quarta-feira, 10 de maio de 2017

KAZU BEBONUK, PN EZIJI GOVERNU TROKA DIRIJENTES PNTL

Atuasaun Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) ba kazu homesidiu iha Bebonuk, nebe hamate joven, Tiago Inacio Coelho, Komisaun B Parlamentu Nasionál (PN), ne’ebé trata asuntu Negosiasaun Estranjeirus, Defeza no Seguransa Nasionál, husu ba Governu atu troka dirijente sira iha PNTL laran.

Prezidenti Komisaun B, David Dias Ximenes hateten, kazu Bebonuk nian ne’e, nia ko’alia ona ho Komandante Jeral PNTL Julio Hornay, hodi fó orientasaun atu halo autopsia.

“Ema sira ne’ebé hanesan dirijentes ba instituisaun ne’e, tenki troka kedas, sela’e loron ruma, ema sira bele kontra fali instituisaun, entaun ida ne’e ladi’ak. Entaun Governu tenki antisipa atu troka kedas ema sira ne’ebé kaer Komando ka instituisaun ne’e,”dehan David Dias Ximenes ba jornalista sira iha Parlamentu Nasionál, Segunda (08/05).

JORGE SERRANO: TL IHA KAPASIDADE ATU ADERE BA ASEAN

Emprezariu Timoroan nu’udar mos na’in ba Grupo Media Nacional (GMN) Jorge Serrano hateten, Timor Leste (TL) hatudu ona kapasidade atu adere ba ASEAN, tanba ASEAN estabelese Komunidade Ekonómiku ASEAN ne’ebe efisiente liu ba TL nia partisipasaun.

Prezidenti Konsellu Administrasaun GMN, fo sai deklarasaun ne’e, iha nia diskursu, wainhira partisipa iha seremonia han kalan hamutuk ho Prezidenti Konsellu Imprensa sira husi Sudeste Aziátiku no Azia Pasífiku, ne’ebé oferese husi Konsellu Imprensa ho nia patrosinu Sekretariadu Komunikasaun Sosial (SEKOMS), iha El-Legendário Hotel Novo Turismo-Lecidere Dili, Segunda kalan (8/5).

“Atu fó tulun hodi rezolve problema hakbiit rekursus humanus, karik Timor Leste bele tama ba Bloku Ekonomiku ASEAN, ho liderdade atu sirkula soin no servisu sira, bele dezenvolve lalais liu projetu no programa sira ne’ebe fo tulun atu halo hakbiit lalais liu. Oinsa hetan ona sistema atu fó insentivu ba investimentu ne’ebe kompetetivu tebes. Ita iha ekonomia ne’ebe loke ba merkadu rai liur sira, liu-liu merkadu sira husi Rejiaun ne’e. Ita iha osan ne’ebe estável no forte, ita iha mos rejime fiskal ne’ebe kompetetivu hanesan mos iha ASEAN. Tuir ha’u nia hanoin presiza implementa lalais no hakbiit rekursu hamanus. Tuir ha’u nia esperensia nu’udar emprezariu hatudu katak, ho investimentu no projetu boot iha Timor Leste ho empreza boot sira ne’ebe mai Timor”, hateten na’in ba GMN ne’e iha nia diskursu ho tema Timor Leste no prespetiva ekonómiku atu tama ba ASEAN.

PE. MARTINHO GUSMÃO : LAIHA LEI OBRIGA LU-OLO HUSIK FRETILIN

Pe. Martinho Gusmão hateten, laiha lei obriga Prezidente Republika (PR) eleito, Francisco Guterres “Lu-Olo”husik kargu prezidente partidu FRETILIN durante mandatu tinan 5 (2017-2022).

Tamba, iha lei partidu politiku (parpol) no estatuto Prezidente Repúblika lá define katak, prezidente eleitu ne’ebe mai husi partidu tenki sai husi Prezidente partidu.

“Ha’u hanoin iha ita nia lei kona-bá partidu politiku la define buat ida ne’e, depois estatuto kona-bá prezidensia da repúblika mós la define buat ida ne’e, no konstituisaun fó bareira entretantu, maibe ida ne’e kabe ba buat ida instrumentu legal ita seidauk formula didiak,”Pe.Martinho Gusmão, afirma asuntu refere ba JN-Diário Tersa (09/05/2017) iha Delta Nova-Dili, hafoin partisipa selebrasaun aniversario Conselho Imprensa (CI) ba dala 1.

Tuir Pe.Martinho Gusmão nia hare, sentidu ida ne’e foin primeira-vez Prezidente Partidu ida sai Prezidente da Repúblika, tamba ne’e presiza halo definisaun ida ne’ebé klaru.

“Prezidente eleito Francisco Guterres Lú-Olo, bele sai membru partidu politiku, maibe nia mós bele sai nafatin Prezidente Partidu, nune’e wanhira nia ezerse nia funsaun mak foin hare iha ne’ebá, tamba iha konstituisaun koalia kona-bá inkontabilidade, ”esklarese Pe. Martinho Gusmão.

Nia dehan, seidauk klareza kona-bá ninia andamentu, tamba nia seidauk hare, maibe Prezidente partidu FRETILIN ne’e sei bele hala’o nia funsaun partidu ninia,tamba seidauk tomada de posse.

“Ida ne’e ha’u seidauk iha klareza kona-bá ninia andamentu la’o oinsa, ha’u seidauk hare, maibe agora nia sei bele hala’o servisu partidu nian, tamba seidauk simu posse, nune’e depois de 20 Maiu mak bele define,” esklarese Pe. Martinho Gusmão.

Maibe nia dehan, Konstituisaun koalia kona-bá  funsaun públiku ruma, tenki iha konsensu ne’ebé ba ema hotu no tenki aplika, aliende Parlamentu Nasional tenki halo ninia estatuto ne’e ho klaru. tos

Jornal Nacional Diário

Kastigu prizaun ba governador kristaun Jakarta nian fahe Indonézia

Kondenasaun, iha loron-tersa, ba kadeia tinan rua ba governador antigu Jakarta nian, Basuki "Ahok" Tjahaja Purnama, membru hosi minoria kristaun no akuzadu hatete aat Alkoraun, hamosu iha loron-tersa ne'e hamosu konfrontu verbal sira entre simpatizante sira ho difamador sira. 

Purnama nia apoiante sira hamutuk atus resin konsentra iha prizaun ho seguransa maka'as iha parte liur, ne'ebé hanesan fatin detidu nian, ho manifestante oioin ne'ebé hakarak halo monu grade ida hosi estabelesimentu prizional ne'e.

Defende ho megafone, mane ida diriji ba ema sira ne'ebé prezenta ho dalan violentu: "Feton ho naan sira, justisa mate ona iha nasaun ne'e".

Liberal Moon Jae-in eleitu nu'udar prezidente Koreia-Súl

Liberal Moon Jae-in eleitu ona nu'udar prezidente Koreia-Súl, tuir rezultadu ne'ebé fó sai iha loron-kuarta, loron ida hafoin votasaun hodi hili substitutu hosi Park Geun-hyr, ne'ebé hein, iha kadeia, julgamentu tanba akuzasaun sira korupsaun nian. 

Komisaun eleisaun sira súl-koreanu nian hakotu ona kontajen hosi votu sira iha loron-kuarta dadeer (oras lokal) no fó sai ona katak moon hetan 41% hosi votu sira, no adversáriu konservador Hong Joon-pyo hetan 24%.

Moon kritika atuasaun hosi governu konservador anterior sira iha relasaun ho Koreia-Norte, tanba laiha rezultadu di'ak iha prevensaun hosi dezenvolvimentu armamentu nuklear nian hosi sira nia viziñu. Moon hanesan ema liberal dahuluk ne'ebé maka to'o iha poder dezde tinan sanulu ikus ne'e.

Prezidénsia Estadus Unidus felisita ona Moon no dezeja "tranzisaun poder ida pasífiku no demokrátiku", hatudu mós vontade hodi mantén kolaborasaun entre nasaun rua ne'e.

SAPO TL ho Lusa | Foto@ Yonhap/EPA

Lere: Kazu Bebonuk, Ema Balun Interese Hakarak Instabiliza TL

DILI – Relasina ho komfrontus entre joven neebe akontese iha area Bebonuk, suku Comoro, postu administrativu Dom Aleixo foin lalais nee, hodi resulta joven Tiago Cancio Coelho mate iha fatin,  Xefe Estadu Maior Jeneral Falintil Forsa defeza Timor-Leste (F-FDTL), Major Jeneral Lere Anan Timur konsidera ema balun maka hakarak aproveita instabiliza Timor-Leste.

Kestaun nee Maijor Lere fo sai ba jornalista sira, hafoin remata enkontru ho Prezidente Republika (PR) Taur Matan Ruak, iha palasiu Prezidensial Aitarak Laran, Kuarta (10/5/2017).

Kazu Bebonuk neebe maka akontese foin dadaun, laos primeira vez akontese iha Timor-Leste maibe ba problema konfrontus nee dala barak ona akontese fila fila tamba nee maka ita tenke buka kazu nee nian hun, porque ita kuaze ke loron loron kuandu problema neebe ke mosu ho nivel aas ida nunee so artemarsiais, sira maka oho malu, hakanek malu, no sira maka sunu malu tamba nee presiza tenke buka hatene problema nee nian hun,” dehan Lere.

Hatan ba kestaun deskonfia oknum PNTL neebe Tiru mate joven Tiago Inacio Coelho iha fatin akontesimentus, Komadante F-FDTL nee argumemta PNTL nudar instituisaun neebe maka asegura seguransa ba povu no nasaun.

Nunee mos Ministru Interior Longuinhos Monteiro hateten kazu nee rasik iha ona prosesu no komandu PNTL sei halo investigasaun ba aktus saida maka sai hanesan kauza husi akontesementu nee. Natalino T.da Costa

Suara Timor Lorosae

PNTL Halimar Bala Musan, Servisu Laprofisional

DILI – Akontesementu kazu Bebonuk, PNTL tiru mate vitima Tiago Inacio Coelho, Parlamentu Nasional (PN) husi komisaun B preokupa tanba polisia halimar bei-beik ho bala musan sei halo joven sira mate barak no servisu laprofisionalizmu.

Preokupasaun nee hatoo husi Deputadu Komisaun B trata asuntu Defeza Seguransa no Negosiu Estrajeirus Joao Adriano katak, Akontesementu nee tuir informasaun dehan katak labarik mane polisia tiru mate nee foin fila husi servisu fatin atu ba uma, maibe ba hasoru fali kilat musan ida nee hanesan reprezentante povu sente lamenta tebes ho hahalok sira hanesan nee.

PNTL halimar bala musan ida nee hatudu katak servisu laiha profisionalizmu, tanba polisia instituisaun neebe tenke iha profisional. Ami Parlamentu Nasional lamenta teb-tebes ho hahalok sira nee, se akontesementu buat kiik ka boot mak PNTL halimar deit ho kilat musan, ida nee ita nia joven sira nei-neik polisia sira sei oho barak liu tan,” katak Deputadu Joao ba Jornliasta Kuarta (10/05/2017) iha uma fukun parlamentu Nasional.

PN La Propoin Ema Troka PTR-PJR, Kestaun Laiha Koordenasaun Institusional

DILI – Parlamentu Nasional (PN) lahalo ratifikasaun ba nomeasaun Prezidente Tribunal Rekursu (PTR) no Prokurador Jeral Republika (PJR), ida nee laos kestaun ema neebe Prezidente nomea, maibe tanba laiha kooperasaun institusional.

Kestaun nee hatoo husi Deputada Josefa Alvares husi Bancada FRETILIN hatete, Bancada FRETILIN hatete ona katak kestaun neebe mak ami foti nee laos tanba ema, maibe kestaun nee tanba etika tuir koordenasaun tanba iha konstituisaun nee hatete tenke iha interdependensia no kooperasaun institusional neebe sira lakestiona ema se deit mak sae, ida nee kompetensia Prizidente da Republika nian.

Kona ba dehan katak ami nia ema balu mak atu sae ba, ida nee ha nao ser ke prezidente husu ami nia hanoin no opiniaun mak ami bele fo, maibe kuandu prezidente mak ambil alih deit hodi foti deit ida nee nia kompetensia. Maibe buat neebe  mak nia  tenke halo,  mak tenke rona husi governu, depois pesoal ema nee tenke haruka mai iha PN, para bele halo diskuti no halo ratifikasaun ba iha nomeasaun, ida nee mak iha etika no koordenasaun institusional,” katak Deputada Josefa ba Jornlista Kuarta (10/05/2017) iha uma Fukun PN.

Deolindo La Preokupa Ho Ratifikasaun PN

DILI – Parlamentu Nasional ofisialmente laratifika nomesaun Prezidente Republika ba Prezidente Tribunal Rekursu (PTR) no Prokurador Jeral Republika (PJR), maibe Prezidente Tribunal Rekursu atual, Deolindo dos Santos lapreokupa ho ratifikasaun husi deputadu sira.

