domingo, 11 de junho de 2017

Ponte Noefefan Konstrui ho Orsamentu Miloens $17,5

OE-CUSSE (TATOLI) - Ponte Noefefan ne´ebé lokaliza iha Suku Lifau, Sub-Rejiaun Pante Makasar, Autoridade Rejiaun Autónoma Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEAO), konstrui ho orsamentu jerál estadu miloens $17,5.

Konstrusaun ponte ho naruk metru 380 no luan metru 6 ne´e hahú iha Abril 2015 liu-ba no ramata iha tinan ne´e. Ponte ho padraun internasionál ne´e konstrui hosi kompañia ida hosi Indonézia, Adi Karya.

“Ponte ne´e la´ós obra enjenaria no obra arketetura maibé obra arte,” Prezidenti Autoridade RAEOA, Dr. Marí Alkatiri haktuir kestaun ne´e liuhusi seremónia inaugurasaun Ponte Noefefan iha Suku Lifau, sábadu ne´e.

Nia esplika katak ponte ne´ebé tuir predisaun dura to´o tinan atus ida (100) ne´e harii iha Oe-Cusse tanba Oe-Cusse presiza atu atrai vizitante sira hosi rai laran no rai liur. “Oe-Cusse hanesan sentru foun ida presiza atrai ema hotu-hotu. Agora dadauk ema balun kazamentu iha Dili maibé mai hasai fotografia iha Ponte Noefefan. Ne´e signifika ita harii buat foun atu ema bele senti katak atu ba Oe-Cusse ne´e tenki hakat ba vizita ponte ida ne´e,” Marí haktuir.

Nia informa Autoridade RAEOA liuhusi projetu Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (ZEESM) harii Ponte Noefefan ho objetivu atu fasilita populasaun sira hosi Sub-Rejiaun Pante Makasar hanesan Suku Lifau no Taiboko nomós Sub-Rejiaun Nítibe maka hanesan Suku Suni Ufe, Ositaco no Beneufe lori sira nia produtu asesu ba merkadu iha Oe-Cusse Vila no Dili.

“Projetu hotu sira ne´ebé maka hala´o iha Pante Makasar nu´udar projetu ida ne´ebé ho vizaun promove produsaun interna no atu atrai investimentu externu. Ita inaugura dadauk ponte ida ne´e signifika katak hahú hosi ne´e ba oin kalan ka loron nomós bailoron ka tempu udan laiha ona problema ba populasaun sira,” eis primeiru ministru esklarese.

Hosi Ponte Noefefan to´o iha Citrana, Marí tenik, nu´udar vokasaun ba turizmu bazeia ba Planu Ordenamentu Territóriu. Tanba ne´e, tuir nia, ponte ida ne´e serbi mós ba turizmu. 

Jornalista: Xisto Freitas

Foto: Seremónia inaugurasaun Ponte Noefefan, sábadu lorokraik ne´e. Imajen Ajénsia TATOLI/Xisto Freitas

Marí Senti Tristi ho Xanana Nia Aujénsia

OE-CUSSE (TATOLI) - Prezidenti Autoridade Rejiaun Autónoma Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA), Dr. Marí Alkatiri senti tristi ho Ministru Planeamentu Estratéjiku, Kay-Rala Xanana Gusmão nia aujénsia iha inaugurasaun Ponte Noefefan iha Suku Lifau, Sub-Rejiaun Pante Makasar, RAEOA, sábadu ne´e.

“Ha´u senti tristi ho falta Xanana Gusmão. Tanba ho nia maka hahú obra boot Estadu nian iha Oe-Cusse. Uluk hanesan primeiru ministru, Xanana halo dinámika boot ba projetu ida ne´e,” Marí informa asuntu ne´e iha seremónia inaugurasaun Ponte Noefefan.

Nia haktuir katak Xanana la partisipa inaugurasaun ponte refere tanba hala´o hela serbisu Estadu iha estranjeiru no konfirmadu katak eis komandante FALINTIL ne´e sei to´o hikas Timor iha tempu badak no sei hakat ba Oe-Cusse hodi inaugura Sentrál Elétrika Inur Sakato, semana oin.

“Loloos, ohin, inaugura mós Sentrál Elétrika Inur Sakato. Inur Sakato ha´u konvida ha´u nia belun boot Xanana Gusmão atu mai hamutuk ho ha´u inaugura Inur Sakato. Nia labele mai entaun Inur Sakato hela fali ba iha sábadu semana oin,” Marí esplika.

Iha biban ne´e, eis primeiru ministru fó agradese ba Parlamentu Nasionál tanba bele aprova lei nú. 3/2014 hodi estabelese Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu no agradese mós ba governu tanba bele propoin lei refere nomós agradese ba Prezidenti Repúblika, Taur Matan Ruak tanba promulga lei ne´e no fó pose ba prezidenti RAEOA.

La haluha, Marí Alkatiri mós hato´o agradese wa´in ba populasaun Oe-Cusse tomak ne´ebé maka kolabora ho autoridade RAEAO hodi asegura projetu boot sira ne´ebé maka implementa iha Oe-Cusse dezde tinan 2015 liu-ba. 

Jornalista: Xisto Freitas

Foto: Seremónia inaugurasaun Ponte Noefefan. Imajen Ajénsia TATOLI/Xisto Freitas

CNE Enkontru Parpol, Husu Aprezenta Orariu Kampania


DILI - Komisaun Nasional Eleisaun (CNE) halao enkontru hamutuk ho Partidu Politik (Parpol) sira mak sei konkore iha eleisaun parlamentar hamutuk 23 no mos husu atu aprezenta orariu kampania.

Tuir Vise Prezidente Komisaun Nasional Eleisaun (CNE), Duarte Tilman katak, objetivu husi enkontru nee atu informa ba partidu sira konaba lista partidu politik no mos update aprezenta orariu kampania neebe involve husi PDHJ, KAK, RTTL.ep, PNTL, KI inklui partidu politik sira.

Enkontru nee update ba partidu politik sira konaba aprezentasaun orariu kampania liliu determina fatin, loron ho oras ba kampania partidu politik sira,” dehan Duarte ba jornalista sira hafoin remata sorumutu ho lider partidu politik sira iha salaun CNE, Caicoli-Dili, Sesta (09/06/2017).

Duarte haktuir, aprezenta orariu kampania husi partidu politik nee importante tebes atu nunee, iha tempu kampania partidu politik sira la tuir deit orariu neebe mak iha labele soke malu ho partidu seluk.

Iha fatin hanesan, Reprezentante Partidu PLP, Antonio Freitas esplika, hanesan Partidu Libertasaun Popular pronto atu koopera ho orgaun autoridade eleitoral atu aprezenta orariu kampania. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

PDHJ, KAK, KFP, KDL Forma Ekipa Monitoriza Kampania Elpar

DILI –  Hasoru kampania Eleisaun Parlamentar (Elpar) Provedoria Direitus Humanus no Justisa (PDHJ), Komisaun Anti Korupsaun (KAK), Komisaun Funsaun Publika (KFP) ho Komisaun Direitu ba Labarik (KDL) sei forma ekipa hodi monitoriza atividade kampania partidu politiku nian durante fulan ida.

Tuir Provedor Direitus Humanus no Justisa (PDHJ), Silveiro Pinto katak, objetivu husi forma ekipa nee atu halo monitorizasaun ba atividade kampania partidu politiku sira hamutuk 23 neebe sei partisipa.

Iha semana kotuk hau konvoka ho Komisaun Funsaun Publika, Inspektor Jeral Estadu (IJE), Komisaun Anti Korupsaun (KAK) no Komisaun Direitu ba Labrik ami sei forma ekipa ida hodi halo monitorizasaun,” dehan Silveiro liu husi diskursu wainhira hasoru malu ho lider partidu politik iha salaun CNE, Caicoli-Dili, Sesta (09/06/2017).

Silveiro haktuir, razaun halo monitorizasaun ba atividade partidu politiku nian durante fulan 1 nee, tanba liga ho natureza instituisaun ida idak nian, maibe laos iha deit tempu kampania. Silveiro sublina, razaun fundamental husi parte sosiedade sivil sira halo monitorizasaun nee tanba, bazeia ba politika sestu Governu Primieru Ministru (PM) loke espasu ba sosiedade sivil hodi halo social audit.

Iha fatin ketak, Diretor Asosiasaun HAK, Manuel Monteiro dehan, sosiedade sivil hanesan organizasaun naun governamental sei halo monitorizasaun ba atividade kampania partidu politik nian. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae