sexta-feira, 18 de setembro de 2015

BAN KI MOON KONSIDERA PAPA FRANCISCO LIDER HUMANIZMU

Reportajen Raimundos Oki

NEW YORK - Sekretariu Jeral Organizasaun Nasões Unidas (ONU), Ban Ki-moon konsidera Amu Papa Francisco nu’udar figur humanista iha mundu ho razaun iha papel importante ba problema sosial sira iha mundu.

 Ban Ki Moon hatete, nia hasoru malu ona ho Papa Francisco ba dala tolu iha fatin diferente no fahe ona informasaun ba malu kona-ba problema sosial sira iha mundu hanesan problema saúde, edukasaun, kestaun moral no problema seluk tan.

 “Ha’u fó bem vindo ba Amu Papa iha enkontru Asembleia Jeral ONU iha tinan ida ne’e no Papa nia prezensa iha ONU nu’udar pasu historiku ida, tanba nia mai aserta (bertepatan) ho aniversariu ONU ba dala 70 ho tema Strong UN, Better World,” hatete Ban Ki-moon liu husi konferensia imprensa iha Quartel Jeral ONU, New York-Estadus Unidus Amerika, Kuarta (16/09).

Papa Francisco sei hato’o nia diskursu iha Asembleia Jeral ONU iha loron Sesta, 25 Setembru iha horas tuku 8:30 dadersan. Ho aniversariu ONU ba dala 70 ne’e halo diskursu Amu Papa Francisco nian sai espesial, maibé asembleia Jeral ONU nian ba tinan ida ne’e mós sei halo diskusaun barak kona-ba ajenda dezenvolvimentu sustentabel (SDG’s), mudansa klimatika no assuntu importante seluk tan.

 Bazeia ba ajenda seluk ne’e Timor Post hetan asesu iha kuartel Jeral ONU katak, hafoin diskursu, Papa Francisco sei iha enkontru bilateral ho Sekretariu Jeral ONU, Ban Ki-moon no Prezidente Asembleia Jeral inklui staff ONU balun.

 ONU nu’udar organizasaun internasionál ne’ebé harii iha tinan 1945, hafoin funu mundial daruak Remata. Ohin loron Membru ONU hamutuk nasaun 193.

“Ban Ki-moon iha konfidensialidade katak ho Papa Francisco nia vizita ne’e sei fó inspirasaun komunidade internasionál hodi atinje dignidade humana ba sira ne’ebé to’o ohin loron sei buka hela justisa sosial, toleransia no intende ba malu entre ema ho ema iha mundu ohin loron,” hakotu Ban Ki Moon.(oki) 

Timor Post

Lee mos Timor Post

TOUR DE TIMOR 2015 TERMINADO, CRAIG COOKE, SAI VENSEDOR


Eventu internasional Tour de Timor 2015, Kinta (17/9/2015), terminadu ona, ne’ebe ho nia rezultadu hatudu katak, siklista internasional sira “ra’ut tasu” hodi mantein nudar vensedor.

Craig Cooke ho numeru bisikleta 152 iha ketegoria maste mane husi Australia sai vensedor iha kategoria master mane internasional.

Craig Cooke hateten, Tour de Timor ne’e uiku iha mundu, tanba rute ho distansia ne’ebe siklista sira liu ne’e perigozu teb-tebes, liu-liu Ramelau-Dili.

Nia senti previleizu tebes tanba bele sai primeiru vensedor iha eventu Tuir de Timor 2015 ne’ebe maka organiza husi Ministeriu Turismu, Arte no Kultura (MTAK) no hetan orientasaun direita husi Ministru Francisco Kalbuadi Lay.

“Durante loron 5 Tour de Timor, husi Dili to’o Hatubelico-Mabise, hau haree estrada komplikadu tebes, mas ne’e situasaun ida uniku ba ami atu infrenta dezafiu sira ne’e,” hateten Craig Cooke ba jornalista iha CCD, Kinta (17/09/2015).

Iha fatin hanesan, Siklista Timor oan ho numeru Bisikleta 4 kategoria Master Mane, Jacinto de Jesus da Costa mos sente kontente tebes, tanba hanesan Timor oan ida menus kapasidade mais bele kompete ho siklista internasional sira ne’ebe mak iha kapasidade no kondisoens diak.

Tour de Timor 2015 nian ba dala lima ne’e fo koslok tebes ba siklista sira ho mos hetan antosiasmu boot husi komunidade, tanba rute sira ne’ebe siklista sira liu sempre akompanha husi komunidade sira ho ksolok basa liman.

“Hau sente kontente ,tanba hau tama primeiru, maske dala ida ne’ebe mak ikus nian ne’e foun no hau mos foin mak primeiraves husi Remalau mai Daisoli. Bele dehan hau lakon kecepatan ho siklista internasional sira,” hateten Jacinto de Jesus da Costa.

Tour de Timor ba loron dahat rute Hatubuilico-Dili hodistansia 85 Km, okupa primeirulugar sei nafatin husisiklista Estranjeiro kategoria Master Mane honaran Craig Cooke husi Australia ho durasaun tempu 2:07:57, segundu vencedor okupa husi siklista Portugal, Valerio Ferreira hodurasaun tempu 2:13:38 ho numeru siklista 159, terceiro vencedor Toshio Knii husi Japaun hodurasaun tempu 2:17:20, Quartu Vencedor okupa husisiklista Timor oan, Jacinto de Jesus da Costa hodurasauntempu, 2:21:05.

Kategoria Elit primeiru vencedor okupa husisiklista David Belo husi Portugal hodurasaun tempu 2:08:00, segundu vencedor okupa husisiklista Antonio Almeida Perreira husi Nasional hodurasaun tempu 2:21:11, terceiro vencedor siklista Jose Almeida de Araujo ho durasaun tempu 2:34:55.

Tour de Timor 2015 ba loron ikus iha siklista internasional balun no mos nasional nian balun monu, tanba dalan ninia kondisaun at teb-tebes. Maske ho dezafiu oi-oin, maibe siklista sira konsege tama to’o final ho susesu ne’ebe termina iha CCD nia oin. Mia

Jornal Nacional

Lee mos Jornal Nacional

Lei Pensaun Vitalísia Kria Dezigualdade, Xanana Promete Altera Antes Eleisaun 2017


Eis Primeiru Ministru, Kay-Rala Xanana Gusmão promete katak antes tama iha eleisaun jerál 2017 mai ne’e, Lei Pensaun Vitalísia tenki alteradu.

Xanana hato’o kestaun ne’e bainhira hala’o reuniaun sekreta ho veteranus kuaze ema na’in 12 iha fatin segredu iha Kuarta (16/09/2019), tuku 09:00-18:00 Otl.

Tuir fonte kredível ne’ebé partisipa iha reuniaun ne’e informa ba Matadalan katak Eis Komandante Supremu FALINTIL ne’e la satisfeitu ho Lei Pensaun Vitalísia tanba kria dezigualdade iha nasaun nurak ne’ebé sosa ho ruin no ran ne’e.

Fonte ne’e hatutan katak Maun-Boot Xanana sei husu ba membru Parlamentu Nasionál sira atu haree kestaun ne’e ho sériu. Bainhira membru Parlamentu kontinua konsidera assuntu ne’e la prioridade, fonte haktuir, Xanana sei uza dalan seluk atu altera lei refere.

