quarta-feira, 5 de julho de 2017

ELEIÇÕES | CNE de Timor-Leste está a criar obstáculos à “festa da democracia”!

A Comissão Nacional de Eleições de Timor-Leste, principalmente as suas Delegações nos Municípios, em virtude de estarem a interpretar mal a lei do Regulamento da Campanha Eleitoral, estão a criar obstáculos a todos os partidos políticos.

A Comissão Nacional de Eleições (CNE) de Timor-Leste, principalmente as suas Delegações nos Municípios, em virtude de estarem a interpretar mal a lei do Regulamento da Campanha Eleitoral (Decreto do Governo Nº 18/2017 de 12 de Maio), estão a criar obstáculos a todos os partidos políticos que pretendem dialogar com os cidadãos (door to door), com a alegação de que se deve cumprir com o estipulado no Ponto 1 do Artigo 10.º do mesmo Decreto, segundo o qual, os partidos políticos devem fornecer à CNE as actividades das campanhas cinco dias antes do seu início.

Para o Partido Socialista de Timor (PST), esta argumentação da CNE não faz qualquer sentido porque a campanha eleitoral tem a duração de 30 dias e apenas nas situações em que se realizam comícios é que a CNE deve ser informada atempadamente para evitar a realização de encontros simultâneos, no mesmo local e hora, de vários partidos políticos.

Atendendo ao Ponto 2 do Artigo 10.º, um corolário do Ponto 1, apenas no caso de haver:

“coincidência de local e horário para os partidos ou coligações partidárias a CNE notifica os partidos políticos ou as coligações coincidentes para concordância mútua sobre o horário e local”.

Ou seja, a razão de ser da comunicação atempada à CNE apenas está prevista no presente Decreto para evitar a realização, no mesmo local e hora, de comícios ou actividades de campanha de grande vulto, e apenas para estas situações, pois, caso contrário, não faria sentido a existência dos Artigos 8.º e 9.º que asseguram não poder haver limitação à campanha nem necessidade de autorização prévia e muito menos que se possa proibir as campanhas.

Efectivamente, segundo o Artigo 8.º (Liberdade de expressão) do Decreto Nº 18/2017 de 12 de Maio:

“Durante o período da campanha não pode ser imposta qualquer limitação ou censura à expressão dos princípios e programas políticos, económicos, sociais e culturais, com excepção dos que violem a Constituição e as leis em vigor”.

Artigo 9.º – Liberdade de reunião
O Ponto 1 do Artigo 9.º refere que:

“Durante o período da campanha eleitoral e sem necessidade de autorização prévia, os partidos políticos e coligações partidárias podem realizar reuniões, manifestações, comícios, encontros e desfiles de forma pacífica”.

E no seu Ponto 2 está mencionado de forma inequívoca que:

“Durante o referido período nenhuma pessoa, autoridade ou instituição pode proibir ou impedir a realização das actividades de campanha política”.

É irónico que após uma longa e tão sofrida caminhada para a libertação de Timor-Leste, seja a própria Comissão Nacional de Eleições do país, que supostamente deveria ser o órgão a garantir a liberdade de expressão e o exercício da cidadania, seja ela a criar obstáculos à “festa da democracia”, tão apregoada pelo governo (quase) cessante e difundida nos órgãos de comunicação social do país, pelo que, fica aqui o alerta aos partidos políticos, ao Presidente da República, aos observadores eleitorais nacionais e internacionais, aos órgãos eleitorais da CPLP e da A-WEB, à opinião pública em geral e ao martirizado povo timorense, para esta grave situação de violação das liberdades fundamentais.

Avião com cinco pessoas a bordo desaparece na região indonésia de Papua

Jacarta, 05 jul (Lusa) -- Um pequeno avião com cinco pessoas a bordo desapareceu hoje na província oriental de Papua, na Indonésia, anunciaram as autoridades.

A aeronave desapareceu durante um voo curto que descolou em Wamena, na região de Papua com destino ao distrito vizinho de Nduga, de acordo com Melkianus Kotta, chefe da equipa de busca e resgate local.

Kotta acrescentou que o "Pilatus Porter PC-6" perdeu contacto oito minutos depois de levantar voo pelas 11:00, previsto aterrar às 11:25 no aeroporto de Nudga.

