segunda-feira, 19 de dezembro de 2016

FRETILIN HALIBUR NIA PROFESIONAIS EDUKASAUN N LU-OLO: LA BELE HATUN MALU

Partidu FRETILIN, Sabadu (17/12/2016), halo konferensia nasional ida iha Comete Central FRETILIN hodi halibur nia profesionais husi Posto Administrativu 65.

Konferensia ida ne’e mai ho hanoin ida atu tau hamutuk potensial intelektuias FRETILIN nian hodi koalia ba malu buka solusaun ba difinisaun politika setor edukasaun nian.

Prezidenti Partidu FRETILIN, Francisco Guterres “Lu-Olo”, husu ba delegadus intelektuis FRETILIN nian atu fil aba ida-idak nia postu administrative hodi halo planu no buka identifika frakeza sira iha setor edukasaun para fila mai ajusta iha CCF atu hetan nia solusaun.

Lu-Olo fiar katak, profesionais husi posto administrative ida-idak hatetene  saida mak akontese iha terenu, saida mak sira infrenta loron-loron nian no kontinua halibur esperensia ho realidade hotu hodi lori mai aprezenta fali iha CCF iha tempu oin mai.

XANANA LORI ORFANATO SÃO DOMINGOS BA KOMPRAS IHA TP

Sai nudar tradisaun ne’ebe abut metin ona ba sarani Katolika iha mundu rai klaran, inklui Timor-Leste, maka wainhira atu tama festa boot Natal ho tinan foun, sempre mai ho estilus ‘buat hotu foun’.

Ema lubun wain ne’ebe iha kbiit osan no fasilidades hatoman ona an sosa buat mesak foun, hanesan ropa, sapatu, mina morin no asesoris oi-oin hodi selebra Nai Kosok Jesus nia loron moris.

Hirak ne’ebe kbi’it laek, dala wain liu, tuur ho esperansa deit. Fuan no laran hakarak tebes iha buat foun ba loron boot Natal ho Tinan Foun, maibe sempre hela deit ho esperansa.

Sira nia hakarak sempre ‘falun’ metin. Maibe, sira la lakon esperansa atu festeza iha uma laran ho sira nia simplisidade.

Rahun diak tebes ba alin orfanato lubuk ida ne’ebe Madre Dominicana sira hakiak no halibur iha knua orfanato São Domingos Gusmão, Bidau, Dili.

Iha Natal no tinan foun ne’e, bele dehan, sira selebra ho kontenti tanba iha lider nasaun nian ida ne’ebe humanidade tebes lori ksolok no ba haksolok hamutuk ho sira.

Asidente aviaun militar Indonézia nian provoka na’in 13 mate

Aviaun militar Indonézia Hercules C-130 nian ida monu iha provínsia oriental Papua, no hamate ema 13 ne’ebé maka tuir .

Agus Supriatna, ofisiál ida hosi Forsa Aérea hatete ba Metro TV katak aviaun ne’e lori hela suprimentus ho hahan Timika ba Wamena, bainhira monu iha sábadu.

Fonte hanesan haktuir  tempu ne’ebé ladi’ak hanesan kauza provável iha asidente.

Iha aviaun hamutuk  pilotu tolu no tripulasaun ida ho ema na’in sanulu.

Imajens hosi televisaun hatudu ekipa resgate iha fatin  aviaun monu.

Pequenas aeronaves são usadas com frequência para transportar pessoas para a zona montanhosa de Papua e o mau tempo já provocou vários acidentes nos últimos anos.

Aeronaves ki’ik baibain uza hela deit hodi lori ema ba zona foho sira iha Papua no tempu ne’ebé  ladi’ak provoka ona asidente oioin iha tinan hirak ikus ne’e.

SAPO TL ho Lusa

Polísia kubanu impede manifestasaun dahuluk hosi opozisaun hafoin Fidel Castro mate

Polísia kubanu impede iha domingu ne’e organizasaun ba manifestasaun, dahuluk dezde Fidel Castro nia mate iha 25 fulan- novembru, no detein   opozitor  sira sanulu resin, afirma ba ajénsia France-Presse responsável oioin opozisaun nian.

Operasaun hanesan hosi polísia iha sidade leste nasaun halo  impedimentu ba marxa, ne’ebé  konvoka ona atu husu libertasaun ba opozitór sira.

"Akontese moos operasaun hanesan  tuku neen dader iha  Santiago Cuba no Palma Soriano", iha sudeste illa nian. "Tama ba abitasaun haat no to’o agora detein ona ema 42, 20 iha Santiago, 12 iha Palma no 10 iha  Havana", deklara José Daniel Ferrer liuhosi  telefone ba ajénsia noticiosa.

