 54 nia laran.

Ho golu ne’ebe jersey ka númeru kamizola 5 produs, fo presaun bo’ot ba ekipa nasional Palestina hodi responde score ne’e, entaun sira komesa halo ameasa hodi hatama marka pontus, liu husi jogador Smeeh Maraaba ho jersey 8 iha minute 56, tantu jogador Khader Abuhammad ho jersey 20, halo ameasa dala rua tutuir malu, iha minutu 60 nia laran.

Ho ataka sira ne’e, jogador Ahmed Abunahia ho jersey 21 hatama kedas golu ida iha minutu 92 nia laran, wainhira nia troka nia maluk jogador Mahmoud Dhadha ho jersey 12, iha minutu 61.

Nudar uma nain, ekipa TL mos halo esforsu halo taktika oi-oin hodi bele manan, maibe lakonsege tanba ekipa palestina mos halo ofensivu makas to’o jogu ne’e remata.

Treinador husi ekipa nasional Palestina, Abdalnasser Barakat konsidera jogu ne’e justu tebes no apresia ba ekipa nasional TL, tanba bele domina tatiku jogu hodi marka primeiru golu.

“Ami rekoñese katak, ami nia ekipa halakon oportunidade barak teb-tebes, lolos karik ami bele manan ho pontus 3-1, maibe la konsege tanba ekipa nasional ne’ebé iha nia esforsu makás,” dehan nia.

Maibe nia insatisfas, tanba ninia ekipa marka deit golu ida, basa tuir kriteria Federation of International Fotball Assosiation (FIFA) golu ida sei latama iha kopa mundia ne’ebe sei realiza iha Rusia tinan 2018 mai.

Tantu treinador ekipa nasiona TL, Fernando Rogeiro de Alcantara informa, ekipa nasional TL nia tarjetu atu fo golu ba ekipa Palestina mak 3-0, maibe lakonsege, tanba iha fallansu balun mak presija hadia ba futuru.

Nia promete sei halo preparasaun mais adekuada ba jogu tuir mai ne’ebé sei hala’o iha loron 13 Outobru kontra ekipa nasional Malaysia iha estadiu munisipiu Dili.

“Jogu kontra ekipa Palestina ne’e, ita rekoñese iha fallansu balun husi ita nia ekipa TL, maibe hau sei lori jogadores ba parte ekipa tekniku nasional, nune’e bele haree hamutuk no hadia ba jogu oin mai,”tenik nia.ito

Jornal Nacional

EKIPA VOLLEY BALL TIMOR LESTE ARANKA BA INDONESIA


Ekipa Nasional nain 8 aranka ona ba Indonesia hodi tuir kualifikasaun volley ball Asian Games iha Indonesia.

“Iha nasaun 21 mak partisipa iha eventu Asian Games, ne’ebe imi tenki hatudu espiritu vontade no esforsu hodi tane dignidade Timor Leste nudar nasaun ida mak iha nia valor no dignidade,” husu Sekretariu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), Leovigildo da Costa Hornay ba jogadores iha salaun SEJD ex-sional Lecidere, Segunda (5/10).

Nia sujere, jogador ida-idak tenki halo reflesaun ba an, basa atu joga diak ka aat ne’e determinasaun ema ida-idak nian.

“Imi tenki halo reflesaun no hamulak ba matebian saudozu sira, nune’e bele haforsa imi nia kapasidade no imi mos buka esforsu hodi hatudu jogu ne’ebé furak, nune’e bele manan ho dignidade no lakon mos ho dignidade signifika fair play, tanba buat ida jogu kompetisaun ne’e iha manan no lakon,” dehan nia.

Iha parte seluk, Prezidenti Federasaun Volley Ball de Timor Leste (FVTL) Inocencio de Araujo da Silva informa, preparasaun jogador sira maximu tebes, ne’ebe iha esperansa bo’ot katak, ekipa nasional TL bele manan.

Tantu FVTL hetan apoiu orsamentu US$350.00 husi SEJD hodi atende nesesidade jogadores durante partispa iha eventu Asia Games iha Palembang, Indonesia.

“Jogador mane nain 6 no feto nain 2, ne’ebe ita fahe ba responde klasse 4, kada klase iha jogador nain rua,”tenik nia. Ito

Jornal Nacional

Espesialista defende katak Portugál bele simu refujiadu sira dala lima tan


Espesialista iha estudu demográfiku hosi Universidade de Aveiro (UA) Carlos Jorge Silva defende katak Portugál bele simu refujiadu sira 4.500 dala lima tan hosi ida ne’ebé prevee, hodi ajuda kona-ba krize natalidade.
Iha fulan setembru kotuk, Ministériu Administrasaun Interna revela katak nasaun ne’e tenke simu refujiadu besik 4.500, iha ámbitu mekanizmo rekolokasaun ema iha espasu komunitáriu.

Bazeia ba númeru ema moris no mate iha tinan 2014, ne’ebé reprezenta perda líkida, iha eskala nasaun nian, ho abitante 22.549, " simu refujiadu 4.500 alivia keda ho kuaze 20%", refere nota UA nian.

Hodi halibur défise demográfiku naturál, Carlos Jorge Silva hatete katak presiza simu refujiadu dala lima tan hosi númeru ne’ebé fó sai.

"Karik ita hanoin katak ema 4.500 reprezenta de’it 0,04% hosi populasaun portugeza atuál, ita ko’alia kona-ba bee turuk ida iha oseanu", refere investigadór no koautór hosi livru "A Demografia e o País: Previsões Cristalinas sem Bola de Cristal", ne’ebé lansa iha fulan setembru.

Investigadór Departamento de Ciências Sociais, Políticas e do Território da UA nian realsa mós katak entrada hosi refujiadu sira bele benefisia faixa iha rai-laran hosi Trás-os-Montes ba Alentejo, rejiaun sira ne’ebé mak iha entre rejiaun sanulu mak tuan liu iha Europa.

Tuir Carlos Silva, tanba maioria refujiadu sira hanesan kazál joven, sira barak ho oan, kontribui diretamente ba maiór ekilíbriu entre grupu etáriu hosi sira ne’ebé idozu no joven liu.

Maibé, espesialista ne’e fó hanoin katak tenke simu refujiadu sira ho "kuidadu tebes", haree ba"problema linguístika no kulturál ne’ebé boot entre povu sira", no realsa importánsia hosi preokupasaun atu la kria “guetos”, no insere abitante foun iha vida sosiedade nian, ho respeitu ba diferensa.

Implementasaun polítika ativa fasilitadór ba integrasaun, aprendizajen lia nian, kria oportunidade servisu, oan sira hetan asesu ba eskola, ka kobertura família sira-nian ba Servisu Nasionál Saúde hanesan mekanizmu integrasaun sira seluk ne’ebé investigadór la bele haluha iha prosesu simu refujiadu sira.

SAPO TL ho Lusa

Uniaun Europeia hahú halo movimentasaun ba refujiadu sira iha espasu europeu


Uniaun Europeia ohin hahú halo transferénsia ba refujiadu hosi Estadu-membru ida ba seluk, bazeia ba kontroversu hosi programa “koloka hikas/troka” ho refujiadu sira hosi Eritreia ne’ebé sei haruka hosi Itália ba Suésia. 

Suésia konkorda atu simu refujiadu 821 ne’ebé to’o iha Itália meadu fulan agostu liu ba no 548 ne’ebé iha hela teritóriu gregu nian, relasiona ho programa ne’ebé konkorda ona iha 14-setembru hodi koloka hikas refujiadu síriu 40.000.

Komisária Europeu ba migrasaun, Dimitris Avramopoulos, horisehik dehan katak movimentasaun ba refujiadu dahuluk sei hala’o hafoin iha tiha rejistu, identifikasaun nomós rekolla ba imprensaun dijitál refujiadu nian.

Komisáriu no ministru Negósiu Estranjeiru luxemburgu, Jean Asselborn, bá Itália hodi asisti operasaun ne’e, tanba konsidera nu’udar eventu “simbólika no ho karater substansiál”.

Ohin mos, Avramopoulos sei desloka bá Grécia hodi garante katak iha duni prosedimentu hanean ho refujiadu iha rai laran.

Haruka fila sira ne’ebé laiha direitu hodi husu asilu “hanesan problema ketak ida”, no ida ne’e nu’udar responsável migrasaun nian, no haktuir katak iha fulan ne’e organiza ona voo repatriasaun 10.

SAPO TL ho Lusa 

Síria fó sai ofensiva boot hodi liberta área sira nebe Estadu Islámiku okupa


Síria fó sai ofensiva militár boot ida hodi liberta área sira nebe Estadu Islámiku okupa. Maibé, NATO hatudu preokupasaun ho violénsia nebe aumenta iha Síria nia laran.

Iha kompleksu tabuleiru militár hosi rejiaun, Rúsia hamutuk ho rejimi hosi Bashar Al Assad. Maibé deskonfia katak ema rusu sira hakarak halakon opozisaun síriu no la'ós kombate hasoru Estadu Islámiku.

Ministru sira Defeza NATO nian, hasoru malu iha loron-kinta ne'e iha Bruxelas, konkorda ona katak intervensaun beibeik rusu nian iha Síria hamosu "preokupasaun sériu sira" no la ajuda hetan "solusaun polítiku" ida ba konflitu, afirma ona hosi sekretáriu-jerál hosi organizasaun ne'e.

Iha konferénsia imprensa ida durante reuniaun ida hosi ministru sira Defeza nian hosi Aliansa Atlántiku, Jens Stoltenberg hatete katak, iha diskusaun kona-bá situasaun iha Síria, Aliadu sira konkorda ona katak "atividade militár rusu nebe aumenta iha Síria" hanesan preokupante tebes, liuliu tanba la haree de'it ba ISIS, grupu nebe iha naran Estadu Islámiku.

"Atake rusu sira nian halo fraku Estadu Islámiku"

Atake militár rusu sira nian iha Síria halo fraku organizasaun EI no grupu armadu sira seluk, iha tempu hanesan ajuda ona forsa sira hosi rejimi, hatete, iha loron-kinta ne'e, hosi Xefe Estadu-Maior hosi Forsa Armada síriu nian.

"Hafoin atake aéreu rusu sira nian nebe hamenus ona kombate hosi EI no hosi grupu terorista sira seluk, forsa armada síriu sira hahú fali inisiativu militár sira", afirma ona hosi jenerál Ali Abdallah Ayoub, nebe haktuir hosi televizaun públiku nasaun ne'e nian.

SAPO TL ho SIC Notícias – Foto: Aviaun Rússia nian lansa bomba iha Síria. EPA@ Russian Defense Ministry Press Service

Papa husu solusaun ba krizi "boot" iha Médiu Oriente


Francisco apela ona hodi uza dalan hosi direitu internasionál no diplomasia nian. "Esperansa no progresu bele hetan de'it ho opsaun sira dame nian", nia hatete.

Papa Francisco defende ona intervensaun internasionál ida hodi rezolve krizi "boot" ema nian. Durante serbisu sira iha sínodu bispu sira nian, Francisco fó hanoin "violénsia maka'as" iha Médiu Oriente, hodi konvida ba "rekonsiliasaun no dame" iha rejiaun ne'e.

"Ami senti impresionadu no akompaña ho preokupasaun maka'as ba akontesimentu sira nebe akontese iha Síria, Irake, Jeruzalén no Cisjordánia, nebe bele haree violénsia barak nebe envolve ema sivil inosente sira no akontese nafatin krizi humanitáriu ida nebe maka'as tebes", Francisco hatete bainhira hahú momentu ida orasaun nian hodi hahú reuniaun jerál iha loron-sesta dadeer.

"Funu lori destruisaun no aumenta populasaun sira nia terus. Esperansa no progresu bele hetan de'it ho opsaun sira dame nian", Francisco hatutan.

Hamutuk ho membru sira hosi sínodo, Papa ko'alia ba komunidade internasionál, hodi hetan "dalan ida hodi tulun ho di'ak parte interesadu sira hodi aumenta horizonte aleinde ba interese iha tempu badak no uza dalan sira hosi direitu internasionál no diplomasia nian hodi rezolve konflitu sira nebe akontese daudaun".

Sínodu hosi bispu sira kona-bá família hahú ona iha loron 04 fulan-Outubru no sei halo to'o loron 25. Hamutuk preladu na'in 270 maka hasoru malu iha Vatikanu hodi ko'alia no fó resposta ida hosi parte Igreja Katólika nian ba "dezafiu sira" nebe família sira hasoru daudaun.

SAPO TL ho Renascença

Líder opozisaun mosambikana hatete katak entrega arma hodi evita raan-fakar barak


Líder Renamo nian, Afonso Dhlakama, hatete horisehik katak haruka entrega arma nia guarda nian hodi evita raan-fakar barak iha nia uma iha Beira, sentru Mosambike nian, no ezije liberta imediata nia ema sira ne’ebé detidu. 

"Ha’u husu hela atu liberta  sira inkondisionalmente agora. Tanba ha’u lakohi halo aproveitamentu polítiku, bolu populasaun, halo manifestasaun, destroi Beira", afirma prezidente Renamo nian (Resistência Nacional Moçambicana) ba jornalista sira iha besik kalan iha nia rezidénsia, ne’ebé horisehik forsa polisiál sira invade alegadamente hodi reklama atuentrega armamentu, iha operasaun ne’ebé rezulta detein elementu guarda dirijente opozisaun nian.

Afonso Dhlakama konfirma entrega arma 16  ba mediadór sira hosi prosessu diálogu entre Governu no Renamo, ne’ebé husik responsabilidade polísia nian, maibé admite atu horisehik besik atu fó orden retaliasaun.

"Tensaun sa’e. Ha’u hakarak tebes fó orden hodi harahun buat ne’e hotu, okupa ida ne’e hotu, tanba ami iha kapasidade ba ida ne’e", nia deklara, no hatutan katak hafoin ne’e kontein: "Hanesan kristaun, hatun-aan no hahú hamnasa ha’u-nia aan".

Tuir prezidente Renamo nian, "la iha funu, la iha konfuzaun", maibé orden “fogo” bele hamate ema barak, no subliña katak horisehik bandu intensaun populasaun lokál nian ida hodi hahú asaun violenta ho ai no baliu.

Líder opozisaun nian hatete katak insidente horisehik nian komesa ho alegada intensaun polísia nian hodi rekupera arma tolu ne’ebé  kaptura hosi Renamo nia ema, iha insidente ho forsa defeza no seguransa iha loron 25 liubá iha Gondola, provínsia Manica nian.

Renamo hatete iha okaziaun ne’ebé emboskada hosi forsa defeza no seguransa, ne’ebé nega kualkér atake no indika katak dirije de’it ba lokál hodi tau hikas orden públika, Hafoin motorista sivíl ida mate ne’ebé responsabiliza hosi Dhlakama nia ema.

"Ha’u konfirma katak iha loron 25 ami kaptura arma iha Amatongas [Gondola]. Afinál Ministériu [Interiór] mak ataka ami. Sei di’ak, hanoin katak sira bandidu. Ha’u satisfeitu tebes", ironiza Dhlakama horisehik, ne’ebé iha kinta-feira ne’e mosu hikas iha Gorongosa, hafoin kuaze lakon semana rua, iha sekuénsia epizódiu ne’e.

Tuir Dhlakama, horisehik iha Beira mosu dudu malu entre ema sira no ajente polísia nian, ne’ebé, iha altura ne’e serku tiha ona nia uma ho dispozitivu forte, no militár Renamo nian ida prepara atu tiru ho arma Ak-47.

"Ha’u hakilar 'la bele halo ida ne’e', la bele arranja problema, funu hotu tiha ona iha tempu barak liubá'", deskreve líder Renamo nian ne’e, no insiste atu la halo retaliasaun nein "raan-fakar barak".

Iha nia narrasaun kona-ba akontesimentu sira, Afonso Dhlakama afirma katak reivindikasaun ba arma hosi ema Renamo nian halo hafoin ne’e no simu mós orden hodi hapara nia guarda pesoál no aseita protesaun ba polísia.

Iha dadeer nia rohan, Dhlakama nia halibur malu ho mediadór sira no governadora provínsia Sofala nian iha nia rezidénsia no deside atu entrega arma ba observadór sira, no ignora oferta protesaun polisiál.

Líder Renamo nian reforsa tan katak lakohi entrega arma sira ba polísia, no akuza atu servi Frelimo (Frente de Libertação de Moçambique), partidu ne’ebé iha poder, no rejeita "atu orna iha uma hanesan prizioneiru ida".

Remete pozisaun ida hosi fundu ba konferénsia imprensa iha tempu badak, Dhlakama sinaliza katak pasu tuir mai tenke sai reintegrasaun ema armadu sira hosi movimentu iha forsa defeza no seguransa.

"Tuir ha’u, [insidente horisehik nian] hanesan hun hosi reintegrasaun. Ami insisti atu,hafoin ida ne’e, pasu tuir mai, iha semana oin, iha unidade entre Renamo no Frelimo atu treina iha polísia", nia hatete.

Mosambike hasoru momentu inserteza polítika, tanba Renamo lakohi rekoñese rezultadu eleisaun jerál loron 15 outubru tinan kotuk no proposta atu ukun provínsia neen iha ne’ebé reklama vitória, kontra ameasa atu ka’er poder ho forsa.

SAPO TL ho Lusa

Portugál fó apoiu EM 3,5 ba programa protesaun sosiál iha PALOP no Timor-Leste


Governu portugés sei fó apoiu euro millaun 3,5 ba programa protesaun sosiál iha nasaun luzófonu Áfrika no Timor-Leste ba abrigu projetu ACTION/Portugál, ne’ebé primeira aprezentasaun hala’o iha Praia, Kabuverde. 

Programa ne’ebé sei finansia hosi Ministériu Empregu no Solidariedade Sosiál Portugál nian, sei ezekuta hosi Organização Internacional do Trabalho (OIT) ho durasaun tinan tolu, tuir informasaun hosi Koperasaun Portugeza iha Kabuverde.

Reforsa sistema protesaun iha Países Africanos de Língua Portuguesa (PALOP) no iha Timor-Leste mak prinsipál objetivu hosi programa ne’e, ne’ebé aprezenta iha kinta-feira no ohin, durante semináriu ne’ebé destina ba autoridade, tékniku no entidade sira ho responsabilidade iha sistema protesaun sosiál.

Iha ámbitu programa ne’e, ne’ebé sei hala’o semináriu aprezentasaun iha nasaun sira seluk ne’eb’e mós halao parte, sei halo levantamentu ida ba nesesidade asisténsia téknika no formasaun iha área ne’e, atu nue’e tuir mai nasaun sira ne’e hatama projetu sira hodi halo finansiamentu.

Fábio Duran, espesialista OIT nian ne’ebé partisipa iha semináriu, konsidera alargamentu ba kobertura seguransa sosiál hanesan "dezafiu sentrál" hosi sistema protesaun sosiál  Kabuverde nian.

"Iha nesesidade hosi estensaun iha rejime kontributivu ba grupu ho kobertura difísil, maibé mós alargamentu kobertura ba programa sira seluk ne’ebé mós hanesan enkarregadu hodi fó protesaun sosiál", hatete, no sita hosi ajénsia Inforpress.

Sistema finansiamentu ida ba saúde universál iha nasaun, protesaun sosiál ba labarik sira, ba família sira ne’ené iha situasaun vulnerabilidade hanesan mós medida balun ne’ebé nia perspetiva hakarak haboot no hametin sistema protesaun sosiál.

SAPO TL ho Lusa

TILMAN : TL NAKONU HO POLITIKA FOER


Tuir eis membru Parlamentu Nasional, Manuel Tilman, nia parte konkorda Timor Leste nakonu ho politika foer maka barak iha laran.

“Ha’u konkorda ho Dom Filipe Ximenes Belo ninia deklarasaun ne’ebe dehan Timor-Leste nakonu ho politika foer, tanba realidade ne’ebe hatudu husi parte infra-estrutura, finansas, no parte justisa no seguransa nian seidauk lao tuir ninia dalan,”Manuel Tilman ba JNDiário iha nia rezidensia Praia dos Coqueiros, Kuarta (07/10).

Eis prezidente Klibur Oan Timor Asuwa’in (KOTA), Manuel Tilman hateten, Timor Leste ninia osan bot liu mai husi fundu mina rai durante ne’e gasta arbiru deit.

“Klaru que hateke ba nasaun ohin loron ne’e sabraut uitoan ne’ebe amu Belo iha razaun katak ita nia osan bo’ot mai husi fundu mina rai ne’e gastu arbiru deit, hanesan deputadu sira viagen tun sae hodi halo estudu komparativu maibe na-realidade sira laiha relatoriu ida husi viagen ne’e,”deklara Tilman.

Argumenta nia, proseu dezenvolvimentu iha TL la lao tuir planu, tanba dala ruma halo tiha planu, maibe la kumpri fila fali.

“Dala ruma ita planu halo konstrusaun edifisiu ruma ho modelu ne’ebe maka desidi tiha ona, maibe dala ruma la halo tuir dezenho ne’ebe maka ita halo ona ne’e,”Tilman esklarese.

Entretantu tuir diretor ONG Yayasan HAK Manuel Monteiro hatutan, Timor-Leste kategoria mosu politika foer barak, tanba orgaun importante no Governu hdeside buat ida la tuir situasaun no kondisaun Nasaun nian.

“Ita bele dehan ita nia rai ne’e nakonu ho politika foer, tanba Parlamentu Nasional nafatin halo rezolusaun hodi haruka forsa F-FDTL sai husi ninia fatin ba halo operasaun to’o hamate Mauk Moruk ne’e inkonstitusional. Iha lei TL artigu 146 koalia kona-ba forsa armada sira iha alinea 2 ne’e dehan lolos katak, F-FDTL garante independensia nasional, integridade territorial, liberdade ba populasaun sira nia seguransa hasoru agresaun ruma ka amiasa externa,”katak nia. ves

Jornal Nacional

Presiza espasu ba projetu autoridade justifika desizaun – ZEESM muda povu ho forsa


Komunidade Oe-cusse kesar ba Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak, tanba la kontenti ho hahalok autoridade Zona Espesial Ekonomia Sosial Merkadu (ZEESM) Oe-cusse, ne’ebé duni sira husi sira nia uma rasik hodi bele fó espasu lalaok projetu ZEESM.

Hafoin hato’o keixa ba Xefi Casa Sivil Prezidensia Repúblika, Portavos Komunidade afeitadu husi projetu ZEESM, Agustinho da Costa Magno informa katak, projetu ZEESM ne’ebé lidera husi eis Primeiru Ministru Mari Bim Amude Alkatiri ne’e, doku povu Oe-cusse nia bikan, tanba buat hotu autoridade ZEESM sempre lori forsa hodi ameasa povu.

“Labele lori fali forsa ida ameasa povu, kuitadu povu ida hatais tais ne’e, halai hanesan ne’e, Governu nia hanoin oinsa. Se Ami ko’alia, buat hotu ameasa dehan forsa ho PNTL mai kaer ne’e, ami atu ba loos ne’ebé, ita bo’ot sira konsidera ami ne’e oinsa, ha’u pronto atu ita bo’ot sira mai kaer ha’u ba hatama kadeia,”informa Agustinho da Costa Magno ba jornalista sira iha Palasiu Prezidensial Aitarak Laran Dili, Kinta (08/10).

Nia lamenta katak, povu Oe-cusse ne’e la presiza uza forsa atu duni, tanba povu Oe-cusse ne’e povu kompriende nain no povu tauk teen, tanba haree de’it polisia ho F-FDTL nia sepatu mós halai ona.

Agustinho esklarese katak, Suku lima ne’e kompostu husi Suku Nipane, Suku Costa, Suku Lifau, Lalisuk no Suku Cunha. Uma kain ne’ebé afetadu husi projetu ZEESM ne’e, 250 resin, natar povu nian ne’ebé afetadu ne’e, haktares 50 resin.

“Ha’u nu’udar portavos komunidade afeitadu povu Oe-cusse husi Suku lima, ami mai informa iha suasilensia Prezidensia da Repúblika katak, ZEESM ne’e ami simu ho laran haksolok neon kontenti atu dezenvolve rai ida ne’e,”informa Agustinho da Costa.

Nia hatutan, durante projetu ZEESM ne’e la’o, autoridade ZEESM lori forsa hodi duni komunidade sai husi sira nia uma atu hala’o projetu ne’e.

“Ita nia señora ida moras hela, no ha’u ba ko’alia tiha ona ho Prezidente ZEESM, no Sr. Alkatiri hatan katak, ha’u konsidera ita bo’ot, tanba ita bo’ot moras, ita bo’ot nia uma ami sei la dudu, maibé horibainruak, forsa rua tu’un ona iha ne’eba, dudu tiha ona señora moras ne’e nia uma,”lamenta Agustinho da Costa Magno.

Nia haktuir, povu Oe-cusse seidauk tane liman ba Governu hodi husu sentavus lima ka sanulu atu han lor-loron, maibé Governu lori forsa hodi ba duni obrigatoriu komunidade husi nia uma rasik.

Agustinho da Costa Magno afirma, sira la’os atu sukit problema ne’e atu sai bo’ot, maibé realidade hatudu hanesan ne’e duni, mak sira ko’alia, labele uza forsa hodi duni povu halai, tanba nasaun ne’e hamrik tanba povu.

“Ami nunka mai atu ko’alia arbiru iha ne’e, tanba ami selu roo labele, ami osan laiha, maluk sira iha Dili ne’e mak suporta ami hodi selu roo atu ami mai hato’o ami nia ejijensia ba Governu,”relata Agustinho da Costa Magno.

Nia hatutan, sira ejiji ba Prezidente da Repúblika Taur Matan Ruak katak, hakarak ou lakohi, tenke responde lalais problema suku lima ne’e, tanba udan atu monu rai ona, povu sira ne’ebé afetadu ne’e, atu hela iha ne’ebé.

Agustinho da Costa Magno esklarese, situasaun iha ZEESM ne’e la permite atu povu moris saudavel, tanba kria fali problema povu.

“Iha problema lima mak akontese iha ne’eba mak hanesan, alargamentu ba estrada kona ema nia uma, ita hatene katak, oras ne’e dadauk udan atu monu rai ona, maibé komunidade balu sei tu’ur hela iha lona okos,”tenik Agustinho da Costa Magno.

Nia dehan povu Oe-cusse la kontra Governu, maibé husu atu hadi’a urjente problema ne’e, tanba projetu ZEESM ne’e la’os atu halo povu moris di’ak, maibé haterus fali povu.

“Ami ko’alia hanesan ne’e, tanba Sr. Mari Alkatiri ko’alia dehan, se karik kona ema nia uma ka ema nia rai, uma sei fó fali uma, rai sei fó fali rai, maibé realidade hatudu, sira fahe fali material ba uma ne’ebé mak afetadu, no la kondus,”relata Agustinho da Costa Magno.

Nia esklarese, semente ne’e, ekipa ZEESM ba so’e lekar hela iha dalan, lahatene semente sira ne’e, atu fó ba uma kain ida ne’ebé loos.

Nia informa, pontu problema ida mak kona-ba rai, tanba bainhira ZEESM ne’e hahú halo barazem Tono, komunidade Oe-cusse sira nia natar paradu.

“Ema nia bikan doku tiha ona hanesan ne’e, Governu nia hanoin ne’e oinsa, natar ne’e tinan ida ami halai dala rua, tenke hanoin buat ida konsultivu ba povu ida ne’e. ami suporta buat ne’ebé la’o, maibé la’o tenke ho kondisaun ba povu,”katak Agustinho da Costa Magno.

Nia dehan, povu Oe-cusse la’os atu halo asaun pasifiku kontra Governu hodi hapara projetu ZEESM ne’e, maibé ko’alia tuir ralidade ne’ebé mak agora dadauk povu Oe-cusse senti.cos

Jornal Nacional

HAK KONDENA TAXISTA FAN FETO MINORIDADE


DILI - Diretór Asosiasaun HAK, Manuel Monteiro hatete, kazu fa’án labarik kontinua mosu tanba impaktu hosi lalenok estadu.

“Ami ko’alia nafatin katak, ukun na’in sira tenki sai nafatin ispelu ne’ebé di’ak, ispelu ne’e labele rahun. Sé bainhira rahun ona, ita leno-án la hetan, entaun importante liu mak ispelu estadu nian mak sai ispelu ne’ebé di’ak, buat sira ne’e impaktu mai hosi estadu rasik”, Monteiro informa ba diáriu ne’e iha nia kna’ar fatin, Kinta, (8/10).

Monteiro hatutan, ispelu estadu nian rahun uluk ona susar ba sidadaun sira atu hado’ok án hosi krime. Monteiro kondena maka’as ho autór ne’ebé tenta fa’án labarik feto idade minoridade ba ema seluk.

Maibé fukun ba kazu krime sira ne’e hotu iha governu, tanba governu troka ba dala barak ona, sosializasaun lei legal sira minimu liu, entaun povu rasik mós la-kumpriende ‘oinsa hakribi krime.’ 

Nia dehan, governu mak iha responsabilidade bo’ot ba krime trafiku umanu sira, tanba kauza hosi krime ne’e barak liu mai hosi kestaun ekonómia família nian.

Nia parte kestiona maka’as estadu tanba hasai hodi hamate povu, ne’ebé refere liu ba matebian Mauk Moruk, tanba ohin loron la-hetan justisa.

“Hahalok sira ne’e mak obriga sidadaun sira halo krime, fa’án ema ne’e krime. Estadu oho ema di’ak hela laiha investigasaun, Mauk Moruk mate laiha órgaun estadu ida mak atu halo investigasaun, ne’ebé krime ne’e ema la-hakfodak ona”, nia tenik.

Ba futuru atu halakon krime trafiku umanu, Monteiro katak, krime sira ne’ebé akontese iha pasadu tenki prosesu tuir dalan justisa inklui krime grave kontra umanidades hahú 1974 to’o 1999.

Maibé estadu halo polítika dalan ba justisa pasadu ne’e, entaun fó marjen ka fó lisaun ba sidadaun sira la-tauk komete krime iha Timor. Monteiro rekoñese lei iha atu prosesa kazu krime sira, maibé atu haforsa lei ne’e mak la-la’o.

Tanba tuir nia, intervensaun polítika hosi polítiku sira maka’as liu kompara ho desizaun hosi setór judisiáriu sira. Monteiro halo previzaun katak, ba futuru krime oi-oin sei mosu, tanba polítiku sira la haforsa lei.

“Lei mak proteze sidadaun sira, lei pensaun vitalísia ne’e mós abuza hodi ema nia moris diferente, tanba iha tiha ona entre ki’ak ho riku. Sidadaun hot-hotu hakarak haka’as-án ba moris di’ak”, Manuel Monteiro katak tan.

Maibé esforsu hirak ne’e la-atinji no husik de’it iha dalan klaran, buat ne’ebé konsidera la-di’ak mós ema halo legal.

“Kazu human traffic (trafiku humanu) ne’e krime, entaun tenki hetan atuasaun hosi ita nia instiuisaun seguransa sira, maibé atuasaun tuir nafatin regra, la’o ho forsa esesivu hodi halo kapturasaun e depois aselera prosesu investigasaun”, nia afirma.

Diretór ne’e mós ejize ba parte polítika atu aselera prosesu investigasaun hodi emkamiña ba Ministériu Públiku hafoin prosesa autór ne’e ba tribunál tuir dalan legal.

Sikun seluk, Grupu Mulher Parlamentar Timor-Leste (GMPTL) kestiona maka’as kona-ba atetude hosi Timor-oan sira ne’ebé involve iha atividade trafiku humanu ne’ebé fó ameasa tebes ba labarik minor idade sira nia futuru.

Deputada Jacinta Abucau Pereira hatete, la-satisfeitu ho atetudi ne’ebé komete hosi mane sira hodi fa’án labarik feto sira ne’ebé ho idade ki’ik.

“Ema sira ne’ebé fa’án labarik feto sira ne’e laiha ona moral, nia la-hatene nia ferik-oan mos iha uma no nia oan feto, familia no nia jerasaun ne’ebé mak tuir mai, depois ita mós haree ba ema hanesan ne’e familia laiha responsabilidade”, Jacinta hato’o lamentasaun iha Parlamentu Nasionál, Kinta, (8/10).

Deputada bankada Partidu Demokratika ne’e rekoñese, atetude ne’ebé lori labarik minor idade tama iha vida nakukun, ne’e mosu la’os arbiru de’it maibé fatores barak hanesan ekonómia. Maibé, deputada ne’e dehan, importante mak iha konsensia hodi labele obriga ema seluk.

Jacinta hatutan, sidadaun hotu tenki iha responsabilidade ba futuru nasaun ida ne’e nian, tanba ne’e ema hotu tenki proteje no asegura futuru, li-liu ba labarik ki’ik sira.

“Kuandu halo atetude hanesan ne’e, mo’e bo’ot ba nasaun Timor ne’e no hatun dignidade feto nian”, Jacinta katak.

Ho situasaun sira ne’ebé mak durante ne’e sempre mosu li-liu kona-ba trafiku humanu, abortu no violasaun seksual hasoru labarik feto ho minor idade, deputada ne’e dezafia entidades hotu, li-liu inan aman atu kontinua tau matan no fó atensaun ba oan sira.

“Hanesan familia iha mós responsabilidade bo’ot, sosiedade sivil, autoridade lokal ne’e mós tenki tau responsavel”, deputada ne’e katak tan.

Hanesan GMPTL, Jacinta dehan, la’os de’it atu haree ba atividade hanesan deputada iha uma fukun, maibé sira sempre akompaña atividades sira iha rural.

Nune’e, ho situasaun sira ne’ebé fó ameasa ba direitu liberdade labarik minor idade sira, GMPTL sempre fó hanoin ba entidades hotu hodi kontinua tau matan ba labarik sira.

“Ita labele ona de’it ba Igreja mak atu fó atensaun maka’as, maibé ita hotu nia responsabilidade atu haree, bele evita no labele buras”, deputada ne’e haforsa.(vas/lj8/lj13)

Timor Post

TILMAN: EMILIA HO HANJAM KOMETE KRIME TOLU


DILI - Eis deputadu atual advogadu privadu, Manuel Tilman, fo nia observasaun ba kazu ne’e, subliña, Emília Hanjam komete krime tolu mak hanesan krime públiku, krime espesifiku no krime dolozu (doloso).

Tilman esplika, Ministériu Públiku akuza eis governante na’in ho artigu 299 ne’ebé titulu bolu naran partisipasaun  ekonómika iha negósiu.

Hosi artigu 299 iha alinea dahuluk akuza eis governate na’in rua ne’e komete iha kontratu ka la’e.

Nune’e governante na’in rua influensia ema seluk liu hosi kontratu ba kompaña Austrália ne’e, no to’o ikus mai fó rendimentu ba sira na’in rua ka la’e.

Hosi artigu 299 iha alinea daruak, karik sira na’in rua mak adminsitra osan millaun $ 1.3 ne’e.

Nune’e mós Ministériu Públiku akuza arguidu na’in rua ho artigu 274 ho titulu administrasaun danoza.

“Ita haree haree didi’ak akuzasaun hosi Ministériu Públiku iha elementu tolu ne’e hotu hanesan krimé públiku, krime espesifiku no krime ida bolu naranDolosokatak sira iha hanoin atu halo buat ruma, ida benefisia ema seluk, ida seluk halo tiha hodi hamonu osan Estadu osan Timor nian,”Tilman informa ba Diáriu ne’e, iha nia kna’ar fatin, Hotel Beach Garden, Praia dos Coqueiros, Kuarta (07/10).

Maibé Tilman interpreta karaterístiku espesialidade lei artigu númeru 299 ho 274.

“Kuandu valor ida kauza prejuizu ba Estadu liu valor osan rihun rua ba leten, ne’e krime ne’e as, akuzasaun bele tinan lima, neen ho tinan hitu. Ha’u la akompaña prosesu mas ha’u haree akuzasaun ne’e dehan katak adminiatrasaun danoza sira ne’e liu osan rihun sanulu resin ida, ha’u haree fali aprovasaun liu hosi fundu kontijensia liu millaun $1,” tenik nia.(max/vas)

Timor Post

Prevensaun Violensia ne'e responsabel ba ema hotu


Dili, Radio Online - The Asia Foundation liu husi programa Nabilan Pilar Prevensaun fasilita workshop loron ida kona ba "Prevensaun" Violensia Bazeia Ba Jeneru no Violensia Domestika, iha salaun enkontru The Asia Foundation, Pantai Kelapa, Dili, iha loron 6/10/2015.

Materia ne’ebe haktuir iha workshop ne’e mak Saida mak ispira organijasaun nao Govermentais sira iha halao servisu ba area prevensaun nian, Prevensaun Violensia Bajeia Ba Jeneru no Violensia Domestika signika saida ba organijasaun nao Govermentais sira, Saida mak forsa husi organijasaun nao Govermentais sira iha halao servisu iha area prevensaun nian no saida mak mehi husi organijasaun  nao Govenmentais sira ba rezultadu husi servisu iha area prevensaun nian ba Timor Leste, no saida mak organijasaun nao Govermentais sira sei halo iha future no ba future hodi kontinua haforsa liutan servisu ne’e.

Sebastiana husi PRADET, nudar partisipantes husi workshop ne’e senti workshop ne’e benefisia tebes ninia organijasaun atu hatene kona ba mapamentu servisu no objective servisu ba projeitu prevensaun nian.