As buscas com auxílio de helicóptero e de um avião semelhante ao desaparecido foram prejudicadas pelo mau tempo, pelo que as equipas de resgate do exército e da polícia tiveram de fazer as operações de socorro por terra.

No avião seguiam dois pilotos de nacionalidades Indonésia e Holandesa e três passageiros indonésios.

As pequenas aeronaves são a forma mais prática de transportar pessoas para as zonas montanhosas de Papua.

A Indonésia, considerada a nação com o maior arquipélago do mundo, com mais de 250 milhões de pessoas, tem sido confrontada com vários acidentes de transporte, principalmente devido a ferries sobrelotados, infraestruturas envelhecidas e normas de segurança pouco rigorosas.

AZN/VM // VM – Foto: ilustração

Profesór Baku Alunu Na’in Tolu ho Fiu Eletrisidade Too Aleija

DILI: Profesór Eskola Sekundária iha Postu Administrativu Balibó, Munisípiu Bobonaru ho inisiál MCB, halo agresaun fíziku hasoru estudante sira ho fiu eletrisidade. Ne’ebé rezulta alunu na’in tolu hetan aleija.

Aktu ne’e profesór MCB halo ba estudante sira bainhira tama aula iha loron Sábadu (1/7).

Domingos Agostu, aman husi alunu vítima hateten, agresaun fíziku uza fiu ne’e profesór halo beibeik ona, maibé inan-aman sira la brani halo keixa tanba ta’uk eskola hasai sira nia oan, entaun profesór hanoin hahalok ne’e di'ak.

Ne'e duni, iha Sábadu foin lalais ne’e, profesór MCB kontinua tan uza fiu mutin boot eletrisidade nian hodi halo agresaun fíziku baku estudante sira. Akontesimentu ne’e rezulta alunu na’in tolu, feto ida no mane na’in rua.

Entre vítima sira ne’e, ida mak Agostu nia-oan ho naran Del Piero, ne’ebé hetan aleija iha parte kotuk.

“Há’u nia oan oras ne’e etan aleija. Nia kotuk  kanek bubu no metan. Há’u ato’o ona keixa ne’e ba iha Ministériu Educasaun Distrital para bele prosesa profésor ne’e”, tenik nia, via telefone, horisehik.

PLP Optimista Manan Maioria Iha Oe-Cuse

OESILO - Presidente Partidu Libertasaun Polupar (PLP) Taur Matan Ruak optimista, PLP neebe maka nia lidera sei manan maioria iha Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse Ambeno (RAEOA) iha elisaun parlamentar.

Presidente PLP Taur Matan Ruak hatete lia hirak nee bainhira halo komisiu politiku iha Postu Administrativu Oesilo, suku husi Tasae, Tersa ( 4/7/2017).

Tuir Taur katak PLP iha optimista boot bele hetan votus maioria iha Oecuse tamba hare husi eleisaun presidensial neebe liu dadaun ona.

Hau konfia ita nian partidu PLP sei manan maioria iha Oecuse iha eleisaun parlamentar neebe maka lakleur tan ita sei halo,” dehan Taur.

 Nia dehan PLP iha ona ninian hare rasik ba elisaun dadaun iha elisaun legislativu neebe maka lakleur tan atu halo Oecusse PLP manan maioria.

Ita hare resulta elisaun Presidensial neebe maka liu dadaun nee ZEEMS neebe maka kaer rasik husi Mari Alkatiri, hodi halo dezemvolvimentu iha Oecusse maibe realidade foin dadaun eleisaun presidensial ita nian maun Lu-Olo lakon iha neeba no hau husu ba Oecusse oan sira tanba saida maka lori ema lori ZEEMS dezemvolvimentu ho orsamentu neebe maka boot hodi dezemvolve ba imi nia rai imi sei lakohi, no komunidade hirak Oecusse halerik ba ZEEMS nee rasik tamba lori sofre ba komunidade Oecusse oan, tamba tukang deit lori husi ema nian rai, tamba nee hau fiar kuandu eleisaun legislativa PLP optimista sei manan iha Oecusse,” dehan  Taur.

RTTL - emissão em direto


Posteriormente emissão em diferido

RTTL

Produtu Lokál Balun Bele Ona Nesesita Konsumidór Sira-Nia Nesesidade

DILI, (TATOLI) – Jerente Supermerkadu W4, Leoniza C. Ximenes hatete W4 daudaun ne’e hapara ona importasaun ba produtu balun tanba produtu lokál bele hatan ba nesesidade konsumidór rai-laran.

Produtu sira ne’ebé daudaun ne’e laimporta ona mak tomate, alfase, kouve-funan, malangeta (ai-manas boot) no modo mutin.

Jerente ne’e hatutan, produtu lokál balun ne’ebé iha mós rai-laran maibé sei importa husi rai-liur hanesan senoura no derok tanba iha stock ne’ebé limitadu no depende ba tempu mak produtu sira ne’e iha, nune’e sei haruka husi rai-liur mai.

“Maibé agora ne’e ami husi supermerkadu mós orgullu tamba ita-nia prudutu lokál atu komesa la’o di’ak ona iha merkadoria”, Loniza hatete iha Audian, ohin.

Kona-ba produtu lokál ne’ebé supermerkadu ne’e prosesu to’o tama iha merkadu mak halo koperasaun ho agrikultór sira ne’ebé mak iha baze hodi fó fini ba sira atu kuda hafoin nia rezultadu mak  supermerkadu ne’e ho nia transporte rasik bá foti no fa’an ba konsumidór sira.

“Sira mós la la’o mesak maibé sira hetan tulun husi Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Fakuldade Agrikultura no  FAO (Food and Agriculture Organization of the United Nations) ne’ebé mak fó treinamentu ba sira”.

Grupu Agrikultór sira ne’ebé mak supermerkadu ne’e halo kontratu ho sira mak husi  Baukau, Aileu no Loes-Likisá, halo kultivasaun ba produtu lokál sira, nune’e supermerkadu W4 bele fornese ba konsumidór rai-laran.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editora: Rita Almeida

Economist: Guiné Ekuatorial nia entrada iha OPEP lahó vantajen sira ba parte rua

Economist Intelligence Unit (EIU) konsidera ona iha loron-segunda ne'e katak entrada Guiné Ekuatorial nian iha Organizasaun hosi Nasaun Exportador sira Petróleu nian (OPEP) la hamosu vantajen sira ba parte ruma tanba ladún iha relevánsia iha produsaun no tanba klima negósiu sira ne'ebé susar.

"Iha teoria, Guiné Ekuatorial nia entrada iha klube hanesan senáriu ida vitória nian ba parte rua: OPEP aumenta nia kuato iha merkadu global petróleu nian, no nasaun afrikanu iha pozisaun di'ak hodi dada kapital sira hosi membru sira ne'ebé riku liu hosi grupu, maibé ami la hanoin katak bainhira halo parte ba grupu marka kontribuisaun maka'as ida ba objetivu ruma hosi ne'e", hakerek hosi analista sira Economist nian.

Iha nota análize ida kona-ba entrada Guiné Ekuatorial nian iha OPEP, formaliza iha Viena iha loron 25 Maiu, espesialista sira hosi unidade análize hosi revista británika The Economist hakerek ona katak "independentemente pertense ba OPEP, klima lokal ne'ebé susar ba investimentu sira sei hapara maioria hosi potensial investidor boot sira".

Aleinde susar hodi halo negósiu iha nasaun, konsidera mós hanesan ida ne'ebé aat liu iha lista hosi 'Doing Business', EIU fó hanoin mós katak nasaun riku sira hosi OPEP hasoru mós susar orsamental sira ne'ebé mosu tanba kontextu hosi folin ki'ik petroléu nian, ne'ebé mantén hahú hosi tinan 2014 nia klaran.

SAPO TL ho Lusa

Prezidente xinés: Relasaun Xina-EUA penalizadu tanba "fatór negativu sira"

Relasaun sira entre Xina ho Estadus Unidus sai fraku hela tanba "fatór negativu sira", hatete hosi Prezidente xinés, Xi Jinping, iha loron-segunda ne'e bainhira ko'alia hosi telefone ho nia homólogu norte-amerikanu, Donald Trump, antes temi Taiwan, haktuir hosi imprensa estatal.

"Relasaun bilateral sira afetadu hela tanba fatór negativu sira. (…) Ami hein katak Estadus Unidus bele trata ho di'ak kestaun sira kona-ba Taiwan, tuir prinsípiu Xina ida de'it", afirma hosi Xi Jinping ne'ebé haktuir hosi televizaun estatal CCTV.

Trump nia administrasaun halo Pekin hirus beibeik, tanba autoriza, iha fulan-Juñu nia rohan, fa'an arma sira, inklui bomba guiadu, misil sira no torpedo sira, ho dolar biliaun 1,3 ba Taiwan, illa ida ne'ebé independente, maibé Xina reklama nia soberania.

Taiwan fahe malu hosi Xina iha final hosi funu sivil xineza, iha tinan 1949. Maibé, ema xinés sira la rekoñese nia Governu independente no konsidera illa hanesan provínsia Xina ida.

Facebook konsege ona hetan Wi-Fi iha mundu tomak

Funsionalidade hosi Facebook antes bele uza ona iha nasaun balun, maibé aumenta ona no agora disponível ona iha parte oioin iha mundu ba ema tomak ho aplikasaun hosi rede sosial instaladu.

Opsaun "Find Wi-Fi", tuir indika hosi nia naran, permiti ba utilizador sira hodi uza aplikasaun hosi Facebook, iha Android no mós iha iOS, hodi hetan rede Wi-Fi sira ne'ebé disponível iha fatin sira ne'ebé besik ba utilizador no ne'ebé maka fahe ho rede sosial.

Funsionalidade ne'e disponível antes iha nasaun oioin maibé Facebook hanoin katak di'ak hodi aumenta tan serbisu no disponibiliza funsionalidade ne'e iha mundu tomak. Objetivu prinsipal maka fasilita turista sira nia moris bainhira tenki liga ba rede no sei la selu ba asaun ne'e no mós hodi fasilita asesu iha zona sira ne'ebé ladún iha kobertura rede móvel nian.

Hodi ativa opsaun ne'e ba de'it iha menu ne'ebé reprezenta hosi risku horizontal tolu, hili "Find Wi-Fi" no hafoin ne'e maka ativa de'it serbisu ne'e.

Fonte: SAPO Tek iha SAPO TL

IOM: Ema 100.000 resin atravesa ona Mediteráneu dezde fulan-Janeiru

Migrante 100.000 resin to'o ona dezde fulan-Janeiru iha Europa atravesa Mediteráneu no na'in 2.247 mate ona ka lakon iha dalan hanesan, fó sai hosi Organizasaun Internasional ba Migrasaun (IOM) iha Jenebra iha loron-tersa ne'e.

Hosi total ne'e, na'in 85.000 resin desloka ba Itália no besik na'in 9.300 ba Grésia, haktuir hosi informasaun ikus sira ne'ebé fó sai hosi IOM. Aleinde sira ne'e, besik na'in 6.500 to'o ona iha España.

Númeru sira ne'ebé fó sai hosi IOM iha loron-tersa ne'e maka na'in 101.210 to'o dezde fulan-Janeiru no na'in 2.247 mate ka lakon iha tasi.

Iha loron-sesta, organizasaun hatete katak númeru hosi migrante sira ne'ebé to'o iha Europa aas liu duké número sira ne'ebé, tuir IOM, rejista ona hamutuk migrante 231.503.

Diferensa iha tinan ne'e maka kuaze 85% hosi migrante sira to'o iha Itália no iha tinan liubá barak maka to'o iha Grésia.

Antes reuniaun informal hosi ministru sira Interior no Justisa europeu sira, iha loron-kinta, iha Roma, diretór-jeral IOM nian, William Lacy Swing, apela ona ba membru sira hosi Uniaun Europeia (UE) hodi tulun nasaun sira hosi súl Europa nian hodi simu no ajuda migrante sira ne'ebé hetan salvamentu iha tasi.

Kestaun ne'e "labele haree hanesan problema ida de'it ba Itália", nia hatete no hatutan katak hanesan "asuntu ida hosi Europa tomak nian".

Migrante hamutuk 7.300 de'it maka transfere hosi Itália ba Estadu membru sira seluk UE nian.

SAPO TL ho Lusa

Lú Olo Husu CNE Tau Matan Kontajen Votus

DILI, (TATOLI) - Prezidenti Repúblika, Dr. Francisco Guterres Lú Olo husu ba Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE) atu tau matan ba prosesu kontajen votus no apuramentu nune’e rezultadu elisaun parlamentar iha loron 22 Jullu bele kredível.

