segunda-feira, 19 de junho de 2017

Xanana Hamulak Matebian Ho Matawen, Timor Oan unidade

DILI - Lider istoriku Kay Rala Xanana Gusmao hamulak matebian sira ho matawen, wainhira hasoru malu ho grupu Komponense sira no husu Timor oan sira atu kria paz, estabilidade no unidade nasional.

Hamutuk harii paz no estabilidade, lakohi tan povu ida nee terus, sei fo ondra ba imi nia sakrifisiu, rai lulik fatuk luli, no foho lulik no matebian tau matan,” dehan Xanana liu husi diskursu wainhira hasoru malu ho Komponezes iha Hudi Laran-Dili, Domingo (18/06/2017).

Prezidente Partidu CNRT haktuir, Timor Leste ukun-an tinan 15 nia laran ona buat barak iha Timor Leste seidauk lao diak, maibe kontinua esforsu nafatin hadia neineik. Xanana argumenta, ohin hamulak husu harohan, hamulak ba sira neebe mate ona tau matan nafatin hodi lori hanoin neebe moos, loos hodi bele hadia moris.

Iha fatin hanesan, Prezidente MOKATIL, Arsenio Pereira orgullu tebes ho prezensa Xanana atu hamutuk halo konprimisiu. Arsenio afirma, hanesan Movimentu Kamponezes Timor Leste (MOKATIL) nia ezijensia mak husu atu reforma agraria hodi produz produtu agrikola, governu fo subsidiu ba komponense husi lorosae too loromonu.

Tuir observasaun STL prezensa Xanana iha Hudi Laran, hodi hasoru malu ho Movimentu Kamponezes Timor Leste (MOKATIL) husi munisipiu 12 inklui Rejiaun Administrativa Oecusse lao diak tanba hetan seguransa maximu husi PNTL. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

PLP Sei Implementa Militar Obrigatoriu

ZUMALAI - Partidu Libertasaun Popular (PLP) kuandu kaer ukun liu husi votus konfiansa neebe povu iha eleisaun parlamentar maka sei implementa militar obrigatoriu.

Komprimisiu nee hatoo husi presidente PLP Taur Matan Ruak bainhira halo konsolidasaun partidu PLP, iha munisipiu Suai, Postu Adminiatrativu Zumalai, Kinta (15/6/2017).

Hau uluk sei jeneral planu hodi apresenta planu militar obrigatoriu no toma iha Presidente Republika mos mantein ho planu nee maibe husi parte governu too oras nee seidauk apresenta planu nee” dehan nia.

Taur esplika militar obrigatoriu nee kuandu hari ba joven sira neebe maka tama ona iha idadade 17, bele inklina an ba militar hodi nunee bele aprende liu tan prosesu desimplina. Nia dehan dala barak ema koalia joven maka futuru nasaun, maibe la iha planu ida husi governu ba joven sira.

Presidente PLP nee mos hatutan husi programa no planu hirak nee iha mos formasaun kapasitaaun ba joven sira, oinsa maka sira bele iha skill forma no kapasita joven liu-liu area teknika profisionais, atu nunee sira bele iha konesimentu liu ba area teknika edukasaun vokasional. Natalino Costa

Suara Timor Lorosae

Maioria hosi partidu sira hahú kampaña ho komísiu sira dook hosi kapital

Kuaze total hosi forsa polítiku sira hamutuk 21 ne'ebé kandidata ba eleisaun parlamentar sira timoroan nian iha loron 22 Jullu hahú nia kampaña ho komísiu sira dook hosi kapital ne'ebé iha kontrapartida sei simu partidu barak iha loron ikus kampaña nian, iha 19 Jullu.

Iha loron-tersa, bainhira hahú loron 30 kampaña nian ba lejislativu sira, Partidu Republikanu (PR) de'it no Associação Popular Monarquia Timorense (APMT) maka karik halo komísiu ida iha Díli, no sira seluk sei namkari iha nasaun laran.

Partidu boot timoroan nian, Congresso Nacional de Reconstrução de Timor-Leste (CNRT) hahú nia kampaña iha Suai, iha kilómetru 138 hosi sudueste Díli nian, iha loron hanesan ne'ebé maka nia líder, Xanana Gusmão, selebra tinan 71.

Jornada iha Suai destaka mós, aleinde kampaña hosi CNRT, ba inaugurasaun aeroportu foun Suai nian, ne'ebé hanesan infraestrutura transporte di'ak liu iha Timor-Leste.

Iha loron-tersa Timor-Leste inaugura aeroportu foun iha Suai

Iha loron-tersa ne'e governu timoroan inaugura aeroportu foun iha Suai, kilómetru 138 hosi sudueste Díli nian, infraestrutura ida ne'ebé sei iha folin total dolar millaun 93,4 maibé sei loka lahó semo regular.

Fonte hosi Ministériu Obra Públika, Transporte no Telekomunikasaun sira nian, katak aeroportu Suai agora daudaun uza de'it ba semo pontual sira charter nian, ba evakuasaun médiku sira nian ka ho de'it aviaun úniku timoroan nian, Twin Otter ho fatin 19 hosi Rejiaun Administrativu Espesial Oecusse-Ambeno (RAEOA).

Iha prátika, Suai iha nune'e aeroportu di'ak liu iha nasaun, hanesan rezultadu aposta ne'ebé Governu halo hela saida maka identifika hanesan "fatin sira dezenvolvimentu nian" dook hosi kapital.

Iha kazu ne'e, aeroportu, ne'ebé hahú harii iha tinan 2014, halo parte iha projetu boot Tasi Mane, hosi dezenvolvimentu tomak iha kosta súl nasaun nian.

Joventude 25 Tuir Formasaun Edukasaun Sivika

Joventude nain 25 husi munisipiu lima (Ermera, Aileu, Liquisa, Dili no regiaun administrativa Oe-Cusse) tuir formasaun kona ba edukasaun sivika no abilidade fasilita formasaun iha sentru Sekretariadu Estado Joventude e Desportu (SEJD).

Xefe Departamentu Fortalesementu organizasaun Joventude SEJD, Jacinto Antonio Ximenes hatete formasaun ne’e ho objetivu hasa’e konesementu foinsa’e sira nian kona ba edukasaun sivika no abilidade fo formasaun. 

“Sira ne’e sei ba fo formasaun fali ba joven sira iha munisipios kona ba material ne’ebe hanesan,” nia hateten, iha Dili.

Formasaun durante semana ida ne’e, nia dehan partisipantes sira aprende teoria no pratika liu –liu halo diskusaun no planu ba formasaun sira intermus monitorizasaun no avaliasuan ba programa sira iha sentru. 

Entretantu reprezentante joventude munisipio Ermera, Maria Oliveira hateten matenek ne’ebe sira hetan sei fahe fali ba joventude voluntario sira seluk iha nia munisipio depois de fila husi formasaun ne’e.

Nia dehan, la’os informasaun kona ba edukasaun sivika deit maibe sira mos aprende kona ba komunikasaun ne’ebe diak no abilidade atu organiza eventu no formasaun ruma iha sentru laran. 

“Krime eleitoral ne’ebe agora dadaun ita haree, dala barak ita la komprende didiak dever sidadaun ida nian atu partisipa iha festa demokrasia, hanesan realidade foin dadaun ema barak la partisipa iha elisaun,” nia hateten.

Nia dehan, joven sira iha area rural asesu ba iha informasaun menus tebes entaun barak mak la fo importansia ba sira nia moris e kontinua involve aan iha problema sira. 

Iha parte seluk Asesora Nasional iha Kompania Alemanha GIZ, Leonesia Tecla da Silva hatete sira apoia teknika ba programa kapasitasaun ne’e tanba importante tebes atu joventude sira iha konesementu ne’ebe klean kona ba direitus humanu no oinsa sai sidadaun ne’ebe diak.

Alende ne’e, sira mos fo formasaun ba foinsa’e sira kona ba rezulusaun konflitu, transformasaun konflitu no siklu ba programa formasaun sira iha munisipios. 

“Programa bele remata, maibe matenek sei la hotu, e ami espera sira sei kontinua fahe matenek ne’ebe sira hetan ba joven sira seluk,” nia esperansa.

Nia hatete, formasaun ida ne’e ba terseira faze nian tanba antes sira fo ona formasaun hanesan ba iha joventude sira husi munisipio seluk.

Paulina Quintão | The Dili Weekly

Emprezariu Husu Alfandega Halo Transaksaun Liu Husi Banku

DILI — Reprejentante emprezariu Timor oan hakarak husu ba governu liu husi Ministeiru Finansas, diresaun Alfandega atu halo transaksaun iha Banku sira neebe iha, ho objetivu atu bele prevene aktus korupsaun.

Lia fuan hirak nee hatoo husi Diretor kumpania Aquarius Ceicar Vital Moreira ba STL iha Hotel Timor Dili Sesta, (16/6/2017). Tamba portu Dili nudar odamatan fronteira entre nasaun ho nasaun tamba nee tuir nia katak presija hadia sistema servisu.  Sistema servisu traszasaun labele liu deit husi kes maibe, diak liu maka halo tranzasaun husi banku.

Tamba nee maka hau hanoin katak alfadega nia servisu iha liu odamatan fronteira tasi nian nebe ema rai liur tama no sai iha Timor. Nebe instituisaun nee tenki iha naran diak labele halo sasan nebe ladun diak ba ita nia nasaun. Tenki halo tranzasaun liu husi banku labele liu husi kes ida nee atu minimija tranzasaun adisional nebe mosu,” Nia dehan.

Duarte Pereira nudar emprezariu Timor oan nia hare durante nee halao nia servisu diak, maibe espera katak nudar nasaun foun sempre servisu alfadega nia dalaruma mosu failansu no iha mos servisu susesu balun nebe iha.

Ministra Finansas Santina Cardoso reforsa tan katak diresaun servisu alfadega iha portu Dili oras nee uja ona sistema foun neebe hanaran Asycuda word. Sistema nee bele fasilita servisu alfadega ho broker ba sasan importa no exporta. Justinho Manuel

Suara Timor Lorosae

Lahetan 33 Kadeira, CNRT Sai Opozisaun

DILI - Partidu CNRT neebe lidera husi Kay Rala Xanana Gusmão sei sai opozisaun kuandu iha Elisaun Parlamentar (Elpar) la hetan 33 kadeira.

Bainhira partidu CNRT la manan too kadeira 33, sei sai opozisaun hodi fo ba partidu seluk mak ukun,” dehan Deputadu Arao Noe husi bankada CNRT  ba jornalista iha Parlamentu Nasional, Kuarta (14/6/2017).

Nia hatete, eleisaun nee nia rezultadu kabe ba povu sira, karik povu fo nafatin konfiansa ba CNRT  entaun sira nia prinsipiu mak dezenvolvimentu atu lao tenke estabilidade, tanba nee mak presiza votus sufisiente CNRT  nia hakarak,  maibe latoo 33  kadeira CNRT sei sai opozisaun.

Komprimisiu ami nia sekarik CNRT lamanan iha eleisaun 2017  sai opozisaun,  husik partidu sira seluk ukun  ami prepara aan ba eleisaun tuir mai,” katak Arao.

Nia hatete, komprimisiu  CNRT nian mak iha eleisaun  parlamentar nee mak CNRT laliu 33 kadeira CNRT hili ba opozisaun, tanba tinan 10 nia laran lobi malu too ona,  lobi para atu iha konsesu atu dezenvolvimentu nee lao, mais iha lobi  ho negosiasaun sira neebe mak durante nee lao  ladun espesial  ba politika CNRT nian.

Tuir nia katak, karik CNRT manan ukun, sei konvida ema balu bele ba kaer ukun,  se partidu deside, mais ho misaun ida deit, halao programa CNRT nian, laiha tan negosiasaun atu negosiu ba malu katak  halo ida nee, halo ida neeba  diak kalae no hakarak kalae nee laiha, tanba sira nia planu kompletu tiha ona.

Entre tanti deputadu CNRT Cesar Valente hatete, cnrt partidu politiku neebe nia stratejia politiku atu lori programa ba dezenvolvimentu iha nasaun ida nee.

Neebe rezultadu ba elepar nian nee desizaun iha povu nia lima, ba sira CNRT lakohi gaba-aan katak, sei manan maioria, maibe povu mak sei deside katak partidu ida neeba mak atu manan maioria, maibe karik povu fo konfiansa mak sei garante programa neebe mak iha atu hodi dezenvolve rai no povu ida nee. Guilhermina Franco / Jacinta Sequeira

Suara Timor Lorosae

Taça das Confederações na Rússia | KASAN, PORTUGAL - MÉXICO JÁ A DECORRER – com som

Portugal estreia-se este domingo na Taça das Confederações, frente ao México, em Kazan, na Rússia. O jogo já está a decorrer e no marcador pode ver-se o registo: PORTUGAL 2 - MÉXICO 2. Terminou o jogo.

Portugal joga com fumos negros frente ao México

Numa decisão pouco habitual, a FIFA autorizou o uso de fumos e a realização de um minuto de silêncio antes do jogo pelas vítimas do incêndio em Pedrógão Grande que continua a lavrar e já vai além das 24 horas de duração, aliás, das suas quatro frentes duas delas estão perigosíssimas e incontroláveis.

Sugerimos que, se lhe agradar, siga o jogo em direto através do áudio da TSF