sexta-feira, 16 de dezembro de 2016

Vatikanu konfirma papa Francisco nia vizita ba Fátima iha 12 no 13 Maiu 2017

Iha loron-sesta ne'e Vatikanu konfirma ona vizita papa Francisco nian ba Fátima, Portugal, iha loron 12 no 13 Maiu 2017, fó sai hosi sala imprensa Santa Sé nian.

Iha anúnsiu ofisial, Vatikanu hatete katak, "tanba okaziaun hosi tinan 100 ba Aparisaun Inan Feto nian iha Cova da Iria no hodi simu konviti hosi Prezidente Repúblika no Bispu portugés sira nian, Sua Santidade Papa Francisco sei hala'o peregrinasaun ba Santuáriu Nossa Senhora de Fátima iha loron 12 ho 13 Maiu 2017".

Iha loron-kinta, Prezidénsia Repúblika portugeza fó sai mós kona-ba deslokasaun hosi papa Francisco nian iha peregrinasaun ba Fátima.

"Hosi konviti ne'ebé halo hosi señór Prezidente Repúblika bainhira ba vizita Santa Sé, vizita dahuluk ne'ebé halo ba estranjeiru hafoin simu tiha pose, sua santidade papa Francisco sei halo peregrinasaun ba santuáriu Fátima nian iha loron 12 no 13 Maiu 2017, hodi selebra nune'e tinan 100 ba Aparisaun iha Cova da Iria", fó sai hosi Palásiu Belém.

Francisco sei sai hanesan papa dahaat ne'ebé vizita Portugal, hafoin Paulo VI - iha tinan 50 aparisaun nian -, João Paulo II (12-15 Maiu 1982, 10-13 Maiu 1991 no 12-13 Maiu 2000) no Bento XVI (11-14 Maiu 2010).

Papa João Paulo II kumpri mós eskala tékniku ida iha aeroportu Lisboa, iha tinan 1982, bainhira hala'o viajen ba Amérika Sentral.

SAPO TL ho Lusa

Prezidente Duterte mantén aprovasaun "di'ak tebes" ida hosi filipinu sira

Prezidente filipinu, Rodrigo Duterte, mantén índise ida aprovasaun nian ne'ebé "di'ak tebes", liutiha fulan neen hafoin simu pose ba kargu, períudu ida ne'ebé marka ho nia kampaña brutal hasoru droga, haktuir hosi sondajen ida ne'ebé publika ohin hosi imprensa lokal.

Sondajen hosi Social Weather Stations (SWS) fó ba Prezidente 63% hosi aprovasaun ba nia jestaun, pontu ida ki'ik duké bainhira nia simu pose iha fulan-Juñu, maibé sei tama iha klasifikasaun "di'ak tebes" ne'ebé maka konsultora fó.

Estudu hatudu diminuisaun hosi valorizasaun ba pontu 11 iha Mindano, illa ne'ebé situa iha súl ne'ebé hanesan Duterte nia rai moris fatin, maibé hanesan fatin ne'ebé Prezidente mantén nia nota di'ak, ho índise "excelente" hosi 74%.

Diminuisaun ne'e kompensa ho nota di'ak iha Manila - hosi 58 ba 59% - no iha fatin seluk iha illa Luzón, iha norte arkipélagu nain, ne'ebé maka iha aprovasaun hosi 57% ba 60%, tuir hosi sondajen ne'ebé haktuir hosi diáriu The Inquirer.

Brazil iha tinan 2016, ho kazu dengue, chikungunya no zika hamutuk millaun 1,94

Ministériu Saúde Brazil, fó sai horisehik katak sira-ninia nasaun rejista ona kazu kona-ba dengue, zika no chikungunya hamutuk millaun 1,94, iha 2016. 

Tuir dadus hosi boletin epidemiolójiku, kazu kona-ba dengue hamutuk millaun 1,47, 259.928 ba kazu chikungunya no 210.897 ba kazu zika, iha fulan novembru ninia rohan.

Dadus hothotu kona-ba epidemia tolu ne’e, fó sai hosi Governu Brazil duni, no moras tolu ne’e daet hosi susuk aedes aegypti.

Hosi kazu tolu ne’e, ema brazileiru sira mate tanba virus tolu ne’e, hamutuk 734, sira ne’ebé mate tanba dengue hamutuk 590, 138 tamba chikungunya no 06 tamba zika.

Chikungunya hanesan epidemia ida ne’ebé halo autoridade saúde nian sira preokupa maka’as, tamba númeru hosi ema sira ne’ebé kona virus ne’e, aumenta ba 727,3% kompara ho periodu tinan 2015 nian, ne’ebé sa’e hosi 31.418 ba 259.928.

Númeru infeksaun hosi dengue mos sa’e. Tuir istória oioin, hosi Ministériu Saúde, desde 1990, iha tinan ne’e maka menus, tanba ho de’it milloens 1,64 hosi tinan 2015.

Zika, maka sai nu’udar virus ne’ebé fó atensaun maka’as ba Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) hafoin moras refere, asosia ba kazu mikrosefalia ba meak-oan sira ne’ebé foin moris, maski menus ona, maibé iha fulan 11 dahuluk tinan ne’e, feto isin-rua iha Brazil hamutuk 10.608 maka kona ona virus ne’e.

SAPO TL ho Lusa 

Hapara hikas negosiasaun dame iha Mosambike lahó deklarasaun ikus

Mediadór internasionál ba negosiasaun dame iha Mosambike, hahú fila hikas ba sira-rain lahó deklarasaun ikus, hafoin halo tiha diálogu, dehan xefe delegasaun Renamo, partidu opozisaun bot nian, ba Lusa. 

“Sira fila fali tiha ona ba sira-nia nasaun. Ha’u sei lahatene, karik sira sei fila hikas iha janeiru”, hateten José Manteigas, ne’ebé duun Governu mosambikanu “lafó importánsia ba prosesu hotu, hodi hadook ka hasa’I mediadór sira hosi grupu ne’ebé sei kompostu hodi elabora dokumentu foun kona-ba desentralizasaun.

Iha kada siklu negosiasaun ho durasaun semana tolu, mediadór sira fó sai pronunsiamentu ikus, molok hapara diálogu. Ne’ebé laakontese iha faze ne’e, hahú iha 14-novembru no hakotu lahó fó sai informasaun kona-ba enkontru horisehik nian, hodi hafahe parte hotu.

Timor-Leste hahú formasaun ba setór petrolífera

Alunu timor-oan haat-nulu maka sai hanesan ema dahuluk halo parte iha primeira formasaun área eletrisidade no instrumentasaun nian ba setór petrolífera hodi aloka ba sentru formasaun iha Timor-Leste, ho apoiu públiku no privadu. 

Formasaun ne’e selu hosi ConocoPhillips, ministrada hosi empreza Actemium ho estrutura públika timor-oan nian rua, Sekretaria Estadu ba Polítika Formasaun Profisionál no Empregu (SEPFOPE) ho Autoridade Nasionál Petróleu no Minerai (ANPM).

Grupu rua ho alunu 20 ne’ebé halo parte ona iha projetu ne’e desde hahú, sei simu formasaun nivel 1 durante fulan neen no depois maka sei hakat ba nivel 2 iha Sentru Nasionál Formasaun Tibar, hanesan projetu ne’ebé hahú ho apoiu hosi koperasaun portugeza no oras ne’e sai nu’udar sentru formasaun téknika prinsipál iha Timor-Leste.

Iha inisiu programa ne’e sei ho durasaun tinan rua, maibé sei bele prolonga paralelamente hodi konsege fó formasaun atu hetan formadór balun ba Tibar nian, hodi nune’e sira bele kontinua ho projetu refere.

Ida ne’e hanesan formasaun ho padraun internasionál dahuluk ba área eletrisidade no instrumentasaun ba setór mina ho gás naturál iha Timor-Leste.

Protokolu ne’e asina iha Tibar, horisehik hosi responsável ba formasaun grupu Vinci-Energies, ne’ebé atua ba Actemium, ho responsável timor-oan sira.

SAPO TL ho Lusa 

Governu altera lei eleitorál atu timor-oan sira iha Portugál no Austrália bele vota

Governu timoroan  aprova iha semana ne’e alterasaun lei eleitorál nasaun nian, entre aspetu sira seluk, permite ba timoroan sira ne’ebé  hela iha  Portugál  no Austrália badahuluk bele, vota iha eleisaun prezidensiál no lejislativu.

Governu rejeita moos proposta aumentu ida iha barreira mínima númeru votu nesesáriu atu bele  okupa mandatu parlamentar ida, ne’ebé  membru balun iha ezekutivu ne’e hakarak muda hosi  3 ba 5%  númeru totál eleitor ne’ebé inskritu.

Avansu, iha proposta, ne’ebé sei hala’o  debate iha Timor-Leste, hatodan liu ba partidu kiik sira.

Halo moos aprovasaun ba alterasaun ida ne’ebé prevé lakon imediatu iha mandatu ba deputadu ne’ebé larespeita disiplina partidáriu, esplika ezekutivu ne’e liuhosi komunikadu.

Alterasaun, ne’ebé aprova iha semana ne’e iha Konsellu Ministru, inklui mudansa lei eleitoral ba Prezidente Repúblika no lei eleitoral ba Parlamentu Nasionál maka aprezenta hosi  ministru Koordenadór Assuntu Administrasaun Estadu no Justisa no ministru Administrasaun Estatál, Dionísio Babo.