“Prezidenti husu ami atu kontinua koordena ho partidu polítiku sira, parte seguransa no públiku tomak atu bele garante prosesu kampaña ne´e ho didi´ak, tau matan didi´ak ba prosesu votasaun, kontajen votus no apuramentu nune´e rezultadu eleisaun ne´e bele sai rezultadu ida ne´ebé maka kredível,” Prezidenti CNE, Alcino barris haktuir informasaun ne´e ba jornalista sira iha Palásiu Prezidénsia Repúblika, Bairu-Pité, Dili, Tersa ne´e, hafoin levanta serbisu CNE ba Xefi Estadu Lú Olo.

Xefi Estadu mós enkoraza Komisaun Nasionál Eleisaun atu garante prosesu kampaña no eleisaun parlamentár ho di´ak, hanesan saida mak partidu polítiku sira hatudu ona iha periodu kampaña durante 15 nia laran maibé la´o kapa´as no la´o tuir kalendáriu ne´ebé maka Komisaun Nasionál Eleisaun aprova no lei sira ne´ebé vigór.

Ho realidade hirak ne’e Alcino hein katak, elisaun ne’ebé mak sei mai tasa partisipasaun eleitór ba eleisaun sei ás tanba sentru no estasaun votasaun barak maka aumenta atu fasilita komunidade sira, no resensiamentu mós hala´o iha rai liur para timoroan sira iha rai liur bele partisipa eleisaun.

Antes ne’e mós Prezidenti Partidu Libertasaun Popular (PLP) husu atu CNE kontinua neon nain matan moris akompaña prosesu kontajen votus tanba bainhira la kontrola ho didi’ak prosesu kontajen makina mós bele konta.

Jornalista: Xisto Freitas | Editor: Manuel Pinto

Foto: Prezidenti Repúblika, Dr. Francisco Guterres Lú-Olo. Imajen Mídia PR

Diskursu Odio La’ós Parte Hosi Liberdade Imprensa

DILI, (TATOLI) – Prezidente Konsellu Imprensa (KI),  Virgilio Guterres husu ba meius komunikasaun sosiál (komsos) sira atu labele transmite diskursu ódiu ba públiku durante kampaña eleitorál.

“Diskursu ódiu ka vingansa polítika la’ós parte husi liberdade imprensa no liberdade espresaun”, Virgilio afirma iha konferénsia imprensa iha sala plenária KI, ohin.

Hodi dehan tan, objetivu husi kobertura mídia iha kampaña  eleitorál mak atu hasa’e partisipasaun sidadaun nian iha eleisaun jerál. Tanba ne’e, sidadaun sira tenke hetan informasaun ne’ebé klaru konaba programa partidu polítiku hodi hola desizaun molok vota.

Nia mós insiste ba jornalista sira atu husu líder partidu polítiku sira hodi esplika programa sira ho klaru hodi públiku bele kompreende ho di’ak.

“Jornalista sira labele ba grava no transmite de’it saida mak líder partidu polítiku sira ko’alia no promove iha palku kampaña  nian, maibé tenke husu no litik sira atu klarifika sira nia promesa didiak ba públiku”, tenik.

Iha ambiente polítika demokrátiku hanesan eleisaun, polítiku sira halo propaganda atu konvense povu hodi vota ba sira nia partidu.

Tanba ne’e, Prezidente KI husu ba jornalista sira tenke iha estratéjia rasik hodi kestiona asuntu balun ne’ebé partidu polítiku sira hato’o iha kampaña.

Jornalista: Julia Chatarina | Editora: Rita Almeida

Foto: Prezidente Konsellu Imprensa hatudu notisia falsa durante konferensia imprensa, ohin. Foto midia KI 

FRETILIN Rezeita Alegasaun Sosa Votos iha Ermera


DILI: Partido FRETILIN rezeita makás alegasaun sosa votus husi ema balun liu husi jornal imprime.

Adjunto Sekretariu Jerál partidu FRETILIN, José Reis deklara katak, FRETILIN sei notifika ba Ministériu Públiku atu investiga alegasaun ne’ebé hakerek iha reportazen ida iha jornal Timor iha loron 30 fulan-Jullu 2017 ho titulo “Taur Hetan Keixa, CNRT – FRETILIN Sosa Votos”.

FRETILIN konsidera reportazen ne’e nakonu ho alegasaun falsu ka la los.

“Ami fiar metin katak estrutura ka militantes FRETILIN la halo hanesan reportagem jornal nian ne’e fó sai. FRETILIN sempre kontra hahalok ida ne’e no ami fiar metin ami nia estrutura no militantes mos kontra 100% hahalok sosa votos,”deklara José Reis iha CCF Dili ohin.

José Reis husu husu Ministériu Públiku investiga kedas alegasaun ida ne’e hodi prosesa tuir lei. Tanba partidu FRETILIN nunka orienta nia militantes ka estrutura atu halo.

“Ha’u husu mós ba Sr. Taur Matan Ruak, no ema ida ne’ebé ko’alia no tuir mai jornal reporta, maibé nia rasik lakoi temi naran, atu kolabora ho justisa no lori halo keixa iha CNE no MP, tanba se ida ne’e karik akontese duni, entaun ne’e krime públiku ne’ebé FRETILIN mós kondena makas no hakarak justisa kaer no prosesa se se de’it mak hala’o komportamentu kriminosu ida ne’e,”José Reis dehan.

Maibe José Reis hatutan katak FRETILIN rasik sei foti ida ne’e ho CNE, no sei haruka karta ba Ministériu Públiku mós atu investiga alegasaun públiku ne’ebé Jornal ne’e atribui ba Senhor Taur Matan Ruak.

Husu mós ba jornalista ne’ebé hakerek artigu ida ne’e fó gravasaun ba CNE no MP, atu bele investiga alegasaun hahalok Krime Públiku ida ne’e, tanba mós reportazen ida ne’e hafoer FRETILIN nia naran injustamente.

Jose Sarito Amaral | Independente

Komisaun eleitoral estuda denúnsia hasoru pájina dijital sira hosi notísia falsu sira

Prezidente Komisaun Nasional Eleisaun nian (CNE) timoroan hatete ona iha loron-segunda ne'e katak halo hela estudu ba kesar ida iha Ministériu Públiku hodi investiga "site sira" no pájina dijital sira hosi notísia falsu sira kona-ba kampaña ba lejislativu sira.

"Ami senti preokupadu ho situasaun ne'e no ami hanoin atu aprezenta kesar ida iha Ministériu Públiku ka iha polísia hodi investiga sé maka hanesan autor sira hosi asaun sira ne'e", hatete hosi Alcino Baris ba ajénsia Lusa.

"Ami konsidera katak asaun sira ne'e prejudika estabilidade hosi faze kampaña sira rasik no, tanba ne'e, ami hanoin atu aprezenta kesar ida hodi hatene autor sira", nia afirma.

Ba dala uluk, iha kampaña polítika ida iha Timor-Leste, rede sosial sira simu beibeik notísia falsu sira, barak liu aprezenta kona-ba deklarasaun sira hosi partidu prinsipal sira, CNRT ho Fretilin, ne'ebé karik halo iha komísiu sira ka enkontru sira.

Notísia sira sujere katak iha krítika maka'as sira entre líder partidu sira nian - ne'ebé ohin loron sira nia relasionamentu di'ak liu - ho internauta sira iha rede sira hanesa Facebook fahe beibeik textu sira.

Iha kazu barak, textu sira fahe hosi militante sira hosi forsa polítika sira seluk.

Kazu ida ne'ebé polémiku liu maka blog "politikatimor", ne'ebé publika notísia sira ne'ebé refere ba Fretilin ho CNRT no ne'ebé iha pájina internet hatudu katak iha ligasaun ba site "Timor Ha'u nia Doben", ne'ebé hetan investigasaun hosi Ezekutivu iha tinan 2015.

Reporters Sans Frontières kondena suspensaun hosi RTP ho RDP iha Guiné-Bissau

Organizasaun Reporters Sans Frontières (RSF) kondena ona iha loron-tersa ne'e suspensaun hosi atividade sira RTP ho RDP nian iha Guiné-Bissau, hodi konsidera hanesan "violasaun todan ida ba liberdade expresaun no ba direitu asesu ba informasaun nian".

Iha komunikadu ne'ebé haruka ba ajénsia Lusa, organizasaun konsidera ona katak "la'ós normal atu jornalista sira sai vítima hosi konflitu polítiku sira".

