sábado, 10 de junho de 2017

Ponte Noefefan Fasilita Ona Sirkulasaun Komunidade Oe-Cusse

OE-CUSSE (TATOLI) - Ponte Noefefan ne´ebé harii hosi Autoridade Rejiaun Autónoma Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA) bele fasilita ona komunidade sira ne´ebé pertense ba Sub-Rejiaun Pante Makasar hanesan Suku Lifau no Taiboko nomós Sub-Rejiaun Nítibe maka hanesan Suku  Suni Ufe, Ositaco no Beneufe.

Durante ne´e, komunidade sira ne´ebé maka lokaliza iha sub-rejiaun rua ne´ebé temi iha leten hosi RAEOA, labele halo atividade hanesan fa´an produtu lokál no eskola iha Oe-Cusse Vila tanba kauza hosi mota tono iha tempu udan.

Membru Konsellu Suku hosi Suku Taiboko, Sub-Rejiaun Pante Makasar, Anastâcio Taleas hateten nia senti kontenti teb-tebes ho konstrusaun Ponte Noefefan. “Ami senti kontenti teb-tebes ba ponte ne´ebé harii ona. Uluk bainhira seidauk iha ponte, ami labele liu tanba mota boot. Kuandu liu entaun tenki selu ema ruma lori ami no sasán sira hodi atravesa mota boot ne´e,” Anastâcio dehan ba Ajénsia TATOLI iha Parókia Nossa Senhora do Rosario de Fátima, Suku Costa, Sub-Rejiaun Panta Makasar, sábadu ne´e.

Nia haktuir katak mota refere mós hamate ona ema barak iha tempu hirak liu-ba bainhira atravesa mota ne´e.

Iha fatin hanesan, Xefi Suku Suni Ufe, Sub-Rejiaun Nítibe, Crisanto Tamele hateten, ponte ne´e fó benefísiu ba sira tanba fasilita sira hodi lori produtu sira mai fa´an iha Oe-Cusse Vila. Iha tinan hirak liu-ba, nia dehan, komunidade hetan difikuldade boot tanba kauza hosi mota tún.

 “Ponte ne´ebé harii tiha ona ne´e komunidade sira senti haksolok tanba Autoridade Rejiaun Autónoma Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA) konstrui ponte Noefefan hodi fó benefísiu ba komunidade tomak,” Crisanto informa.

Ho ponte ida ne´e, nia fiar katak sei dada besik komunidade ba merkadu hodi hasa´e sira nia ekonomia. Ponte Noefefan lokaliza iha Suku Lifau ho metru 380 no sei inaugura hosi Prezidenti Repúblika, Dr. Francisco Guterres Lú-Olo iha sábadu tuku lima lorokraik ne´e. 

Jornalista: Xisto Freitas | Foto: Ponte Noefefan

LUÍS DE CAMÕES – 10 DE JUNHO iha Timor

PORTO (TATOLI) - Iha loron 10 fulan juñu Portugal halo festa ba nia herói boot poeta Luís de Camões. Loron ne’e bolu mós “Dia de Portugal” no “Dia das Comunidades”.

LUÍS DE CAMÕES

Iha tempu Portugal sei ukun Timor, iha Dili, iha lisan  halo festa mós. Ema hosi Concelho (Município) sira tun hotu ba Praça (Dili) atu partisipa iha festa ne’ebá. Bainhira loron boot ne’e to’o ona, dadersan iha “Palácio do Governo” nia oin, iha “Praça Dom Henrique”,  hala’o serimónia dada bandeira Portugal nian. Serimónia ne’e hahú tuku sia (9), ho prezensa autoridades sira nian: Governador , Comandante Militar, Meretíssimo Juiz Tribunál, Delegado do Procurador da Repúblca, Bispo da Diocese de Dili, Cônsul da Australia, China (Formosa), Indonézia no França, no funsionariu  sira, tropas hosi Taibessi, polísia, alunos  no meninas hosi eskola iha Dili laran no Liceu. Ami, alunos hosi Seminário Dare no Colegio São Francisco Xavier, mós tun hotu ba Dili hodi tuir festa ne’e.

Serimónia dada bandeira remata tiha, iha tuku 10.00, hotu-hotu ba Igreja Motael atu assiste “Benção do Santíssimo Te Deum de acção de graças”. Iha serimónia seminaristas hosi Dare mak hananu.

Loraik, iha fatin, oras ne’e temi “Campo da Democracia”, (uluk Kampung Pramuka), hala’o “corrida de cavalos”,  kuda sira halai taru. Kuda ne’ebé manan beibeik mak kuda  hosi Suai. Iha kalan, iha Palácio do Governo nia kotuk (agora fatin uma fukun Parlamento nian) iha barracas barak ne’ebé halo jogos oin oin.

Iha tempu ne’e “Governo da Província” kostuma fó kondekorasaun. Iha tinan 1966, Govenru fó kondekorasaun (Medalha da Instrução Pública) ba Professores-Catequistas ne’ebé serbisu iha Escola Dioseze Dili nian. Mestre ne’ebé simu ba dala uluk mak Mestre Egídio Meles Dias Ximenes (hosi Soibada). Iha tinan sira tuir mai, Mestre sira ne’ebe simu kondekorasaun mak Mestre António Atanásio da Costa Soares (hosi Baucau), Mestre José Araújo (hosi Suai) no Professora Dona Maria da Glória Veríssimo Soares (Mestre Atanásio nia kaben). Oras ne’e, iha Timor-Leste, Governu ho Povu halo festa nasionál seluk, hodi fó omenajen ba ema asuwa’in ne’ebé funu no ba loron independensia nian.

Ita hein, ita nia governu mantein nafatin relasaun di’ak ho Portugal no nasaun hotu hotu. No bele karik, fó mós kondekorasaun ba Professor/Mestre/ sira, no enfermeiro no enfermeira sira.

Porto, 9 de junho de 2017.

Amo Bispo Carlos Filipe Ximenes Belo

Timor-Leste kompromete iha ONU ho ajenda ambisiozu ba konservasaun oseanu sira nia

Iha semana ne'e Timor-Leste estrega ona iha ONU, iha Nova Iorke, durante Konferénsia Oseanu sira nian, ajenda ida hosi protesaun oseanu sira nian ho kompromisu hitu ne'ebé inklui lejislasaun foun no ratifikasaun hosi akordu internasional ida. 

Iha dokumentu, Timor-Leste kompromete hodi ratifika Konvensaun kona-ba Komérsiu Internasional hosi Espésie sira Fauna no Flora (CITES), iha fulan-Juñu ne'e nia laran, no kria polítika ida ba oseanu sira to'o tinan ne'e nia rohan.

"Polítika Nasional ba Oseanu sira hanesan oportunidade ba vizaun Timor-Leste nian ba oseanu sira hodi implementa no permiti ba governu, ba setór privadu no ba komunidade sira hodi hili adopsaun kordenadu ba futuru hosi asuntu sira tasi nian", hakerek hosi governu.

Kompromisu sira inklui mapa ida ba zona kosteira tomak ne'ebé hanesan vulnerável, to'o final tinan 2020, no hadi'a regulamentu sira ba turizmu natureza nian, hanesan observasaun baleia sira, mergullu no interasaun ho animal sira to'o fulan-Juñu tinan hanesan.

Kona-ba peska, Timor-Leste hakarak halo levantamentu ida hosi nia rekursu peska sira to'o tinan 2020 nia rohan no atualiza no hadi'a regulasaun sira hosi área no forma oinsá fó lisensa ba atividade sira.

Partidu Konservador sei harii governu ho apoiu unionista

Partidu Konservador sei harii governu minoritáriu ida ho apoiu hosi unionista sira hosi Irlanda-Norte, afirma hosi primeira-ministra británika, Theresa May, iha loron-sesta ne'e hafoin audiénsia hoo liurai-feto Isabel II.

"Buat ne'ebé maka nasaun presiza, agora duké antes, maka serteza. Tanba asegura número boot hosi votu sira no hosi fatin sira [iha parlamentu] iha eleisaun lejislativu sira, hanesan klaru katak partidu Konservador de'it no Partidu [Demokrátiku] Unionista maka iha lejitimidade no kapasidade hodi iha providénsia ba serteza ne'e hodi kontrola maioria [absoluta] ida iha Kámara Komun sira", nia hatete iha diskursu ida iha odamatan hosi rezidénsia ofisial, iha Downing Street.

May afirma ona katak sei kontinua serbisu ho "belun no aliadu sira" hosi Partidu Demokrátiku Unionista, maibé la klarifika katak sei forma koligasaun ida ka halo de'it akordu parlamentar ida.

"Ami nia partidu rua iha nafatin relasaun forte ida kleur ona no ne'e fó konfiansa mai ha'u hodi fiar katak ami sei konsege serbisu hamutuk iha interese hosi Reinu Unidu tomak nian", nia garanti.

Xanana-Alkatiri Lafahe Malu

DILI – Prezidente partidu Kongresu Nasional Rekonstrusao Timor Leste (CNRT) ho Sekretariu Jeral Partidu Fretilin, Mari Alkatiri nunka fahe malu.

Tuir Sekretadu Jeral Partidu Unidade Nasional Dezenvolvimentu Resistensia Timorense (UNDERTIM) Francisco Manu Bui katak, Xanana ho Mari nudar lideransa tuan nasaun doben nee nian tanba nee sei lafiar sira rua fahe malu.

Plata forma unidade nasional, hahu funu nain Dotor Mari Alkatiri ho Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão sira hamutuk tiha ona,” dehan Manu Bui liu husi sesaun diskusaun iha salaun CNE, Caicoli-Dili, Sesta (09/06/2017).

Manu Bui haktuir, hanesan lider partidu politik sente kontente tebes hodi haree maun boot nain rua nee la fahe malu, se fahe malu karik dezenvolvimentu iha Timor Leste lalao ba oin. Manu Bui tenik, sira nain rua nee mak hahu funu no hakotu funu sira nain rua nee mak naksala Timor Leste sei mosu tan hanesan krize 2006, tanba nee husu presiza hametin unidade.

Iha fatin ketak, Observador Politika-UNDIL, Francisco Mausoro dehan, Timor Leste presiza nafatin jerasaun antigun sira nia apoiu, hamutuk ho jerasaun hodi hadia povu no rai ida nee. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Pasiente TBC Tenke Hemu Aimoruk Iha Sentru Saude

DILI – Pasientes moras Tubercolouse (TBC) obrigatoriu tenke hemu aimoruk lor-loron iha sentru saude, neebe observa direita husi pesoal saude sira.

Tuir Xefe Unidade TBC Ministerio Saude, Constantino Lopes, ba STL iha nia servisu fatin Kinta (07/06/2017) hateten, tinan 2015 Ministeriu implementa estrategia tratamentu foun ida nee, tanba pasiente barak la hemu ai-moruk.

Uluk ai-moruk ita direita ba pasiente maibe pasiente sira la hemu, kuandu la hemu sira moras sai resistensia susar atu kura entau ami muda estrategia loron-loron sira tenke mai hemu aimoruk iha sentru saude,” esplika Cosntancio.

Nia hatutan, moras TBC persija fulan 6 ou liu atu kura tanba nee kuandu pasiente neebe hetan moras TBC mak hemu aimoruk la tuir regras ou rutina maka susar atu rekopera.

Ba pasiente neebe mak laiha kbit atu lao ba sentru saude maka ami servisu hamutuk ho voluntariu sira atu tuir hodi fo aimoruk pasiente nee hemu rutina. Maske la fasil tanba kestaun kondisaun, tempu, distansia, osan no transporte atu kombate moras TBC ami kontinua buka dalan atu pasiente sira bele diak lalais,” hatutan Constantino.

Halao Elpar, Parpol Tenke Evita Militantes Husi Problema

DILI - Deputadu iha uma Fukun Parlamentu Nasional (PN) husu ba Partidu Politiku (Parpol) sira atu evita  militantes sira husi problema, iha Eleisaun Parlamentar (Elpar) hodi fo orientasaun ba militantes sira atu respeita malu.

Kestaun nee hatoo husi Deputadu Cesar Valente husi Bancada CNRT hatete katak, lakleur tan sei tama ba eleisaun parlamentar, neebe hakarak eleisaun ida nee lao ho diak, mai husi militantes Parpol sira atu tau aan hodi respeitu malu, nia direitu, labele hanoin atu kria instabilidade iha rai laran.

Haree ba oras nee dadaun besik tama ona ba festa demokrasia, eleisaun parlamentar nian, komesa iha situasaun balu ladun diak, ida nee hau husu ba partidu politika sira tenke kontrola nia militantes, hodi fo orientasaun atu respeita malu,” katak Deputadu Cesar ba STL via Telefone Sesta (09/06/2017).

Nia hatete, parpol ida-idak tenke fo orientasaun ba sira militantes sira atu respeita estadu no respeita sidadaun sira hodi nunee bele garante eleisaun parlamentar nee lao ho diak no susesu.

Entretantu Deputadu Jacinto Viegas husi Komisaun B Parlamentu Nasional katak, husu ba seguransa sira atu asegura ita nia eleisaun lejislauira neebe mak sei halao iha fulan Julli mai, tanba nee eleisaun ida nee importante tebes, tenke asegura ho diak. Guilhermina Franco

Suara Timor Lorosae

Vota ba CNRT Vota Ba Fronteira Maritima

DILI – Partidu Congreso Nacional Reconstrução Timorense (CNRT) hetan afiliasaun husi partidu Fretilin, PD, Frenti-Mudansa no ASDT iha munisipiu Dili hamutuk 650. Hamutuk ho Xanana hodi manan absoluta iha eleisaun parlamentar, rezolve Fronteira Maritima (FM).

Afiliante sira nee mai, liu husi esforsu Organizasaun Mulher Partidu (OMP) Munisipiu Dili hamutuk ho nasional, konsege lori sira mai tama iha CNRT, tanba CNRT deit mak bele lori nasaun no povu nee ba dalan dezenvolvimentu nasional.

Iha biban nee, Vise Prezidente Komisaun Politika Nasional Partidu CNRT, Tomas Cabral hatete, desizaun neebe mak ita boot sira foti nee lasala desizaun nee los hamutuk iha uma fukun Timor Leste.

Mai iha uma fukun Timor Leste, uma fukun CNRT, hamutuk ho CNRT hodi vota ba CNRT vota ba Fronteira Maritima (FM),” dehan Tomas liu husi diskursu simu afiliasaun iha Sede Nasional CNRT, Bairo Formosa-Dili, Kinta (08/06/2017).

Tomas haktuir, komprimisu CNRT minisipiu Dili mak ita tenke manan iha munisipiu Dili ho total sen mil eleitores, ita tenke esforsu hodi manan maioria, atu ita bele ukun mesak.

Prezidente komisaun juridisaun CNRT, Aderito Hugo esplika, CNRT ukun durante tinan 10 ona, iha esperensia ukun, hatene halo jestaun ba ukun tanba nee estabilidade nasional lao diak. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae