sábado, 8 de julho de 2017

Conocophilips-Air North Sei Uza Aeroporto Xanana Gusmão


DILI, (TATOLI) - Kompaña Conocophilips ho Air North hosi nasaun viziñu Aústralia submete ona proposta ba Autoridade Reguladora Aviação Civil Timor-Leste (ACTL) hodi husu uza aeroporto Comandante em Chefe das FALINTIL Kay Rala Xanana Gusmão (Suai) sai nu’udar sira nia baze.

Diretór ACTL  Eng. Sabino  haktuir katak, oras ne’ e dadaun  husi parte ACTL simu ona proposta husi Conocophlips ho Air North ba uza aeroporto Comandante em Chefe das FALINTIL Kay Rala Xanana Gusmão ne’ e.

“Conocoplhilips no Air North sira hakarak uja aeroporto Suai ba sai nudar sira nia base. Oras ne’ e dadaun operasaun Conocophilips nian sei uja hela aeroporto Dili no Charter Air North husi Conocophlips sira uja aeroporto Darwin,’’ Sabino informa liuhosi komunikadu Imprensa ne’ebé TATOLI asesu hosi Gabinete Média MOPTC, Sesta (07/07).

Hatutan Sabino, ba oin sei iha voo domestika sira husi Dili ba Suai, tamba oras ne’e dadaun só aviaun ZEESM mak semo  ba Suai lor-loron. Enquantu lista passageiros  barak la responde ho kapasidade aviaun ZEESM ne’ ebé bele tula 19 pasajeiros deit.

Aleinde ida ne’e Sabino haktuir tan, iha ona kompañia aéreo toku hanesan:  Garuda, Trans Nusa no Wins mak iha interese hakarak halo operasaun voo domestika ne´ebé liga Dili ba Suai. Maibé tuir Lei, kompañia sira tenki servisu ho parseiru lokal no baze aviaun tenki iha Dili.

To’o notisia ne’e tun seidauk halo konfirmasaun hosi parte Conocoplhilips no Air North.

Foto Espesial

CANDIDATOS DE TODOS OS PARTIDOS POLÍTICOS ÀS ELEIÇÕES LEGISLATIVAS 2017

2017 Timor-Leste Parliamentary Election Eleisaun Parlamentár 2017

List of Parliamentary slates from all parties Lista kandidatu sira iha kadeira parlamentár nian

Compiled by La’o Hamutuk

For more information and documents about the 2017



Bele hetan informasaun no dokumentu sira tan kona-ba eleisaun Parlamentár 2017 husi www.laohamutuk.org/Justice/2017/ElPar/17ParlElec.htm

VER AS LISTAS DE TODOS OS PARTIDOS E OS SEUS CANDIDATOS A DEPUTADOS | em La'o Hamutuk

Lideransa Partidu Iha Komitmentu Asegura Estabilidade

DILI – Konsellu Nasional Juventude Timor Leste (CNJTL) liu husi Forum Komunikasaun Juventude Partidaria (FKJP), husu ba lideransa juventude partidu politik sira kontinua komitmentu garante estabilidade.

Tuir Prezidente Konsellu Nasional Juventude Timor Leste (CNJTL), Maria Dadi Magno katak, estabilidade importante tebes tanba nee lideransa juventude partidu sira tenke garante.

Husu lideransa juventude partidu siraatu asegura estabilidade no paz iha prosesu kampania, eleisaun no depois rezultadu eleisaun,” dehan Prezidente CNJTL ba STL iha Timor Plaza, Comoro-Dili, Kinta (06/07/2017).

Prezidente CNJTL, Maria hatutan, ida nee atu hatete katak oinsa mak direjente partidu sira apela ba sira nia militante no mos sira nia juventude partidu sira atu iha misaun importante atu asegura ba paz no estabilidade.

Iha fatin ketak, Eis Primeira Dama Timor Leste, Isabel Fereirra hatete katak, durante loron 10 nia laran nee, atividade kampania partidu politik nia lao diak tebes no laiha problema. Isabel afirma, durante nee partidu kiik ka boot sira halo kampania foka hotu programa lahatudu liman ba malu, agora povu matenek halo eskoilla tanba poder iha povu nia liman.

Entertantu, Director Exekutivu AJAR, Jose Luis Oliveira dehan, tensaun politika iha atividade kampania partidu politika nian nee laiha maibe akontese ambisaun ukun. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

RTTL | Exclusivu Lian Partidu Hamutuk Ho PSD


RTTL | Exclusivu “Lian Partidu” Hamutuk Ho PSD | Entrevista ho João Gonçalves

Programa iha 7.07.2017 - 30:13

Lú Olo Apresia Suseso MEKAE No Husu Evita Importasaun

DILI, (TATOLI) - Prezidenti Repúblika (PR) Francisco Guterres Lú Olo apresia ho servisu tomak ne’ebé Ministru Estadu, Koordenadór asuntu Ekonomia no Ministru Agrikultura no Peskas, Estanislau Aleixo da Silva halo, maibé kontinua husu atu halo esforsu hodi evita importasaun.

“Propoin atu serbisu ida ne´e tenki hametin ba oin nune´e Timor-Leste nia ekonomia bele sai di´ak hodi evita importasaun,”   Estanislau Aleixo da Silva konta tuir PR nia liafuan ba jornalista sira iha Palásiu Prezidénsia Repúblika, Bairu-Pité, Dili, Sesta ne´e.