TL Odamatan Ba Krime Organizadu, Tenke Prevene

DILI – Durante nee ema deskonfia Timor Leste (TL) sai odamatan boot ba krime organizadu, tanba nee povu ejize ba governu tenke prevene lalais, se lae bele hamonu kredebelidade nasaun iha mundu.

Lia hirak nee hatoo husi Ativista Rui da Costa Saores, ba STL iha nia knar fatin, Fatuhada, Dili, Kinta (15/12/2016).

Timor Leste agora nee sai odamatan boot ba trafiku umanu, droga no fase osan, tanba nee ami husu ba governu liu-liu PNTL ho F-FDTL, tenke prevene lalais krime organizadu sira nee, se lae Timor nia kredebelide sei monu tanba deit krime organizadu sira neebe grupu ida ka rua maka halo,” hateten Rui.

Nia hatutan TL ukun aan sosa ho ema rihun nia isin, tanba nee tenke tau atensaun makas, se lae bele estraga deit nasaun nee nia naran iha mundu.

Iha parte seluk Diretor Ezekutivu FONGTIL, Arsenio Pereira hateten lei trafiku umanu nee importante tebes atu prevene krime sira nee mosu iha nasaun nee. Ho kestaun sira nee Direitur nee husu atu polisia ho F-FDTL, tenke kolobora ho povu hodi fo siguransa masimu ba krime sira nee atu la bele akontese iha nasaun nee.

Nunee mos, Deputadu Bankada Fretilin, Paulo Moniz Maia hatete, konba lei trafiku umanu, PN aprova ona, hein halo sosializasaun, atu nune povu hotu toma konsideirsaun. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (16/12/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Kompleta Misaun, TL Priense Kriteria Adezaun ba ASEAN

DILI - Timor Leste konsege priense kriteria husi Asean atu sai membru, tamba konsege harii ona misaun hodi tau embaixada iha nasaun asean sira hotu hodi reprezenta estadu Timor.

Estadu Timor Leste liu husi Prezidente Republika Taur Matan Ruak fo tomada de pose ba Embaixador Timor Leste iha Nasaun Bruney Darusalam, Laos no Vietnam, nunee kompleta ona Timor Leste nia reprezentante iha Asean.

Embaixador sira neebe simu tomada depose husi Prezidente Republika mak hanesan Marcal Avelino XImenes Embaixador ba Brunei Darussalam, Pascoela Barreto Guterres Dos Santos Embaixadora Ba Republika Sosialista Vietnam no  Maria Natalia Guterres Viegas Carrascalao Embaixadora ba Republika Demokratika Laos.

Tuir Prezidente Republika Taur matan Ruak hatete relasaun ekonomika no kultural entre Timor Leste ho nasaun Asean hanesan espresaun makas husi relasaun makas entre povu nian.
Timor Leste nia adeazaun ba Asean aban bairua sei halo diplomasia ekonomia neebe importante liu tamba asean nia natureza rasik nudar merkadu komun no area komersiu,” dehan Taur liu husi Diskursu Kinta (15/12/2016) iha Palasiu Prezidensial Nicolao Lobato.

Nia hatete Timor leste nasaun ida neebe nakloke ba investimentu husi rai liur no investimentu neebe mak iha diriji ba projeitu hodi lori vantajen ba parte hotu tuir objetivu dezenvolvimentu nasional.

Iha fatin hanesan Ministru Negosiu Estranjeiru Hernani Coelho hatete Embaixador Timor leste nian ba Brunei Darussalam, Laos no Vietnam hetan posse konsege kompleta ona komprimisiu sestu governu konstitusional antes mandate remata finaliza funsionamentu misaun iha Asean nian. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (16/12/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Xanana Hatoo Boas Festa Natal No Ano Novo Ba Jornalista

DILI – Eis Komadante da Luta Libertasaun Nasional Kay Rala Xanana Gusmao, fo boas festas natal no felis ano novu ba jornalista iha Timor laran tomak, tanba durante tinan ida jornalista sira halao knar ho susesu.

Lia hirak nee hatoo husi Eis Komadante Da Luta no Eis Primeiru Ministru Xanana Gusmao, ba jornalista sira, hafoin remata Konsellu Ministru Estra Ordinaria, iha Palasiu Governu, Sesta (16/12/2016)
Konaba Konselu Ministru nee imi husu ba Primeiru Ministru, maibe hau fo Bom Natal no Felis Ano novu ba imi hotu,” hateten Xanana.

Eis Komandante Xanana fo hela tiha boas festa nee ba jornalista sira iha Palasiu Governu, nia kontinua sae kareta ba liu, hodi trata asuntu seluk konaba serbisu nasaun no estadu.

Iha fatin nee Jornalista Timor Post Manunel Sarmento Gusmao hateten nia parte sente urgullu tebes ho lider nasaun hanesan Xanana Gusmao fo boas festa do santu naltal no ano novu ba Jornalista sira.

Tuir Jornalista Timor Roman Marsal da Costa mos sente kontenti tamba Xanana Gusmao ohin dia 16/ 12/2016 fo boas festa do Santu Natal no Ano Novu ba jornalista sira iha Timor Leste. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (17/12/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Lee mos iha Timor Agora

Eis Falintil-Militar Buka Hatene Dezenvolvimentu Husi Estadu

DILI - Eis Falintil no Eis Militar balun hasoru Prezidente Republika Taur Matan Ruak hodi buka hatene tuir prosesu dezenvolvimentu neebe mak lao iha rai laran, nunee bele akompaina dezenvolvimentu neebe lao ho diak.

Eis Militar no Eis Falintil neebe buka hatene dezemvolvimentu iha rai laran liu husi Prezidente Republika Taur Matan Ruak mak hanesan Agusto Tara, Martinho de Aliu, Gastão Salsinha, Lucas Kalohan, Alexandre Xavier Rama Mutin no Fernando Soares ho sira seluk tan.

Tuir Porta vos Eis Militar no Eis Falintil, Agusto Tara katak enkontru neebe mak halao ho prezidente Republika lakohi fo sai ba publiku asuntu neebe koalia entre prezidente ho eis militar no eis falintil sira.

Prezidente republika Ami nia maun neebe ami luta hamutuk no terus hamutuk ami mai atu hatene informasaun kona ba lalaok iha timor laran no ami mai fo boasfesta ba Prezidente,” dehan Tara ba Jornalista Kinta (15/12/2016) iha Palasiu Prezidensial Nicolao Lobato.

Nia hatete asuntu importante neebe diskuti ema boot sira mak hatene tan nee nudar sidadaun bai-bain lahtene buat ida, maibe prezidente iha palasiu prezidente atu hatene deit lalaok dezemvolvimentu iha rai laran.

Mesajen husi Prezidente Republika nian, Tuir Agusto katak Prezidente husu atu harii saude no kuidadu Aan tamba maluk barak mate ona tamba nee moras tenki ba hospital.

Iha fatin ketak Observador Politika Jose da Costa hatete Eis Militar no eis Falintil sira iha direitu tomak hodi buka hatene prosesu dezenvolvimentu neebe mak lao iha  rai laran tamba lei fo dalan ba sidadaun hotu-hotu. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (16/12/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Prepara Hasoru Eleisaun Zeral, PNTL Iha Estratezia Propriu

DILI - Atu hasoru Eleisaun Jeral Prezidensial no parlamentar tinan 2017 inkliu natal no Tinan foun, Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), sempre iha estratejia propriu hodi garantia situasaun hakmatek ba povu.

Tuir Adjuntu Komandante Jeral PNTL, Faustinho da Costa katak Komandu PNTL sempre iha estratejia neebe aleterta ba komandu sira iha munsipiu, hodi aumenta numeru atividade polisia nian.

Ami sempre iha estratejia neebe mak alerta ba komandu munisipiu maibe atu koloka membru tekniku tan nee ita seidauk iha orariu fiksu maibe ami sempre asegura hodi fo seguransa ba povu,” dehan Faustinho ba Jornalista Kinta (15/12/2016) iha Palasiu Prezidensial Nicolao Lobato.

Nia hatete komandu orienta ona liu-liu loron boot membru sira neebe atu lisensa labele no tenki adia ba tempu seluk, tamba komando presiza nafatin hodi asegura festeza natal no finan foun.

Iha fatin ketak observador politika Jose da Costa hastate atu asegura situasaun neebe hakmatek ba povu laos hein elisaun ou tinan foun deit maibe loron-loron. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (17/12/2016). Timotio Gusmao

DIREITUS UMANUS IHA TIMOR-LESTE – declarasaun ba publiku (RDDU)


Rede Defensór Direitus Umanus (RDDU)

Rua: Faról, Dili Karaketu, Timor-Leste
Nu. telefone (+670) 77345564 / 7759596

Iha okaziaun Loron Internasional Direitus Umanus, 10 Dezembru 2016, Rede Defensor Direitus Umanus hakarak hato’o deklarasaun ba publiku tuir mai.

Rede Defensor Direitus Umanus nu’udar Rede foun ida iha Timor-Leste kompostu husi ONG ne’ebe serbisu iha area direitus umanus. Estabelese iha Junu tinan ne’e no agora daudaun iha membru sia (9) no loke ba ONG seluk ne’ebe hakarak partisipa.

Objetivu ida Rede nian mak, proteje espasu sosiedade sivil hodi hala’o nia funsaun atu kontribui ba promosaun no protesaun direitus umanus, pas no dezenvolvimentu nasaun. Sekretariu-Jeral ONU mos sublina iha nia mensajem ba Loron Direitus Umanus 2016 katak pas, dezenvolvimentu sustentavel no direitus umanus depende ba malu.

Ami rekonese katak espasu ba sosiedade sivil iha Timor-Leste sei luan, no iha kolaborasaun regular entre ami no entidade Estadu. Infelizmente, situasaun ne’e la hanesan iha rai barak iha mundu, inklui iha Azia. Iha nasaun balu seluk, por ezemplu, defensor direitus umanus hetan persigisaun, ameasa, detensaun, balu lakon ka mate. Ami espresa soliedaridade ho sira no sira-nia familia iha Loron Internasional Direitus Umanus.

Tinan ida ne’e, iha Janeiru, kolega defensor direitus umanus enfrenta intimidasaun relasaun ho vizita Prezidente Indonesia hodi hapara ejije responsabilizasaun ba krime grave durante okupasaun. Iha Marsu 2016, Relator Espesial ONU nian tolu (3) mos hato’o preokupasaun kona-ba insidente ne’e ba Governu no buka atu hetan informasaun. Infelizmente, Governu la konsege hatan. Ami apresia Governu nia kompromisu iha Konsellu Direitus Umanus ONU – durante Revizaun Periodika Universal - iha 3 Novembru 2016 katak iha futuru, se hatan ba surat husi orgaun direitus umanus ONU, hanesan Relator Espesial sira. Rede hakarak hato’o parabens ba Governu nia partisipaun iha Revizaun ida ne’e iha Jenebra, no ami hein katak Governu sei halo diskusaun iha tempu badak kona-ba rekomendasaun ne’ebe nasaun barak hato’o ona ba Timor-Leste iha area oi-oin.

Rekomendasaun balu iha relasaun ho setor seguransa. Rede konsidera setor seguransa, liu-liu PNTL no mos F-FDTL, nu’udar instituisaun xave hodi garante pas no estabilidade, no proteje direitus umanus iha nasaun doben ne’e. PNTL iha papel xave hodi fo suporta durante eleisaun nasional iha tinan 2017 ne’ebe ita hotu hein sei la’o ho livre no justu. F-FDTL mos iha papel importante hodi fo suporta ba PNTL kuandu nesesariu. Ami husu ba PNTL atu nafatin partisipa iha kapasitasaun direitus umanus, no ba F-FDTL atu restaura fali programa direitus umanus ne’ebe PDHJ prepara hela ba forsa armada.

Rede mos husu hametin responsabilizasaun ba alegasaun violasaun direitus umanus husi forsa seguransa ne’ebe mosu, liu-liu iha operasaun konjunta iha 2014 no 2015, no kazu foun ne’ebe akontese iha tinan 2016. Ami lamenta katak la iha informasaun klaru kona-ba se karik investigasaun la’o hela, rezultadu investigasaun no asaun kriminal no dixiplinariu ne’ebe foti ona. Ami apresia haree planu PNTL no F-FDTL ne’ebe tane aas dixiplina, maibe ami ejije katak kuandu violasaun akontese, iha duni asaun hodi vitima sira hetan justisa, no ita prevene violasaun foun mosu. Hanesan ne’e, ita-nia forsa sei profisional liu tan, ne’ebe esensial, inklui hodi fo seguransa ho diak durante eleisaun nasional tinan oin.

Kazu ne’e inklui:

- Tiru mate Sr. Luis Ramos ema sivil, husi F-FDTL iha Baguia, Baucau iha 3 Jullu 2015 durante Operasaun Konjunta. Maske iha suporta ruma husi Estadu ba familia ona, prosesu justisa tenke la’o nafatin. Agora atu ba tinan ida ho balu ona dezde insidente ne’e akontese maibé seidauk iha informasaun katak investigasaun ramata ona.

- Tiru Mate Mauk Moruk no ninia elementu tolu iha 8 Agostu 2015 husi F-FDTL in Venilale, Baucau. Ate agora la iha informasaun ba familia no publiku kona-ba investigasaun ba mate sira nia ne’e iha ka lae, no estatutu investigasaun.

- Insidente balu ne’ebe PNTL komete, hodi tiru ema joven rua ho naran Costodio de Oliveira Pereira no Simão da Costa Pereira iha Liquica, 19 Abril 2016 no tiru membru F-FDTL iha Ainaro iha 26 Agostu 2016, ate agora publiku kontinua duvida ninia prosesu justica la’o to’o iha ne’ebé ona.

- PNTL tiru mate Sr. Leonito, ema ho defisiensia mental, iha Cova Lima, 3 Agostu 2016.

- Alegasaun violasaun direitus umanus, hanesan kapturasaun arbiru, destruisaun propriedade, tratamentu aat no forsa makaas liu, inklui forsa hamate ema hanesan temi iha letan, ne’ebe akontese durante operasaun konjunta no mos iha 2016, inklui entre PNTL no F-FDTL.

Kazu alegasaun violasaun direitus umanus ne’e, sosiedade sivil no Provedoria dokumenta, ho intensaun hodi informa autoridade relevante, nune’e bele foti asaun. Rede Defensor Direitus Umanus la’os hanesan juis atu determina asaun ne’ebe mosu violasaun duni ka lae. maibe Rede ho respeita, husu ba autoridade atu So deit treinamentu direitus umanus la sufisiente hodi profissionaliza forsa iha nasaun saida deit. Tamba ne’e mekanizmu responsabilizasaun ba justice no penal tenke forte, hodi hatudu katak Estadu la simu asaun ne’ebe kontra ita nia Konstituisaun Timor-Leste no mos tratadu internasional direitus umanus ne’ebe Timor-Leste ratifika.

Ho nune’e, ami husu ba Estadu:

1 - Husu ba PNTL no F-FDTL atu halo investigasaun hó seriu no transparante ba kazu alegasaun violasaun direitus umanus no kazu omesidu ne’ebé menciona iha leten, hodi sub-mete autor sira ba ifrenta sansaun indisiplinar no justice penal.

2 - Husu ba PNTL no F-FDTL kontinua partisipa iha formasaun direitus umanus, hodi hala’o atuasaun respeita Direitus Umanus Universal.

3 - Husu ba PNTL no F-FDTL atu aplika Sistema sansaun disiplinar ida rigor no professional ba membru sira ne’ebé maka komete krime ka alegasaun. hodi tane valor Direitus Umanus no Justica iha rai doben ida ne’e, atu nune’e ba futuru garantia profesionalizmu membru sira nia, hodi hametin konfiansa pupulasaun ba instituisaun estadu rua refere.

4 - Husu ba Parlamentu nacional, atu estabelese komisaun inkeritu indepedente, hodi buka tuir autor ba asasinatu ka ohodor sira, tuir kazu alegasaun iha leten, hodi sub-mete ba tribunal hodi infrenta pena.

5 - Husu mos ba Ministeriu Públiku, atu funciona ninia papel hanesan, nain ba asaun penal iha Timor-Leste, hodi halo investigasaun ba kazu alegasaun sira, ne’ebé menciona iha Leten, hodi sub-mete ba tribunal.

Rede Defensor Direitus Umanus prontu koopera nafatin ho instituisaun hotu hodi kontribui ba promosaun no protesaun ireitus umanus ema hotu iha Timor-Leste.

Obrigadu wain ba atensaun.

Dili,Dezembru 2016

Membru Rede no NGO interesadu seluk:

Nelson Belo (Fundasaun Mahein)
Honorio de Almeida (Asosiasaun HAK)
Manuela Leong Pereira (ACbit)
Luis de Oliveira Sampaio (JSMP)
Maria do Rosario F Coreia (ALFELA)
Feliciano de Araujo (F. CODIVA)
Gaspar Afonso (HDMTL)
Jose Luis de Oliveira (AJAR)
Celestinu Gusmão (Lao Hamutuk)
Luis da Costa Ximenes (BELUN) 

Polisia Prende Kareta Riben Metan no Uza Sticker

DILI: Polisia Nasionál Timor-Leste husi Unidade Tranzitu, Kuarta (14/12), hala’o operasaun ba kareta estadu no transporte públiku ne’ebé uza riben metan no sticker rebo-rebo.

Liu husi operasaun ne’ebé hala’o, Polisia konsege prende kareta 17 kompostu husi mikrolet 10, taxi 4, no bus 3.

Razaun polisia tranzitu halo operasaun ba kareta riben metan atu minimiza no evita problema ne’ebé dala-ruma akontese iha tempu kalan no balun tula feto ‘prostituta’ sira.

Aleinde riben, polisia mós halo operasaun ba transporte públiku ne’ebé uza sticker oioin, ne’ebé dala-ruma halo kondutór sira ladun kontrolu no haree di’ak estrada, ikus mai bele akontese asidente trafiku.

"Tanba ne’e, polisia tenke halo pasa revista no cheek riben sira ne’e,” informa Komandante Tranzitu Munisipiu Dili, Matias da Silva ba jornslista sira iha nia knar fatin, Kaikoli, Kuarta (14/12).

Iha loron dahuluk operasaun, nia dehan, polisia konsege prende kareta uza riben metan no balun uza sticker ne’ebé taka tomak vidru kareta nian.

"Operasaun kontinua la’o, liliu ba loron boot, atu bele hamenus kazu sira ne’ebé dala-barak akontese ", dehan Matias.

Ba kareta sira ne’ebé hetan prende, Matias dehan, nia parte fó karta prende (tilang) no na’in husi kareta tenke ba selu iha banku hafoin bele foti fila fali sira-nia kareta.

"Ami halo inspesaun ba sira-nia kareta, lees hotu riben sira ne’e no hasai hotu sticker sira ne’e mak ami bele entrega ba sira hodi hala’o sira-nia atividade," dehan Komandante ne’e. (*)

Pachar Malay – Ola Timor - Editór: Tellukoro

Foto: Polisia Tranzitu Munisipiu Dili prende mikrolet no taxi ne'ebe uza sticker oioin hodi taka vidru no kareta nia lolon. (olatimornews FOTO: Pachar Malay)

Governu Propoen Data Eleisaun Prezidensiál Iha 20 ka 25 Marsu 2016

DILI, (ANTIL) -Primeiru-Ministru informa ba membru Konsellu-Ministru katak konsidera ba ferias no selebrasaun Páskua nian maka Governu hanoin atu propoen data rua 20 ka 25 Marsu 2017 ba eleisaun prezidensiál depois mak Prezidente Repúblika (PR) foin hili.

Sekretáriu Estadu Konsellu Ministru, Avelino Maria Coelho da Silva ba ANTIL, Kinta,(15/12/2016) informa, tanba ne’e kompeténsia PR nian “ne’ebé prosesu ne’e Prezidente rona ona partidu sira ne’ebé asentu iha Parlamentu, rona mós Governu no Governu nia proposta maka 20 ou 25, konsiderasaun ba loron Páskua nian  porque se 15 de Marsu segunda ronde ne’e monu loos iha semana santa”.

“Tanba ne’e mak, Governu nian 20 ou 25, se 20 ba segunda ronde, monu depois Páskua ou 25 Marsu di’ak liu tanba tuir lei depois 30 dias mak halo fali segunda volta maibé seidauk definitivu  ne’e proposta Governu nian de’it”, Avelino dehan iha nia knaar fatin Palásiu Governu, Dili.

Sekretáriu Estadu Konsellu Ministru mós hatutan, sobre eleisaun parlamentár iha prinsípiu atu hili iha loron 8 fulan-Jullu 2017 tanba  9 monu loron Domingu maibé ne’e sei proposta governu nian no PR mak deside. (Jornalista : Maria Auxiliadora/Ediroe: Otelio Ote)

Foto: Sekretáriu Estadu Konsellu Ministru, Avelino Maria Coelho da Silva.

MS Renova Akordu Ho Governu Cuba Kona-Ba Doutór Espesialista

Dili, (ANTIL) – Ministériu Saúde (MS) asina akordu hanesan renovasaun ida ho Governu Cuba kona-ba dotór espesialista sira ne’ebé mak atu fo apoiu kapasitasaun médiku sira iha Timor-Leste (TL).

“Akordu ne’e hanesan renovasaun de’it atu médiku espesialista no dosente sira hodi bele kapasita médiku Timoroan  ne’ebé estuda iha rai laran” Ministra Saúde, Maria do Ceu S. Pina informa liu hosi komunikadu imprensa ba ANTIL, iha Palasiu Sinza, Kaikoli, Kuarta, (14/12).

Ministra Saúde hateten, númeru espesialista ne’ebé ita presiza mak hamutuk 160, inklui téknika espesialista hanesan Cardiologis, Neulogis, Farmako epidemologista, Patalogista, Laboratorium, Asesór ba servisu ospitalár no dosente materiál báziku.

Entretantu, Embaixadór Cuba iha Timor-Leste Oscar Genaro Coet Blackstock hateten, kolaborasaun ne’e hahú hosi governasaun dahuluk, hatudu katak Cuba iha komitmentu ás tebes atu suporta TL iha área saúde hanesan governu TL haruka joven Timor ba estuda iha rai Cuba no governu Cuba haruka médiku Cubanu mai TL. (Jornalista : Zezito Silva/Editor: Otelio Ote)

Foto: Ministeriu Saude   

D’Academy Asia Top 9 Grupu C: La Iha Surpreza, La Iha Milagre, Maria Vitoria ‘Tersenggol’

Salvio Online, Maria Vitoria nia partisipasaun iha kompetisaun dangdut nivel Asia nebe organiza husi Indosiar remata ona.

Maria Vitoria la konsegue hetan pontu sufisienti husi juri nebe kompostu husi nasaun 6, Timor-Leste, Indonesia, Malasya, Thailand, Brunei DS no Singapura.

Kompetisaun iha faze top 9 grupu C forti tebes, tamba Maria Vitoria tenki kompete ho konkorenti Irsya no Weni husi Indonesia nebe mos nudar favoritu ida atu manan kompetisaun D’Academy Asia 2.

Maske Maria Vitoria hatudu nafatin atuasaun furak duranti result show, maibe falhansu kiik oan hanesan ‘salah lirik‘ determinanti tebes no tama ba avaliasaun husi juri sira, tamba konkorenti nain 2 husi Indonesia nee kuaze hatudu atuasaun ho perfeitu.

Pontu ikus nebe Maria Vitoria hetan hafoin akumulasaun ho pontu nebe Maria hetan iha konsertu dahuluk husi top 9 grupu C mak 1062, diferenti pontu 46 kedas ba Irsya iha pozisaun 2 nebe hetan pontu 1108.

Ho rejutadu ida nee, la iha ona reprejentanti Timor-Leste nian iha D’Academy Asia 2.

Maske ‘tersenggol‘ husi DAA2, Maria Vitoria hakerek ona nia naran iha palku Indosiar nebe asisti husi tele-espetador husi nasaun 6, Malasya, Thainlandia, Singapura, Brunei DS, Indonesia no Timor-Leste.

Maria Vitoria hamutuk ho kontestanti Timor-Leste, hanesan Jerry Kong, Marco Araujo, Gerson Oliveira, Dora Bria no Lola Cansio, konsegue atrai Timor-Oan hotu nia atensaun hodi asisti programa Indosiar nian nee kalan kalan hahu husi loron 25 Outubru.

Maria Vitoria ho nia kolega sira husi Timor-Leste, inklui komentador Memi Anito Matos no Juri Timor Oan fo onra ona ba Timor-Leste iha nivel internasional liu husi muzika dangdut.

Futuru brilhanti hein hela artista Timor Oan sira nee, liu liu Maria Vitoria nebe mak konsegue hakat dook iha kompetisaun prestijiu dangdut nee.

Timor-Leste orgulhu ba Maria nia prestasaun!

Lee mos

Udan ‘Tiru’ Borus Uma Luxu Ministeriu Finansa Foun


DILI - Udan been tama (tiru) hosi andar tutun borus ba plafon iha andar sanulu (10) edefísiu foun Ministériu Finansas (MF), iha Aitarak-Laran, Dili. Plafon ne’ebé foin taka hatudu ona sinál dodok.

Servisu na’in sira iha edefísiu ne’e kontinua halo servisu maka’as hodi kompleta data center no interior fitment hosi andar karaik, inkuantu iha andar sanulu presiza taka ku’ak ne’ebé iha atu udan been labele halo estraga no bele rejulta gastus bo’ot liu tan.

Observasaun Jornalista Timor Post, iha Sesta (09/12), hahú hosi andar ida ba to’o andar sanulu hatudu ona progresu balun. Inklui jardin iha areadores edefísiu ne’e di’ak ona, servisu data center no  interior fitment to’o ona iha andar haat.

Servisu nain sira hosi kompañia ne’ebé manán projetu data center no interior fitment kontinua halo servisu maka’as.

Jornalista dada lia ho servisu na’in sira hatete, iha andar sanulu ne’ebé udan tama ne’e iha fatin ne’ebé tuir planu uza hanesan gabinete ba Ministra Finansas.

Servisu na’in sira dehan, sinal ne’ebé halo udan been suli tama borus to’o plafon ne’e sei taka ho alkatraun.

PD Iha Prosesu Diside Nia Ema ba Kandidatu PR


DILI - Partidu Demokrátiku (PD), seidauk diside nia ema atu ba kandidatu Prezidente Repúblika (PR), períodu 2017-2022, tanba sei prepara uluk ba kongresu nasionál.

“Ami seidauk diside buat ida (kandidatu-red) tanba agora ami sei prepara an ba kongresu nasionál,”Prezidente Interino PD, Adriano do Nascimento informa ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, Tersa (13/12).

Nia hatutan, tuir planu kongresu nasionál ba partidu demokrátiku sei realiza iha loron 13 to’o 15 fulan Janeiru tinan 2017.

“Ami nia kongresu sei halo iha loron 13 to’o 15 fulan Janeiru,”nia esplika.

Nia dehan, iha kongresu ne’eba maka sei hola desizaun no mós kongresista sira fó hanoin maka lideransa toma desizaun hodi kandidatu PD ne’e avansa ka lae.