Tuir Deolindo katak kona rezolusaun neebe mak Parlamentu Nasional hasai hau seidauk hatene kona ba ninia konteudu nee primeiru i segundu hau nuudar ema professional neebe hau halao hau nia serbisu nuudar ema professional.

Agora preokupasaun nee normal, nee preokupasaun Parlamentu Nasional nian maibe hau halo hau nia serbisu nuudar professional no imparsial ida nee deit mak mak bele halo,”dehan Deolindo ba jornalista sira, iha Tribunal Rekursu, Caicoli, Kuarta (10/05/2017).

Nia hatutan, kiona ba ratifikasaun neebe mak Parlamentu hasai ida nee hau lakohi fo komentariu ba problema nee tamba kestaun politika no hau la iha kompetensia atu komentariu kona ba ida nee.

Iha fatin hanesan, tuir Deputadu Arao Noe katak iha pelanaria PN(red orseheik) ami debate tiha ona maibe husi Parlamentu Nasional la kestiona kona ba nomeasaun Prezidente Republika nian ba Prezidente Tribunal Rekursu no Prokurador Jeral Republika, ami PN ezerse deit nia funsaun ezerse ba artigu 95 numeru 3 alinea a katak ratifika neebe Parlamentu halo nia funsaun nee. Domingos da Piedade Freitas

Suara Timor Lorosae

LPV - Abaixo Pólitiku kantén sira iha Parlamentu Nasionál

MOVIMENTU UNIVERSITARIU TIMOR LESTE (MUTL)

KOMUNIKADU IMPRENSA

Afirma ami nia tristeza ba Polítiku kantén sira no deklara Luta kontinua ba halakon Pensaun Mensál Vitalisia

Nu’udar ema hotu hatene katak revizaun Lei Pensaun Mensal Vitalisia ne’ebé Parlamentu Nasional aprova iha fulan setembru tinan 2016, no tuir relatóriu media;  (http://timoragora.blogspot.com/2017/04/taur-promulga-lei-lpv-arte-marsiais-no.html) Prezidente Repúblika promulga ona LPV iha dia 20 Abril tinan 2017. MUTL konsidera alterasaun ida ne’e nafatin husik hela injustisa boot ida ba povu Timor Leste. Tanba rezultadu mudansa ba lei ida ne’e kontinua propoin pensaun ba Eis Prezidente Repúblika mantein 100 %, ba eis titular sira seluk  tun de’it ba 90 %, ba  Eis Deputadu sira no  Eis Membru Governu sira tun de’it ba 60 %. Inklui iha nafatin direitu regalia sira seluk ne’ebé mak halo grupu ki'ik oan ida ne’e sai previlejiadu iha Timor Leste.

Esforsu sira ne’ebe MUTL halo ba halakon Lei Pensaun Mensál Vitalisia, la’ós de’it ona ami nia ajenda maibé sai agenda komun povu nia inklui Sua Exelénsia Sr. Tau Matan Ruak, Prezidente da Repúblika atuál, no Eis Presidente Parlamentu Nasional Sua Exelénsia Sr. Francisco Guterres Luolo, nomos  Eis Membru Parlamentu Nasionál balun konkorda ona atu halo mudansa ne’ebé signifikante hodi responde ba ejijénsia públiku nian. Maibé realidade hatudu katak la halo mudansa ne’ebé ho fundamental.

Povu hotu lamenta tebes ho atitude Polítiku deputadu sira nia hodi defende buat ne’ebé pertense ba sira ho liafuan la serve “direitu korruptu Arkeridu”. Ami konsidera komportamentu ida ne’e la promove igualdade sosiál iha ita nia rai.

Lei ida ne’e, prejudika ona espíritu patriotismu no nasionalismu Polítiku no sidadaun sira nia tanba ema barak la servisu nudár devér sidadaun nia atu defende futuru nasaun nia maibé servisu de’it tanba atu hetan pensaun no regalias oin-oin husi estadu, sosiedade ne’ebé harii husi toman ida ne’e, sei sakrifiika vida nasaun no defende agenda elite sira nia.

Deputadu sira halo revizaun ba lei ida ne’e ho matan taka no la refleta realidade sósiu ekonómiku povu Timor-Leste nia, tamba hela tan menus tinan hat rezerva úniku mina no gas iha Bayu Undan atu maran ona, Timor-Leste nia despeza kada tinan sei tau iha risku nasaun nia vida, liu-liu ema kiak sira sei la iha sistema saúde, edukasaun, bee no saneamentu bainhira mina maran no fundu petrolíferu mamuk ona.

