segunda-feira, 2 de novembro de 2015

PR TAUR PREOKUPA HO MALNUTRISAUN IHA ERMERA


Prezidenti Repúblika (PR) Taur Matan Ruak preokupa maka’as ho alimentasaun povu iha Munisípiu Ermera, tanba malnutrisaun iha Munisípiu Ermera aas tebes kompara ho Munisípiu sira seluk.

“Ha’u preokupa, li-liu bainhira ha’u rona katak, Ermera primeiru lugar iha malnutrisaun, tanba ne’e iha enkontru hot-hotu, ha’u husu para sira preokupa ho sira nia saúde,”katak informa PR Taur Matan Ruak ba Jornalista sira iha Suku Ducurai, hafoin remata nia vizita ba 15 iha Munisípiu Covalima ho Ermera, Kuarta (28/10).

Xefi Estadu ne’e haktuir, nia aviza ona ba komunidade hotu, liu-liu ba Ermera oan sira atu kuidadu sira nia hahan, tanba familia forte mak nasaun forte.

“Alimentasaun labarik no ferik sira nian, tanba nasaun presiza sira, entaun sira nia kontribuisaun ne’e, importante los ba dezenvolvimentu ita nia nasaun nian,”relata Taur Matan Ruak.

Tanba ne’e, PR Taur enkoraza komunidade hotu iha Ermera atu tau matan ba alimentasaun sira nia familia, liu-liu ba labarik no inan feton sira.

“Ha’u preokupa ho ida ne’e, tanba malnutrisaun imi nian ne’e, tuun maka’as tebes, tenki hadia hahan, imi Ermera ne’e mak númeru 1 malnutrisaun maka’as,”esklarese PR Taur Matan Ruak.

Tanba ne’e, Xefi Estadu ne’e husu ba komunidade Ermera, liu-liu feto no labarik sira atu labele halimar ho hahan, tanba tuir dadus ne’ebé mak iha, malnutrisaun iha Ermera mak númeru 1 iha Timor Leste (TL).

“Tenki han para ita nia isin di’ak, tanba Timor presiza ita, loron ida tenki han dala tolu no tenki han produtu lokál mak barak liu,” PR Taur Matan Ruak hateten.

Xefi Estadu ne’e esklarese, 42% povu iha Timor Leste (TL) mak nutrisaun seidauk di’ak to’o ohin loron.

“Ita Timor ne’e, 42% kurang gizi (malnutrisaun), ida ne’e Prezidenti preokupa imi nia saúde, barak liu feto ho labarik,”dehan PR Taur Matan Ruak.

Tanba PR Taur esplika, kuandu saúde ladi’ak, nasaun bele riku oinsa mós, bele sai fraku, tanba nutrisaun povu nian ladi’ak.cos

Jornal Nacional

Dignitaes Vitae nu’udár projetu voluntáriu portugés nian hodi ajuda defisiente sira iha Timor-Leste


Hélder do Carmo ofisialmente la iha empregu maibé tuir prátika nia okupadu tebes ho projetu oioin ne’ebé nia kria hodi tulun defisiente sira iha Timor-Leste, sein apoiu hosi instituisaun portugeza ka timoroan ruma. 

Ensinu portugés, basketeból iha kadeira-roda, adapta nani, luku inkluzivu no investiga saúde auditiva  nu’udár inisiativa balun mak nia halo desde  to’o iha Timor-Leste besik fulan 18.

Nia lori ho esperiénsia ne’ebé iha, iha Lisboa, iha ne’ebé nia servisu iha diresaun Eskola Bázika Integrada Quinta de Marrocos, hanesan mós eskola referénsia ida ba ensinu bilinge ba labarik sira ma la rona.

Nia kaben hanesan profesora iha Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL) no Hélder do Carmo kria Dignitas Vitae (Dignidade ba Diferensa), konsege hetan estatutu hanesan Organizasaun La’ós Governu nian ba Dezenvolvimentu (ONGD) hamutuk ho Camões-Instituto da Cooperação e da Língua no nia mai Dili ho ideia atu halo buat ruma hodi tulun ema sira mak la rona no portadór defisiénsia sira iha Timor-Leste.

Maski la hetan apoiu – pedidu ba Portugál la iha resposta no kontaktu ho ministériu sira ka entidade relevante sira iha Timor-Leste la hamosu buat konkretu ruma - voluntáriu portugés ne’e hahú ho projetu oioin.

"Ideia mak intervein hamutuk ho edukasaun ema sira mak la rona nian, no promove atividade sira hodi inklui ema sira ho defisiénsia liuhosi prátika atividade desportiva. Prátika ida ba inkluzaun nian", nia hatete.

Iha tinan 2014 nia organiza primeiru Kampeonatu Nasionál Basketeból iha Kadeira- Roda – ekipa ualu halibur hosi asosiasaun timoroan sira - no hahú programa adapta nani ne’ebé sei kontinua.

Nia planeia hela ona "luku inkluzivu", ho apoiu hosi empreza luku nian ida iha Dili, Dive Timor Lorosa’e, no viajen ba Foho Ramelau, pontu mak aas liu iha nasaun.

"Iha kampu edukasaun ba ema sira mak la rona buat hotu komplikada tebes tanba presiza pedagojia espesífika no ponte komunikasionál,  buat difísil tanba la iha lian jestuál ofisiál ruma iha Timor-Leste", nia haktuir.

Nia esplika katak ida ne’e hamosu beibeik konfuzaun balun ho multiplisidade linguístika ne’ebé evidensia ho importasaun termu sira iha lian sira nasaun nian hosi inisiativa apoiu sira nian.

Nua subliña katak halo beibeik inisiativa mak " halai liu ba kontestu karidade duke pedagójika" no la iha kontinuidade.

Hélder do Carmo mós hahú ona kursu inkluzivu lia-portugés nian, ba ema sira ho defisiénsia no la’ós defisiente sira mak servisu iha asosiasaun hirak ne’e, uza programa Instituto Camões nian ne’ebé nia rasik adapta "ba realidade defisiénsia nian".

Objetivu mak haboot inisiativa sira, no konsege bele realiza ho forma ne’ebé integrada liu.

“Buat hotu mak hala’o hela, la hetan apoiu finanseiru ruma hosi instituisaun balun. Hal’ao ho haksolok boot no entuziazu. Difisíl atu aumenta dimensaun hosi buat ne’ebé halo sein apoiu ka sein vontade polítika”, nia insiste.

SAPO TL ho Lusa

PR TAUR RELATA PREOKUPASAUN POVU BA PM RUI


Prezidente da Repúblika (PR), Taur Matan Ruak, relata preokupasaun povu husi Suku sira ne’ebé durante ne’e nia vizita ona, ba Primeiru Ministru Rui Maria de Araújo.

Preokupasaun povu iha Munisipiu 13 ne’e, barak liu kona-ba, Saúde, Edukasaun, eletrisidade, bee moos, no estrada.

“Ha’u enkontru regular ho Prezidente da Repúblika, foin fulan ida resin, ha’u informa ba Prezidente da Repúblika kona-ba Asembleia Jeral iha Nasoens Unidas ne’ebé selebra Ceptu ejijimu aniversáriu Nasoens Unidas nian, i aomesmu tempu partisipa iha simeira kona-ba, objetivu dezenvolvimentu sustentavel nian,” informa PM Rui Araújo ba jornalsita sira iha Palacio Prezidensial Aitarak Laran, hafoin hasoru malu ho PR Taur Matan Ruak, Kinta (29/10).

Nia haktuir, iha enkontru regular ne’e, Prezidente mós hato’o preokupasoens lubuk ida, rezultadu husi vizita ne’ebé mak Prezidente halo ba Suku sira, durante peroidu Setembru no Outubru nia laran.

“iha kestoens estrada iha áreas rurais, kestaun rekolha restus mortais, ne’ebé ita nia populasaun ho ita nia kombatentes livertasaun nasionál, ho veternus sira hola inisiativa lori halo iha Munisipiu sira, espesifikamente iha Munisipiu Covalima ho Ermera,” informa PM Rui Araújo.

Xefe Governu ne’e haktir, Prezidente da Repúblika husu ba Governu atu oinsa mak bele haree ba kestaun sira ne’e.

Rui Araújo dehan, iha sorumutu ne’e mós, nia apartilla ba PR Taur Matan Ruak kona-ba, kestaun balu ne’ebé mak presiza atu follow up iha ambitu ida ne’e.

Iha sorumutu semanal Xefe Estadu ho Xefe Governu ne’e mós, PM Rui Araújo informa ba Prezidente da Repúblika kona-ba, bainaka sira ne’ebé mak sei mai partisipa iha selebrasaun tinan 500 enkontru sesibilizasaun Timor Leste ho Portuguesa.

“Ita iha nia lista, husi Prezidente da Repúblika São Tome e Principe, Primeiru Ministru Cavoverde ninian, i reprezentante husi Xefe Estadu Mozambique ninian,” tenik Rui Araújo.
Agora dadauk ne’e, Governu se hein nafatin resposta husi nasaun viziñu sira seluk, no nasaun membru CPLP ninian.

Rui Araújo afirma, preparasaun ba slebrasaun tinan 500 ne’e, iha komisaun organizadora nasionál ida, ne’ebé lidera husi Ministru Estadu Koordenador Asuntu Administrasaun Estadu nian, Dionisio Babo, maibé nivle rejiaun Administrativa Espesial Oe-cusse mós, iha komisaun organizadora.

“Perparasaun ne’e la’o diak, dia 6 Novembru Agora, komisaun organizadora nivel nasionál ninian sei halo reuniaun iha Oe-cusse, para haree hotu fali kona-ba preparasaun sira ne’e,” relata Rui Araújo.cos

Jornal Nacional

MCIA KONTINUA KONTROLA PRESU IHA MERKADU


Ministeriu Comerçio Industria no Ambiente (MCIA) kontinua halo inspesaun ba kontrola presu sasan no sasan nia prazu iha merkadu nasional.

Diretor Regulasaun Comersial MCIA, Domingos Guterres hatete, inspesaun iha merkadu ne’e la’os tama loron boot maka halo, maibe sei kontinua halo iha loron saida deit, atu bele kontrola loja nain sira la bele manobra sasan folin no la be’e fa’an sasan liu prazu.

“Hau hanoin inspeksaun alimentar kuaze lao rutina iha fatin-fatin, atu kontrola presu sasan iha merkadu, nune’e kompania nain sira la bele hasae folin no stok sasan iha merkadu mos tenke estabil infomra Diretur Domingos Guterres ba Jornalista sira, Tersa (27/10/2015).

Domingos mos husu ba kompania nain sira ne’ebe maka fan nesesidade baziku ne’e atu labele manobra tan presu iha loron bot, tamba Governu liu husi inspeksaun alimentar ekonomia sei halo kontrola maksimal iha loron bot sira ne’e, karik iha kompania balun maka halo manobra presu maka sira tenke selu multa.

Iha fatin hanesan Diretur Kompania Besi Tua, Domingos da Costa, hateteten, Governu tenke halo esforsu an oinsa atu halo kontrola ba presu sasan iha merkadu, tamba dala barak maka loja nain sira gosta hasae folin nesesidade baziku iha merkadu, kuandu atu tama ba loron bot ruma.

“Ita haree katak atu tama ona ba finadu sasan folin iha loja sira ne’e mos halo ona mudansa ba nia presu, tamba ne’e Governu tenki kontrola atu nune’e bele normaliza presu iha meradu, karik Governu la kontrola maka kompania nain sira sei hetan lukru bot iha tempu sira hanesan ne’e,” hateten Domingos da Costa. nia

Jornal Nacional

KLUBE HABURAS RAUT TASU IHA JUNIOR BADMINTON CHAMPIONCHIP


Klube manu fulun Haburas lori premiu barak liu iha kompetisaun nasional Junior Badminton Champion chip 2015, ne’ebé realiza iha ex-jianajiu Dili.

Kompetisaun ne’ebe realiza durante semana ida resin hahu husi loron 18 to’o 26 Outobru ne’e, involve klube manu fulun rapiol lower, estudantes internasional dhilipine Schooll iha Fatuhada inklui atletas husi klube manu fulun Haburas.

Iha kompetisaun refere, klube Haburas mak priense no responde tuir kategoria ne’ebé federasaun fó sai hanesan, kategria (idade = 10), kategoria (idade = 12), kategoria (idade = 15) no kategoria (idade 18).

Atleta Manuel Sarmento husi klube haburas ne’ebe joga iha kategoria (idade = 18) okupa 10 lugar, Hasan Ramos husi klube rapiol Louwer okupa 20 lugar no Filomeno J. D husi klube haburas okupa 30 lugar.

Ekipa feto kategoria (idade = 15), atleta Adresa Sonia husi klube haburas okupa fatin 10 lugar, Virginha Xavier husi klube haburas 20 lugar no Alicia Ximenes husi estudantes internasional dhilipine Schooll 30 lugar. Ba ekipa mane kategoria (idade = 15) atleta Celestino M P Anjos husi klube rapiol lauwer okupa 10 lugar, Bendito E.F atleta husi klube rapiol lauwer 20 lugar no Fernandito husi klube haburas 30 lugar.

Tantu ekipa mane kategoria (idade = 12) atleta Carol husi klube haburas okupa 10 lugar, Morino husi estudantes internasional dhilipine Schooll okupa 20 lugar no atleta Felix Pereira husi klube rapiol louwer 30 lugar. Ba ekipa feto kategoria (idade = 12) atleta Livania husi klube haburas 10 lugar, Kayla Critine husi estudantes internasional dhilipine Schooll 20 lugar, Patricia husi estudantes internasional dhilipine Schooll 30 lugar.

Nune’e mos ekipa mane kategoria (idade = 10) atleta Valdo Moniz husi klube habura okupa 10 lugar, Pracktic Arial husi estudantes internasional dhilipine Schooll 20 lugar no Cristinao husi klube haburas 30 lugar.

Ba ekipa feto kategoria (idade = 10) atleta Lidia Corazon reprezenta individual okupa 10 lugar, Theresiua J E Chia husi estudantes internasional dhilipine Schooll 20 lugar no Talia husi klube haburas 30 lugar.

Atletas hirak ne’e, hetan premius kuaze hanesan, taxa permanente ida, osan $100 amerikanu no kadernu i lapijeira tanba atletas sira ne’e estudantes.

Tuir dadus ne’ebé JN-Diarío rekolla hatudu katak, atletas husi klube manufulun haburas hetan asentu barak liu duke atletas husi klube rapiol lauwer no atletas husi estudantes internasional dhilipine School.

Ho rezultadu refere, atleta Manuel Sarmento sente kontente, tanba bele sai kampiaun iha eventu ne’e, mesmu que defisil, maibé ho esforsu no konsege sai duni primeiru luga.

“Hau sujere ba estrutura Federasaun Badminton atu bele harii netik uma (asrama) hodi bele halibur atletas selesionadu, hodi nune’e kontinua treinu i aumenta konñesementu, kapasidade hodi bele tuir eventu Internasional ruama i hamorin Timor Leste nia naran ba mundu,” Nia sujere

Tantu atleta Nivania da Silva husu ba federasaun atu kria nafatin eventu kompetisaun, nune’e bele hetan duni atletas ne’ebé kualidade no atletas nasional. Ito

Jornal Nacional

AD RE-CREATIVA UNIÃO PRONTU PARTISIPA LIGA AMADORA


Assosiação desportiva re-creativa união prontu partisipa kompetisaun futebol liga amadora iha dia 5 Dezembru mai.

“Haree husi parte preparasaun, ami preparadu, tanba ami priense ona kriteria husi liga futebol amadora (LFA) rasik, hanesan iha ninia sede administrasaun, jogador nain 27, lisensiamentu husi notariadu, madik no iha kampu futebol rasik ne’ebé oras ne’e sei iha faze negosiasaun ho kongregasaun dom Bosco Comoro,”dehan vise prezidente AD União Francisco Amaro de Carvalho ba JN-Diarío, hafoin entrega kópia estatutu klube ba Sekretária Estadu Juventudi no Desportu (SEJD) iha ex-sional lecidere Dili, Kuarta (28/10).

Nia hatutan, estrutura exekutivu klube AD União kontinua halo aprosimasaun ba sira (kongregasaun dom bosco comoro) no sira konkorda atu rehabilita kampu ne’e, nune’e bele utiliza ba treinu.

Nia haktuir, klube ne’e hari’i husi Avô mane iha tinan 1955, maibe iha tempu okupasaun Indonesia, klube ne’e paradu, tanba TL hasoru situasaun difisil ne’ebe halo jogadores la oferese nia tempu ba treinu inklui laiha rekursu humanus.

“Ami nia klube ativa fali husi tinan 2013 no konsege partisipa ona liga nasional ida mak, liga prezidente. Hafoin ne’e, jogadores baruk no la kontinua halo treinu, tanba ita nia federasaun futebol de Timor Leste (FFTL) ho SEJD la iha politika hodi kontinua kria liga futebol ruma to’o tinan 2014,”esplika nia.

Maibe nia agradese ba VI Governu liu husi SEJD ne’e kria ona ninia politika diak, hodi fó espasu ba jogadores husi klube futebol sira hotu, atu bele haburas no espresa talentu futebol. Ito

Jornal Nacional