Nia haktuir katak veteranu sira partisipa reuniaun ida ne’e tanba hetan konvite hosi Xanana hodi rona sira nia hanoin kona-ba Lei Pensaun Vitalísia nia impaktu ba povu no nasaun no mós assuntu krusiál sira seluk. Veteranu hirak ne’e konkorda totál líder karismátiku ne’e nia ideia atu altera lei ne’e. Iha biban ne’e, fonte esplika, sira mós deskuti isu importante seluk hanesan problema Tasi Timor entre Timor-Leste ho Austrália no assuntu sira seluk tan. (Matadalan)

Matadalan

Lee mos Matadalan

Escola Portuguesa de Díli abre ano letivo com maior número de alunos de sempre


Díli, 18 set (Lusa) - O ano letivo com maior número de alunos de sempre, cerca de 850 - 90% dos quais timorenses - arrancou hoje na Escola Portuguesa Ruy Cinatti em Díli, com a apresentação da nova equipa diretiva e o reencontro com os 64 docentes.

Centro de referência no ensino escolar em Timor-Leste e um dos principais polos de dinamização do ensino de português no país, a escola é paga pelo Orçamento de Estado português e está direcionada, maioritariamente a alunos timorenses.

Aspeto destacado hoje por Manuel Gonçalves de Jesus, embaixador de Portugal em Díli, que deu as boas vindas a pais, alunos e professores, recordando que a escola portuguesa "não é uma escola internacional", podendo ser acedida por timorenses de qualquer estrato económico.

Recorde-se que este, o maior centro escolar financiado por outro país em Díli, cobra aos alunos uma propina mensal de apenas 15 dólares americanos, muito abaixo dos mais de 1.500 que cobram as escolas internacionais em Díli.

"Sendo uma escola que faz parte de uma rede que fora de Portugal tem como primeiro objetivo acolher filho de nacionais portugueses em Timor, desde o início acolhe fundamentalmente nacionais timorenses", disse o diplomata.

"É uma contribuição que de forma desinteressada procuramos dar ao ensino em Timor. Ensinamos em português, com um currículo que se adapta às especificidades locais. Não é uma escola internacional, não faz parte da rede pública timorense, mas contribuiu para a qualificação de crianças e jovens em Timor-Leste", sublinhou.

Apesar disto a escola continua a debater-se com algumas dificuldades de reconhecimento junto das autoridades timorenses com finalistas do 12.º ano a não serem aceites na Universidade Nacional de Timor Lorosa'e.

Alguns chegam mesmo a ter que optar por sair da escola portuguesa no final do 11.º entrando no ensino público timorense no 12.º para depois terem acesso mais facilitado à UNTL.

Acácio de Brito, que tomou posse em agosto como novo diretor da escola, destacou o facto de este ano letivo ser o primeiro que decorre depois de ser ratificado e promulgado o acordo bilateral entre Portugal e Timor-Leste que abrange a criação da escola, algo que pode facilitar o acesso dos finalistas ao 12.º ano.

Entre outros "desafios" destacou a necessidade de mais esforços para melhorar as notas nos exames nacionais, e o trabalho para aumentar as capacidades da escola que, este ano, estreia uma nova turma do pré-escolar.

ASP // FV.

CPLP quer 5.000 a "correr contra a fome" em fins de novembro em Lisboa


Lisboa, 17 set (Lusa) - A Comunidade dos Países de Língua Portuguesa (CPLP) apresentou hoje, em Lisboa, os contornos da 2.ª edição da corrida "Juntos Contra a Fome", em que pretende juntar, na tarde/noite de 28 de novembro, cerca de 5.000 participantes.

O anúncio foi feito pelo secretário executivo da CPLP, o diplomata moçambicano Murade Murargy, que destacou a iniciativa "nobre" relutante da parceria com a Organização das Nações Unidas para a Alimentação e Agricultura (FAO) e a Câmara de Lisboa, cidade onde decorrerá a corrida.

Na presença dos embaixadores dos "nove", Murargy pedi-lhes que encetem esforços para repetir a iniciativa e a campanha nos respetivos países.

A segunda corrida - a primeira ocorreu em novembro de 2014 - terá duas versões, uma caminhada de cinco quilómetros e outra, já a correr, de 10, começando e terminando na Praça do Comércio, e visa angariar fundos para projetos nos Países Africanos de Língua Oficial Portuguesa (PALOP), esperando a CPLP conseguir angariar cerca de 35 mil euros.

Na primeira corrida, realizada em Cascais, arredores de Lisboa, a organização juntou cerca de 3.000 participantes e conseguiu angariar cerca de 20 mil euros que, com o apoio de patrocinadores, permitiu avançar com o financiamento de dois projetos, um na ilha de São Vicente, em Cabo Verde, e outro na região de Cacheu, litoral norte da Guiné-Bissau.

O projeto em Cabo Verde, que envolve a Associação dos Amigos da Natureza, está ligado à promoção do desenvolvimento da agropecuária familiar sustentável no Vale da Ribeira da Vinha.

Na Guiné-Bissau, o projeto é liderado pela organização não governamental Ação para o Desenvolvimento (AD) e envolve mulheres pequenas agricultoras nas localidades de São Domingos e Bigene.

Desta vez, disse hoje o diretor de Cooperação da CPLP, Manuel Lapão, espera-se que o próximo projeto a apoiar - há mais 12 - possa ser em São Tomé e Príncipe, onde a Associação HELPO elaborou uma proposta ligada à nutrição e saúde escolar.

Na apresentação, Rui Marques, responsável da Intotum, empresa organizadora, indicou que a caminhada, de cinco quilómetros, vai partir da Praça do Comércio, seguindo pelo Rossio, Restauradores e Marquês de Pombal e regressando, pelo mesmo percurso, ao local de partida.

A corrida terá a extensão de 10 quilómetros, percorrendo o mesmo percurso da caminhada, mas seguirá pela Avenida 24 de Julho até à Avenida Infante Santo, de onde se regressará à Praça do Comércio.

Nos quatro sábados anteriores à data da corrida, que começará às 17:00, a CPLP disponibiliza vários técnicos para os participantes poderem treinar.

Segundo Manuel Lapão, as inscrições para a corrida abrem hoje, através do portal oficial da campanha - http://juntoscontraafome.cplp.org - e as primeiras 500 inscrições beneficiarão de um desconto inicial, pagando cinco euros para a caminhada e oito para a corrida.

Depois, o preço subirá para sete e 10 euros, respetivamente, prevendo-se que, nas últimas duas semanas, as inscrições passem para nove e 12 euros.

JSD // PJA

A ORDEM MUNDIAL NA ENCRUZILHADA DA AMEAÇA E SEGURANÇA


Rojer Rafael Tomás Soares* - Tempo Semanal , opinião

A problemática do pedido de asilo dos refugiados aos países da Europa, incidindo na União Europeia, tem gerado uma onda de solidariedade e protesto pelos atores políticos e populações desses países respetivamente. Por um lado, a forte divulgação da situação dos refugiados, através dos meios de comunicação, tem exercido dois sentimentos totalmente oponentes pelos nacionais dos países da Europa. Por outro lado, por de trás desta onda migratória, sendo que o maior número dos refugiados são oriundos da Síria, causado pelo conflito e guerra, está uma série de questões  de cariz político, geoestratégico, violação de direitos humanos e segurança envolvidas.

Reportando-me ao final de 2010, altura em que se despoletaram revoltas civis pelo Norte de África estendendo-se ao Médio Oriente em busca do derrube de regimes autoritários para instauração de sistema político de cariz democrático, denominada Primavera Árabe, fez emergir o sentimento de busca por uma maior igualdade de direitos em prol de exigências económicas e sociais, procurando-se assim uma maior abertura política, e consequentemente uma maior participação dos cidadãos na esfera pública e processo de decisão nos seus países. Ainda que alguns desses países contassem com a vitória após a deposição dos seus dirigentes, o que é certo é o insucesso dessa luta mergulhada em mortes, sofrimento, violações de direitos humanos, medo e guerra face à repressão e desprezo dos regimes autoritários, respondendo com violência às contestações populares. O apoio dos Estados Unidos e da União Europeia com especial destaque do Reino Unido e da França, quer militar, quer com armamento aos grupos da oposição daqueles países, com o objetivo de instaurar a estabilidade regional, em virtude do radicalismo islâmico e terrorismo, contribuiu para aumentar e alimentar o conflito, designadamente fortalecendo o “poder” do grupo que se auto denomina de Estado Islâmico. 