Líder hosi União patriótica de Cuba (Unpacu), organizasaun ida hosi opozisaun, Ferrer apela manifestasaun ba libertasaun "prezu polítiku" ne’ebé  detein ona durante  oras hirak nia laran iha  postu polísia Santiago Cuba.

Kontrola Peska Ilegal, Ministeriu Relevante Sei Servisu Hamotuk Ho Indonesia-Australia

DILI - Atu kontrola diak liu tan peskas illegal iha rai laran maka Ministeriu relevante sei servisu hamotuk hodi halo kooperasaun ho Nasaun Indonesia no Autralia, oinsa bele apoiu kontrola peskas illegal iha TL.

Informasaun nee fo sai husi Ministru Agrikultura no Peskas Estanislau da Silva katak TL tenke husu tulun duni husi Nasaun seluk, tanba too agora TL seidauk iha ekipamentus neebe adekuadu atu kontrola peskas illegal iha TL.

Hau hanoin kontrola peskas illegal iha rai laran maka, Ministeriu Agrikultur, Ministeriu Interior no Ministeriu Defeza, atu oinsa halo kooperasaun diak ho Nasaun Indonesia no Australia hodi apoiu kontrola peskas illegal iha ita nia rai laran, tanba Timor Leste labele halo kotrola mesak tanba ita seidauk iha roo hodi kontrola hotu area tasi sira nee, tanba nee presiza apoiu husi Nasaun seluk,” dehan Ministru Estanislau STL Sesta (16/12/2016) iha Timor Plaza.

Nia mos informa liu tan katak Ministeriu agikultura laiha roo atu halo kontrola iha tasi, hodi detekta peskas illegal iha rai laran, tanba nee MAP koopera ona ho Ministeriu Interior nomos Ministeriu Defeza, oinsa bele hare roo illegal sira nee.

Iha parte seluk Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional Deputadu Domingos de Carvalho mos hatutan, governu tenke kontrola didiak riku soin sira iha tasi laran. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (17/12/2016). Madalena Horta

Suara Timor Lorosae

Lansamentu Livru Partidu CNRT, Xanana: Partidu Fahe Osan No Sasan Povu Sei La Hili

DILI – Prezidente Partidu CNRT Kay Rala Xanana Gusmao, halo lansamentu ba livru CNRT ho Titulu Hari, Hametin no haburas Partidu CNRT.

Iha Lansamentu nee Prezidente CNRT Xanana hateten partidu too ba fahe osan no sasan ba povu sei la hili, maibe povu hili tanba programa hodi tau atensaun ba moris povu nia. Tuir Xanana katak Timor oan seidauk estende estadu, seidauk tau iha leten, ba interese povu no interese rai nia, maibe iha 2007, mosu ona ho objetivu loos ida, mosu ona hanoin loos ida, hodi tau aas interese povu nasaun no interese estadu nia.

Povu hili partidu ida tamba nia programa diak, se programa la iha povu sei la hili, tamba elisaun 2017 nee iha partidu hamutuk 30 resin, maibe povu hatene atu eskolla hodi hili, hau too ba fahe osan no sasan, povu sei la hili ida nee, povu hakarak hare nia moris nee atu ba neebe, tanba ita komprende prosesu konstrusaun estadu nee, husi povu tanba nee ita tenke tau nafatin ita nia ulun katak prosesu konstrusaun estadu tenke iha ita nia ulun, partidu bele iha governu e la iha governu nia tenke kontribui ba prosesu konselidasaun estadu nia,” hateten Xanana, iha seremonia lansamentu neebe halao iha Hotel Turizmu, Kinta (15/12/2016).

Xanana mos aumenta tan katak hari, hametin no haburas CNRT laos mai tamba Xanana, maibe mai tanba hanoin konaba partidu nia hanoin, nia hahalok, hodi fo dalan ba diskusoens, neduni nia falisita hodi lori nasaun no povu nia ba futuru ho diak.

Iha fatin hanesan Intrudus no Hakerek Nain Ba Livru Partidu CNRT Julio Tomas Pinto hateten atu hakerek no tau hamutuk opiniaun sira no mensajen, kuandu Vise Prezidente CNRT Januario Pereira kontaktu, atu buka Prezidente Partidu Xanana nia mensajen sira neebe hatoo iha primeiru kongresu klibur professiol.

Nune mos Reprezentante Hakerek Nain ba livru CNRT Agio Pereira hateten wainhira sira koalia konaba partidu politiku, nee mos phenomena foun ida iha nasaun nia laran. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (17/12/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae