domingo, 25 de outubro de 2015

KAK ENTREGA DOKUMENTUS XANANA GUSMÃO BA MP


Komisaun Anti Korupsaun (KAK), entrega ona rezultadu investigasaun ba dokumentus korupsaun ne’ebe eis Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão lori ba KAK iha tinan hirak liu ba ne’e ba ona Ministeriu Publiku (MP).

“Dokumentus ne’ebe iha tinan hirak liu ba eis PM Xanana entrega mai ami ne’e, ami halo investigasaun hotu ona no haruka tiha hotu ona ba iha MP no agora iha Prokurador sira nia liman,”hatete Komisariu KAK Aderito Tilman ba jornalista sira, Kinta (22/10), iha salaun enkontru Ministeriu Solidaredade Sosial, Caicoli, Dili.

Komisariu KAK Aderito Tilman dehan, iha dokumentus ne’e relasiona ho kazu sira hanesan, abuzu de poder, pekulatu, pekulatu de uzu, partisipasaun ekonomia negosiu ho sira seluk tan.

Iha oportuniadade ne’e, Aderito Tilman hatete, agora dadauk iha kazu balun KAK halo hela investigasaun no hetan delegasaun husi Ministeriu Publiku, no kona ba kazu saida, ida ne’e labele fo sai ba publiku.

Wainhira husu kona ba iha tinan 2015, kazu hirak maka KAK investiga no husi kazu sira ne’e hira mak haruka ona ba MP no hira mak KAK seidauk investiga, Aderito hatete, nia la iha data fixu.Des

Jornal Nacional

TAEKWONDO LORI VITORIA MAI TL


Atletas taekwondo nain ualu lori vitoria mai Timor Leste, hafoin partisipa kompetisaun taekvondo Internasional Uty pro championchip iha kupang.

Eventu ne’ebe hala’o loron rua (18-19 Outobru) ne’e partisipa husi Thailandia, Filipina, Timor Leste, inklui Indonesia.

“Ami aranka ba Nusa Tenggara Timur (NTT) iha loron 15, hamutk oficia treinador nain tolu no atletas nai ualu, hamutuk nain sanolu resin ida, i atleas hirak ne’e, hotu konsege okupa fatin primeiru lugar, tuir ida-idak ninia klase no kategoria”, informa trenador Mateus Soares ba jornalista hafoin sorumutu ho sekretariu estadu Leovigildo da Costa Hornay, iha salaun Sekretaría Estadu Estadu Juventudi no desportu (SEJD) ex-sional Lecidere, Kinta (22/10).

Nia hatutan, primeru lugar hodi oru medalla emas ne’ebé atleta sira hetan husi kompetisaun ne’e mak, atleta David Alex Junior joga iha (kategoria idade 7 – 8 ho klasse 27 kg), atleta Jeovania da Costa Pires (kategoria idade 7 – 8 ho klasse 25 kg), atleta Aquaria Lelolinda (kategoria idade 10 – 11 ho klasse 31 kg), atlata Imaculada Conceição Lelo Carvalho Mendes (kategoria idade 11 – 12 ho klasse 33 kg, atleta Bosco Bou Ramalho (kategoria idade 12 – 13 ho klasse 39 kg, atleta Sidnio Soares da Costa Gutteres (kategoria idade 12 – 13 ho klasse 35 kg), atleta jorge Pedro Perreira (kategoria idade 12 – 13 ho klasse 44 kg), atleta Leovano do Rego Varudo Martins (kategoria idade 10 – 11 ho klasse poomse ka hatudu atrakasaun individual), i atletas hirak ne’e, hetan akompanñamentu mós husi maluk ofisial treinador mak, Julio Roques no Jacob Efi núdar treinador poomse ka atraksaun ninin.

Nia realsa, la iha apoiu husi federasaun no SEJD rasik, treinador rasik mak esforsu tau osan $2000 resin hodi responde atletas sira ninia nessesidades durante semana ida iha Kupang.

Iha parte seluk, atleta Sidonio Soares da Costa sente kontete tanba bele reprezenta TL iha mundu.

“Hau husu ba Governu liu husi SEJD ninia apoiu, hodi bele kria kondisaun ne’ebé diak ba ami, nune’e ami bele treinu ho diak no badinas, hodi bele halo prepasaun diak liu tan, ba ami lori nafatin vitoria mai TL”, nia husu.

Tantu Sekretariu Estadu Joventude no Derportu, Leovigildo da Costa Hornay apresia atletas sira no agradese treinadores no inan aman husi atletas, tanba ho sira esforsu tomak, mak atleta hirak ne’e, bele bá partisipa eventu no konsege hamorin duni naran Estadu TL iha Indonesia.

Iha oportunidade ne’e, nia husu atletas sira atu kontinua badinas treinu hodi haburas liu tan talenta no aumenta prestasaun diak liu tan, maibe tenki tau estuda mos.

Nia esplika, ba tinan 2016 ne’e, Governu sei kria politika ne’ebé adekuadu no prioridade ba federasauns hot-hotu, nune’e bele kria kondisaun ne’ebé saudavel no sustentabilitade ba sira ninia aktividades. Ito

Jornal Nacional

Governu Aprova Ona Proposta OJE 2016 Ho Valór Biliaun $1.455


Liu-hosi reuniaun Konsellu Ministru ne’ebé hala’o iha loron Tersa (20/10/2015), governu konsege halo aprovasaun ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2016 ho totál montante biliaun $1.455.

 “Konsellu Ministu aprova tiha ona proposta lei orsamentu jerál estadu ba tinan 2016 nian. Orsamentu jerál estadu ba tinan 2016 ne’ebé sei submete ba Parlamentu Nasionál hodi halo debates polítikas ho totál biliaun 1.4 55,” Xefi Governu Rui Maria de Araújo hateten ida ne’e liu-hosi konferénsia ba imprensa iha Palásiu Governu, Díli, Kuarta (21/10/2015).

Rui esplika, prosesu preparasaun OJE ba tinan 2016 hahú kedes iha fulan Maiu tinan ida ne’e. Prosesu naruk liu-hosi planeiamentu ne’ebé ministériu ou instituisaun ida-idak hala’o. “Iha tempu ne’ebá polítiku hosi fiskál estadu nian Governu estabelese envelope fiskál globál ida no halo distribuisaun ba ministériu ou instituisaun sira ida-idak halo sira nia planu,” nia dehan.

Rui hatutan, infelizmente hanesan prosesu orsamentais hotu-hotu, ita nia rekursus limitadus, maibé ita nia nesesidades boot liu ita nia rekursu ne’ebé iha. Ne’eduni, Governu tenke halo ezersísiu boot oinsá atu bele kumpri ho envelope fiskál.

Kona-ba envelope fiskál define 1.3 maibé infelizmente tanba nesesidades estadu nian barak no iha tinan ne’e (2015), OJE totál um pontu sinku (1.5) biloens resin hatun to’o 1.3 tan ne’e defisil teb-tebes tanba nesesidades estadu nian tomak.

Entretantu, kestiona kona-ba polítika poupansa estadu nia no mós despezas superflue, nia hateten, fatór sira ne’e hotu tama iha inkonsiderasaun hafoin ba iha prosesu diskusaun. (Jon)

Business Timor

Timor-Leste konsumu sigaru liu prazu


DILI - Nudar nasaun ne’ebé dependensia maka’as ba sasan importasaun, Timor-Leste sai fatin destinasaun ba sasan komersiu ne’ebé ninia prazu uza ka konsumu liu tiha ona. Alende aihan, sigaru ne’ebé sai sasan importadu folin liu iha Timor-Leste mesak “lixu” deit. Tuir observasaun Business Timor iha loja sira Dili laran indetifika iha sigaru sira husi marka oioin ne’ebé fa’an maiora liu ona prazu. Balu nia data expire iha 19 Maiu 2015, balu iha loron  23 Juñu no balu 27 Setembru 2015.

Bainhira konfirma ho loja na’in, rekoñese katak sigaru sira ne’ebe fa’an maioria liu ona prazu atu konsumu. “Maun sigaru hotu hanesan, ne’ebe ami fa’an deit laiha ida mak nia data to’o Dezembru,” traballador ne’ebe servisu loja balu iha Kolmera ba  BT, tersa (13/10). Nia dehan sigaru hirak ne’e sira hetan husi kompañia balu ne’ebe durante ne’e importa no fornese sigaru ba sira.

“Sira mak tula mai hatun iha ne’e no ami sosa fila fali hodi fa’an maibe ami la hatene ida ne’e spair,” hateten nia. Nia afirma katak durante ne’e governu seidauk halo inspesaun ba sira kona ba sigaru maibe governu halo inspesaun ba produtu aihan sira. Subinspetora Jeral Inspesaun Alimentar Ekonomia, Manuela da Silva Tilman  iha diresaun inspesaun alimentar no ekonomika, ministeriu komersiu industria no ambiente – MCIA ne’ebe haree kona-ba inspesaun iha merkadoria, hateten katak  servisu inspesaun alimentar nia objetivu atu defende direitu konsumidor sira kona-ba aihan.

Parte inspesaun kontrolu operasional, nia servisu mak hodi halo inspesaun ba parte aihan ninian hodi haree liu-liu ba iha data expire (liu prazu) no mos sasan ne’ebe estragadu. Nia hatete, bazeia ba Lei Nú. 23, Inspesaun Alimentar Ekonomia halo inspesaun ba iha merkadoria ba aihan sira. Kona-ba sigaru nian lei ne’e la fo dalan atu inspesaun alimentar ekonomia. “Atu identifika sasan sira liu prazu inspesaun alimentar halo servisu rutina ida ne’ebe sira operasional halo ba iha loja sira hodi identifika sasan sira ne’ebe mak liu prazu,” dehan Manuela ba BT iha knar fatin, Kaikoli, kuarta (14/10).

“Kona-ba sigaru sira ne’ebe oras ne’e espair, tuir Lei Numeru 23/2009 la fo dalan atu halo inspesaun maibe lei ne’e fo dalan ba iha inspesaun alimentar halo inspesaun deit ba iha aihan sira. Sai husi ida ne’e laiha dalan atu husi parte inspesaun alimentar atu halo inspesaun. Maibe se karik ami hetan ami sei rekomenda ba ministeriu saude no ministeriu saude mak iha direitu atu haree ba ida ne’e,” hateten nia.  “Ministeriu saude mak sei organiza hodi tun ba hare problema ne’e, depois rekomenda fali mai iha inspesaun alimentar hodi haree fila fali kona-ba sigaru sira ne’ebe liu ona prazu, ami hodi tun ba foti ema nia sasan no fó sansaun ruma ba iha ne’eba,” dehan nia.

Iha ministeriu saude, problema refere liga ba iha servisu departamentu ne’ebe hola konta ba tabaku nian. Diretor interino unidade ofisial kontrolu tabaku iha departamentu kontrolu moras la hadaet, Mario Sere Kai hatete kontrolu sigaru sira laos servisu sira nian maibe ida ne’e servisu diresaun saude publiku departamentu saude ambiental no seksaun vijilansia sanitaria nia servisu. “Kona-ba sigaru liu prazu ne’e servisu diresaun saude publika, iha departamentu saude ambiental seksaun vijilansia sanitaria nian hodi koordena ho ministesriu relevante hanesan PNTL, MCIA nomos ministeriu sira seluk  atu bele hare produtu sira ne’ebé liu prazu, ne’e laos servisu ami nian,”  dehan Mario Sere Kai ba BT iha nia knar fatin Lahane, kuarta (14/10).

