terça-feira, 28 de fevereiro de 2017

Veta Lei PV, CNRT Ho Taur Laiha Relasaun


DILI – Relasiona Prezidente Republika, Taur Matan Ruak nia deklarasaun katak, nia sei veta Lei Pensaun Vitalisia (LPV) iha tempu badak no husu CNRT-Fretilin atu labele hirus nian.

Tuir Xefe Bankada CNRT, Deputadu, Natalino do Santos hatete katak, se Prezidente Republika, Taur Matan Ruak veta nee kompetensia nia laiha relasaun ho CNRT.

CNRT atu virus prezidente tanba deit veta, nee laiha relasaun ho CNRT ho kompetensia Prezidente, CNRT hirus konaba saida nian,” dehan Xefe Bankada CNRT, Deputadu, Natalino ba STL iha PN-Dili, Tersa (28/02/2017).

Isabel: PLP Espiritu Mai Husi Taur Matan Ruak

METINARO – Sidadaun neebe sei asimu kargu nudar prezidente republika labele involve iha partidu, maibe Partidu Libertasaun Popular (PLP) nudar partidu neebe espiritu mai husi Taur Matan Ruak.

Tuir Isabel Ferreira nudar kaben husi Taur Matan Ruak atual Prezidente Republika hatete Timor Leste estadu Direitu demokratiku Timor oan hotu iha lei nia okos, tan nee sidadaun neebe sei asumi kargu hanesan  prezidente republika labele mete iha partidu.

Sidadaun ida kuandu asumi kargu hanesan Prezidente Republika labele mete Partidu, Agora PLP hau dehan tiha ona, nee espiritu mai husi Taur Matan Ruak,” dehan Isabel ba  Jornalista Segunda (27/02/2017) iha Sermitariu Heroi Metinaro wainhira partisipa seremonia intrega plaka saudozu nain 12 husi RENETIL ba Estadu.

Nia hatete depois iha 20 maio 2017 hafoin intrega kargu prezidente ba prezidente eleitu, Taur iha Direitu atu deside  involve iha partidu ida neebe maibe PLP espiritu Taur nian.

Hatan kona ba apoiu ba kandidatura Prezidente Republika, Isabel hatete nia parte iha kandidatura neebe sei fo apoiu neebe tempu badak sei deklara ba publiku kadidatura neebe mak fo apoiu. Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

KSTL REKOMENDA SALARIU MÍNIMU US$ 150

Konfenderasaun Sindikatu  Timor Leste (KSTL) rekomenda ba Governu  atu   hasa’e salariu  mínimu husi US$ 115 ba 150, tanba realidade moris ohin loron la hanesan uluk.

KSTL propoin aumenta salariu mínimu ba US$150 ne’e tanba folin nesesidade baziku kada fulan sempre aumenta.

Alende realidade moris loron-loron nian karun, KSTL mos husu tenki aumenta  salariu mínimu, tanba  tempu badak mos sei implementa sistema seguransa sivil ne’ebé hakarak ka lakohi trabalhador hotu tenki kontributiva, signifika katak trabalhador sei kontribui mais ou menus osan ho valor US$ 5, tanba ne’e tenki aumenta salariu hodi trabalhador bele kontribui ba lei seguransa sivil ho montante US$ 5.

JOSÉ NEVES: LABELE “HATUDU DEIT LIMAN” BA ÓRGAUN JUDISIÁRIU

Kandidatu Prezidenti Repúblika (PR) periodu 2017-2022, José das Neves “Samala-Rua” hateten, Estadu, Governu no lider sira hotu, labele “hatudu deit liman” (krítika), ba órgaun judisiáriu, maibé hotu-hotu esforsu atu hadia frakeza iha judisiáriu.

Kandidatu Prezidenti Repúblika ho númeru sorteiu 4 ne’e, fundamenta katak, órgaun judisiáriu iha Timor Leste (TL) iha duni frakeza balun, maibé órgaun Estadu sira seluk mós iha ninia frakeza.

“Órgaun judisiáriu iha frakeza duni, maibé órgaun sira seluk mós iha frakeza, ne’eduni responsabilidade ita nian nu’udar Estadu, Governu, lider sira, no públiku la’os krítika de’it, maibé buka dalan atu hadia frakeza hirak ne’e,”esplika José das Neves ba JN-Diário, Segunda (27/02), iha Knua Kandidatu Prezidenti Repúblika Samala-Rua, Rua São Tomé e Príncipe 18 Palapaço Díli, hodi hatan konaba krítika públiku nian ba serbisu órgaun judisiária nian duranten ne’e.