Nune’e mos ho partisipantes husi Mane Ho Vijaun Foun (MHVF) hateten katak maneira workshop ne’e simples hafasil sira atu hatene organijasaun seluk ne’ebe partisipa mos iha work shop ne’e ninia servisu iha area prevensaun nian ne’ebe hetan apoiu husi The Asia Foundation atu servisu ba area prevensaun nune’e la halo servisu dupla iha organijasaun sira. 

Partisipantes iha workshop ho total nain 17 ne’ebe mai husi organijasaun nao govermentais local sira hanesan Mane Ho Vijaun Foun (MHVF), Foin Sae Unidade Dejenvolve Futuru (FUNDEF), PRADET, BA Fututru no mos TLMDC, no ho fasilitador local nain 2 e fasilitador internasional nain 2 husi The Asia Foundation.

Rádio Liberdade Dili

Timor-Leste ameasa devolve ajuda esterna ne’ebé Austrália fó tanba hadau malu kona-ba Tasi Timór


Governu Timór ameasa ona atu devolve osan dolár milloens 80 ne’ebé simu hanesan ajuda esterna, ba fali Austrália karik Kambera kontinua ho argumentu katak fundu ne’e ekivale ba impostu relasiona ho gazodutu Bayu Undan nian. 
Tuir fonte ezekutivuTimór nian haktuir ba Lusa katak Governu rejeita “maka’as” ho argumentasaun foun hosi deklarasaun públika australiana nian kona-ba kestaun ne’e.

Díli protesta ho pozisaun Austrália nian, bazeia ba komunikadu ida ne’ebé iha finál fulan setembru ministra Negósiu Estranjeiru, Julie Bishop ho prokuradór jerál George Brandis ne’ebé argumenta katak ajuda estrenál ne’ebé kada tinan haruka mai Timor-Leste “la’os impostu gazodutu nian”.

“Dalaruma Kamberra sujere katak ajuda esterna ne’ebé sai hosi bolus kontribuinte australianu nian hodi ajuda Timor-Leste, afinál, impostu hosi empreza privada ida nian”, dehan fonte hosi Governu Timór.

“Timór lasimu ho argumentasaun katak ajuda esterna sai fali ba impostu. Karik sira mantén ho pozisaun ne’e maka Timor-Leste sei devolve fali osan ho valór refere ba Kamberra. Ami lasimu bainhira kontribuisaun orsamentu ne’ebé Austrália fó hanesan ajuda esterna, ikus mai dehan fali hodi selu impostu empreza nian”, hatutan.

Pozisaun timor-oan nian, haktuir lolos tiha ona iha karta ne’ebé haruka ba Kamberra, tuir fonte refere dehan.

Tuir Timor-Leste, problema hosi disputa ne’e maka relasiona ho “interpertasaun lolos hosi artigu 8(b) kona-ba Akordu Tasi Timor nian ne’ebé haktuir katak “oleodutu ne’ebé ba Timor-Leste sei ho jurisdisaun Timor-Leste nian” no “oleodutu ne’ebé pertense ba Austrália, sei ho jurisdisaun Austrália nian””.

Espesifikamente, kestaun hadau malu ne’e relasiona ho gazodutu entre kampo Bayu Undan, iha Tasi Timór nomós Darwin. 


Iha finál fulan setembru, Díli fó sai ona rekursu ba arbitrajen, hodi halo argumentasaun katak hakarak halo diálogu hodi rezolve impase kona-ba jurisdisaun, maski esforsu ne’ebé halo “lahetan rezultadu di’ak”.

“Ba Timor-Leste dalan ida de’it hodi rezolve litíjiu ne’e maka submete problema refere ba iha Tribunál Arbitrál ida, tanba bazeia ba Artigu 23 kona-ba Akordu Tasi Timór nian”, tuir komunikadu Governu nian.

Hanesan resposta Governu Australia sente “ladi’ak” ho desizaun ne’ebé ezekutivu timor-oan foti hodi hahú hala’o prosesu arbitrajen, hodi dehan katak nasaun rua ne’e tenke buka ko’alia ba malu ho “di’ak” atu nune’e bele rezolve kestaun hadau malu ne’e “liu hosi diálogu, duké ho fali asaun legál”.

“Governu Austrália ho Timór nian, atua beibeik katak Austrália iha jurisdisaun eskluziva ba iha gazodutu, inklui kona-ba kestaun tributária, hanesan buat ne’ebé konsistente ho Akordu Timór nian”, hatutan tan iha komunikadu australiana.

“Hanesan reprezentante australiana nomós timor-oan sira sira konkorda katak kada tinan Timor-Leste simu ona dolár milloens 8 hosi Austrália, desde gazodutu hahú funsiona iha 2006, la’os Timor-Leste simu fali impostu hosi gazodutu nian”, tuir komunikadu haktuir.

Timor-Leste rejeita pozisaun australiana ne’ebé konsidera tuir artigu 8 katak “fó absoluta no eskluziva jurisdisaun”, nune’e mos kona-ba tributasaun “ba iha estensaun oleodutu esportasaun nian nomós parte oleodutu ne’ebé situa iha Área Konjunta ba Dezenvolvimentu Petrolífera (ACDP)”.

Tuir Governu Timór, pozisaun Austrália nian ne’e “halo atu Timor-Leste lakon direitu jurisdisaun ba iha oleudutu nomós atividade hirak ne’ebé hala’o kona-ba ne’e”, hanesan buat ne’ebé “lakonsistente ho letra nomós espíritu hosi Akordu nian”.

Ba Estadu Timór, prinsípiu “jurisdisaun ne’ebé fó sai hanesan kompromisu ba konkluzaun hodi halo Akordu refere”, no dokumentu ne’e rasik hanesan “solusaun temporária ida ne’ebé halo atu parte rua hetan benefísiu hosi esplorasaun rekursu ne’ebé ezisti ba iha área maritime no ne’ebé oras ne’e hadau malu hela”.

SAPO TL ho Lusa 

Hakotu ona análize ba superfísie maritima iha parte leste Indonézia no Timor-Leste


Empreza franseza ne’ebé serbisu hamutuk ho entidade Indonézia nomós Timor-Leste nian, halo hotu ona análize detallada ida kona-ba superfísie ho kilómetru rihun 14 no subsolo marítima hosi rejiaun Timor-Leste no parte leste Indonézia nian. 

Halo ba iha faze haat, rekolla dadus hosi programa BandaSeis 2D BroadSeis hala’o hosi empreza jeosientífika CGG hamutuk ho Direasaun Jerál Petróleu no Gás hosi Indonézia (Migas) nomós ho Autoridade Nasionál Petróleu Timor-Leste (ANP).

"Tasi hosi Arko Banda hanesan zona entusiasmante no jeolojikamente bot, fó interese maka’as ba prospector petróleu nian", dehan Luc Schlumberger, visi-prezidente CGG responsável ba projetu foun iha komunikadu ida.

Tuir informasaun ne’ebé iha, inklui mos dadus kona-ba kamada sedimentár hosi soli rejiaun ne’ebé analiza ba, nomós ho dadus hirak ne’ebé ajuda hodi determina ninia kompozisaun.

Arko Banda hanesan kordaun ida hosi illa ne’ebé luan ba to’o iha parte arkipélagu indonézia nian, haleu rejiaun hothotu hosi illa Java ba to’o Buru, iha Molukas no ne’ebé engloba Mar Banda.

Forma hosi arku tektónika tolu, tanba rejiaun refere halo parte ba iha plaka tektónika hosi Austrália nomós Pasífika ho plaka euroaziátika.

Iha parte interna hosi arku bele hetan illa vulkánika, liu-liu, Sonda, Flores, Solor, Lomblen, Pantar ho Alor, iha fali parte liur maka illa antigun maibé la’os vulkánika hanesan hosi Sumba, Ruti, Sawu no Timór.

SAPO TL ho Lusa

Juiz Timor Oan iha Kapasidade Julga Kazu Emilia-Madalena


DILI - Kazu Eis Ministra Finansas Emilia Pires no Eis Vise Ministra Saude Madalena Hanjam, ensinu Supeior Privadu Fiar Juiz Timor oan iha Kapasidade atu kaer Kazu Koorupsaun hodi asegura Soberanu Estadu.

Tuir Vise Reitor I Universidade Dili, Alarico Mendoca Tilman katak Eis Ministra Finansas Emilia Pires no Madalena Hanjam neebe ba hatan iha Tribunal hanesan individu sira ba hatan tamba krime neebe mak komete pesoal.

Ita hotu tenki fiar ita nia juiz timor oan sira no sira iha boa vontade hodi asegura ita nia soberanu,” dehan Alarico ba STL Sesta (09/10/2015) iha ninia knar fatin, Kintal boot.

Nia esplika Kapasidade juis timor oan sira nian preparadu hodi halo julgamentu ba krime korupsaun, tamba Timor Leste sai nasaun tinan 13 ukun Aan no sira hetan formasaun liu husi kooperasaun ho nasaun sira seluk hodi kapasita juiz sira nian.

Iha fatin ketak Diretur Ejekutivu Luta Hamutuk Mericio Akara hatete juiz no prokurador hatudu sira nia kapasidade hodi halo julgamentu ba kazu korupsaun, neebe mak mosu lao dadaun laos ba Eis Ministra nain rua nian nee deit. Informasaun kompletu iha STL JOrnal no STL Web, edisaun Sabado (10/10/2015). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Kazu Koreanu - Joven Larisula, Tenki Investiga Klaen


DILI - Joventude suku Larisula, Postu Administrativu Baguia Munisipiu Baucau, husu Orgaun Estadu atu halo investigasaun klean ba kazu Koreanu ho Komoniade Larisula, tamba Koreanu sira fo sai Informasaun la tuir faktus.

Bazea ba Kronolizia neebe konta husi Vitima Kazu Larisula, Joao Amaral katak iha loron Segunda kuaze tuku lima loraik, vitima iha familia nia uma iha suku Larisula, maibe draiver husi kompaina Projetu Irigasaun iha Larisula foti Vitima iha uma.

Hau too iha sira nia kantor, direitur haruka ninia injineiru Timor oan ida no mos kondutor husi kantor laran no taka metin odamatan ho kadeira no meja atu nune hau labele halai sai hotu sira baku hau iha uma laran,” dehan Joao ba STL Kinta (08/09/2015) iha Aimutin, Comoro.

Nia hatete Koreanu sira mos lori kadeira basi hodi baku vitima, maibe vitima foti liman hodi satan, tan nee liman parte karuk kanek no sidadaun Koreanu ida foti kamera halo gravasaun lanu ba vitima leno fali ba sira nia maluk.

Iha fatin hanesan Portavos Joventude suku Larisula Franquelin da Silva Gusmao liu husi Konfrensia Imprensa hatete komonidade no estudante Larisula lamenta atuasaun eskuadra Polisia postu Administrativu Baguia, tamba husik livre sidadaun Koreanu maibe detein joventude neebe halo auto defeza ba ninia kolega. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (10/10/2015). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Laiha Resposta Hosi PN, Universidade 3 Konfirmadu Halo Demostrasaun Bot


DILI – Too oras nee Parlamentu Nasional (PN) seidauk fo resposta postivu ba ejijensia Movimentu Universitariu Timor Leste (MUTL), tanba nee universitariu 3 konfirmadu ona hahu hosi estudante too dosente tomak sei halo demostrasaun neebe mak boot hodi kontinua ejiji PN atu alteira lalais lei pensaun vitalisia.

Informasaun nee fo sai hosi Portavos Movimentu Universitariu Timor Leste (MUTL), Faustino Soares, ba STL iha fatin demostrasaun Kampus Central UNTL, Sesta (10/10).

Too loron ami seidauk hetan rejultadu positive hosi PN tanba sira seiduak hasoru ami atu diskute agora sei sira la mai kolia ho ami maka ami sei kontinua koli no halo manifestasaun no ami mos halo ona planu estratejia komesa ohin ba oin ami sei organija povu tomak, sosiadade sivil, veteranus hodi halo demostrasaun no universitariu 3 hanesan UNTL, UNDIL no UNITAL nee fiksu ona hahu hosi nia estrututa too kraik sei para eskola sementara hodi halo demostrasaun too hetan rejultadu,” hatete Faustino.

Nia hatutan oras nee MUTL mos hahu koalia ona ho Universitariu sira seluk hanesan DIT, IOB no UNPAZ atu hamutuk halo demostrasaun hodi hasai total pensaun vitalisia, tanba lei pensaun vitalisa fo liu benefisiu ba ukun nain sira inklui sira nia familia hanesan fen no oan.

Iha fatin hanesan, Oracio da Costa, neebe mai hosi UNDIL hamutuk iha MUTL hatete durante halo manifestasaun nee laos estudante mesak mak halo, maibe hetan apoiu tomak hosi Universidade ida-ida. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (10/10/2015). Thomas Sanches

Suara Timor Lorosae