Nia dehan servisu departamentu programa tabaku nian la haree kona ba problema refere  tanba departamentu refere haree deit importasaun, taxa, publisidade no mos hare kona-ba ema atu halo produsaun iha rai laran. Nia salienta tan katak TL ratifika ona  lei kontrolu tabaku iha tinan  2004 no iha implementasaun fraku. Ne’e tanba TL  seidauk iha lei rasik ba kontrolu tabaku. Foin dadauk ministeriu saude halo esbosu lei ida  hatama ba iha Konsellu Ministru hodi halo diskusaun iha nivel konsellu ministru atu hetan aprovasaun hodi lori ba parlamentu nasional.

Iha IV governu iha konselhu ministru konsege duni halo diskusan lakonsege halo aprovasaun tanba votus la to’o no iha ministeriu hat deit mak apoiu no ministeriu lubuk ida la konkorda. Nia afirma katak departamentu programa tabaku, nia servisu atu halo kontrolu sirkulasaun tabaku iha rai laran, publisidade,  servisu halo diseminasaun informasaun ba juventude sira hanesan estudante sira hodi hadok an husi fuma sigaru.

Entretantu Xefe Departamentu Ambiental no Vijilansia Sanitaria Ministeriu Saude  Romano Viegas  fo deklarasaun kontrariu kona-ba kompetensia kontrola sigaru liu prazu. Tuir nia katak kona-ba kontrolu ba sigaru nian laos servisu ambiental nian maibe departamentu programa tabaku mak haree kona ba asuntu refere tanba parte departamentu saude ambiental nia inspesaun ba aihan no bebidas, inklui restorante no otel nomos fatin publiku sira. Kona ba sigaru laos servisu sira nian.

Nia dehan Ministeriu Saude halo Inspesaun ba iha Aihan no Bebidas tanba bazea ba Dekretu Lei Nu. 14/ 2005. Iha lei refere la hakerek kona ba atu halo inspesaun ba sigaru no mos kosmetik sira. Husu kona-ba koperasaun servisu inspesaun, Romano hatete katak kada ministeriu iha nia area atu halo inspesaun no sempre iha ekipa de servisu hanesan iha MCIA parte Inspesaun Alimentar Ekonomiku, ida husi Ambiente nomos ida husi Ministeriu Saude maibe kona sigaru ninian mak moras la hadaet.

“Tan ne’e hau sujere ba ita boot atu ba seksaun tabaku nian okos mak fo inspesaun espesifiku ba iha tabaku,”  hatete nia. Relasiona ho informasaun kona-ba sigaru liu prazu fa’an iha Timor-Leste to’o oras ne’e sira rasik mos seidauk hetan kona-ba ida ne’e. “Ami seidauk hetan informasaun kona-ba sigaru espair karik ami hetan informasaun, ami hakarak hateten deit katak sigaru ne’e hanesan faktores risku ida hamosu kankuru. Diak liu ita hapara fuma agora duke ita hetan moras ne’ebe fo perigu ba ita nia moris,” hateten nia.

Ho resposta refere xefe departamentu Saude Ambiental direitamente kontaktu diretor jeral Ministeriu Saude hodi kolia kona ba asuntu ne’e no diretamente hetan kedas orientasaun hodi halo inspesaun ba iha loja sira. Iha inspesaun tuir diretor Romano katak konsege rekolla sigaru barak iha loja sira maibe hasoru problema entre nain sira fo razaun katak ida ne’e laos data espair maibe data de produsaun. “Ami hasoru problema bainhira tun ba halo inspesaun ba sasan tanba sira dehan data ne’e produsaun maibe ami foti tanba laiha data espair,” hateten nian. Nia informa katak sira kontinua halo reakolia ba iha sigaru sira iha Dili laran hodi halo estudu ba iha sigaru hirak ne’e. (BT)

Business Timor

TL la sura Malazia ikus mai tenki simu skor 1-0


DILI - Jogu Internasional Kualifikasaun Copa Mundial (KCM) tanba Timor-Leste (TL)  la sura Malazia alias angap lemah/remeh,  ikus mai TL tenki simu lakon ho rezultadu skor 1- 0 iha knua rasik, ne’ebe realiza iha Stadion Munisipal dili (13/10).

Jogu ne’ebé nakonu ho adeptus timoroan hodi fo suporta ba ekipa lafaek ikus mai tenki fila ho nervozu alias tristi tanba, TL lakon ho skor 1-0 husi ekipa tiger, ne’ebé ho formasi 4-3-3 no ekipa lafaek (TL) ho formasi 4-4-2.

Maske jogu ne’ebe nakonu ho haklalak husi adeptus Timor-Leste, maibe ekipa tiger kontinua hatudu jogu ne’ebe kapas hodi dumina bola, tanba ekipa lafaek angap remeh ekipa tiger iha jogu primeiru parte, ho oportunidade ida ne’e ekipa tiger konsege suta bola barak liu ba baliza lafaek, maibe konsege salva husi baliza lafaek ho naran Ramos Saozinho Ribeiro Maxanches.

Tanba  ekipa tiger dumina liu bola ikus mai adeptus lafaek  tenki lian lakon, tanba ekipa tiger konsege hatama golu husi kapitaun ho naran Mohd Amri Bin Yahyah ho numeru kamijola 17 iha minutu 10. Maske ekipa lafaek tenta hatudu jogu maibe la bele hetan oportunidade diak, tanba jogador tiger konsege salva bola hodi hadau to jogu  permeiru parte remata.

Entertantu depois  deskansa tama  ba jogu segundu parte ekipa lafaek komesa halo mudansa ba jogu hodi halo ekipa tiger susar atu avansa, maibe ekipa tiger la hakfodak hodi kontinua haforsa defesa metin liu, maske ekipa lafaek halo serangan barak maibe lakonsege no tenki simu rezultadu iha knua rasik ho skor 0-1. Entretantu iha jogu refere ekipa Timor-Leste konsege hetan kartu kuning husi jogador hamutuk nain 3, kompostu husi jogador Carlos Jovanio ho numeru kamijola 16, Adelinho de Oliveira ho numeru kamijola 2 no Filipe Oliveira ho numeru kamijola 4.  (BT)

Business Timor

Fo-fila osan inan, BNU prontu perdua kliente kreditu


DILI - Tusan Banku Nasional Ultramarino (BNU) ba timoroan ne’ebé halo kreditu iha tinan 2002 too mai iha tinan 2008 hamutuk millaun $38. Oras ne’e dadaun timoroan barak mak la selu hetan akumulasaun jurus ka funan ne’ebé maka’as tebes, balun to’o $600 mill dollar. BNU prontu atu perdua kliente kreditu sira ne’ebe durante nee halo kreditu maibe to’o oras ne’e seidauk selu fali osan inan, tanba ne’e husu ba kliente sira atu bele selu fali osan inan ne’ebe iha.

Tuir Vise Prezidente Camara Comersio Industria Timor Leste Joao Alves, kuarta  feira (14/10)  hatete Administrador Caixa Geral Depositu husi Portugal realiza enkontru ida hodi kolia kona-ba problema refere.

“Ohin dader inkontru ho Caixa Geral Deposito BNU, Administrador Caixa Deposito husi Portugal ninian mai iha Timor-Leste, entaun jerente banku telefone hau atu hasoru malu ho administrador caixa geral, pontu principal ne’ebé ami dibursa ohin maka prekupasaun boot CCI-TL ninian liu-liu ba timoroan sira ne’ebé mak hetan kreditu hahu husi tinan 2002 to’o 2008 kreditu ne’ebe barak la komprende saida mak sira halo ba kreditu ida ne’e ne’ebé afeita ba ema ne’ebé kreditu nomos sai hanesan ema ne’ebe fiardor, hetan jurus boot bele koalia fila ho banku atu bele fo perdaun ba jurus balun ne’ebe mak boot,” dehan Vise Prezidente CCI- Joao Alves ba BT iha Zella Restorante Metiaut Kuarta (14/10).

Tan ne’e iha enkotru refere CCI husu ba iha administrador caixa jeral deposito atu bele iha konsiderasaun kona-ba kreditu ne’ebé hetan faillansu boot tebes, oras ne’e dadaun timoroan barak mak hetan jurus ida ne’ebé maka’as tebes , balu to’o $600 mill dollar. Ho problema refere nia afirma katak Caixa Geral Deposito iha disponivel atu bele kolia ho se deit mak hetan kreditu  no hetan jurus makas liu ona atu bele kolia fila fali ho Caixa jeral depositu asenta fila fali kona-ba jurus ne’ebé iha.

“Caixa jeral depozitu bele fó perdaun ba jurus ne’ebé mak iha maibe importante liu ne’e mak  osan inan tenke fila ho negosiasaun atu fó perdua ba jurus balun ne’ebe mak a’as liu ona no sira laiha liu kapasidade atu selu,” dehan nia. Tan ne’e CCI-TL sei halo esforsu tomak atu bele kolia ho Caixa geral depositu hodi bele konsidera ba jurus ne’ebe halo iha 2002 to’o iha tinan 2008 ka liu hodi bele iha perdaun husi ema ne’ebe mak halo kreditu.

“Caixa jeral depositu mos hanoin katak ema ne’ebé kreditu balun faluk ona no iha oan responsabilidade barak ne’ebe aumta jurus makas liu tan no sira prontu atu kolia ho kreditor  hirak ne’e hodi bele foti solusaun ba iha kreditor sira,” katak nia. Nia informa katak bazeia ba informasaun ne’ebé mak fó sai husi diretor jeral Caixa depositu katak kapital kreditu ne’ebé seidauk selu hamutuk $38 milloes dollar  no sidauk konta ho jurus kreditu.

Nia mos dehan katak iha inkontru ne’e mos laos deit kolia kona-ba problema kreditu maibe mos kolia asuntu seluk kona kontribuisaun nomos servisu hamutuk ho Camara Comersio Industria – Timor-Leste hodi kontribui mos ba iha dezenvolvimentu. “Enkontru ne’e ami kolia barak liu kona-ba kontribuisaun no servisu hamutuk ho Camara Comersio Industria Timor Leste (CCI-TL) hamutuk ho Caixa Geral Deposito nomos kolia kona-ba treinamentu ne’ebé fó ba iha membru Camara Comersio ninian iha munisipiu,” afirma nia.

Iha inkontru ne’e mos Caixa Geral deposito halo akordu ida ho CCI-TL atu realiza  enkontru ho seitor privadu atu esplika kona-ba sistema kreditu hodi bele fó apoiu kreditu ba empreza timoroan sira ne’ebe kaer projetu ou empreza timoroan sira ne’ebe iha servisu tanba BNU prontu atu apoiu setor privadu sira hodi dezenvolve Timor Leste. (BT)

Business Timor

TL selebra loron kultura nasional hodi hametin indentidade no unidade


DILI - Timor-Leste ratifika loron 14/10 nudar loron kultura nasional tanba ne’e liu husi komoerasaun ba dahuluk ne’e nudar pasu ida hodi hametin indentidade no unidade nasional tuir lisan Timor-Leste nian.

Sekretariu Estadu Arte  no Kultura Maria Isabel de Jesus Ximenes hateten selebrasaun  loron nasional kultura ba dahuluk realize iha TL  tanba iha loron 21 fulan outubru  tinan 2014  iha Konsellu Ministru  aprova loron 14 fulan outubro hanesan loron nasional kultura  ne’ebé konresponde ho loron  moris saudozu  Borja da Costa nian.

Nia dehan iha selebrasaun dahuluk ne’e organiza ho eventu sira hanesan  eskoilla puizia, palestra, pintura no lansamentu livru, tanba ohin loron ema hotu hatene katak atividade kultura halai liu ba dansa  kultura ne’eb’e aprezenta bebeik ona ba iha publiku tanba ne’e iha selebrasaun ne’e koko atu halo diferente uitoan, hodi fó mos   omanagem  ida ba saudozu  Borje ne’ebé nudar poeta bo’ot ida.

“Palestra ne’e labarik sira  fó koragem no motivasaun  ida   oinsa sira atu kolia iha publiku, hodi hato’o sira nia  mensagem ne’ebé mak sira hakarak, kona-ba pinturas ninian kona-ba ita nia manifestasaun no mos  ita nia hanoin,” dehan Sekretariu  Estadu  Arte no kultura, Maria Isabel de Jesus Ximenes ba jornalista  kuarta (14/10/15) iha CCD. Entretantu prezidenti komisaun organijador, Acarlo de Jesus  Leite   hateten, grupu estudnate sira ne’ebé marka prejensa iha selebrasaun loron kultura nasional hodi tuir kompetisaun ne’e mai husi  munisipiu 12 no Oe-cosse la bele partisipa tanba ró.

Kon-ba orsamentu ba selebrasaun loron nasional ne’e hamutuk $30 mil, Armindo da Colinha dos Santos membru grupu  kultura Munisipiu Manatutu sente kontente tanba liu husi komemorasaun loron kultura bele bele aumenta nia esperensia no mentalidade  hodi hatene kleanliu tan  nasaun foun ne’e nia kultura. Nia mos husu ba governu liu-liu ba sekretariu arte no kultura tenki halo nafatin eventu atu nune’e la bele halakon timor nia kultura  tanba kultura mak Timor nia abut.

Iha iha kompetisaun eskoma Basiku Central (EBC) Vila nova Baucau sai primeira klsifikasaun iha kompetisaun puizia, Eskola  suai  Suai sai primeiru lugar iha palestra  ne’ebé hetan premiu $400 kada manan nain. “Tuir klasifikadu palestra no puizia  sira hetan $400, segundu lugar sira hetan $300. Terseiru lugar hetan $200, total hamutuk $1500  ida ne’e ba ema manan nain sira iha kompetisaun puizia ne’e  ida ne’e  ami fob a sira,” dehan prezidenti komisaun organijador Acarlo de Jesus  Leite   ba jornalista sira kuarta (14/10/15) iha Centro Covensaun Dili.

Nia afirma tan,  orsamentu la hanesan ho pintura sira nian tanba  pinturas ho labarik sira ne’ebe mak ho idade ki’ik, sira fo primeiru klasifikasaun $275 ba kuarta klasifikadu tanba osan ne’ebe mak sira hetan ne’e atu fasilita ba sira nia an.(BT)

Business Timor

ONU disponível para retomar programas de cooperação com Guiné-Bissau


O representante das Nações Unidas na Guiné-Bissau, Miguel Trovoada, anunciou ontem ao novo primeiro-ministro do país, a disponibilidade da sua organização em retomar "todos os programas" de cooperação com Bissau. 

O responsável transmitiu esta indicação ao primeiro-ministro guineense, Carlos Correia, com quem manteve hoje uma audiência para lhe cumprimentar pela sua indigitação ao cargo mas também para reafirmar a disponibilidade da ONU para retomar os programas de cooperação.

O governo de Carlos Correia foi empossado no passado dia 13, após mais de dois meses de impasse político que deixou a Guiné-Bissau sem executivo.

A saída da audiência e em declarações aos jornalistas, o antigo Presidente de São Tomé e Príncipe disse ter aproveitado o encontro com Carlos Correia para lhe "manifestar toda a disponibilidade" para retomar os programas e projetos que as Nações Unidas vêm desenvolvendo com o Governo da Guiné-Bissau.

O representante especial do secretário-geral das Nações Unidas na Guiné-Bissau lembrou que a sua instituição tem estado a apoiar, a nível político, as autoridades guineenses em ações de reformas dos setores da Defesa e Segurança, da Justiça, bem como em todo o aparelho do Estado, e também ao nível de programas específicos de desenvolvimento através das agências da ONU.

"Estamos a aguardar que o Governo nos diga em que domínio e em que momento é que nós devemos atuar", observou Miguel Trovoada.

SAPO TL com Lusa 

Dia das Nações Unidas - 24 de Outubro


O Dia das Nações Unidas marca o aniversário da entrada em vigor da Carta da ONU 

Em 1945, com a ratificação desse documento de fundação pela maioria dos seus signatários, incluindo os cinco membros permanentes do Conselho de Segurança, é criada a maior organização internacional do mundo.

"A ONU trabalha para toda a família humana de sete bilhões de pessoas, e cuida da terra, que é a nossa única casa", disse Ban Ki-moon na sua mensagem. E em 1971, a Assembleia Geral das Nações Unidas recomendou que o dia devia ser observado pelos Estados-Membros como um feriado público.

Timor-Leste tornou-se o 191º membro da ONU em 2002.

Este ano, para celebrar este dia, realizam-se os seguintes eventos:

Dia 23 de Outubro - Concerto do Dia da ONU na Assembleia das Nações Unidas. Um concerto para celebrar e reflectir sobre o trabalho da ONU através da linguagem universal da música, com Orquestra de Música Tradicional Coreano, Lang Lang, mundialmente famoso Coro Harlem Gospel, etc.

Dia 24 de Outubro - 'Turn the World UN Blue' Todos os monumentos emblemáticos, edifícios, estátuas e pontes de todo o mundo serão iluminados em azul para ajudar a unir a população mundial e para promover a paz, o desenvolvimento e direitos humanos. Pode partilhar as suas imagens "choose blue" nas redes sociais usando hashtag # UN70 e #UNBlue.

Neste mesmo dia, o artista Cristobal Gabarron vai apresentar o resultado do seu trabalho no Central Park de Nova Iorque, "Enlightened Universe". É uma escultura interactiva constituída por uma esfera e rodeado por uma espiral de 70 figuras - um para cada ano dos 70 anos desde a criação da ONU.

Mais informações sobre este dia em UN70

@ SAPO Timor-Leste

Taxa de inflação de Macau atingiu 5,08% em setembro


Macau, China, 23 out (Lusa) -- A taxa de inflação em Macau atingiu os 5,08% nos 12 meses terminados em setembro e em relação aos 12 meses imediatamente anteriores, indicam dados oficiais hoje divulgados.

De acordo com a Direção dos Serviços de Estatísticas e Censos (DSEC), os maiores crescimentos verificaram-se nos índices de preços das secções de habitação e combustíveis (+9,91%), bebidas alcoólicas e tabaco (+8,33%), saúde (+5,62%) e produtos alimentares e bebidas não alcoólicas (+5,30%).

Em agosto, a taxa de inflação nos 12 meses anteriores, face ao período homólogo, havia-se fixado nos 5,21% devido ao aumento dos preços em secções como a "habitação e combustíveis".

O Índice de Preços no Consumidor (IPC) de setembro subiu 4,23% face ao mesmo mês de 2014, num aumento que ficou a dever-se principalmente à subida das rendas de casa e dos preços das refeições adquiridas fora de casa, segundo indica a DSEC em comunicado.

Face ao terceiro trimestre do ano, a subida foi na ordem dos 4,54%, enquanto no cômputo dos primeiros nove meses do ano -- comparativamente ao período homólogo de 2014 -- o IPC cresceu 4,79%.

O IPC geral permite conhecer a influência da variação de preços na generalidade das famílias de Macau.

DM // VM