Não podemos nos esquecer que ao nível interno dos países árabes, são organizados por divisões étnicas e religiosas e minorias, tratando-se, por isso, de uma situação sóciopolítica complexa.

Ao nível das esferas regional e internacional e geopolítica, a posição geográfica da Síria agrega uma série de fatores que as principais potências mundiais e regionais se envolvem numa competição política de influência na região. A Síria faz fronteira com a Turquia, o Iraque, o Líbano, a Jordânia e Israel, e como já referenciei acima tratam-se de países com divisões étnico-religiosas e que por isso envolvem questões complexas em matéria de segurança e paz no Médio Oriente. Acresce, ainda, o conflito israelo-árabe, conflito de longa data, e o medo que se alastre ao nível da região, bem como a dependência mundial no âmbito da exploração do petróleo. Assim como, é “o ultimo bastião de projeção do poder russo no Médio Oriente desde a Guerra Fria e um corredor crucial tanto de transporte de gás e petróleo para toda a região, bem como de abastecimento de material militar para o Líbano” (Santos:2014).

Por um lado, os EUA e a União Europeia contam com apoio financeiro e militar de aliados da região, nomeadamente da Arábia Saudita e do Catar, na oposição ao regime Assad. Nota-se que estamos a falar de dois países – Catar e Arábia Saudita – altamente autoritários no mundo. A ambição de influência política na região pelos EUA e aliados da União Europeia sobrepõe-se aos valores democráticos. Por outro lado, temos a China e a Rússia a apoiar o regime sírio, defensores da soberania e não ingerência em assuntos internos.

E assim se alimenta o conflito na Síria, aumentando exponencialmente o número de refugiados, que se dirigem para a Europa. Uma Europa fragilizada com a crise económica, e agora desunida na resolução da crise dos refugiados. E assim, a União Europeia vem perdendo legitimidade enquanto União política e económica de referência mundial.

Com este “abalo”, EUA e União Europeia, como aliados na política externa, confrontam-se com a perda de influência mundial, constituindo-se uma oportunidade de ganho de influência geoestratégica para a China e Rússia.

*Rojer Rafael Tomás Soares, Licenciado em Estudos Europeus, Pela Faculdade de Letras, Universidade de Lisboa. 

Portugál iha "metodolojia razoável" hodi integra refujiadu sira - António Guterres


Altu komisáriu ONU nian ba Refujiadu sira, António Guterres, elojia horisehik "metodolojia razoável" ne’ebé Portugál adota hodi simu refujiadu sira, ne’ebé liuhosi envolvimentu setór sosiedade oin-oin.

"Karik la’os metodolojia ideál, maibé razoável", komenta responsável ne’e, iha konferénsia imprensa ida iha Bruxelas, relasiona ho nesesidade nasaun sira-nian halo "integrasaun efetiva" ba refujiadu sira.

Iha nia dezlokasaun foin lalais ne’e ba Portugál, Guterres nota kriasaun plataforma ida, ne’ebé mobiliza desde sosiedade sivil, ba igreja katólika, organizasaun la’os-governamentál no autarkia sira hodi garante integrasaun refujiadu sira-nian.

Iha proposta sira Bruxelas nian, Portugál tenke simu ema besik rihun lima.

Dirijente Nasoins Unidas nian insiste iha nesesidade hodi fó atensaun ba Sérvia, ne’ebé simu ema rihun loron-loron, "sein kapasidade absorsaun no la’os nasaun ne’ebé riku", buat ne’ebé bele lori nasaun ba "situasaun imposível".

Karik la foti medida hodi ajuda Sérvia, "kria oportunidade ba kontrabandista" hodi lori refujiadu sira hosi rota europeia foun.

"Ami hakarak solusaun sustentável", argumenta António Guterres hodi reafirma nia sujestaun ba "planu B" hafoin mosu falta unanimidade, iha konsellu extraordináriu iha loron-segunda, entre ministru Interior sira europeu nian ba rekolokasaun ba refujiadu rihun 120.

"Presiza tebes planu B", tenik responsável ne’e, no hatete ktak iha nasaun voluntáriu sira hodi simu ema, tanba ne’e tenke aumenta rekolokasaun no mekanizmu hodi simu ema sai operasionál.

Guterres hakarak atu "simu ema ho didi’ak" imediatamente iha Grésia no iha Itália no hosi ne’ebá mak halo rekolokasaun, no hatete katak apela mós ba nasaun sira Golfo Pérsico nian no ba Amérika Norte hodi simu refujiadu sira.

SAPO TL ho Lusa

Carlos Correia mak primeiru-ministru foun Giné-Bisau nian


Horisehik prezidente Giné-Bisau nian, José Mário Vaz, ho dekretu nomeia Carlos Correia hanesan primeiru-ministru nasaun nian.

Dekretu prezidensiál ne’ebé anunsia nomeasaun salienta katak xefe Estadu gineense kumpre formalidade sira ne’ebé prevee iha Konstituisaun.

Carlos Correia ho tinan 84 simu pose iha tuku 16:00  hosi Prezidente José Mário Vaz, iha palásiu prezidensiál.

Ba dala haat ona mak Correia, veteranu iha luta ba independénsia ka’er pasta hanesan xefe governu iha Giné Bisau.

SAPO TL ho Lusa

PENSAUN VITALISIA, REDUS SALÁRIU BÁZIKU 100% BA 50%


Membru Parlamentu Nasionál (PN) husi bankada CNRT, Cesar Valente hateten katak, kuandu halo revizaun ba pensaun vitalísia husi saláriu báziku 100% reduz ba 50%.

“Ita haree referensia depois ita desidi tuir ita nia realidade, hau hanoin kuandu revizaun lei pensaun vitalisia ne’e sei bele reduz saláriu báziku 100% ne’e ba 50%, husi saláriu ne’ebé nia simu $ 1.600 ne’e fahe halo hanesan,”dehan deputadu Cesar Valente ba Jornalista sira, iha Centro Convenções Dili (CCD), Kuarta (16/9).

Deputadu ne’e hatutan katak, iha lei koalia kona ba pensaun vitalísia ne’e, pensaun vitalisia ne’e sura deit mak saláriu báziku ne’e katak kompletamente 100% nia simu 1.600, mas bainhira dehan katak koalia ho regalias ne’e $ 3.000 (três mil).

“Mas ha’u la hatene sira be simu ne’e keta três mil karik, maluk sira eis titular ona ne’e simu hira ba husu tok sira simu hira. Koalia dehan saláriu báziku entaun $ 1.600, tanba lei ne’e mak hateten katak iha direitu ba 100% ba saláriu báziku. Agora dadauk ida bee ativu hela ne’e kada deputadu ida simu $ 3.000 (três mil). Ne’e mak regalia sira hanesan pulsa kontaktu eleitorál, mina ense ba transporte, saúde no selu-seluk tan,”nia hateten.

Deputadu Cesar hateten, atu hatun regalia entaun iha orsamentu nia laran hatun, tanba regalias ne’e normalmente atraves husi diskusaun iha PN, razaun sira ne’ebé mak deputadu sira foti iha ne’ebá mak hodi tau hamutuk ba planu ida hodi hasa’e regalias ne’e.

Cesar Valente hateten tan katak, wainhira koalia konaba pensaun vitalisia ne’e mak presiza halo redusaun entaun presiza mós bankada sira hetan konsensus, tanba deputadu ida deit labele kontra deputadu 64.

“Hanesan deputadu CNRT ami konsistente, ha’u pesoal konsistente katak tenki haree 50 ka 50 ou 75% katak husi ida ne’e 25% fó ba ida ne’ebé, ne’ebé ha’u hanoin reduz regalias ne’e la’os buat susar ida, ne’e iha diskusaun orsamentu ne’e deputadu sira bele koalia,”nia hateten.

Deputadu bankada CNRT ne’e afirma tan katak, no koalia konaba regalias ne’e mós la’os lor-loron deputadu sira tenke hetan pulsa lae, maibé hetan ho polítika ida ne’ebé mak bele fó moris ba sidadaun hotu.

Deputadu Cesar hateten katak, lei ne’e la ba kotuk, lei ne’e ba oin. Ne’ebé kuandu deputadu sira halo agora, entaun ba oin ne’e lahetan ona ida ne’e. Maibé sira ida ne’ebé mak liu tiha ona ne’e kontinua simu normal 100% nafatin.

Sira ne’ebé simu ona nune’e ona, agora ami ne’ebé mak atu halo agora mak ba oin labele simu ona hanesan ida ne’e,”deputadu Cesar hateten.

Iha fatin hanesan membru PN husi bankada PD, Virgilio Hornai hatete, pensaun vitalísia ne’e koalia kona ba deit ba saláriu báziku, tanba ema sira iha direitu ba eis membru Governu, eis deputadu, eis titulares ne’ebé iha direitu ba pensaun vitalisia ne’e, sé bainhira sira nia mandatu remata, ne’e sira só iha direitu deit ba saláriu báziku,” dehan deputadu Virgilio.

Nia hateten tan katak, se nia re-eleitu ka nia iha fiar fila fali atu hala’o kna’ar Estadu nian ne’e entaun pensaun vitalisia ne’e nia lasimu, nia simu ida hala’o hela knar ba.

Maibé dehan nia, konaba buat ida regalia ne’e iha pensaun vitalisia ne’e laiha, tanba regalia ne’e kecuali (ecepto) hanesan abonu de reprezentasaun, alojamentu, telefónika ou kombustivel ne’e bainhira ne’e nia sei hala’o knar efetivu ne’e mak iha regalias ne’e, mas to’o reforma ona ne’e regalia laiha ona.

“Ami Partidu Demokrátiku (PD) hakarak hatán ba preokupasaun sosiedade nian katak, presiza halo revizaun ba ida ne’e, entaun PD hatama proposta de revizaun ida, agora kestaun ne’e mak iha revizaun ne’e material saida, sera que iha redusaun ba persentajen pensaun vitalisia ou saláriu báziku ne’e ka halo nusa, sé halo redusaun karik halo redusaun ba ninia persentanjen saláriu báziku ne’e, tanba laiha ona aitem seluk ne’ebé eis titular, eis deputadu no eis membru Governu sira atu hetan,”dehan deputadu Virgílio.eni

Jornal Nacional 

FETO 30 KANDIDATA FORTE BA XEFI SUKU


Timor Leste (TL) uza sistema demokrasia ho nune’e Igualidade Jeneru katak, feto ho mane nia deireitu hanesan, tamba ne’e Organizasaun Naun Govermentais (Caucus) hala’o programa formasaun iha Munisipiu Ainaro,Ermera,Liquisa,no Dili hodi identifika feto potensiais nain 30 sai kandidata forte ba chefe suku.

“Ami identifika feto nain   54, maibe ami taes fali konaba sira nia komitementu kontinua ho sira nia komitmentu Iha feto nain 30 mak sei partisipa no kandidata a’an ba pozisaun chefe suku hodi kompete ho mane sira seluk”hatete diretora Fundasaun Caucus “Feto Iha Politika”Board Rede Feto Timor Leste Paula Flaminia de Corte Real Araujo ba JNDiário iha Obrigado Barak Caicoli Dili,Tersa (15/9).

Diretora Fundasaun Caucus “Feto Iha Politika”Board Rede Feto Timor Leste Paula Flaminia de Corte Real Araujo, esplika katak, sira nain 30 ne’ebe prepara atu sai kandidatura chefe suku.

Diretora Fundasaun Caucus “Feto Iha Politika”Board Rede Feto Timor Leste Paula Flaminia de Corte Real Araujo,realsa feto nain 30 ne’e sira identifika iha munisipiu 4 hanesan munisipiu Ainaro,Eremra,Liquisa,no Dili. Maske seidauk esplika detalhu ba kada munisipiu ema nain hira.

Nia hatutan tan katak, sira nain 30 ne’e sei hetan no tuir formasaun husi Caucus hanesan materia jestaun lideransa,tekniku oinsa jere sira nia suku liu husi planu,programa,no orsamentu ne’ebe sensivel zeneru,oinsa atu halo proposta,relatoriu,oinsa atu halo monitorizasaun ba projetu sira ne’ebe mak tama iha sira suku.

Nune’e mos oinsa atu halo foti notas ,wanhira iha enkontru ida no mos oinsa atu lidera   ne’ebe sai hanesan chefe suku,lideransa transformativa Boa Governasaun ne’ebe sei fasilita sira durante loron Tolu.Tamba ne’e preparasaun ba feto sai lideransa   agora dadauk sei iha parte kapasitasaun.

Diretora Caucus ne’e informa, feto iha politika ninia misaun mak atu enkoraza,motiva,suporta,no fo apoiu masimu liu husi kapasitasaun feto potensia sira ne’ebe indepente husi partidu politika atu fasilita programa kapasitasaun ba sira hodi prepara no sai lider ida ne’ebe atu sai lider ida ne’ebe bele hala’o nia funsaun nu’udar lideransa iha pozisaun kualker tomada desizaun.

Paula Flaminia   dehan, Caucus halo preparasaun feto iha sukus ne’ebe tuir politika Governo nian hodi ba iha desentralizasaun,eleisaun sukus preparasaun hirak ne’e Caucus liu husi mekanismu inisiativa ida hodi hari’i Spering komite ne’ebe liu husi kampanhia “100% Hau prontu” atu suporta feto maluk sira ne’ebe mai husi munisipiu no feto potensiais sira ne’ebe identifika husi aldeias, sukus,Postu Administrativa,no munisipiu.

Aliende ne’e nia hatete, objetivu Caucus hala’o programa ne’e atu prepara feto sira prontu atu kandidata a’an iha pozisaun chefe suku nune’e mos identifika feto sira atu bele avansa ba kompetisaun iha prosesu politika desentralizasaun.

Caucus oras ne’e dadaun hala’o ona programa formasaun hanesan prepara mekanismu balun iha munisipiu hodi prepara planu estratejiku ba iha asosiasaun feto munisipiu sira hodi prepara feto potensiais sira ne’ebe prontu ona atu ba kandidata iha chefe suku.

Nia hatete tan atu hasoru eleisaun chefe suku Parlamento Nasional (PN) aprova tiha ona prolongamentu ba mandatu konselho suku katak, to’o iha fulan Outubro 2016 nune’e politika ida ne’ebe mak liu husi Konselho Ministru aprova modalidade foun ba eleisaun suku ne’e estratejia ba preparasaun feto husi parte spering komite 100% Hau prontu sei hala’o hikas planu no programa ne’ebe liga ho politika Governo nian ba modalidade eleisaun foun.

Nu’udar diretora ba fundasaun Caucus Feto Iha Politika ne’e husu ba Governo tenki hala’o sosializasaun iha terenu liu liu povu sira ne’ebe mak hela iha area rurais hodi esplika konaba sistema eleisaun ba chefe suku ninia atu nune’e komunidade sira bele hatene ho eleisaun ho modalidade foun ne’e. Tamba balun la konkorda ho sistema ida ne’e no balun gosta modalidade ida ne’ebe mak foun ne’e.tos

Jornal Nacional

Konvida MNC investe iha TL la taka dalan ba timoroan


DÍLI - Segundu Vise, Ministru Obras Publika Trasporte no Komunikasaun (MOPTK), Inacio Freitas Moreira hatete  Lei Komunikasaun Sosial hatete klaru no fo dalan ba media estranjeiru atu tama mai investe iha  Timor-Leste tanba ne’e nudar membru governu iha direitu atu konvida investor ne’ebé deit mak iha interese atu investe iha nasaun foun ne’e.