Biar nune’e ami hotu hatene katak Sua Exelénsia Sr. Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak nian pozisaun ba revizaun Lei Pensaun Mensal Vitalisia ida ne’e, dilematiku tebes tanba tuir kompeténsia Prezidente Repúblika nian só promulga no veto de’it. Tan ne’e, karik veto signifika konkorda Lei ida uluk no agora promulga ona signifika katak konkorda valor pensaun ne’ebé atribui ba Eis Prezidente Repúblika nafatin 100%.


Hare’e ba mudansa iha Lei Pensaun Mensal Vitalisia ne’ebé mak promulga ona husi Sua Exelénsia Sr. Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak, ami husi MUTL konsidera katak nafatin la justu ba Povu Maubere. Tamba ne’e mak ami hakarak ezije hanesan tuir mai:

Ami husu ba Sua Exelénsia Sr. Prezidente Matan Ruak hanesan mós nu’udar funu na’in ba libertasaun patria no povu maubere, atu kontinua mantén pozisaun hodi kontra lei korruptu ida ne’e iha Timor Leste. Ami nudár jerasaun foun ba nasaun ida ne’e, hakarak kongratula no agradese ba Prezidente atuál Sua Exelénsia Taur Matan Ruak tamba ho desididu konfronta ona Polítiku sira nia kantén liu husi kontra frontal ba Polítika LPV.

Ami husu mós ba Sua Exelénsia Sr. Francisco Guteres Luolo nu’udar Prezidente Repúblika eleitu uza poder hanesan xefe estadu atu promove diálogu ho Parlamentu Nasionál hodi halo fali revizaun fundamental ka halo derogasaun ba Lei Pensaun Mensal Vitalisia hanesan ita-bo’ot hateten ba ami manifestante sira, bainhira hasoru malu iha rezidensia Faról. atu nune’e bele  harii sosiedade ida-ne’ebé hatuur iha justisa sosiál, hodi hakiak sidadaun sira-nia moris di’ak ba isin no ba klamar.

Ami husu ba lider revolusionáriu sira hotu iha Timor-Leste, atu kontinua refleta nasaun nia istória revolusaun, katak kuadru superior no médiu barak suisida an ba mate hamutuk ho povu rihun barak ba kauza libertasaun total la’ós atu hetan nasaun ho modelu hanesan agora. Sira hotu lakon família ba ukun a’an ida ne’e,  atu ikus mai grupu elite sira mak hadau povu nia rekursu husi dalan legal hanesan aplika Lei Pensaun Mensal Vitalisia. Karik Saudozu Sahe, Nicolao Lobato no sira seluk mak la mate sei la permite kantén sira hela ho povu Maubere.

Ami mós husu nafatin ba Deputadu sira ne’ebé mak sai reprezenta povu labele husik Parlamentu Nasionál sai fatin ida ne’ebé nia povu rasik mak hakilar loron kalan ba kestaun Priviléjiu no regalias sira ne’ebé ita boot sira hetan. Maibé presiza hatuur integridade  no kredibilidade Parlamentu Nasional nudár órgaun lejítimu povu nia.

Ami hakarak bolu atensaun ba Povu Maubere tomak katak Polítiku sira lori ona ita nia nasaun afavor no benefisia de’it ba grupu elite sira duke harii sistema servisu públiku sira, hodi garantia edukasaun, saúde no moris seguru ba povu maioria iha Timor-Leste
.
Ikus liu, ami apela mós ba povu Maubere tomak katak nasaun ida ne’e harii ho ema liu rihun atus rua resin nia mate. Tan ne’e, nudár povu tenke haree lala’ok Polítiku sira nia atitude ho atensaun ne’ebé rigor nune’e evita dezvia ita nia rekursu ba sira nia interese no hariku an deit.

Viva Povu Maubere
Viva MUTL
Abaixo Promosaun elite iha Timor-Leste
Abaixo Pólitiku kantén sira iha Parlamentu Nasionál

Dili,Maiu 2017

MOVIMENTU UNIVERSITARIU TIMOR LESTE (MUTL)
Nú. kontaktu 77322480, email: soaresfausth@gmail.com

Portavós: Faustino Soares