sábado, 1 de outubro de 2016

Maneira Hapara Dezastre Mak Moris Atu Fó Hatene


DILI, (ANTIL) – Loron internasionál ba redusaun risku dezastre ne’ebé sei monu iha loron 13 fulan-Outubru sei fó tema kona-ba Moris atu fó hatene ka Live to Tell’ ho objetivu atu kria laloran koñesimentu kona-ba asaun sira ne’ebé foti iha mundu tomak atu hapara dezastre hosi reklama vida moris ema nian.

Uza loron internasionál ba redusaun risku dezastre iha fulan-Outubru 2016 atu fornese plataforma advokasia nian ida ba ema hotu governu nasionál, governu lokál, ajénsia jestaun risku dezastre, ajénsia Organizasaun Nasoens Unidas, Organizasaun Naun Govermentais, Cruz Vermella Timor-Leste no kresente vermella sosiedade sivíl nian.

“Hosi parseiru sira ne’e atu fornese apoiu ba implementasaun enkuadramentu sendai no susesu ba dezafiu sira atu nune’e ho atensaun partikulár ida kona-ba medida poupa moris iha tinan ne’e”, Diretór Jerál Ministériu Solidaridade no Sosiál (MSS), Euguenio João Armando de Maria Soares ba ANTIL iha Salaun CVTL, Kinta, (29/9).

Kampaña 2016 sei buka atu kria laloran koñesimentu kona-ba asaun sira ne’ebé mak ita foti atu reduz mortalidade iha mundu tomak.

The United Nations Office for Disaster Risk Reduction konvida Timor-Leste atu uza oportunidade komemorasaun atu fó hatene ba mundu buat ne’ebé mak halo ba implementasaun enkuadramentu sendai hodi hamenus mortalidade no hadi’a rezultadu saúde hosi dezastre.

Enkuadramentu sendai, Diretór esplika, objetivu atu salva ema nia moris, reduz risku dezastre ne’ebé halakon riku-soin no hadi’a sistema servisu ba jestaun risku dezastre nian.

Tanba ne’e, liu hosi komemorasaun, komunidade, governu  no parseiru sira bele hetan informasaun no konesimentu ne’ebé di’ak atu jere jestaun risku dezastre iha suku no aldeia laran hodi atinji meta globál hitu ne’ebé mak ko’alia iha enkuadramentu sendai.

Entretantu, MSS liu hosi Diresaun Nasionál Jestaun Risku Dezastre sei selebra loron mundiál ba risku dezastre iha Suku Vela-Luhu, Postu Admnistrativu Fatuberliu no Munisípiu Manufahi iha loron 13 fulan-Outubru tinan 2016. (jornalista: Zezito Silva; editora: Rita Almeida)

Primeira Dama: Taur Matan Ruak La’os Fundadór PLP


Primeira Dama, Isabel da Costa Ferreira hateten Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak la’os fundadór ba partidu foun PLP (Partidu Libertasaun Popular) maibé PLP mosu tanba espíritu hosi Prezidente Taur Matan Ruak nian.

“Prezidente la funda partidu ida. Maibé, partidu ne’e (PLP) harii ho espiritu Prezidenti nian hanesan mós Partidu Demokrátiku (PD) ne’ebé hari’i ho espiritu maun Xanana nian. 

Ne’e maka loos,” dehan Primeira Dama hodi responde ba públiku nia pensamentu ba involvementu Prezidenti Repúblika Taur Matan Ruak nian ba partidu PLP, hafoin ramata inkontru ho estudantes no Professores sira iha Eskola Sekundária Nicolau Lobato Tasi-Tolu, Dili, Kuarta (28/09/2016).

Iha biban ne’e, nia mós afirma dala ida tan katak, hanesan kaben no inan hosi oan na’in tolu (3) hosi Prezidente Repúblika nian, nia sei la apoiu Taur Matan Ruak tama partidu ka lidera partidu ida.

“Hanesan ha’u hatete ona antes katak hanesan kaben no sidadaun ho inan ba ha’u-nia oan na’in tolu (3) ha’u sei la apoiu Prezidenti Repúblika atu tama partidu ou lidera partidu ida. Ami hakarak Prezidente Repúblika sai hanesan aman, mestre, no amigu ba ami no mós ba povu Timor-Leste,” nia hatutan tan.

Isabel hatutan Timor presiza figura ida atu lidera timoroan sira no la presiza kargu Prezidente Repúblika ou tama iha partidu polítiku. ”Ohin ha’u ko’alia ho estudantes sira iha ne’e mós ha’u dehan, ita atu kontribui ba dezenvolvimentu país ida la presiza sai boot, ou muito menus tama polítika,” nia haklaken. (Jon)

Foto: Primeira Dama hasain foto hamutuk ho estudantes no profesór sira iha Eskola Sekundária Nicolau Lobato Tasi-Tolu, Dili, Kuarta (28/09/2016). Foto Matadalan/João dos Santos

Matadalan

Malaria and living environment


Gregorio Rangel, opiniaun

Iha artigu badak ida ne’e, hakerek nain deskreve  kona-ba saida maka malaria? Oinsa susuk hada’et parazita malaria ba ita ema, sintomas malaria, fator determinante sira ne’ebe’ hamosu kauza malaria.

Malaria hanesan moras hada’et. Moras malaria kauza husi susuk  (inan) anopheles. Susuk hada’et moras malaria ba ita ema wainhira susuk ne’ebe’

Infektado tata ita ema no trasfere parazita malaria ba ita ema nia ran. Wainhira parazita malaria existe ona iha ema ida nia ran maka sei mosu sintomas hanesan tuir mai: isin manas, ulun fatuk moras, ruin si’in, sente kolen, nausea ka laran sa’e, muta, no dala ruma akontese diareia. Malaria dala ruma akuza anemia ka ran menus no jaundice ka isin kinur (iha parte isin lolon no matan laran) tanba menus erytrocyte ka eritrositu ba pasiente malaria.

Fator sira ne’ebe’ kauza moras malaria maka hanesan fator humana (host) anfitriaun, susuk no fator ambiente. Fator hirak ne’ebe’ mensiona hanesan fator determinant ba transmissaun moras malaria.



Fator anfitriaun

Iha fator infitriaun sei deskreve liu kona-ba karakteristiku humana  no atividade loron-loron ne’ebe’ liga ho moras malaria.

Karakteristiku humana
           
1) Idade
            
Labarik idade minoria suscetivel hasoru moras malaria tanba labarik sira ne’ebe’ nutritivu dalaruma bele hetan moras malaria no mos labarik sira ne’ebe’ insuscetivel, maibe labarik sira insuscetivel sei laiha resistencia naton hodi hasoru infeksaun cerebral.
        
2) Sexu
            
Infeksaun malaria sei la hare ba sexu maibe wainhira kuandu infectar ba inan-isin rua maka sei hamosu anemia ka ran menus.

3) Imunidade

Ema ne’ebe’ iha ona istoria moras malaria, nia-isin iha ona imunidade haosru moras refere. Nune’e mos ba maluk sira ne’ebe’ hela iha area endemiku malaria.

4) Kondisaun nutriente

Sidadaun ne’ebe’ moris ho kondisaun nutriente la dun di’ak no sira ne’ebe’ hela iha area endemiku suscetivel hasoru moras malaria.

b. Komportatmentu humana

1) Ba ema sira ne’ebe’ toman ona hela iha liur (la tama uma laran) to,o rai kalan, maka     vektor sempre eksofilik no eksofagik ne’ebe’ fasil liga ho susuk.

2) Konsensia humana kona-ba malaria ne’ebe’ influensa  boa vontade ita ema hodi elemina malaria liu husi dalan hamos no kuidadu ambiente, toba iha muskiteru laran, no seluk-seluk tan (nst).. 

3) Monta gauze ba ventilasaun, janela hodi hamenus no satan susuk labele tama uma laran hodi tata ita ema.

4) Uza repelen hases an husi susuk ne’ebe’ ho intensaun prevene husi susuk tata.

Aleinde komportamentu ne’ebe’ mensiona, atividade ita ema hanesan, represamentu, halo estrada, minerasaun dalawain hamosu mudansa ambiente ne’ebe’ benefesia ba espalha malaria. Iha parte seluk, karakteristiku husi ita ema hodi hamosu kauza malaria hanesan fatin prorpriu balun maka edukasaun,  agrikultor domestica, nst.

Edukasaun ba kada individu ne’ebe’ kategoria a’as ona espera komportamentu lao tur ita nia nivel edukasaun, maka hanesan prevene moras malaria. Ba inan-feto sira ne’ebe’ ho kualidade edukasaun avansadu ona, sira nia kuinesementu mos klean kona-ba prevene moras malaria ba sira-nia oan.

Agrikultor domestika sira mos hanesan wainhira halao servisu tuir oras no tuir tempu, signifika katak hahu halao servisu hafoin loron matan sae no para sedu molok loron matan tun, hodi prevene susuk nia movimentu iha tempu rai sei iha mahu be’en no rai atu kalan.

2.Susuk

Susuk anopheles existe iha area tropikal no sub tropikal, maibe dalaruma existe iha area klimatika naton iha area arktika, no mos incomum hetan iha altitude husi 2000-2500 m. Efektividade husi vektor hodi transmitte hetan influencia maka hanesan:

a. Densidade vektor besik liu ba assentamentu humana

b. Gosta supa ema nia-ran

c. Frekuensia supa ema nia-ran (komforme husi temperatura)

d. Durasaun sporogonia (parazita flourescente iha susuk nia-knosen maka sai efektivu)

3. Fator ambiente

a. Ambiente fiziku

1) Temperatura

Temperatura influenca hasoru durasaun tempu inkubasaun ekstrinsik (longu, kurtu siklu sprorogonia). Ida ne’e liga ho transmisaun malaria. Kuandu temperatura a’as 20-30 C ne’ebe influensa durasaun inkubasaun ekstrinsik menus.

2) Kelembaban udara

Umidade tun hamenus idade susuk, umidade tun liu maka 60% para susuk sei bele moris. Uminidade ne’ebe’ sa’e halo susuk ativu hodi tata ita ema.

3) Ketinggian

Geralmente malaria menus ho altitude ne’ebe’ a’as, tanba menus husi temperatura normal. Iha altutude 2000 m incomum iha transmisaun malaria.

4) Ventu

Velosidade no dirasaun anin liga ho kapasidade susuk semo (flight range). Velosidade anin iha tempu loron matan sa’e no loron matan tun influencia susuk ne’ebe’ semo tama-sai uma laran. Velosidade anin bele destina dirasaun susuk semo.

5) Udan

Siklu moris no forsa susuk influensia husi fluktuasaun udan. Udan ho loron ne’ebe’ mai la tuir tempu talve habo,ot raça susuk anopheles ho perfeito. Maibe laos ba susuk hotu-hotu.

b. Ambiente kimika

Ambiente hanesan produsaun masin influensa standard masin ba fatin ninhada.

c. Ambiente  Biolojia

Iha vantajen no desvantajen ba ambiente biolojia influensia hasoru susuk nia-moris. Porezemplu: existencia husi planta agua, hanesan planta mangue, algae, bele proteje direita larva susuk husi loron matan no attake husi animal seluk. Nune’e mos presenca husi animal konsumu larvae hanesan ikan nila, mujair nst.

Folin Laek


Rafael Ximenes “Rafy” Belo*

La espera atu akontese. Tekitekir de’it, ha’u tenke simu. Moras, moras no moras tebes!

Fuan ne’e dodok, ran lulik ne’e atu sai engarafadu tan de’it ó.

Ha’u sente moris sai folin laek. “Bukanlah perpisahan yang kutangisi namun pertemuan yang kusesali”. Ha’u sita Trio Ambisi nia knananuk. Tan ne’e realidade ida. Ha’u la nega.

Ohin ó la iha ha’u matan, dook husi ha’u sorin. Ha’u la hatene ba ne’ebé?

La iha lia anin ka novidade ruma. Ha’u hein no hein la iha lalatak ruma mosu. La iha lian ruma hasee mai. La hatene huun no rohan.

Seraké o sei hanoin ha’u?. Ha’u lahatene. Ha´u sala sá. Dúvida!

Se uluk kedas ha’u hatene, ha’u lakohi lakon tempu. Se hori uluk ha´u deskobre, ha´u lakohi haterus aan.  Se uluk deskonfia nanis, ha’u mós lakohi preokupa. La buat ida. Ha’u rekoñese, ne’e ha’u nia sala.

Ohin, Ha´u sai vítima. Vítima ba ó nia hahalok ne´e. Hahalok ne´ebé ha´u nunka imajina, atitude ne´ebé ha´u nunka hanoin antes. Afinál, ó hanesan ne´e!.

Iha ha´u nia oin ó hatete ida, iha kotuk ó halo seluk. Ha´u arepende tebes tan koñese ó!

Hanoin hikas tempu uluk bainhira hasoru malu, ha´u laran kanek. Fofoun, ó nia lia fuan midar hanesan banibeen, morin hanesan aifunan roza maibé agora tarak liu fali aitarak, kro’at liu fali lamina. Hipokrata (munafik) duni!

“Se karik uluk ha´u la hasoru nia kala ha´u la sai nune´e,” ha´u dada iis.

Iha fatin hakmatek ida ne´e, tuur hanoin hikas loron dahuluk. Hateke. Anin huu habidu aitahan namlaek, monu fó sasin iha ha´u mesak ne´e. Fuan ne´e moras hanesan daun, sona borus. Basá ó hafo´er ona ha´u neon, ó tetak ona ha´u aten, ó harahun ona ha´u esperansa. La buat ida ha´u mak terus! Terus tan domin falsu ne’e, tan bosok ne’e.

Ha´u nia mundu hahú lakon nia roman. Kbiit nakukun mai dadauk. Ha´u nia dalan kotu dadauk ona maske ha’u tane ó hanesan bee la monu rai.  Ikus ha’u arepende rasik. Hakfodak, buat hotu liu ona. Hela ho esperansa de’it.

Sé ó fuan sei iha karik, tatoli netik liafuan ruma mai! Sé iha neon karik katak netik liamenon mai, nune´e ha´u buka dalan seluk, la hein bebeik. Ka ó satisfeitu, tan hakanek ona ha’u fuan?. Ha’u labele hatene.

Ha’u hateten nune’e, la’os katak ha’u ki’ak tan domin. Ha’u espresa nune’e la’os tan krize ba feto. Tan ha’u mós mane ida.

Ha’u nia tilun manas demais, ha’u nia pasiénsia mós kuaze atu laek hasoru laloran anin sira. Todan!. Laran ne’e mós tuku-tuku. Tuk tak, tuk tak.

Laran ruarua. Hmmm, hanoin no tetu ba mai:“Eipah! Difisil atu haluha!” ho nonok laran ne´e ko´alia hodi hanoin hikas ó nia promesa uluk bainhira hasoru malu iha tasi ibun, bainhira laran monu ka apaixonadu iha hateke dahuluk ne’e. Tan ne’e, ha’u rona buat barak kona-ba ó maibé ha’u la fiar.

Tanbasá? Hanoin de’it. Lia anin deit. Ha´u labele tolan tomak no fiar lalais de´it. Basá bele tebes, bele mós bosok tan lia anin bele sobu relasaun.

Ha’u buka konfirma maske ho laran manas, ran nakali! Ha’u pasiénsia.  Tan ema dehan pasiénsia bele manan buat hotu.

Nune’e iha Domingu loraik molok loron matan hasubar aan iha loromonu, ha’u hanoin atu ba buka nia. Hateten sai de’it, nia mak Noy. Isin mutin, ain aas, fuuk-been karakolada hanesan laloran tasi. Bonita loos! Durante ne’e, la hatene huun no rohan, kle’ur ona nia lakon husi ha’u.

Tan lakohi haterus demais ha’u sentimentu, segunda dader ha´u ba hein iha “Merkadu Lama” terminál mikorelete 01 diresaun Becora nian. Buka atu hetan Noy maibé lakonsege. Kle´ur tiha, nein lalatak ka oin ida mosu. Ha´u mós hahú baruk. Iha ha´u nia laran, hahú haksesuk malu namanas hanesan loos funu boot ida.

“Di´ak liu, ba ona ga hein lai ehhh?” laran ne’e haksesuk malu.

Ikusmai, ha´u deside hein tan oituan. Atu fó kbiit hodi hein nafatn, ha’u koko dere liuhusi telemovel, maibé hatan hikas de’it:“Timor Telecom, fora da área cobertura. Por favor tenta mais tarde”. Ha’u murmura, ran nakali hikas tanba maske rede komunikasaun hothotu ha’u uza atu buka no hetan nia maibé la ligadu. Iha ha’u nia hanoin hateten: “Ha’u kala hein  saugate de’it”. Ha’u esforsu lerek de’it. Folin laek.

Hateke ba mai, nein lalatak ida mai, nein lian ida hatada netik mai. Tekitekir, la espera lian ida hasee no komprimenta ha’u.

“Olá, ba ne´ebé?” Ha´u mós hakfodak. Hanoin kala nia mak mai ona ne’e. Afinál lae! maibé Nyna, Noy nia amiga di´ak. Ha’u koñese nia tanba Noy.

Nune´e ha´u mós hatan hodi koi ulun ho moemoe: “Hein Noy”.

Nina husu tenik: “Noy ga?”. “Sim,” Ha´u hatan hikas.

Loron ida ne’e ha’u haree oinseluk loos la hanesan babain. Nyna bonita tebes. Tan bonita tebes, Hakfodak. Ha´u nia matan nakfilak haree Nina ha´u laran monu. Lakon hanoin ba Noy, ha’u tenta soe iska hodi hakail Nyna nia domin. Lalais de’it, mikrolet mós mai no para kedas iha ami rua nia oin.

“Adeus, ha’u ba ona. Até logo!” hateten Nyna ba ona tanba dehan atividade urjente ida. Ha’u sente sorte ne’e liu lalais loos hanesan anin. Ha’u suspire teni.

Wkwk! Tempu ne’e kedas, hakfodak Noy mós hakat mai, tan ema barak husi dook nia la haree ha’u. Nune’e, ha’u helik, husi kotuk ha’u hakat no hapara ninia la’o no hakat.

“Durante ne’e ó ba ne’ebé?” ha’u husu, la komprimenta.

“Hiss, nusa?,” Noy hatan ho kasar. “Hirus ka?” ha’u husu dala ida tan. La hatene tanba sá ho ritmu lian ne’ebé aas tan de’it, nia hatan teni: “Nusa?”. “Noy ko’alia neneik la di’ak ka? La kuidadu liu ita nia sentimentu,” ha’u hatan hikas ho laran maus.

Maske nune’e Noy la preokupa ho saida maka ha’u ko’alia ba nia. Nia kontinua ho lian maka’as. Ha’u lakon pasiénsia, oin mean ho hirus, ha’u hatan hikas:

“Ha’u dehan ba ó! Ha’u mai la’os atu esmola ka tane liman maibé hakarak hatene de’it”. “Maksud?” nia hatan tenik ho lian maka’as ba bebeik tan de’it. Tan iha ema barak nia leet, ha’u pasiénsia nonok. Nia haree ha’u nonok nia mós nonok ona. Ha’u nia laran mós hahú ruarua ona.

Iha ha’u nia neon, ha’u hanoin: “La buat ida, karik hakarak halo nune’e mai ha’u”. Domin sempre la’o nune’e. Ha’u konsiente mesmesak. Noy loron ohin ha’u la biban ko’alia tan buat barak ona kona-ba ita rua nia relasaun tan situsaun ne’e halo ha’u hahú komprende buat barak kona-ba ita rua nia domin katak la to’o duni ona rohan hanesan fofoun ita rua promote ba malu bainhira fofoun hasoru malu. Nune’e liafuan ikus husi ha’u ba ó tanba ha’u labele ko’alia no hasoru diretamente tan ona ó, hahú husi ohin ba oin iha moris ne’e liu husi hakerek ne’e ha’u hateten sá mak iha ha’u nia hanoin no imajinasaun molok ita haketak no fahe malu.

Noy! Ó ema di’ak maibé ohin loron oin seluk. Noy ida agora lahanesan ida ha’u koñese fofoun. La buat ida. Maibé keta haluha katak durante ne’e ó maka ema ida ne’ebé ha’u fiar tebes, ó maka ema ida ne´ebé durante ne´e ha´u tau laran no ó mak ema.

Ha’u mós iha dignidade nu’udar mane, se ó hetan ema seluk di’ak liu ha’u naran imi rua haksolok. Maske ó halimar ho ha’u nia sentimentu durante ne’e maibé importante ha’u labele halo nune’e ba ó. Ha’u respeitu ó!

Se buat ruma la di’ak ka falta husi ha’u, tansa uluk ó la hasee, nune’e ha’u lalika espera demais. Se ha’u la merese ba ó, tansa uluk ó taka ibun?. Ha’u hatene aan, ha’u la iha buat hothotu atu halo no fó ba ó maibé ha’u sempre halo buat hotu atu hadomi ó ho laran no fuan ne’ebé kle’an ho ha’u nia maneira rasik, ho ha’u nia jeitu rasik.

Ha’u la hirus la rai odi ba ó. Ha’u agradese tan ó halo ona ha’u laran moras hodi ha’u bele komprende saida maka domin. Ha’u agradese ba ó tan ó hanorin ona ha’u oinsa atu fiel (setia) maske ikus ita la hamutuk.

Buka seluk ba, ha’u mós sei buka seluk maske la furak no bonita hanesan ó maibé importante nia hadomi ha’u tuir saida maka ha’u iha. ADEUS, ita para ona. Ita nia relasaun kotu ona. Good by!! *

*Matadalan, iha Literatura

LA JUSTU, GASTA MILLOENS 2 BA MANUTENSAUN NAKROMA


Iha tinan fiskal 2016, Governu liu husi Ministeriu Obras Publikas, Transportes no Comunicasoens (MOPTC) halo ajudikasaun direta ba kompanhia nasional ida hodi halo manutensaun annual ba Roo Nakroma ho valor orsamentu milloens 2 USD.

Montante orsamentu ne’e sura ho orsamentu sai husi Dili ba Indonesia no ba naik doc iha Surabaya. Maibe, tuir predisaun Diretor Atauro Expres, Lourenço de Oliveira nian katak, montante orsamentu ne’ebe aloka ba manutensaun roo Nakroma ne’e boot tebes no lajustu.

Vise Prezidenti Camara Comerçio no Industria Timor-Leste (CCI-TL) ne’e halo kalkulasaun katak, orsamentu rajuavel ne’ebe tenke aloka ba manutensaun roo Nakroma wainhira ba espesial naik doc bele porvolta deit US$ 1,000.000 (millaun 1 USD) sura kedas ona ho orsamentus gastus ba minan husi Dili-Surabaya no Surabaya-Dili.

Manutesaun ba roo bele konsidera iha oin rua maka importante tebes. ida, manutensaun annual ne’ebe roo tenki ba halo manutensaun tinan ida dala ida no seluk fali, manutensaun espesial ne’ebe roo tenki obrigatoriu halo manutensaun jeral tinan lima dala ida.

“Hau la hatene, manutesaun Nakrooma ida tinan kotuk nian ne’e tama iha kategoria manutensaun annual ka manuteunsan espesial. Se manuteunsaun annual ou espesial, osan US$ 2,000.000 boot tebes. Tanba esperensia ne’ebe iha manutensaun espesial ba rooo hanesan Nakrooma ne’e bele as liu maka US$ 1,000.000,” hateten Lourenço de Oliveira, hodi responde JNDiário iha nia residensia, Manleuana, Dili, Kinta (29/9/2016).

Mesmu iha tinan kotuk Governu hasai ona US$ 2,000.000 hodi lori Nakrooma ba niak doc iha Indonesia, maibe la garante sustentabilidade operasaun Nakrooma nian, tanba ne’e, iha tinan ne’e, Governu propoin tan osan balun  menus husi US$ 2,000.000 atu halo manutensaun annual iha deit Porto Dili.

Informasaun ne’ebe membru Parlamentu Nasional husi Bankada FRETILIN, Manuel Castro, levanta iha plenaria, foin lalais ne’e, katak, manutensaun  Nakroma iha Surabaya la masimu tanba speart part ne’ebe troka la’os orijinal.

Lourenço Oliveira ne’ebe sai mos parseiru Governu nian hodi hatama Nakroma mai Timor Leste esklarese katak, koalia kona-ba manutensaun annual dog nian ladun todan, tanba haree liu ba deit roo nia isin lolon (fase roo kidun), haree roo nia as, haree nia baling-baling, no haree ninia speart part balun ne’ebe kleuk karik troka fila-fali.

Kona-ba manutensaun ba nia makina sira ne’e, Lourenço hateten, depende ba nia oras operasaun. Ne’e hanesan manutensaun rutina ne’ebe haree ba nia filtru  no tenke haree ninia nesesidades balun tan. Atu dehan deit katak, roo ne’e presiza liu maka tenke pinta bei-beik.

“Atauro Expres mesmu ki’ik no to’o agora diak nafatin tanba hau halo hela deit manutensaun rutina, manutensaun annual no manutensaun espesial. Keta haluha roo ne’e tenki pinta bei-beik,” hateten Lourenço de Oliveira.

Nia fo suzestaun katak, manutensaun ba roo ida la bele halo estimasaun ba nia presu, maibe tenki iha ninia estudus viabilidade hodi hetan jutifikasaun. Normalmente, Lourenço hateten, ba nia roo Atauro Expres, atu ba manutensaun espesial nia kontaktu  uluk BKI (Biro Klasifikasi Indonesia) no kontaktu ba MK-Japaun tanba roo ne’e produs iha Japaun hodi fo nia  referensia para entrega ba BKI halo revita jeral ba roo hodi haree roo nia plat ne’e mihis ona ka seidauk, nia espeart part no nia kondisaun jeral. Nune’e, BKI fo fali rekomendasaun hodi hateten, roo ne’e presiza hadia maka ida ne’e atu bele hetan kalkulasaun justu ba nia presu manutensaun.

Wainhira hetan ona jutifikasaun husi BKI, Lourenço hateten, hafoin lori ba negosiasaun iha fatin naik doc nian hodi buka hatene kona-ba se troka roo ida nee nia sasan hira no hadia roo ida ne’e nia kondisaun hira.  Tanba ne’e, tuir Lourenço, roo hanesan Atauro Expres ne’e halo manuteunsaun annual nian gasta deit mak US$ 90.000 hamutuk ona ho mina ba mai Dili-Surabaya.

Nia dehan, ba espesial manutensun ba roo Atauro Expres masimu liu mak US$ 200.000 deit. Tanba ne’e, kompara ho roo Nakrooma nian manutensaun ho orsamentu US$ 2.000,000 tinan-tinan boot liu.

Lourenço fo sasin katak, roo Nakroma ne’e foun tanba seidauk to’o tinan 15 kompara ho Atauroo Expres nia tinan  22 liu ona.  Tanba ne’e, Nakroma nudar roo foun maka ninia manutensaun ne’e ladun todan.

Roo Nakroma iha mesin rua, tanba ne’e nia gasta mina 80 litrus deit kada oras. Se konta tan ho ausiliariu enzim nian (makina eletrisidade)  hamutuk 150 litrus oras ida. Nune’e, kaundu roo ne’e operasaun la para iha oras tomak ida nia laran bele gasta deit mina 300 litrus.

“Kona-fali osan ba selu kapitaun ho ema ne’ebe servisu iha Nakroma nia laran provolta ema nain 16, maka selu fulan ida la to’o US$ 10.000. Nune’e, gasta ba pinta roo iha manutensaun rutina nian ho medida roo Nakroma nian la bele liu US$ 3.000. Tanba ne’e, kaundu Nakroma ba annual dog (manuteunsan annual nian) masimu liu maka US$ 250.000,” afirma Lourenço Oliveira.

Se Nakroma tenki halo espesial dog, Lourenco hateten, tanba Nakroma roo foun, maka masimu orsamentu ne’ebe tenki gasta US$ 1.000,000 konta ho ona osan operasoens nian ba mai Dili-Indonesia.

“Se tinan-tinan Governu gasta US$ 2.000,000 ba halo manuteunsaun, diak liu ita rai hamutuk to’o tinan rua dala ida ita bele sosa roo foun, tanba roo tipu hanesan Nakrooma ne’e bele sosa ho montante orsamentu mileons 4.5 USD,” afirma Lourenço de Oliveira.

Roo Atauro Expres ne’ebe sosa iha 2005 to’o agora  foin maka ba naik dog dala 2 tanba ninia operasaun mos ladun maka’as no Governu mos iha ona Nakroma atu atende operasoens Dili-Atauroo no Oecusse, tanba ne’e  Atauro Expres halai wainhira ema aluga ou familia hakarak  halo viazen ba Atauro ho Oecusse.

Atauroo Expres nia manutesaun, lor-loron ema tenki iha roo laran, kompostu husi kapitasaun, mekaniku no seluk seluk tan. Masimu fulan-fulan hasai osan ba ema sira ne’e nia salariu la to’o US$ 4,000.00 tanba roo ki’ik.

Antes ne’e, Vise Ministru MOPTC, Inacio Moreira, esklarese katak, oras ne’e dadaun Governu muda fali modelu manutensaun ba Nakroma tanba ne’e nia prosesu ba manutensaun ne’e iha hela aprovizionamentu.

Vise Ministru Inacio Moreira mos  halo reuniaun ona ho Prezidenti APORTIL ho ninia fokais sira hodi koalia ona prosesu manutensaun ba Nakroma no muda mos modelu manutensaun nian, katak, manutensaun hotu-hotu sei halo deit iha rai laran, maibe  ba ninia tenderizasaun sei halo prosesu aprovizonamentu.

Iha nia servisu fatin, Edefisiu MOPTC, Caicoli, Segunda (19/9/2016), Inacio Moreira mos esklarese katak, wainhira manutensaun ne’ebe sei halo iha Outrubru ou Novembru, tinan ne’e, nia kustu mos la bele boot liu US$ 200.000.

“Atu halo manutensaun ba iha nasaun ne’ebe ami sei halo hela prosesu aprovizonamentu, entertantu konaba prosesu tenderizasaun atu loke ba publiku ne’e kompetensia ami nian, maibe ami kordena ona ho APORTIL,”informa Inacio Moreira.mia

Jornal Nacional

MUTL EJIJI PN HALAKON REGALIAS TOMAK


Movimentu Universitariu Timor Lorosae (MUTL) kontinua  ejiji ba Parlamentu Nasional (PN) atu halakon regalias tomak Lei Pensaun Vitalisia (LPV).

“Nudar ita hotu hatene katak, MUTL durante ne’e sempre insiste ba orgaun Estadu, liu-liu Parlamentu Nasional (PN) atu halo revizaun ne’ebe mak fundamental ba lei numeru 1/2007, pensaun mensal vitalisia deputadu sira nian no nia regalias sira seluk nune’e mos lei numeru 7/2007 estatutu titulares orgaun soberanu nian, tanba MUTL konsidera lei refere sei kria sosiedade ne’ebe mak dezikilibru sei halo mohu osan povu  nian husi mina no gas, sei prejudika sustentabilidade ekonomia TL  nian ne’ebe sei halo  barukten sosiedade ne’ebe ho idade produtivu inklui sei habokur grupu kikoan balun  nune’e sei hamosu klase burgesia iha TL,”afirma portavoz MUTL, Faustino Soares  liu husi konferensia imprensa iha kampus sentral  Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL) Kinta (29/9/2016).

Portavoz MUTL haktuir, esforsu ne’ebe durante ne’e sira foti ba publiku la’os ona ajende MUTL nian deit, maibe entidades hotu inklui Prezidente da Republika (PR), Taur  Matan Ruak eis orgaun titulares, no eis membru PN balun konkorda ona atu halo mudansa ne’ebe signifikante hodi responde ba ejijensia publiku, maibe na realidade husi prosesu  halo revizaun ba lei refere maske tama ona ba faze aprovasaun generalidade iha PN hatudu katak, la halo mudansa signifikante hodi responde ba publiku ninia ejijensia.

“Bazeia ba  projetu   lei ne’ebe ma hetan ona aprovasaun generalidade katak, nafatin propoin ba eis prezidente da republika 100% ba eis PM, ba Prezidente PN no eis prezidente tribunal rekursu tun deit ba 60% inklui iha nafatin direitu regalia sira seluk ne’ebe mak halo grupu kikoan ida ne’e sai previleziadu iha TL,”MUTL preokupa.

Mudansa  iha projetu LPV ne’e MUTL konsidera la justu nafatin ba povu, tanba lakonsidera MUTL no sosiedade sivil inklui publiku tomak nia petisaun ne’ebe  durante ne’e hato’o ba PN.

“Nune’e MUTL  hakarak ejiji ba PN liu-liu komisaun espesializada ne’ebe mak halo pareser ba lei refere atu  konsidera publiku nia ejijensia durante ne’e hodi bele hetan mudansa ne’ebe signifikante no fundamental. Nune’e  nafatin fo hanoin ba deputadu sira katak, sei iha posibilidade  hodi halakon total ba lei refere tanba  bainhira la halakon mak  futuru oin mai sei lori problema ou malisan at ba Estadu TL nia futuru,”esklarese nia.

Alen de ne’e MUTL husu ba membru PN, husu mos ba Partidu Politiku sira atu ho seriedade diskute asuntu ne’e ho nia bankada sira  iha PN, nune’e revijaun ba lei refere iha signifikante ba povu nia ejijensia.ola

Jornal Nacional

Lee liu iha Timor Agora

KOMUNIDADE TENKI HAMOS AMBIENTE


Ministeriu saude husu komunidade atu hamos ambiente hodi prevene virus ZIKA, ne’ebe agora aumenta makas iha nasaun viziñu hanesan Indoensia no Singapura.

“Ami husu ita hotu nia partisipasaun atu kombate virus ZIKA iha ita nia nasaun, mai ita hotu hamos uma ninin liu husi atividade hanesan labele soe for arbiru, fase no taka metin balde ka bidon ne’ebe rai bee mos ba, hakoi kalen no botil aat, hamamuk bee iha roda no vazu aifunan,”hato’o xefi departementu promosaun no edukasaun saude MS, Misliza Vital ba jornalista sira iha MS, Kuarta (28/9/19).

Nia esplika, moras zika ho moras dengue laiha deferensia, tanba moras rua ne’e nia transmisaun husi susuk Aedes Aegypti no susuk ne’e tata ema iha loron deit, tanba ne’e ema hotu tenki evita no hadok aan husi susuk liu husi hamos ambiente.

Misliza subliña, vasinasaun ba virus zika laiha, maibe halo prevensaun liu husi hatais roupa, uza aimoruk susuk, rega aimoruk sususk iha uma laran, toba iha muskiteiru laran, taka janela ho redi no hamos susuk knuk.

Tantu Ministeriu Saude to’o agora seidauk indentifika ema hira mak kona moras husi virus ZIKA, mesmu lao makas ona iha nasaun viziñu.
Tuir estatistika husi organizasaun saude mundial (OMS) hatudu katak, iha nasaun Singapura ema nain 333 mak sofre ona moras husi virus ZIKA.

MS hari’i komisaun ba moras sortu

Alende ne’e, Ministeriu Saude hari’i grupu komisaun ba moras sortu atu halo prevensaun ba moras zika iha Timor Leste.

“Ami hari’i mos komisaun ba moras surtu, komisaun sortu ne’e laos foin mak hahu agora, maibe eziste tiha ona iha tinan kotuk liu ba. Komisaun sortu ne’e kompostu husi diretur jeral mai to’o xefi departamentu hotu hodi halo prevensaun ba virus Zika,”informa  xefi departementu promosaun no edukasaun saude MS, Misliza Vital ba jornalista sira iha MS, Kuarta (28/9/19).

Nia hatutan, atividade ne’ebe importante ba ministeriu saude halo mak, sensibiliza informasaun ba komunidade konaba virus ZIKA, nune’e sira bele iha koñesementu.

Nia hatutan, MS koordena ho munisipiu Dili ne’ebe hetan suporta husi Organizasaun Mundial da Saude (OMS) halo prevensaun iha Airoportu, hodi halo cekup ba pasajeirus ne’ebe tama mai.

“Ami iha ona unidade saude iha airoportu, iha fatin entrada iha ona pesoal saude ho materia virus ZIKA nian, no ami koko halo atividade survelensia ativu ne’e,“esplika nia. Car

Jornal Nacional

Negociações de paz em Moçambique suspensas até 10 de outubro


O Governo moçambicano, o principal partido de oposição (Renamo), e a mediação internacional suspenderam hoje as negociações de paz até 10 de outubro, para analisarem em separado os pontos em agenda, disse à imprensa fonte do processo negocial.

"Esta pausa vai servir para a análise dos assuntos que já estão na mesa ", afirmou, à imprensa, o coordenador da equipa de mediadores internacionais, o italiano Mario Raffaelli, falando no fim da sessão negocial.

De acordo com Raffaeli, o Governo e a Renamo (Resistência Nacional Moçambicana) vão refletir durante o período de suspensão em torno da exigência do principal partido de oposição de governar nas seis províncias onde reivindica vitória nas eleições gerais de 2014 e a cessação dos confrontos militares entre as Forças de Defesa e Segurança e o braço armado do principal partido de oposição.

Além do estudo dos referidos pontos de agenda, acrescentou Mario Raffaelli, as partes terão espaço para a preparação de documentos sobre os pontos de agenda que estão a ser debatidos.

"É uma pausa oportuna e que coincide com uma data importante [4 de outubro, dia da assinatura do Acordo Geral de Paz de 1992]", afirmou.

O coordenador dos mediadores adiantou que a subcomissão criada para a preparação de um pacote legislativo sobre a descentralização continuará os seu trabalhos.

Esta é a segunda suspensão do atual processo negocial em Moçambique a pedido dos mediadores.

Além da exigência do maior partido de oposição de governar em seis províncias onde reivindica vitória eleitoral e a cessação imediata dos confrontos, a agenda do atual processo negocial integra a despartidarização das Forças de Defesa e Segurança, incluindo na polícia e nos serviços de informação do Estado, e o desarmamento do braço armado da Renamo e sua reintegração na vida civil.

A região centro e norte de Moçambique tem sido palco de confrontos entre o braço armado do principal partido de oposição e as Forças de Defesa e Segurança e denúncias mútuas de raptos e assassínios de dirigentes políticos das duas partes.

As autoridades moçambicanas acusam a Renamo de uma série de emboscadas nas estradas e ataques nas últimas semanas em localidades do centro e norte de Moçambique, atingindo postos policiais e também assaltos a instalações civis, como centros de saúde ou alvos económicos, como comboios da empresa mineira brasileira Vale.

Alguns dos ataques foram assumidos pelo líder da oposição, Afonso Dhlakama, que os justificou com o argumento de dispersar as Forças de Defesa e Segurança, acusadas de bombardear a serra da Gorongosa, onde presumivelmente se encontra.

A Renamo exige governar em seis províncias onde reivindica vitória nas eleições gerais de 2014, acusando a Frente de Libertação de Moçambique (Frelimo, no poder há mais de 40 anos) de ter cometido fraude no escrutínio.

SAPO TL com Lusa

“LU KRUMA – RÉGULO E HERÓI DE TIMOR LOROSAE” VAI ESTAR HOJE EM LISBOA


Lu Kruma e o povo maubere escreveram com o seu próprio sangue uma das muitas páginas imortais da luta de libertação da sua Pátria, Timor Lorosae.

É esse régulo e herói timorense que vai estar em Lisboa, praticamente ao lado da Assembleia da República, em São Bento, na rua com esse nome, no número 182. Não será propriamente o régulo em pessoa que ali vai estar, após imensos anos depois de sua morte física, mas irá estar em espírito e absolutamente presente na apresentação do livro de Fernando Correia Lu Kruma, Régulo Herói de Timor Lorosae.

A apresentação do livro de Fernando Correia foi honrosamente delegada no proeminente escritor timorense Luís Cardoso (Takas), o local é a Biblioteca Por Timor, às 18:30 de hoje, sexta-feira, 30 de Setembro de 2016.

A apresentação do livro é aberta a todos. Estamos todos convidados para conhecer Lu Kruma, o régulo e herói timorense que galvanizou o seu povo para resistir estoicamente à invasão de Timor Lorosae pelo poderoso império japonês em 1942, no dealbar do fracasso da invasão nipónica aos povos asiáticos, do sudeste asiático e Pacífico, tendo também por objetivo a Austrália.

Hoje, 30 de setembro, a partir das 18:30, na Rua de São Bento, 182-184, em Lisboa, Lu Kruma espera por si. Não falte.

Timor-Leste hakarak medida integrada hodi hatan ba vulnerabilidade ba tráfiku ema


Timor-Leste iha “vulnerabilidade espesiál” hodi halo krimi relasiona ho tráfiku ema, maibé atu kombate problema refere presija iha medida integrada no la’os de’it represiva, tuir ministru Justisa Ivo Valente dehan ohin. 

Tuir Ivo Valente, vulnerabilidade iha tanba lokalizaun nasaun, ba “kondisauun naturál hosi ninia fronteira teresestre nomós luan hosi ninia fronteira marítima”, tanba ne’e maka presija duni medida forte ida, hosi kombate krimi refere.

“Maibé atu estuda problemátika ne’e lato’o bainhira ho de’it medida represiva, tanba molok ne’e tenke adota solusaun olístika no integrada, ne’ebé maka mdeida preventiva, medida protesaun no medida reabilitasaun, maka asumi papel fundamentál liu”, nia dehan.

Ivo Valente ko’alia lia hirak ne’e durante serimónia abertura ba semináriu internasionál ida iha Dili, relasiona ho reuniaun akompañamentu Komisaun Traballu kona-ba Tráfiku Seres Umanus hosi Konferénsia ministru Justisa Nasaun Lian Ofisiál Portugés (CMJPLOP).

Sorumutu ne’ebé konta ho reprezentante Estadu membru CPLP (Komunidade Nasaun Lian Portugés) ualu hosi sia ne’e, halo parte ba programa koperasaun internasionál ba setór ne’e.

Ko’alia kona-ba esforsu ne’ebé halo ba Timor-Leste, relasiona ho matéria ne’e, Ivo Valente haktuir kona-ba formasaun espesializada – inklui ezersísiu prátiku ba iha portu Dili – ne’ebé fó hosi Polísia Judisiária portugés ba Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál.

Pasu foun ida tan maka bainhira iha semana ne’e, Parlamentu aprova, ho jeneralidade, Lei Prevensaun no Luta Hasoru Tráfiku Ema, “ne’ebé konvoka abordajen integrada ida hodi halakon krimi ne’e”.

Espesialmente, lei atua ba “setór importante sira hanesan seguransa, justisa, relasaun esterna, koperasaun no solidariedade sosiál, nune’e mos kria mekanismu espesiál kona-ba diálogu hamutuk ho autoridade públika no sosiedade sivil, relasiona ho domíniu prevensa no kombate, nomós fó apoiu asisténsia ba sira-ninia vítima”.

Bazeia ba norma inkriminadora, iha ona Kódigu Penál ba obrigasaun internasionál ne’ebé estadu Timór asumi, relasiona ho matéria prevensaun no kombate tráfiku umanu ne’ebé sai mos nu’udar propózitu seluk hosi lei.

SAPO TL ho Lusa 

Kondena ho pena morte ba líder gange indonéziu ne’ebé viola no oho joven ida ho tinan 14


Líder hosi gange indonéziu ne’ebé viola hamutuk no oho estudante ida hosi liceu ho tinan  14  iha horisehik kondena ho pena morte, enkuantu na’in haat sira seluk akuzadu kada ida ho tinan 20 kadeia.

Krime ne’e akontese iha abril. Nia  fila ba uma hosi eskola, bainhira hetan atake, viola ho keletivu  no oho hosi grupu labarik mane no jovens sira.

Tribunál illa Sumatra osidentál nian kondena iha horisehik pena morte ba  líder grupu, koñesidu hanesan Zainal, no kondena na’in haat sira seluk ho tinan  20 kadeia kada ida. Iha  Indonézia ezekusaun ba kondenadu ida hala’o hosi  pelotaun fuzilamentu.

Polémiku ba kazu ne’e hamosu protestu boot  iha sosiedade indonézia, motiva ho debate kona-ba falla iha kombate ba krime iha violénsia seksuál. Ho nune’e, tenki introduz  ho pena ida todan ba krime seksuál hasoru labarik sira.

Iha  maiu, prezidente Indonézia, Joko Widodo, dekreta ona pena foun kontra kondenadu ba krime seksuál hasoru labarik sira, inklui pena morte hanesan pena máximu, fó kímiku no obrigatoriedade iha pedófilu (kondenadu iha tribunál) hodi uza pulseira eletrónika.

Hafoin  autoridade sira  deskobre iha ai-laran joven ida nia isin-mate, kesi no molik, polísia indonézia detein suspeitu na’in 13 ne’ebé partisipa. Suspeitu seluk kontinua sei buka hela.

Zainal, joven ida ho tinan  23 – hanesan kostume iha Indonézia -  koñesidu deit naran ida, hetan kondenadu  ho pena morte ba omisídiu premeditadu, krime ida ne’ebé hetan kondenasaun ba pena morte molok inplementa lei foun.

"Hetan akuzadu ba ida ne’ebé konvense akuzadu seluk (atu komete krime)", konsidera juiz Heny Farida iha tribunál sidade Curup, liuhosi justifikasaun finál ba sentensa ne’ebé fó sai.

Inan hosi vítima, ne’ebé marka prezensa iha tribunál, hakilar ho protestu hafoin  leitura sentensa nian, tamba  ezije atu akuzadu na’in haat sira seluk bele moos kondena ba pena morte.

Envolvidu seluk iha kazu ne’e, ho minoridade hotu, ne’ebé maka kondena ona  ba pena prizaun, kazu maioria ho tinan 10 kadeia.

SAPO TL ho Lusa

Prezidente filipinu halo komparasaun ho Hitler no haktuir hakarak oho toxikodependente millaun tolu


Prezidente Filipina, Rodrigo Duterte, iha ohin halo komparasaun ho ditadór Adolf Hitler no afirma katak atu  oho toxikodependente millaun tolu ne’ebé hatete sei iha nasaun.

"Hitler halo torturasaun ba ema judeu sira millaun tolu. Agora, iha ne’e trafikante  millaun tolu. Ha’u hakrak oho sira hotu", afirma Duterte, ba jornalista sira, tuir  transkrisaun  ne’ebé fó sai hosi prezidénsia.

"Sé Alemaña iha Hitler, Filipina maka sai ha’u nia  vítima sira", tenik Prezidente filipinu, hafoin fila hosi vizita ofisiál loron rua ba Vietname  hodi afirma katak "gosta tebes sira sai kriminozu hodi hakotu  problema ne’e" no "salva hodi labele lakon tan gerasaun tuir mai ".

Duterte fila fali lansa soe lia-fuan ba Estadus Unidus no Uniaun Europeia tanba krítika ba ninia kampaña violentu kontra droga, tuir  dadus ofisiál, halo ona ema mate liu 3.500 dezde loron 30 fulan juñu, bainhira hetan pose.

"Estadus Unidus no Uniaun Europeia bele hatete ha’u tuir sira nia hakarak, maibé ha’u nunka gosta ipokrisia hanesan sira",haktuir xefe Estadu filipinu, ne’ebé kritika ho resposta ba krize refujiadu  síriu.

"Taka ita boot sira nia oda-matan, ne’e  invernu no sira hanesan imigrante ne’ebé halai hosi Médiu Oriente. Ita boot sira husik hela sira atu mohu, maibé agora preokupa deit ema 1.000, 2.000  ka 3.000 ne’ebé mate  ?", nia kestiona.

Iha semana hirak ikus ne’e, Duterte kritika ho nakloke ba Estadus Unidus, Uniaun Europeia no  Nasoins Unidas hafoin sira hotu  kondena violasaun direitus umanus ne’ebé reprezenta kampaña kontra droga.

Aléinde ida ne’e, Prezidente filipinu moos rekuza reune ho sekretáriu-jerál ONU, Ban Ki-moon, konsidera Nasoins Unidas hanesan organizasaun"inútil" no ameasa Filipina sai hosi ONU.

Duterte manán eleisaun prezidensiál ho promesa atu hakotu droga no delinkuénsia iha fulan neen dahuluk ninia  mandatu.

Dezde hahú, dala barak afirma, ba polísia no ba sidadaun sira rasik  atu oho trafikante no konsumidór droga sira.

SAPO TL ho Lusa