“MNC group ne’e, labele hanoin dehan media de’it, Ami koalia laos ba media deit, depois ba property nia bele mai halo realistik tanba ema iha osan, depois nia bele mai aluga nia sateliti ne’ebé maka baratu liu. sala ne’e iha ne’ebe? la sala buat ida. hau hanoin, ida ne’e maka ita tenki koalia la bele dehan nia maka manipulan hotu.

Ida ne’e labele,” Inacio hateten ida ne’e ba Business Timor, kinta (10/09)  hodi hatan ba preokupasaun publiku  kona-ba investimentu media internasional liu liu MNC grup ne’eb’e Vise ministru ne’e konvida foin lalais.ne’e. “Ita foin halo aprosimasaun de’it komesa kolia barbarak ona. Ema  iha kapital (Asaun), sala ne’e sai ida, labele hasoru nia ga? laos hanesan ne’e. dehan hadia ne’e hadia saida?  Tinan bailoron hadia husi ne’ebé, hau hakarak husu de’it satelit ne’e aluga hira,” preokupa Inacio. 

Nia hatete laiha sala atu konvida investor internasional ne’ebé iha kapital atu mai halo investimentu iha nasaun foun ne’e. “Hau hakarak afirma de’it katak hau ba hakbesik an ne’e ami foin koalia de’it seidauk hola desizaun, ita foin hakbesik de’it komesa preokupa ona. afinal governu ne’e servisu hanesan ne’e, labele hanesan ne’e, ne’e la di’ak,”dehan nia. 

Parte seluk Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial (SEKOMS), Nélio Isaac Sarmento  hateten, inisiativa atu lori investor estranzeiru mai investe iha area komunikasaun sosisal ne’e la sala maibe tenke haree uluk lai ba kondisaun nasaun foun ne’e nian. “Tuir hau nia opiniaun la iha buat ida sala. Maibe haree ba kondisioens Timor-Leste nian, Hau hanoin di’ak liu dezenvolve uluk televisaun Timor-Leste nian ne’ebé Estado investe barak ona orsamentu. duke fo prioridade ba investor estranjerus atu loketan televisaun ida ho kontiudu sira nian,” dehan Nélio ba Business Timor foin lalais ne’e.

Nélio mos husu se MNC iha duni interese atu investe iha nasaun foun ne’e tenke loke mos oprtunidade ba timoroan sira atu kopera ho sira. “Nia tenki koopera ho ema timoroan, maske lei fo dalan hela atu estranjeirus iha saham (asaun) 100%,”dehan nia. Nia dehan nudar  membru governu nia iha preokupasaun katak  se investor loke agora, signifika Radio Televizaun Timor-Leste (RTTL) ema Sei la haree tan tanba intermus de kualidade no rekursu humanus  sei fraku teb tebes. Nia husu ba MNC atu  bele mos apoio RTTL hodi dezenvolve ba oin tan ho programa ne’eb’e kualidade, atu bele halo povu Timor-Leste urguillu ho ninia televisaun rasik ne’ebé ema timoroan maka servisu ba.

“Buat ida kompitisaun ne’e hakerak, ka lakohi sei akontese duni maibe tanba ita seidauk reforsa RTTL, nusa mak fo fali oportunidade ba rai seluk. Ami agora konsentrasaun maka’as hela atu dezenvolve RTTL. desenvolve RTTL, laos de’it atu haree lalais programas furak-furak hanesan tv one  no Metro tv. maibe ita tenke hatur kuadro legal sira ho rekursu humansu ne’ebé kualifikadu. tanba ne’e nudar membro Governu, ne’ebe tutela iha area ida ne’e, hau tenki buka meus atu estadu bele investe maka’as liu tan ba RTTL ho desenvolve nia an,” Eis xefe redasaun RTTL ne’e dehan. (BT)

Business Timor

Pagamentu tarde failla iha sistema administrasaun no politika


DÍLI - Setor privadu nasional to’o oras ne’e kontinua halerik ba iha prosesu pagamentu husi governu Timor-Leste ne’ebé mak oras ne’e seidauk realiza tanba konsidera korente ba iha sistema administrasaun no politika ladiak. Tuir Prezidente Camara Comersiu Industria Munisipiu Covalima, Julio do Carmo hateten prosesu pagamentu ne’ebé mak durante ne’e tarde kuandu haree ba iha kada liña Ministerial iha failansu hotu tantu implementador projetu (MOP), ADN nomos Ministeriu Finansas tanba problema ne’e hanesan ne’e Ministeriu Obras Publiku nia projetu.

“Iha liña ministeriu hotu failansu sira sai ajensia, implementa tiha projetu to’o 100 % hatama relatoriu pagamentu depois relatoriu pagamentu sira minimal semana 2 iha sira nia meja ba fali iha Ajensia Dezenvolvimentu Nasional (ADN) durante semana rua sira ba haree, depois fo fila fali mai iha Ajensia , no Ajensia haruka fali ba iha MPS se buat ruma la los fila fali no ba mai buat ne’e lalais,” dehan Prezidente CCI- Covalima, Julio do Carmo ba BT iha Mandarin, tersa, (08/09).

Nia esplika katak problema pagamentu tarde  tanba sistema ba iha prosesu pagamentu administrasaun mak ladiak , laos ministeriu ida deit, laos Ministeriu Finansas deit maibe ministeriu hot-hotu. “Maske projetu obras publiku nian laos ministeriu ida deit mak ba haree deit katak ne’e hotu tiha ona halo pagamentu lae , halo hotu tiha 100% depois lapor fila fali ba iha ADN, ADN sei ba haree fila fali depois selu tuir sira nia inspesaun no fo fila fali rekomendasaun ba iha projetu nain, projetu nain halo fila fali mai iha ADN,ADN mai fali MPS no MPS ba fila fali Ministeriu Finansas, prosesu nee laos uituan ,tan ne’e hau bele hateten katak liña ministeriu hotu-hotu failansu tanba administrasaun ladiak,”kritika nia.

Tuir nia  pagamentu tarde tanba sistema administrativu  oras ne’e dadaun la hanesan ho governu anterior  tanba uluk prosesu pagamentu iha distansia ne’ebé implementa projetu. “Nia implementa projetu ami halo deit 100% ba nia hodi hasae ona ba iha Ministeriu Finansas halo pagamentu maibe ida ne’e lae ?, ba tiha Ministru asinatura tiha sei fo fila fali ba iha ADN hodi haree fila fali no bainhira sala fo fila fali ba iha MOP hodi hadia fila fali no haruka fila fali ba iha AND no kontinua ba iha MPS foin haruka ba iha tezouro,” afirma nia.

Julio mos dehan iha prosesu pagamentu ba iha projetu institusaun estadu iha diskriminasaun boot iha prosesu pagamentu ne’ebé mak durante ne’e lahanesan tanba kompaña bo’ot sira ne’ebé kaer obra bo’ot iha TL pagamentu fasil liu halo komparasaun ho projetu ki’ik sira ne’ebé mak ho nia orsamentu 10 mill mai kraik. “Ita haree deit laos kompañia internasional deit maibe hanesan kompañia sira ne’ebé mak bo’ot iha Timor-Leste ezemplu sira ne’ebé nahe estrada sira prosesu pagamentu lalais tama loron 2 ou 3 los tiha ona  maibe kompañia sira ne’ebé mak kaer obra $3000 ou $4000 prosesu pagamentu tarde liu,” hateten.

Nia mos dehan tan katak prosesu pagamentu tarde ne’e nia problema mos iha sistema Ministeriu Finansas no nia mos konsidera deklarasaun Vise Ministru Finansas  ba iha publiku ne’ebé fo sai iha Media balun  katak iha Ministeriu Finansas nia prosesu pagamentu lalais maibe ida ne’e hanesan lia bosok. “Maske Vise Ministru Finansas kolia katak Ministeriu Finansas lalais ne’e bosok tanba bainhira ami la tuir buat ne’e la mai hanesan ami Munisipiu Lospalos Viqueque, Oecusse, Covalima Ainaru bainhira Implementa ami tenke tuir – tuir hahu husi ami hatama relatoriu tenke tuir – tuir hela deit  to’o iha Ministeriu Finansas to’o banku no tenke to’o hakneak nafatin foin pagamentu sai,” hateten nia.

Tan ne’e nia dehan enjeralmente governu Timor-Leste nia sistema aprovisionamentu fraku tanba  sistema administrasaun no politika mak ladiak tanba MOP nudar Ministru ba iha Nasaun ida Ministru asina no aprova tiha ona realtoriu maibe to’o iha ADN  ne’ebé mak lidera husi diretór ida hodi manda fali MOP. “Ne’e masuk akal ka lae? Tanba ADN lidera deit husi diretór deit maibe Ministru asina los ona no tenke halo cek fali husi diretór ida hodi kolia katak ne’e seidauk los , ne’e ita nia krebilidade (wibawa) estadu nian iha ne’ebé?,” hateten nia ho hirus.

Hatan ba iha kestaun ne’e Vice Ministru Finansas Helder Lopes hateten katak realsiona ho problema ne’ebé iha kada ministeriu la fo sala ba malu tanba liña ministeriu sira sempre ho prinsipiu hakarak hadia prestasaun servisu hodi fo prestataun servisu diak ba iha Povu. “Ho prosesu pagamentu tarde husi Ministeriu Finansas hakarak hato’o ba ita boot sira katak aprosimasaun ne’ebé mak durante ne’e ita halo ne’ebé hanaran Hold government approve signifika kuandu problema ruma ne’ebé asosiado ho pagementu ne’ebé iha Ministeriu ruma ka institusaun estadu ruma , Ministeriu relevante  no Ministeriu Finansas ho ministeriu sira seluk ami sempre tur hamutuk hodi rejovlve asuntu sira ne’e’,” dehan Helder.

Nia dehan prosesu pagamentu tarde liña ministeriu sempre la fo sala malu tanba ida ne’e laos  kestaun Ministeriu ida nian deit maibe sira hanesan  ida ne’e hanesan asuntu governu nian ne’ebé buka atu rejolve. Wainhira Jornalista sira husu kona ba Prosesu pagamentu oras ne’e dadaun sai prekupasaun barak hanesan Sosiadade sivil, Emprezariu sira no sira husu Ministeriu finansas tenke esplika klaru kona ba pagamentu durante ne’e maibe nia husu ba media atu bele halo investigasaun ba iha prosesu ne’ebé mak iha atu detekta prosesu tarde iha liña ministeriu ne’ebé.

“Hau hanoin hau bele susjere ba iha Irmaun sira tanba irmaun sira mai husi media , kuandu ema ruma dehan pagamentu tarde imi kaer liafuan ida ne’e imi ba investiga kedas , pagamentu ne’e prosesu hahu husi ne’ebé mai to’o iha ne’ebé no to’o iha Ministeriu finansas ne’e halo nusa atu nune’e it abele hatene pagamentu tarde ne’e iha ne’ebé los tanba agora ho informasaun ne’ebé mak hanesan ne’e pagamentu ne’e lao tarde iha ne’ebé los,” katak nia. Nia afrima katak filosofia ne’ebé mak governu uza, ministeriu la fo sala ba malu tanba governu uza aprosimasaun ida hanaran hold government approve.

“Tan ne’e hau husu ita boot sira investiga lai kona ba pagamentu tarde ne’e iha uituan ne’ebé? Hodi nune’e it abele identifika , husi parte Ministeriu Finansas nian hau sempre hatete ba iha diresaun Tezouru Ministeriu Finansas kuandu pagamentu iha Finansas tarde liu fulan ida ita boot sira tenke simu nia konsekuensia no hau sempre hateten ba sira hanesan ne’e no ida ne’e ami nia sistema servisu mak hanesan ne’e,” dehan Helder. Nia mos infroma katak Kona ba liña kordenasaun ba iha prosesu pagamentu lao ho diak  tanba governu TL ho filosofia ida hanaran  hold government approve. Nia mos husu ba iha setor privadu sira katak bainhira iha problema ruma iha prosesu pagamentu tarde nia sujere atu bele hato’o ba iha Ministeriu Finansas hodi bele ajuda. (BT)

Business Timor

Kompensasaun ba projetu Sul hahu tama fase daruak, ekipa Timor Gap kontinua halo verifikasaun


DÍLI - Kompañia nasional Timor Gap EP, hamutuk ho liña ministeriu oras ne’e dadaun kontinua halo verifikasaun ba iha komunidade sira ne’ebé mak nia rikusoin afeita ba iha implementasaun mega projetu ne’ebé oras ne’e lao iha costa sul. Prezidente Kompañia Timor Gap EP, Francisco da Costa Monteiro hateten bazeia ba iha konkordansia entre komunidade nomos Governu Timor-Leste iha tinan hirak liu ba katak rikeza komunidade nian ne’ebé mak afeita ba iha implementasaun projetu sul nian tenke fo kompensasaun.

Tan ne’e iha fase premeiru Timor Gap EP, nudar ezekutador hamutuk ho liña ministeriu sira ne’ebé mai husi Timor Gap, Ministeriu Petroliu, Ministeriu Justisa liu husi Teras no Propedade, Ministeriu agrikultura,Ministeriu Turismu no arte kultura parte kultura ne’e rasik, Ministeriu Comersio Industria no Ambiente hahu halo prosesu sosializasaun, identifikasaun no to’o verifikasaun hodi fo kompensasaun ba iha komunidade sira ne’ebé mak afeita ba iha implementasaun projetu.

“Ida ne’e ami halo tiha ona iha primeiru faze nian uluk ba aeroportu nian nomos ba Suai Supply base nian no agora dadauk ami nia ekipa iha hela tereno halo hela verifikasaun ba iha segundu faze ba iha Suai Supplay base nian mais menus 200 hetares ida atu halo kompesasaun iha antes tinan ida ne’e nian remata,” dehan Prezidente Timor Gap EP, Franscisco da Costa Monterio ba BT iha nia knar fatin Timor Plaza Sesta (11/09) foin lalais ne’e. Tuir nia razaun fo kompesasaun segundu faze tanba atu bele komesa ona projetu refere antes tinan ida neee nia remata.

Nia afrima katak iha faze primeiru ba iha kompensasaun iha komunidade sira orsamentu porvolta millaun $46.8 tanba tenke fo kompensasaun ba Suai Aeroportu, Haig way, nomos Beaco. “Ba kompesasaun  ba suai aeroportu nian, haig way, Beacho nian ba estudu nian besik $46.8 milloens, klaru  orsamentu ne’ebé presiza iha tinan oin bo’ot teb-tebes no agora kolia kona-ba kompesasaun ne’e rasik deit iha tinan kotuk ami konsege fo kompesaun hamutuk orsamentu mais $3.5 Milloens no aeroportu serka $3.4 Milloens,” informa Francisco.

Nia mos dehan tan katak ba iha fase segundu orsamentu ne’ebé mak preve ba iha kompensasaun por volta millaun $5 tanba area ne’ebé mak atu fo kompensasaun besik rai hetares atus rua 200. “Faze segundu ami preve ba iha kompesaun besik $5 milloens ba iha komunidade sira total area ne’ebé mak tama iha faze segundu nian besik  hectares atus rua (200), rai ,ai horis nomos propeidade deit  tanba iha Supply base la kona uma no ita la kompensa uma ida  no uma sira ne’e iha estrada ninin hotu no supply baze mais menus metro atus ida ka rua ba iha laran ne’ebé kona make ma nia to’os rai no aihoris sira nee deit,” hateten nia. Nia mos infroma katak iha tinan oin presiza orsamentu ne’ebé mak boot tanba agora iha aeroportu iha fase de kontruksaun, supplu base mos iha fase ezekusaun, hai way mos fase kontruksaun nia. (BT)

Business Timor

Politika reforma fiskal kria konfuzasaun


DÍLI - Politika VI Governu nian ne’ebé atu reforma fiskal kria konfuzaun iha publiku tanba servisu administrasaun iha Ministeriu Finansas rasik seidauk atinji nivel ida ne’ebé determinadu. “Ita haree didiak, hau ladun openista ida tanba servisu administrativu  iha ministeriu finansas nia laran seidauk atinji nivel ida ne’ebé determina katak sosiadade sira selu impostu no taxa. Ida seluk ba kobra impostu ne’e, buat ida seluk mak halo lansamentu. Lansamentu ne’e katak impostu ida ne’ebé tama taxa no impostu ida ne’ebé mak la tama iha taxa,” dehan eis deputadu Manuel Tilman ba jornalista sira iha otel Novo Turismo semana liuba.

Nia esplika katak  oras ne’e dadaun impostu  kona-ba atividade iha oin  tolu, ida mak rendimentu (reseitas) maibe Timor iha oin rua ida mak petroliferu nia rendimentu  boot maibe naun petroliferu rendimentu ki’ik  no ida seluk mak impostu sobre despezas konsumu hanesan supermi, pop mei, sabaun, masin-midar, roupa no obralan sira ne’e.

“Obralan sira ne’e mai selu impostu hanesan import tax, selling taxa ka lae? Ne’e duni se mak selu buat sira ne’e, agrikultura, joven sira ne’ebé mak iha kraik ne’ebé mak servisu laiha ne’e mak selu,” hateten nia. Tan ne’e politika atu reforma administrativu tenke hareee katak sira ne’ebé iha kapital , impostu kona-ba kapital, hanesan sira ne’ebé mak sosio iha kompaña ruma simu redimentu husi kompaña  tenke selu taxa maibe durante ne’e la implementa.

“Entaun despeza ida ne’ebé ita bolu despeza edukasaun, despeza de saude tenke hamenus iha buat ida impostu ne’e se hanesan ne’e hela deit reforma fiscal ne’e atu halo saida? Tanba ohin hau rona diresaun Ministeriu finansas ne’e rua fali tuir teknika ne’e ida deit laos ministru mak tama fali iha ne’ebá  no ida ne’e neutralidade do estadu. ida ne’e servisu finanseiru mak ba iha ne’ebá laos ministru mak tama ba hodi hareee ida ne’e tanba ministru iha politika ida atu manan fali elisaun hodi halo tiha manipulasaun informasaun finanseiru ne’e labele,” katak manuel Tilman.

Tuir nia hareee vontade bo’ot louva tebes  governu  tanba governu hakarak reforma regimi fissal maibe sei sai konfuzaun ba iha politika atu halo reforma fiskal. “Hau seidauk hatene lolos husi debate ida ohin ne’e atu reforma saida? reforma deit mentalidade ka oinsa tanba ita nia agrikultura rai ida ne’e 80% moris ho agrikultura maibe la selu impostu ida no sira ne’ebé mak kaer traktor sira tenke selu impotu selling taxa no import taxa,” dehan nia.

Tan ne’e atu  reforma fiskal tenke hareee ba iha eklibur justisa sosial no depois iha buat ida naran progresidade impostu semak la hetan rendimentu labele selu impostu, maibe durante ne’e  80% agrikltura ne’ebé mak la hetan rendimentu a’as ne’e mak selu impostu konsumu ne’e  tanba bazea ba iha impostu importasaun ne’e. Tilman mos dehan tan katak durante ne’e ema ne’ebé mak selu impostu la to’o 10% tanba durante ne’e  funsionariu publiku sira mak selu impostu maibe deputadu nomos lideransa sira maioria nunka selu impostu ba iha estadu maske  kada fulan salariu bo’ot.

“Ami advogadu rasik la selu ida, agora sira ne’ebé importa no exporta sasan ne’e aprezenta buat ida naran redimentu ne’e negativu  no la manan ne’e duni  la selu impostu ida , mesmu sira ne’e mak kaer infra-strutura hodi halo ponte no estrada osan barak mak tama ba maibe sira selu impostu ka lae tanbasa, tanba sosa ba iha traktor , sosa mina , selu ba iha funsionariu sira ne’ebé sira la selu,  husu to’ok deputadu sira selu impostu perdiam ba estranjeiru no lokal ka lae tuir lei tenke deskonta impostu sobre buat ne’e laos impostu sobre parselas ne’e lae impostu sobre totalidade hanesan salariu $500 ba leten inklui mos perdian hodi sura hamutuk foin selu 10% ba iha estadu,” nia preokupa.

Tilman dehan politika reforma fiscal kontinua lao ho sistema no politika hanesan agora,  bainhira reforma fiscal sei la atinji mehi ne’ebé mak iha bazea ba iha politika katak tenke to’o 15%. Tan ne’e atu atinji metas tenke halo reforma administrativu  tenke hahu reforma pesoal sira iha ministeriu finansas. Nia husu ba estadu Timor-Leste atu halo reforma Fiskal tenke hareee ba iha sistema no situasaun TL nian oras ne’e no bainhira atu halo reforma tenke hareee mos ba iha sistema judisiariu nasaun foun ne’e nian hodi nune’e bele garantia justisa impostu iha TL.

Hatan ba iha kestaun ne’e Vise Ministru, Helder Lopes hateten  politika governu atu halo reforma fiskal atu halao dezenvolvimentu maibe atu halao dezenvolvimentu estadu tenke iha politika no planu ida ne’ebé mak diak nomos tenke iha kapasidade finansiamentu atu finansia ba realizasaun planu no programa dezenvolvimentu sira nomos fasilita dezenvolvimentu hodi bele dezenvolve duni povu nia moris. 

“Wainhira ita kolia kona ba politika fiskal iha komponente bo’ot rua mak hanesan reseitas no despezas, tan ne’e hau hakarak hateten katak se karik ita inklui rekursu naturais liu liu mina rai no gas ita iha kapasidade finanseira atu finansia ita nia programa, sekarik ita esklui ida ne’e husi ita nia estrutura  orsamentu finansial ita nia programa anuais iha programa mediu no longu praju, ida ne’e asuntu ne’ebé ita presiza debate,” hateten Helder.

Nia hateten katak oras ne’e dadaun Timor-Leste  iha komisaun rua premeiru iha komisaun ida ne’ebé mak bele hatama reseita petroliferu nudar fontes de finansiamentu no parte ida fali bele esklui ida ne’e. “Ita Timor halo hanesan ne’e maibe nasaun barak ne’ebé mak depende mos ba iha reseitas mina rai no gas , sira dala ruma inklui maibe iha Timor ita hakarak halo kalkulasaun rua inklui reseitas husi mina rai no gas no esklui resitas husi Mina rai no gas tanba ita nia sistema gestaun ba reseita mina rai ne’e mak diferente uituan,” dehan nia.

Tuir nia osan ne’ebé mak TL hetan husi mina rai direitamente ba iha  TL  nia fundu minarai depois kada tinan mak governu dada osan husi fundu minarai 3% hodi tau iha Orsamentu Jeral Estaduhodi finansia programa annual. Tan ne’e se karik TL  inklui reseitas husi mina rai , TL agora dadauk sei iha kapasidade finanseiru hodi finansia programa maibe presiza gasta didiak tanba kestaun sustentabilidade fiskal. (BT)

Business Timor

PAGAMENTU PROJETU ESTADU PROSESA ONA


Ministru Obras Públika Transportes no Komunikasaun, Gastão de Sousa informa katak, kompañia barak mak iha ona prosesu kona-ba pagamentu ida ne’e, no osan ne’ebé mak Governu atu selu ne’e, US$ 6 miloens resin.

“Ami agora komesa kompensa ona, li-liu ba estrada sira ne’e prosesu la’o ona,”dehan Gastão Sousa ba jornalista sira iha Ministériu Finansas, Kuarta (16/9).

Gastão Sousa mós rezeita informasaun ne’ebé hatete katak, maioria projetu Estadu sira ne’ebé la’o iha teritoriu Timor laran tomak ne’e, kaer husi kompañia illegal hotu.

“Kompañia internasionál atu hetan mós, nia tenke tuir dalan ka konkursu mak hetan, se mak hetan projetu illegal hanesan emerjensia sira ne’e, ida ne’e mesak Timor-oan de’it,”esplika Gastão Sousa.

Alende ne’e, Gastão Sousa mós informa, kona-ba projetu emerjensia ne’e, MOP-TK iha ona dadus kona-ba Municipiu balu, maibé hein atu aprezenta ba Konsellu Ministrus hodi bele aprova.

Purtanto, Gastão Sousa mós esklarese katak, komite revizaun orsamentu mós aprova ona MOP-TK nia orsamentu ba tinan 2016.

“Orsamentu tuir pakote fiskal mai ami, US$ 125 miloens, ami iha adisionál ida US$ 49 miloens maibé foin mak aprova US$ 19 miloens, US$ 25 miloens ne’e, ami sei diskuti hela, li-liu ba manutensaun estradas nian,”informa nia.

Gastão Sousa dehan, orsamentu ida ne’e, inklui ona orsamentu ba hodi hadi’a estrada kapital Dili nian.

Gastão esplika, osan adisionál ba MOP-TK ne’e, atu haree kona-ba estrada no pontes sira ne’ebé mak a’at, tenke responde lalais.

“Ami nia prioridade ne’e, ba liu buat ne’ebé mak Governu define tiha ona hanesan, infraestrututas, no buat seluk tan,”tenik nia.cos

Jornal Nacional

MINISTÉRIU BARAK HUSU OSAN ADISIONÁL, OJE 2016 SEI LIU HUSI US$ 1.3 BILLOENS


Tuir pakote fiskal tinan 2016 ne’ebé diskuti ona aprova tiha ona iha Konsellu Ministrus define ona katak, orsamentu jeral Estadu 2016, labele liu husi US$ 1.3 billoens.

Maibé iha diskusaun komite revizaun orsamentu tinan 2016, iha ona indikasaun katak, orsamentu tinan 2016 nian sei liu husi US$ 1.3 biloens, tanba ministériu barak mak husu osan adisionál.

Vice Ministru Finansas, Helder Lopez informa katak, diskusaun Komite Revizaun Orsamentu tinan 2016 ne’e, hahú iha loron 7 Setembru no sei remata iha loron 17 fulan Setembru.

“Iha indikasaun katak, proposta orsamentu mai barak, nune’e komite revizaun orsamentu nivel polítiku haree katak, iha proposta adisionál balu ne’ebé ke persija konsidera, nune’e iha indikasaun katak, US$ 1.3 biloens ne’e bele sa’e tan uit oan,”informa Helde Lopez ba jornalista sira iha Ministériu Finansas, Kuarta (16/9).

Nia hatutan, durante diskusaun ba orsamentu kada Ministériu, Komite Revizaun Orsamentu haree katak, Ministériu barak mak husu osan adisionál.

Nia haktuir, bainhira kada ministériu ida aprezenta lista adisionál ba komite reviasaun orsamentu, sira mós aprezenta sira nia justifikasaun kona-ba, tanbsa mak sira husu osan adisionál.

“Sira nia justifikasaun ne’e, konvense duni komite revizaun orsamentu, entaun aprova, maibé enprinsipiu, lista adisionál ne’ebé mak aprova husi komite revizaun orsamentu, aliña ho prioridades Governu nian, ne’ebé ak Governu anunsia on aba públiku liu husi diskusaun,”dehan nia.

Helder dehan, kona-ba lista ministériu ne’ebé mak husu osan adisionál, nia seidauk bele fó sai, tanba diskusaun orsamentu ne’e, se la’o hela, no aban (ohin) mak foin remata.

Maibé Helder dehan, maske diskusaun orsamentu ne’e seidauk remata, maibé iha ona indikasaun katak, orsamentu 2016 ne’e, sei sa’e uit oan.

“Kona-ba se mak barak liu ne’e, tanba seidauk hotu bee, ita seidauk hatene, ida ne’ebé ke iha ona, buat ne’e bariadu,”katak Helder Lopez.cos

Jornal Nacional

TRABALLADOR ESTRANJEIRUS IHA OECUSSE HAHÚ TRATA VISTU TRABALLU


Traballadores estranjeirus ne’ebé oras ne’e hala’o servisu iha Zona Espesial Ekonomia Sosial Merkadu iha Oecusse, oras ne’e hahú halo tratamentu ba viztu traballu.

Adjunto Director Servisu Imigrasaun Inspektur Xefi Ricardo Moniz Pade hatete, hotu hotu bele akompaha situasaun iha Oecusse ne’ebé la’o ho infraestrutura, tanba ne’e presiza mos investimentu husi entranjerius atu halao aktividades iha nee’eba.

Nune’e, husi parte Imigrasaun nia haree ema hotu hotu iha direitu atu halo servisu tantu nasional no internasional iha teritoriu Timor laran. Tanba ne’e parte Migrasaun husu ba se deit mak hela iha 13 Munisipiu liu liu ba ema estranjeirus ne’ebe halao aktividades tenke kompri lei Migrasaun Azilu katak kuandu hala’o aktividaes profesionais manan osan, tenke utiliza vistu servisu.

Nia hatutan, kona ema estranjeirus barak mak sai trabalhador iha Oecusse, ne’e los duni, maibe ida ne’e lases husi kontrolu imigrasaun, tamba ne’e mak migrasaun foin lalais ne’e identifika trabalhador lubuk ida mak la utiliza vistu trabalhador.

“Hanesan foin lalais ami halo inspesaun iha Oecusse detekta ema barak mak hala’o aktividade servisu iha neba, konserteza ami kuandu kaer kona tenke la’o tuir prosesu tuir lei ne’ebe vigora iha Timor-Leste no sira mai selu multa depois ami mos iha obrigasaun fo hatene ba kompanha nebe hanesan responsavel ba traballador sira katak hahú husi ami nia notifikasaun ne’e, ita bo’ot sira tenke kumpri ona Lei Migrasaun Azilu katak ema hotu hotu ne’ebe hakarak servisu iha Oecusse ka fatin seluk tenke ho vistu ne’ebe propiu,”dehan Adjunto Dierctor Servisu Imigrasaun Inspektur Xefi Ricardo Moniz Pade ba jornalista sira iha nia knar fatin Kaikoli Dili, Kuarta (16/09/2015).

Nia hatutan, durante ne’e Migrasaun kontinua halo observasaun no kolabora nafatin Ministeriu Negosius Estranjerius tamba sira mak haree kona vistu traballu, no durante ne’e traballador balu ne’ebe servisu iha Oecusse trata ona vistu traballu.nes

Jornal Nacional