LEI MAKA FO MANDATU BA TENENTE NO MAIJOR

DILI - Diretór Ezekutivu Organizasaun Naun Guvernamentál (ONG) Fundasaun Mahein (FM), Nélson Belo katak lei maka fó mandatu ba Tenente Jenerál Lere Anan Timor ho Maijór Jenerál, Filomeno Paixão.

“Uluk liu ita nia lei ne’e halo definisaun katak ita nia jenerál ne’e to’o de’it brigadeiru, ikus mai ita nia lei halo fali definisaun hodi promulga hasa’e ba to’o Maijór maka komandante boot liu ona. Maibé, agora hasa’e tan ba Tenente. Ida ne’e lei maka fó mandatu,” dehan Nélson ba jornalista sira iha kna’ar fatin Fomento, Comoro, Dili, Kuarta (10/02), relasiona ho mudansa kargu superior F-FDTL hanesan Lere Anan Timur no Filomeno Paixão.

Nélson hatutan, primeiru nomeiasaun iha instituisaun militár iha ne’ebé de’it ida ne’e normál no dadaun ne’e TL adapta ona situasaun ne’ebé maka hatudu ba mondu katak ninia prosesu dezenvolvimentu la’o tuir lei ne’ebé maka iha.

FERNANDA BORGES LIDERA REFORMA FISKAL

DILI - Governu fó fi’ar ba eis deputada nu’udar mos Prezidente Partidu Unidade Nasional (PUN), Fernanda Borges, lidera Komisaun Reforma Fiskal (KRF), ne’ebé tutela iha Ministériu Finansas (MF).

Tuir ajenda, KRF sei hala’o konsulta lubuk ida ho parte interesada xave sira to’o fulan Marsu 2016.

Tuir publikasaun iha portal Ministériu Finansas nian katak, hafoin fulan ruma hala’o tiha servisu preparatóriu lubuk ida ho tulun hosi  péritu nasional no internasional sira, KRF hahú aprezenta esbosu lei tributária no aduaneira to membru governu no parte interesada sira seluk hodi husu sira ninia komentáriu no feedback.

Alunus besik 270 tama iha unidade 1ª formasaun superior téknika iha sul Timor-Leste

Besik estudante  270 tau-naran ona iha kursu ba produsaun animál no konstrusaun sivil ne’ebé loke tinan ne’e hanaran Institutu Politékniku Betano, unidade dahuluk hosi ensinu superiór iha kosta sul Timor-Leste, ne’ebé inaugura iha semana kotuk.

Institutu ne’e harii iha rejiaun Betano, munisípiu Manufahi (sul nasaun nian), zona ida ne’ebé ho investimentu públiku boot hosi  Governu no agora dadauk sei harii hela refinaria dahuluk Timor-Leste nian.

Institutu foun ne’e oferese formasaun téknika iha  área Agrikultura, Pekuária no Enjeñaria, hodi bele kapasita joven timoroan sira ba atividade profissionál ho area oioin , informa Governu iha komunikadu.

Governu timoroan lakomenta relatóriu komisaun parlamentar ne’ebé seidauk simu

Governu timoroan iha ohin konsidera "desesionante" ba " informasaun ne’ebé sai" kona-ba relatóriu parlamentar relativu ba dívida tinan uluk, ho konteúdu rekuza komentáriu tanba seidauk simu " ho formál".

"Serbisu Komisaun no prosesu resposta ba  relatóriu ne’e hanesan  kestaun governasaun di’ak no prepara diálogu produtivu ida. Interrupsaun prosesu ne’e ho informasaun ne’ebé sai  liuhosi kobertura komunikasaun sosiál ne’e triste tebes", refere portavós Governu, ministru Estadu Agio Pereira, iha komunikadu ne’ebé haruka na Lusa.

"Governu labele halo komentáriu ba relatóriu ida ne’ebé laiha  oportunidade atu  reve no fó atensaun hotu maka merese bainhira  simu ona", afirma iha testu hanesan.

TAUR BELE BA PM IHA 2017

Figura potensial no akomodativu hanesan Prezidenti Republika (PR), Taur Matan Ruak, iha biban duni atu lidera hikas Governu nudar Primeriru Ministru iha periodu foun 2017-2022.

Padre Paroquia Ainaro, Armindo Brito, reafirma katak, ho esperensia Taur nian durante assume kargu Prezidenti Republika, ne’ebe konsege la’o halibur komunidade suku 442 hatene momos ona saida maka povu nia halerik no hakarak. Nune’e, wainhira Taur ba sai PM  bele haktuir iha programa Governu nian ba prosperiedade nasaun no povu nian.

Durante ne’e, PR Taur rona komunidade sira nia halerik, tanba ne’e, wainhira biban naton Taur ba sai PM bele responde ba situasaun ne’ebe komunidade sira infrenta iha sira ninia moris lor-loron.

CCTV BELE MINIMIZA KRIMINALIDADE URBANA…?!

Jornal Nacional Diário, editorial

Goverenu Timor Leste Kinta feira nee inagura sistema kontrola kamera Close Circuit Television (CCTV) nebe monta iha fatin sira nebe fital  iha Kapital Dili hodi kontrola situasaun iha sidade Dili laran iha tempo loron no kalan.

CCTV sei fasilita servisu Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) hodi monotoriza movimentu no akontesimentu iha fatin-fatin nune’e hafasil identifika wainhira mosu problema ka kazu ruma.

Fatin sira nebe CCTV monta ona mak parte Tasitolu selamat datang, Comoro, Pantai-Kelapa, Mandarin, Colmera, Bairo-Pite, Balide, Audian, Culuhun, Becora, Taibesi, Metiaut, Palacio Nobre Lahane no area seluk tan ne’ebe mak importante.

Fretilin Kestiona Funsionamentu Korum Plenaria

DILI - Bankada Fretilin iha Uma Fukun Parlamentu Nasional kestiona funsinamentu korum plenaria iha Parlamentu Nasional, tanba deputadu balu sempre tama tarde.

Vise bankada Fretilin deputada Josefa Pereira Soares hateten, jeralmente iha Segunda no Tersa feira nee deputadu sira iha informasaun barak ke atu hato, maibe informasaun hirak nee tunda tunda ba bebeik loron seluk somente tanba deit korum.

Ita iha Segunda no Tersa feira nee iha informasaun barak ke ita atu hato, maibe informasaun sira nee ita tunda tunda ba bebeik loron seluk somente tanba deit korum,” dehan deputada Josefa, iha plenaria, Segunda (27/02/2017).

Setor Privadu Apoiu Reforma Fiskal

DILI – Setor privadu apoiu politika VI governu konstitusional neebe reforma fiskal, atu halo diversifika ekonomia hodi dudu kresementu ekonomia lao ba oin.

Diretor Ezekutivu CCI-TL Nuno Trindade hatete atu halo reforma fiskal hodi fasilita emprejariu nasional no investidor sira halo investimentu iha rai laran, bele kontribui taxa ba estadu no loke kampu servisu ba Timor oan.

Ami apoiu tebes, politika governu nian, halo reforma fiskal, tanba bele fasilita emprejariu halo investimentu iha rai laran ho diak,’’dehan Nuno ba STL, Kinta (23/02/2017) iha knar fatin Akait.

Dom Virgilio, Husu Kampres 8 Respeita Malu no Prontu Simu Rezultadu

DILI – Bibi atan Igreza katolika Timor Leste, liliu Bispu Dioseze Dili, Dom Virgilio do Carmo da Silva, SDB husu ba kampres sira atu respeita malu no pronto simu rezultadu kuandu kandidatura Prezidente Republika la eleitu ba Prezidente Republika.

Deklarasaun nee, fo sai husi Bispu Dioseze Dili, Dom Virgilio do Carmo, SDB liu husi intervista eksklusivu ho STL, hafoin remata vizita husi kanpres Angela, iha Episkopal Dioseze Dili, Lecidere, Kinta (09/02/2017).

Apela no husu ba sira atu halo kampania didiak, respeita malu, koalia didiak ba malu no kontrola militantes sira no simu rejultadu kuandu kanpres balun lakon,”dehan Dom Virgilio.

Julgamentu ba portugés retidu iha Díli durante tinan rua liu sei hahú iha tersa-feira

Julgamentu ba kazal ida ho sidadaun portugés ne’ebé retidu ona iha Timor-Leste durante tinan rua liu, akuzadu pekulatu, brankeamentu kapitál no falsifikasaun dokumental, sei hahú  tersa-feira ne’e  iha Tribunal Distritál Díli.

Marka ona ba sesaun rua -  tuir fali sei iha  14 fulan - marsu - julgamentu ba Tiago no Fong Fong Guerra tenki hahú, ba faze dauhuluk,  sei rona testemuña na’in tolu  ne’ebé aprezenta hosi  Ministériu Públiku.

Sira maka Mónica Rangel diretora jerál dezde 2013 iha Diresaun Jerál Impostos no ba  data akontesimentu hirak ne’ebé  refere ba kazu ne’e ba diretora nasionál impostu petrolíferu, no ninia responsável direitu, Câncio Oliveira, komissáriu Diresaun Jerál ba Impostu no diretór Alfandega.