Ohin ministru Estanislau Aleixo da Silva sorumutu ho Prezidenti Repúblika, Dr. Francisco Guterres Lú Olo, hodi informa progresu ne´ebé atinji hosi Ministériu Estadu, Koordenadór asuntu Ekonomia (MEKAE) no Ministériu Agrikultura no Peskas.

Estanislau Aleixo da Silva relata ba PR Lú Olo serbisu ne´ebé MEKAE hala´o iha área koordenasaun ekonómika no serbisu ne´ebé maka hala´o iha área agrikultura iha tinan rua ho balun.

Istória Partensia Orgullu Sidadaun Sira Nian

DILI, (TATOLI) - Ema ida-idak iha nia istória rasik ba prosesu luta libertasaun pátria hanesan istória asua’in sira-nia ne’ebé povu Timor-Leste sei lahaluha maibé iha mós istória husi povu baibain ne’ebé akontese durante períodu naruk luta ba libertasaun nasionál.

Ho nune’e Sala de Leitura Xanana Gusmão sei organiza espozisaun “Memória 99” hodi selebra loron konsulta populár iha fulan-Agostu liuhusi kolleta istória ema baibain ne’ebé akontese iha tinan 1999 liubá.

Feira ba “Mémoria 99” hodi fó hanoin filafali kona-ba lembransa ema ida-idak nian iha moris atu hateke ba kotuk fali  no hatudu istória pesoál sira ne’ebé mak úniku no signifikadu tebes ba ema ida-idak iha tinan ne’ebá.

Antes atu tama ba espozisaun Xanana Gusmão Reading Room husu timoroan sira atubele oferese volutariamente sira-nia istória pesoál iha forma fotografia liuhusi objetu ruma ka fatin sira ne’ebé iha signifikadu ne’ebé sei hatudu iha selebrasaun loron konsulta populár.

Tanba espozisaun ida ne’e atu fó omenajen, la’ós ba eroi de’it fó mós omenajen ba povu baibain sira ne’ebé terus ba funu libertasaun nasionál.

ALKATIRI: Setor Agrikultura Iha Viqueque Presiza Politika Global No Plano Integradu

Viqueque - Vida ekonomia bazika ba populasaun Viqueque espesialmente Uatolari, moris hanesan agrikultor, tamba nee Presiza Plano Global No Integradu ida atu nunee prosesu dezenvolvimentu bele lao ho diak.

Rai Viqueque potensial tebes-tebes maibe politika dezenvolvimentu maka laiha, tamba nee, se maka atu kaer ukun te nki kaer ukun ho lolos, liu-liu ba iha setor agrikultura,” dehan Sekjer Mari Alkatiri iha Dialogu ho Komunidade Uatolari, Viqueque, Sesta (07/07/2017).

Atu Haburas Ekonomia, presiza hari ho objetivu, atu hari nia rain tenki iha Politika Global I Planu integradu ida. Maske iha potensial oin-oin, maibe to agora merkadu ba produto lokal laiha, hare mos kondisaun estrada difikulta tebes nogosiantes sira atu hetan rendimentu nebe maka diak.

Kestaun Seluk, hanesan Fahe Trator laos atu rejolve problema agrikultor nian maibe, governu tenki iha politika ketak ida atu responde ba iha preokupasaun refere. Governu tenki iha politika ketak ida, atu nune bele organiza populasaun servisu iha natar, liu –liu joven sira nebe maka hasai kursu agrikultura, bele halao servisu ho diak, laos fo deit enxada atu sira halo toos.

Iha fatin hanesan Aleixo de araujo saldanha, nudar kordenador Partidu FRETILIN, iha aldeia Matahoi Buka dalan, hateten povu iha viqueque maioria vida ekonomia hanesan agrikultor,no fila liman. EST2.

Suara Timor Lorosae

ZEEMS TL Iha Oecusse, Sai Refenrensia Ba Dezenvolvimentu Nasional

DILI - Dezenvolvimentu Zona Ekonomia Especial, Sosial Merkadu (ZEESM) Timor Leste (TL) iha Ambeno, Oecusse,  sei sai referensia ba dezenolvimentu nasional. Infra-estruktura ZEESM TL neebe dezenvolvie hatudu kualidade diak  i tuir duni standar intenasional. Ida nee sei sai hanesan referensia atu halo dezenvolvimentu nasional.

Membru Bankada Fretilin Francisco Miranda Branco hatete, bainhira ZEESM TL nee implementa, estadu hili Mari Alkatiri hodi sai jestor ba programa ida nee. Nee programa estadu nian, no ida nee  alternativu ida ba dezenvolvimentu nasional,  atu motiva aban bainrua sei kaer hanesan referensia hodi halo dezenvolvimentu nasional iha Timor laran.

Nomeasaun nee mai husi prezidente republika, lahatene komptensia primeiru ministru halo nusa, maibe intesaun tomak ho programa nasional ida nee atu Zeems nee sai alterantiva ida referensia ba  projetu sira  iha rai boot,” katak Branco ba STL iha Uma Fukun PN, Dili,  Kuarta (5/7/2017).