"Bainhira taka meiu sira komunikasaun sosial hodi presiona Portugal, Guiné-Bissau sei laiha lian importante sira hodi kontribui ba pluralidade hosi opiniaun sira iha tempu krizi nian", refere hosi organizasaun ne'ebé defende liberdade imprensa nian.

Iha loron-sesta, ministru Komunikasaun Sosial Guiné-Bissau nian, Vítor Pereira, fó sai suspensaun ba atividade sira RTP, RDP no ajénsia Lusa nian iha Guiné-Bissau, hodi hatete katak hotu ona akordu koperasaun iha área komunikasaun sosial ne'ebé asina entre Lisboa ho Bissau.

Rúsia ho Xina husu ba Koreia-Norte hodi hapara teste nuklear sira

Rúsia ho Xina apela ona, iha loron-tersa ne'e, ba Koreia-Norte hodi hapara teste nuklear sira no misil balístiku sira no ba Estadus Unidus hodi hapara ho ezersísiu militar sira hodi halo kalma tensaun sira iha península koreanu.

Nasaun rua "apela ba parte tomak ne'ebé envolvidu ba kalma ho rekuza asaun provokador sira no ba retórika funu nian", afirma hosi ministériu sira Negósiu Estranjeiru hosi nasaun rua ne'e iha komunikadu hamutuk ida hafoin enkontru ida iha Kremlin entre prezidente rusu, Vladimir Putin, ho xinés, Xi Jinping.

Rúsia ho Xina husu ona ba Koreia-Norte atu fó sai ho dalan voluntáriu "adiamentu ba prazu hosi teste nuklear sira no hosi ensaiu misil balístiku sia" no ba Estadus Unidus no ba Koreia-Súl atu "hapara halo manobra militar hamutuk sira ho eskala boot" ba "koezisténsia pasífiku" di'ak ida iha rejiaun.

Nasaun rua ne'e hatudu nia "preokupasaun maka'as" ba anúnsiu, iha loron-tersa, hosi Koreia-Norte katak lansa ona misil balístiku interkontinental ida, ne'ebé sira konsidera hanesan labele admiti, tanba viola rezolusaun sira hosi Konsellu Seguransa ONU nian.

“Fretilin Ba Timor Leste Ida Buras Liu”

MAUBISSE - Lema ka moto Partidu Fretilin iha elpar 2017 nee maka: “Fretilin ba Timor Leste ida buras liu”. Lema nee hakerek iha spanduk bainhira halo kampaina iha Liquica, Bobonaro, Ermera, Suai (Covalima), Ainaro no Same (Manufahi).

Iha Postu Administrativa Maubisse, bainhira Sekjer Partidu Fretilin Mari Alkatiri halo dialogu ho komunidade sira, iha fatin neba tau lema ida nee, inklu iha postu administrativa sira neebe Fretilin halo dialogu. Dialogu iha Maubisse, Alkatiri hateten, bainhira povu fo fiar ba Fretilin atu kaer ukun, Fretilin sei hadia Timor Leste ida buras liu ba povu hotu.

Bainhira Fretilin kaer ukun, Fretilin sei hadia Timor Leste ida buras liu ba povu hotu. Sei lahalo diskriminasaun ba ema ida,” hateten Alkatiri, Domingu (2/7/2017).

Bainhira Fretilin manan sei lidera governasaun maibe sei laukun mesak tamba Fretilin manan, signifika Xanana Gusmao mos manan, Nicolau Lobato nudar heroi ida, nia mos sente manan, Francisco Xaveir do Amaral (Proklamador) mos sente nia mos manan. Fretilin manan Ramos Horta maske laos Fretilin ona, nia mos senti nia manan, Fretilin manan Prezidenti da Republika Fransisco Guterres Lu-Lo mos manan.

I Fretilin manan lao tuir dalan Prezidente Lu-Olo nian dalan. Nia sai Prezidente ba povu tomak, Fretilin manan sei harii governu ida ba povu tomak.

Sei lahalo dikriminasaun iha ministeriu sira, tanba nee, militante partidu ka lapartidu, sei lahalo diskriminasaun ba se deit. Sidadaun Timor Leste, hot-hotu maubere nia oan,” hateten Alkatiri.

KI Preokupa Notisia Falsu Tendensia Soran Lider Parpol


DILI - Konsellu Imprensa (KI) preokupa notisia falsu neebe oras nee espailla iha Timor Leste, tendensia liu soran lider partidu politik iha periodu kampania, husu jornalista sira tenke hakerek notisia bazeia ba faktus.

Tuir Prezidente Konsellu Imprensa (KI), Virgilio da Silva Guterres hatete katak, KI simu ona preokupasaun pesoal balun husi partidu politik sira no mos husi entidade sira seluk konaba Fake News (notisia falsu) ka “Hoax”.

Konsellu Imprensa nia preokupasaunida mak Fake News (notisia falsu), mantein independensia editorial, tratamentu justu ba partidu 20 bloku 1,” dehan Virgilio ba jornalista liu husi konferensia imprensa neebe halao iha edifisiu KI, Maskarinhas-Dili, Tersa (04/07/2017).

Prezidente KI hatutan, KI preokupa Fake Newska notisia falsu nee tanba sai fali referensia ba media, ba jornalista sira atu kestiona lider partidu politik sira, nee buat ida neebe bele obriga atu hamsou tensaun lanesesariu.

Iha fatin hanesan, Konseleiru KI, Hugo M. Fernandes informa, durante nee notisia balun jornalista tau ninia opiniaun iha ninia lead, maibe lahakerek orijen husi fontes nee se. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

CNE Hatoo Progresu Aktus Eleitorais

DILI - Prezidente Comisaun Nasional das Eleisoens (CNE) hasoru Prezidente Republika, hodi hatoo aktus eletorais, iha faze resensiamentu no edukasaun sivika ba Xefi Estadu.

Tuir Prezidente CNE Alcino de Araujo Barris katak, enkontru neebe halo ho prezidente, atu hatoo konaba aktus eletorais, hahu husi resensiamentu, edukasaun sivika iha rai laran no rai liur.

Hato ba senhor prezidente, progresu ba aktus eletorais hahu kedas husi faze resensiamentu, halo edukasaun sivika. No mos edukasaun sivika iha rai laran, rai liur no halo supervizaun resensiamentu ba iha rai laran no rai liur,” hateten Alcino ba Jornalista sira, bainhira remata enkontru ho Prezidente Republika iha Palasiu Prezidente Tersa, (04/07/2017).

Nai dehan agora dadaun tau matan hela ba aktus neebe halao husi partidus politikus sira, tama ona ba loron 15 buat hotu susesu. Nunee iha tempu badak, sei halo debate entre partidu politiku sira.

Nunee Prezidente Republika, enkoraja nafatin orgaun eletoral, atu kontinua hetan inisiativa, lidera supervizaun ho diak, no kordena ho partidu politiku sira, ho seguransa atu garante prosesu de kampanha lao ho diak.

Iha fatin seluk, Finalista UNTL Martinho Barboza hateten, CNE ho STAE tenke servisu ho profisional, hodi bele hato rezultadu husi elesaun nee ho diak. Terezinha De Deus

Suara Timor Lorosae

Situasaun Politika TL Agora Hametin Oligarkia

DILI - Haree husi konjuntura politika no dinamika politika neebe akontese iha Timor Leste, hamosu ona situasaun politikalaos ona atu hametin demokrasia, maibe atu hametin oligarkia.

Tuir Diretor Ezekutivu AJAR, Jose Luis Oliveira hatete,oras nee oligarkia mosu ona iha Timor Leste tanba ema neebe iha poder hakarak ukun nafatin too rohan laek.

“Situasaun politika agora nee laos politika neebe mak atu hametin demokrasia, maibe atu hametin oligarkia,” dehan Jose ba STL iha nia knar fatin, Farol-Dili, Tersa (04/07/2017).

Diretor Ezekutivu AJAR hatutan, situasaun politika agora nee atu hametin oligarkia haree husi aspeitu lei pensaun vitalisa neebe oras nee eziste iha Timor Leste, atu hamosu klase social, atu hamosu klase burguesa, atu hametin oligarkia.

Iha fatin ketak, Observador Politika-UNTL, Victor Soares dehan, durante kampania partidu politik sira, laiha partidu ida mak koalia konaba lei pensaun vitalisia nee hatudu katak sira iha interese. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae